Petar
Šimunović
ČAKAVSKA ČITANKA TEKSTOVI- PRIKAZBE- PRIRUČNI RJEČNIK - BIBLIOGRAFIJA
Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb, 2 0ll.
Kazalo
Proslov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9 25 25
l. Dalmatinski ikavski čakavski govori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29 31 35 52 54 60 68 70 75 78 85 85 88 89 90 93 93 97 97 100 101 103 103 1 09 1 09 l lO 11 2 112 122
1. 0. Brač. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0. 1. Dračevica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0. 2. Ložišća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0. 3. Nerežišća. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0.4. Postira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0. 5. Pražnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0.6. Bol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 0.7. Supetar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 . 0. 8. Pučišća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1. Otok Hvar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratak prikaz fonetskih i fonoloških osobitosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A . Vrbanj, Vrisnik, Svirče, Sveta Nedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1. 1. Vrbanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l. l. 2. Svirče . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1. 3. Vrisnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1.4. Sveta Nedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B . Stari Grad, Dol, Jelsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1. 5. Stari Grad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1.6. Dol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1.7. Jelsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . C. Brusje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1.8. Brusje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . D. Hvar (naselje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 1.9. Hvar (grad) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 2. Vis (otok) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 2. l. Vis (naselje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 2. 2. Komiža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 2. 3. Okjiičina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5
Čakavska čitanka
1. 3. Korčula 1. 3. 1. Vela Luka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.4. Jugozapadni Pelješac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.4. 1. Stankovići kraj Orebića. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.5. Lastovo (bje) . 1.5. 1. Lastovo (naselje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.6. Split. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.6. 1. Split (Veli varoš). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l. 7. Šolta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7. 1. Grohote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7. 2. Donje Selo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.7. 3. Gornje Selo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8. Šibensko otočje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8. 1. Zlarin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8. 2. Krapanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8. 3. Šepurine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8.4. Prvić Luka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8.5. Murter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8.6. Betina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8.7. Tisno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8. 8. Jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. 8.9. Žirje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.9. Vrgada (otok) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.9. 1. Vrgada (naselje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 26 1 27 133 1 34 1 37 1 39 140 14 2 148 149 150 150 15 1 15 2 160 16 1 16 1 16 2 16 2 16 2 16 3 16 3 167 167
Il. Ikavsko-ekavska čakavština. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.0. Čakavski izraz u zadarskom području. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.0. 1. Zadarsko otočje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.0. 1. Ošljak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.0. 2. Zadarsko uzmorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 1. Čakavština tzv. Hrvatskog primorja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 1. 1. Novi Vinodolski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 1. 2. Senj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2 Čakavština na kvarnerskim otocima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2. 1. Otok Krk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2. 2. Susak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2. 3. Lošinj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2.4. Otok Unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2.5. Otok Cres . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 2.5. 1. Orlec na Cresu (č > e) 2. 3. Čakavska kopnena unutrašnjost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 3. 1. Otočac i okolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 3. 1. 1. Lešće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 3. 1. 2. Prozor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 3. 2. Brinje i okolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. 3. 3. Kajkavsko-čakavski govori iz Pokuplja i Žumberka . . . . . . . . . . . .
171 173 173 175 1 84 1 87 1 87 194 198 198 203 208 212 213 2 14 2 18 2 18 2 20 2 24 2 27 231
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
6
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Sadržaj
� (i ika�ski} čakavski na Kastavštini, po istarskoj LiburDIJll po Istn . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 1. Kastavština . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 1. 1. Halubje (središnja Kastavština}- izvadci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 1. 2. Kastav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 1. 3. Brešca (sjevernočakavski liburnijski tip) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 1. 4. Klana i Studena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. Kratak pregled istarskih govora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 1. Istarska Liburnija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 1. 1. Ika kraj Lovrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 2. Žminj (središnja Istra} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 2. 1. Beram (kraj Pazina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 3. Buzeština. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 3. 1. Nugla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . 3. 2. 3. 2. Brul. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 3. 3. Klenovšćak (u Istri) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 4. Ikavska Istra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 4. 1. Vodice (sjeverna Istra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 4. 2. Krnica (jugoistočna Istra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. 2. 4. 3. Karlevići kraj Poreča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 37 2 39 2 40 244 2 46 2 47 25 3 25 8 260 26 1 267 268 269 27 1 272 27 4 27 4 276 277
Čakavština izvan domovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. Čakavština u Gradišću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1. Sjeverno Gradišće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1. 1. Parndorf (Pandorf) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1. 2. Parna (Bielo Selo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1. 3. Au am Leithagebirge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1. 4. Neudorf (Novo Selo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 1.5. Devinska Nova Ves (južno od Bratislave) . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 2. Poljanci (Baumgarten) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 2. 1. DraBburg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 2. 2. Oslip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 3. Dolinci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 3. 1. Frankenau (Frankanava) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 4. Južno Gradišće (Stinatz) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 4. 1. Stinatz (Stinjaki) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 1. 4. 2. Stegersbach . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 2. Čakavština u Sjedinjenim Američkim Državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. 2. 1. Primjeri američkog hrvatskog u govoru čakavskih ispitanika . . .
279 283 283 290 290 290 29 1 29 1 29 3 295 296 296 296 297 299 300 30 l 30 1
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 1. Pjesnici iz ikavskog dalmatinskog područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 1. 1. Marin Franičević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 1. 2. Stjepan Pulišelić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 1. 3. Drago Ivanišević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 1. 4. Šime Vučetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
30 3 307 307 3 12 3 16 3 19
11.1. Ek���
lV.
V.
7
Čakavska čitanka
5. 2. Čakavski pjesnici s ikavsko-ekavskog područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 2. 1. Stjepan Vladimir Letinić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 2. 2. Nikola Kustić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 2. 3. Miroslav Kovačević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 2.4. Nikola Bonifačić Rožin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 3. Pjesnici s kastavskoga, liburnijskoga i istarskoga područja . . . . . . . . . . 5. 3. 1. Vladimir Nazor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 3. 2. Drago Gervais . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 3. 3. Mate Balota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. 3.4. Zvane Črnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
321 321 322 323 323 3 25 3 25 3 27 3 29 331
VI. Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima . . . . . . . . . . . . . 6. 1. Baščanska ploča (iz Jurandvora kraj Baške na Krku) . . . . . . . . . . . . . . . 6. 2. Povaljski prag . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. 3. Povaljska listina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.4. "Red i zakon'' zadarskih dominikanki iz 1 345. godine. . . . . . . . . . . . . . . 6.5. Vinodolski zakonik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.6. Istarski razvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.7. Šibenska molitva (list 1v) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. 8. Lekcionar Bernardina Splićanina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 35 3 38 340 34 1 35 1 354 356 35 8 360
Priručni rječnik uz čakavske tekstove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 3 Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 89 l. Čakavska bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 1 2. Zapisi na čakavskim govorima (do godine 1986.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 449 Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
8
Pro slov
Čakavska čitanka svojevrsna je krestomatija čakavskoga narodnog izričaja, ča kavske poetske riječi i prvih čakavskih (tj. hrvatskih) pisanih spomenika na sva tri hrvatska povijesna pisma: na glagoljici, ćirilici i latinici. Čakavska čitanka nastala je na predlošku knjige P. Šimunović/R. Olesch, Ča kavische Texte (Slavistische Forschungen, 2 5/III, Bohlau Verlag, Koln-Beč 198 3). Ta knjiga, napisana prije tridesetak godina, bila je s radošću dočekana u slaven skoj dijalektologiji i izvrsno ocijenjena u slavističkoj literaturi.1 Tekstovi u ovoj knjizi predstavljaju živ, organski govor oko stotinjak čakavskih mjesta. Ona naselja koja su u očuvanosti čakavskoga govora izvornija obilatije su zastupljena tekstovima, ali nisu mnogo manje važni ni opsegom manji tekstovi jer svi pokazuju prožimanja sa susjednim govorima drukčijega timbra, pa i sa stan dardnim jezikom i s jezičnim ostvarajima u sredstvima javnog priopćavanja ko ja, danas pogotovu, rastaču izvornost čakavskoga idioma. Ova se knjiga razlikuje od svojega predloška izborom tekstova, njihovim je zičnim komentarima, dijalektološkim kartama, bibliografskim podatcima i po zivanjem na te podatke, te najstarijim tekstovima koji su prvi čakavski, zapravo prvi jezični spomenici hrvatskog jezika, a nastajali su na nekadašnjem i današ njem čakavskom području. l. Čakavski tekstovi iz ove Čakavske čitanke pokrivaju cjelokupno današnje ča kavsko područje, od krajnjeg čakavskog otoka Lastova na jugoistoku do Savudrije i Ćićarije na sjeverozapadu, od najudaljenijih naseljenih otoka u Jadranu do Žum berka na sjeveru. U knjizi se nalaze i tekstovi čakavske dijaspore: one u Gradišću i Slovačkoj i nekih čakavskih naseobinskih kolonija u Sjevernoj Americi. 2. Čakavsko narječje, potisnuto na uski pojas slavenskoga juga, proživljava u naše dane goleme metamorfoze utjecajem drugih jezika i okolišnih dijalekata, 1
Vidi, među ostalim: N. ). Tolstoj, Va prosy jazykoznania 5, Moskva 1985, 121-123; M. Nikolić, Južn osloven skifi lolog41, Beograd 1985, 175-184; W. Borys, Rocznik sla wistyczny, Krakow 1985,25, l, 117-122; G. Holzer, Wiener Slawistisches Jahrbu ch30, Beč 1984, 483; R. Dunatov, Slavic Review 44/4, 1985, 779-780, N. N., Europa ethnica l, 1986, 780-781; M. Okuka, Oslobođenje, Sarajevo, 19. pro sinca 1984, 8; ). Petr, Slavia 51, 2, 1982, 217-218; W. Pottoff, ZslPh 42, 2, 1981, 435-439; W. Kessler, Siidostforschungen 43, 1984, 483 itd.
9
Čakavska čitanka
.--· ...........
KAJKAVSKO NARJE(JE
". ·-'.
CJ zagorsko -međimurska i goranska CJ križevačko-podravsko i
"·....,
r--·
turopoljsko-posavsko
CJ prigorsko i donjosutlansko
$TOKAVSKO NARJE(JE
~ ~ ~
novoštokavsko ijekavsko novoštokavsko ikavsko novoštokavsko ekavsko slavonsko s virovitičkim i kostajničkim istočnobosanskim govorima
(AKAVSKO NARJE(JE
-
sjevernočakavsko
i buzetsko
DIIIIllill srednjočakavsko
= jugozapadno istarsko, =lastovska
južnočakavsko
i
Današnji razmještaj hrvatskih
narječja
u Republici Hrvatskoj
masovnih komunikacija: radija, televizije, novinstva, školstva itd. Ono je danas na prostoru razvijene turističke privrede, pa je izloženo utjecaju jake fluktuacije mnogobrojnog i gotovo u pravilu nečakavskog pučanstva. Svi ti čimbenici sve više "nagrizaju" autohtoni čakavski izraz, donedavno još dobro uščuvan. Bila je posljednja ura da se svi čakavski tekstovi, objavljeni u različitim, raznorodnim časopisima, skupe i snime novi na područjima vrlo relevantnima, s kojih ih nismo imali, ili ih nismo imali dovoljno, i da se svi skupa objave. Ovim smo korpusom tekstova, nadam se, sačuvali autentičnu čakavsku riječ od prve polovice XX. stoljeća i podastrijeli je za daljnja proučavanja. Sutra bi to bilo mnogo teže učiniti, a prekosutra, moguće, već sasvim kasno. U dosadašnjoj prilično golemoj čakavskoj literaturi (vidi kompletiranu Bibliografiju u ovoj knjizi) nije zapisano mnogo tekstova. U starijim dijalektološkim raspravama tragalo se je za arhaičnim osobinama i odstupanjima dotičnih dijalekta od književnog jezika, pa bi tekstovi koji sadržavaju "šarenilo" drugih utjecaja znatno odudarali od prikazanog opisa. Tekstove su u pravilu zapisivali samo vrs-
lO
Proslov
lllllllll ekavski govori -
ikavsko-ekavski govori
c:=:J1 ikavski govori C:=J jekavski govori -
čakavsko-kajkavski govori
Današnji prostor čakavskoga narječja s obzirom na refleks staroga jata /el
ni dijalektolozi pri opisu kojeg lokalnoga govora, pogotovu oni kojima je opisani dijalekt bio materinski idiom. Mnogi su takvi tekstovi u ovoj knjizi, te po takvim zapisivačima autentičnost zapisanih tekstova dobiva na vrijednosti. Tekstovi su zapisivani u različito vrijeme, od početka dvadesetog stoljeća do danas. Pretežan broj tekstova zapisan je posljednjih tridesetak godina, pa je usporedba današnjih tekstova s onima starijima, pogotovu kad su na istim punktovima, vrlo zanimljiva za praćenje promjena u vremenu u kojemu su se te promjene zbivale žurno, gotovo naočigled. Za poredbu su uzeti i prvi zapisani tekstovi čakavskog područja kao što su: Baščanska ploča s Baške na Krku, prvi glagoljski spomenik pisan oko godine llOO; Povaljski prag i Povaljska listina s Brača, prvi ćirilički spomenici, prag iz 1184. godine, a listina u prijepisu i dopuni iz godine 1250; Red i zakon sestara dominikanki u Zadru, prvi spomenik pisan latinicom iz 1345; te u izvadcima glagoljski spomenici svjetovnoga sadržaja kao što su Vinodolski zakonik iz !288, u prijepisu iz XVI. stoljeća; Istarski razvod iz 1275, u prijepisu iz 1546. ll
Čakavska čitanka
-
• potomci u Gradišću, lumberku itd. potomci u Mađarskoj i Slovačkoj potomci u zapadnoj Mađarskoj
.
....
Povijesni i današnji razmještaj hrvatskih
narječja
godine; te latinični spomenici kao što je Šibenska molitva iz XIV. stoljeća i Lekcionar Bernardina Drivodilića iz 1495, koja je prva hrvatska knjiga tiskana latiničnim slovima. 3. U ovom narječju s mnoštvom sačuvanih arhaičnih osobina na slavenskom jezičnom rubu uočavamo u tijeku razvitka četiri razvojne faze: a) prvu fazu u kojoj se čakavski razvijao u zajednici s kajkavskim i zapadnoštokavskim. Iz toga vremena potječe npr. čakavski t'; nastavak -ga u određenih pridjeva i pridjevskih zamjenica: sega, tega; nastavci u glagola npr.: -š, -mo u prezentu (u kajkavskom i -m~); b) drugu fazu koja pokazuje čakavsko i kajkavsko zajedništvo: d'> j, 2 prijedlog i prefiks z mjesto iz, I sg. a-deklinacije na -u (< 9);3 e) treću fazu koja pokazuje zajedničke čakavske i štokavske inovacije (9 >u, ~>e, 'b, b> a> a/e, J> u i slično; na velikom dijelu područja nastavke a-deklinacije, -m u l. L sg. prezenta); 2
12
Pojava d'> j nije bila općekajkavska. Čakavci su pretežito imali i nastavak -oj (J > -om.
Proslov
.\":..._.-
,.
)
\"
'
,.
-~:-·· .~· .... ~.
, -
čakavsko narječje
-
kajkavsko narječje
-
štokavsko šćakavsko narječje štokavsko štakavsko narječje
c=J
-~
Vjerojatan predmigracijski raspored hrvatskih
narječja
fazu od XIV. stoljeća: l> j, čk> šk i sl., zatvaranje vokala o, a, e ili diftongacija, gubitak dvojine, gubitak aorista i imperfekta itd. Sve te faze nisu razlučene točnom vremenskom ni prostornom međom i sve te pojave nisu u potpunosti generalizirane na cjelokupnom čakavskom području, ·ao što, uostalom, i tekstovi pokazuju. 4. Čakavska čitanka ne donosi samo živ, suvremen čakavski govor u svojem prirodnom ostvaraju nego i pjesničku riječ u izvornom čitanju tada živih pjesnika, te prve hrvatske (čakavske) tekstove od XII. stoljeća i one neznatno mlađe sačuvane u prijepisima do XVI. stoljeća. Kako su narječja zbog mnogih društvenih razloga u velikom previranju, postupnim mijenama, preoblikama na svim jezič nim razinama, ovaj sačuvani čakavski korpus nudi živu riječ u funkciji, u surJečj u, u sintaksi, u stilu, pri čemu vrednote govornoga jezika, ritam i intonacija, poredak riječi i kongruencije nude mnogo prostora za sintaktička, semantička i tilistička istraživanja. Tekstovi upućuju i na mnoga kulturna prožimanja regija i narječja, pogotovu unutar jadranskog bazena.
d)
četvrtu
13
Čakavska čitanka
Nije izlišno ponoviti da je ugroženošću ovoga narječja ugrožen jedan svijet ko ji je ono naslijedilo, oblikovalo i preoblikovalo kroz tisućljetnu povijest u kojima su stvarani izričaji koje ovdje predstavljamo. Čakavština je od svih hrvatskih narječja sačuvala najviše arhaičnih osobina na svim jezičnim razinama, a osobito u akcentuaciji. Budući da slavenska akcenat sko-kvantitativna problematika urasta u ortoepsku problematiku svakoga slaven skog jezika, raščlamba pojedinih slavenskih jezika i njihovih dijalekata pokazu je da upravo čakavsko narječje može poslužiti kao najprikladnije polazište da se pronikne u slavensku akcenatsko-kvantitativnu problematiku. Čakavski su akce natski podatci vrlo fosilnog stanja u slavenskoj akcentuaciji, prema tome i najbliži analognom stanju u slavenskoj akcenatskoj problematici. Kako čakavsko narječ je čuva tragove duboke slavenske starine s cjelokupnim inventarom svojih jezič nih osobina, očito da to narječje ima izuzetno značenje za opću slavistiku. U na pomenama uz tekstove upravo zato smo (uz akcenatsko-kvantitativni inventar i njegovo ostvarenje u pojedinom čakavskom govoru) nastojali upozoriti i na osta le značajke koje su karakteristične za čakavsko narječje, kao što su: l. postojanje ili odsutnost zamjenice ča, ili njezin trag u oblicima poč, zač, vač, nač; 2. povećan broj samoglasničkih fonema i reducirani suglasnički inventar; 3. ostvaraj samoglasnog [, odnosno njegovo defonologiziranje na sekvenciju fo nema vokal + r; 4. refleks starih nazala 9, f, odnosno ostvarivanje f > a iza palatal nih suglasnika (npr. jaz'ik i sl.); 5. refleks staroga jata (e), po kojem smo razvrstali tekstove u ovoj knjizi, počevši, iz praktičnijih razloga, od njegova ikavskog ostva rivanja na čakavskom jugoistoku, pa redom prema sjeverozapadu gdje je ostvaraj č > ? i sl.; 6. prisutnost ili odsutnost zvučnih afikata j, j, j; 7. izgovor okluzivnog f (odnosno bezvučnih afrikata ć, t, č); 8. čuvanje ili gubitak -l barem na kraju m. roda jednine glagolskog pridjeva radnog; 9. sudbina fonema d' i skupa dbj (>j: me ja, mlaji, rojen; odnosno nod'e n, nasodjen ...); 1 0. sudbina fonema x (koji se inače dobro čuva u većini čakavskih govora); l l. čuvanje skupa čr (črn, črivo); 1 2. ras terećivanje suglasničkih skupova (maška, polkova, vojka, prajca G sg. od prasac, šenica); 1 3. sudbina suglasničkih skupova -jt- i -jd- u složenica glagola iti (pojti, najden); 14. refleks starih suglasničkih skupova *skj, *stj i *zgj, zdj; 15. oblici po kaznih i upitnih zamjenica (ov, on/ovi, oni; ki, ka, ko/koji, koja, koje); 16. množi na imenica muškog roda bez infiksa - ov-1-ev- (vuci, sini, kraji); 17. padežni mor femi imenica a-deklinacije (npr. G sg. ženi/žene; I sg. ženu!ženom/ženov; pluralni padežni morfemi); 18. relikti stare v-deklinacije (Zoki, criki, smoki/lokva, crikva, smokva); 19. pluralni padežni morfemi imenica o-deklinacije; 2 0. oblici pomoćnog glagola kondicionala (bin, biš ... bimo, bite .. .); 2 1. prisutnost ili odsutnost imper fekta i aorista; 2 2. karakteristični leksemi (npr. rebac, krest(i), rest(i), greb, tepal, daž...); 2 3. pojedinačni toponimi koji odražavaju koju arhaičnu čakavsku izoglo su izgubljenu danas na tom području itd. (usp. P. Ivić, br. 3 2 2, str. 37 i d. i br. 3 17; B . Finka, 198, 16- 17; M. Moguš, 5 85, 2 0-91; B. Finka/M. Moguš, 179 karta i ov dje reproducirana na str. 15-16, te netom izašla knjiga J. Lisca Čakavsko narječje, 14
Prosio v
Zagreb 2009. i knjiga Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo A. Kapetanovića, Dra gice Malić i Kristine Štrkalj Despot, izd. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 20 10, te za toponimijske podatke Šimunovićeve knjige: Bračka toponimi ja, 2004, Toponimija hrvatskog jadranskog prostora, 2005, Uvod u hrvatsko ime noslovije, 2009, Rječnik bračkih čakavskih govora, 2009, te Hrvatska toponimija, u tisku, i Hrvatska antroponimija, u pripremi, sve u izdanju Golden marketinga Tehničke knjige iz Zagreba). Naravno, nisu to sve čakavske osobine niti su sve ove navedene isključivo ča kavske osobine, ali u kombinaciji s ostalim izoglosama pokazuju stupanj "čakav nosti" određenoga teksta. 5. Čakavstina je bila od evangelizacije Hrvata jezikom bezimenih glagoljaša u borbi protiv rimske prevlasti i latinske liturgije, ona je bila jezikom hrvatskih kraljeva; njime su pisani srednjovjekovni primorski statuti, povelje, notarski spi si, leksionari, razvodi, kartulari, pjesmarice, glagoljskim pismenima urezivana je u kamen. Čakavštinom je započeta hrvatska renesansna književnost (npr. Judita Marka Marulića 1450- 15 24), njom je sastavljen prvi hrvatski putopis (Ribanje i ri barsko prigovaranje Petra Hektorovića 1487- 157 2), prva hrvatska drama (Robinja Hanibala Lucića 1485- 155 3), prvi hrvatski roman (Planine Petra Zoranića 150 8. - između 154 3. i 1569) itd. Iako se svaki od pisaca čakavske renesansne književ nosti oslanjao na govor svojega kraja, ne može se tvrditi da je ta književnost zbog razlike u pojedinom lokalnom govoru zbir pokrajinskih idioma. Veze među po krajinskim književnostima bile su dovoljno čvrste a tradicija zajednička. Suvre meni čakavski tekstovi u ovoj knjizi to bi također trebali potvrditi. 6. Čakavština je u prošlosti zauzimala golem prostor (v. kartu na str. 1 2- 1 3 i 16- 17). U znanosti je sporan njezin proteg na istok i jugoistok. Tvrdi se da se pro tezala do rijeke Cetine, a sigurno je prelazila Unu na sjeveru i vjerojatno doseza la do rijeke Neretve na jugu. I na toj granici teško je valjano protumačiti čakavski živalj koji je od početka naselio južnodalmatinske otoke Korčulu i Lastovo za ko je Konstantin Porfirogenet sredinom X. stoljeća u svojem znamenitom djelu De administrando imperio izrijekom kaže da su ti otoci naseljeni Neretvanima, sla venskim življem iz Neretvanske sklavinije. Od migracijskih vremena (XV. stoljeća) čakavski se prostor smanjuje. U Li ci, između Une i Kupe, čakavština je u neprekidnom uzmicanju. Odatle je u XV. i XVI. stoljeću počela prva velika čakavska dijaspora. Iselilo se preko 100 000 lju di u zapadnu Mađarsku, južnu Slovačku i u Gradišće (Burgenland). Danas je u Hrvatskoj najsjeverniji čakavski punkt selo Marija Gorica s lijevog brijega Save u trokutu rijeka Sutle, Save i gradića Zaprešića zapadno od Zagreba. Izoliranost, veza s romanskim idiomom, sa slovenskim na sjeverozapadu, s ostalim hrvatskim dijalektima u unutrašnjosti i na jugoistoku, kao i unutrašnji strukturalni razvitak pojedinih čakavskih govora uvjetovali su na tom čakavskom prostoru izdiferenciranosti, koje se uzimaju kao klasifikacijska obilježja pojedi nih čakavskih dijalekata. 15
.....
0\
Mrzle Vodice.
lokve
Stari laz ... Poljička Kosa 0 o
Cagaro
!'leja
..
Fužine
,.Sunger Be o~
Raz~olje
.
đJelsa
Stativt
,.Hrnetić
Netretić
,.Marija Gorica A Brdovec
.
Horvati
•Zdenčina
Karlovac A . A D. Mekušje • VodostaJ ... • Kobilić Husje Skakavac Turanj,. • Duga Resa.. • "'Kamensko Belaj o G. Mekušje Jarče Polje
.
o
.o.
Podvožić
Si ča
·~•• •a•• D
• V. Vrh
.Mrzljaki
•
o
0
..
Vukmanić
° Barilović
labljak
Generalski Stol
oca
• •. 1
Tounj Ogulino • Oštarije• .Skradnik Zagorje• • Josipdol 0
Bitne osobine za kartu čakavskog narječja
Modruš
Jelvica !ezerane Križpolje • • S• • Tominčeva Draga Brinje :lipice leti nac $vica Otočac • • D. Sinac Prozor• • (oviće" • š. le ce
1. zamjenica ča ili zač 2. akcentuacija: a) troakcenatski sutav; b) staro mjesto akcenta; e) stari akcenatski inventar u pomaku i skakanju 3. refleksi a) ikavsko-ekavski; b) dosljedna uporaba ekavizama, ikavizama ili jekavizama 4. čakavsko t' S. prijelaz t: u a iza j, č, ž 6. prijelaz d. u j 7. bin, bi~ - bimo - bitP
e:
0
~"' ~·
~
l - Tinjan 2- Sv. Petar uSumi 3- Gračišće 4 - Velika Gorica 5- Stajnica 6- Marina 7-
Zastražišće
."
~
e"
Ok lj.~ Kom1za~··
BiševotJ
Tumač
• 1. govori koji imaju sve navedene osobine; 2. govori koj i imaju ča; 3. govori koji nemaju ča, a imaju zač, čakavsku akcentuaciju i čakavski refleks o 1. govori koji nemaju ča, a zač se javlja sporadično; 2. govori koji nemaju ča ni zač, a imaju ča kavsku akcentuaciju i čakavski refleks 3. govori koji uz ča kavsku akcentuaciju ili čakavski refleks imaju barem jednu od ovih osobina: a) čakavske (, b) prijelaz t: u a iza j, č, ž, e) bin, biš- bimo- bite "' govori s nekom od navedenih čakavskih osobina koje nisu uključene u kombinacije prije predviđene, ili su neke od uključenih sporadične
e
e
' -..]
Bitne osobine
e;
čakavskog narječja
lastovo
p
i njegova proširenost (po B. Finki i M. Mogušu)
·u~~
Čakavska čitanka
Tako se npr. po različitim refleksima starog jata (e) čakavski govori dijele na: a) ekavski sjeverozapad kojemu pripadaju: žminjsko-pazinsko-boljunski govori središnje Istre, labinsko-opatijsko-kastavski u istočnoj Istri i okolici Kastva, govor grada Rijeke i njegova zaleđa, creski i sjevernološinjski govor. Svi se ti govori odlikuju velikom jezičnom starinom (v. karte na str. l l. i 1 3.); b) ikavski jugoistok koji se prostire na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, na oto ku Korčuli (izuzev sela Račišća), na srednjodalmatinskim otocima: Braču (izu zev sela Sumartina), Hvaru (izuzev sela Sućurja), Visu i Biševu, Šolti (izuzev sela Maslinice), Velom i Malom Drveniku, na šibenskim otocima, na Vrgadi i Paš manu te na kopnu uskim obalnim pojasom od Omiša do Pirovca (isključivši Ši benik), te na pojasu oko Biograda, Zadra i Nina. Tim ikavcima valja pridružiti ikavske govore južne i jugozapadne Istre, te ikavsku oazu u Ćićariji oko Vodica u sjevernoj Istri, za koje se ikavce drži da su se doselili u Istru od XVI. stoljeća iz tadašnjeg čakavskog zaleđa Zadra, gdje im je bila čakavska međupostaja; e) ikavsko-ekavski govori prostiru se između ova dva omeđena prostora ekavske i ikavske čakavštine. U ovim ikavsko-ekavskim govorima stari se jat po for muli L. Jakubinskog (Bibliografija br. 340) i K. H. Meyera (566-7) reflektira kao e, tj. e + t, d, n, l, r, s, z + a, o, u, o = e, u drugim pozicijama (e >) i. Izvr sno je te govore obradila Iva Lukežić (Bibliografija br. 4 8 3: Triba sest a ne celo
vrime vavik delat). Takvi su manje-više munski i ćepićki govori u Istri, a izrazito su takvi govori u Hrvatskom primorju na području od Bakra do Novog i u njihovu zaleđu, dalje Senja, čakavci u Gorskom kotaru i Lici, na prostoru između gornjeg toka Korane, te rijeke Mrežnice, Dobre i Kupe do Karlovca i okolice i u :Žumberku. Na otoci ma ti se govori prostiru na Krku, južnom Lošinju, Unijama, Susku, Rabu, Pagu, Premudi, Silbi, Olibu, danas raseljenoj Škardi, Ravi, Molatu, Sestrunju, I žu, Du gom otoku, Viru i Ugljanu. Vidi zemljovid na str. 174. Ostaju još dvije male oaze s obzirom na refleks staroga jata. Ona na krajnjem jugoistoku koju odlikuje d) jekavski čakavski poddijalekat (e > je) na otoku Lastovu (P. Šimunović, 790). Neke lastovske izoglose nalazimo istočnije u govoru i toponimiji otoka Mljeta i dubrovačkih otoka, koji se smatraju štokavskim govorima kao i istočnog di jela poluotoka Pelješca na kojem sam u govoru sela Brijeste zabilježio tragove čakavskoga akuta (što može biti utjecaj i zapadnog čakavskog dijela poluoto ka Pelješca, iako je tamo akut danas gotovo sasvim nestao). Druga mala oaza nalazi se upravo nasuprot, na krajnjem sjeverozapadu. To je e) buzetski dijalekat u sjevernoj Istri s nezamijenjenim naglašenim j atom koji se ' ostvaruje kao poseban fonem s fonetskom slikom 1?1. Dakle: :'e > : (}. U tom go voru koji je u osnovi čakavski (P. Šimunović, 775, 778; J. Lisac, ČN, 394, str. 3547) ima mnogo izoglosa koje ga vežu za susjedne slovenske govore (P. Ivić, 3 24). 7. Upravo taj dugovjeki život čakavštine u susjedstvu i u prožimanju idioglotskim i aloglotskim vezama učinio je da se izoglose većeg broja fenomena različi18
Proslov
tog vremenskog postanja prostorno ne poklapaju ni genetski ni tipološki, tako je čakavski jugoistok revolucionarniji od čakavskog sjeverozapada (P. Ivić, 3 2 5, str. 68-69). P. Ivić navodi ove diskriminante: l. JI4 (jugoistok): e > i; SZ (sjeverozapad): e > e ili ile. 2. JI: izostanak tipa gnazdo, tj. nema primjera u kojima e iza palatalnog suglas nika a ispred tvrdog dentala daje a; na SZ takvi primjeri postoje. 3. JI: " u primjerima tipa: divojka, kori, dim, starca; bOj, led; SZ: divojka, kori, dim, starca; bOj, led. 4. JI: pismo, jiipno, krivca; oca, kolca/kolcil; SZ: pismo, vapno, krivcil; oeil, kolcil. 5. JI: V'b > u; SZ: V'b > v/va. 6. JI: vs > sv-: sve, svaki; SZ: vs bez metateze: vse, (v)saki. 7. JI: zastupljeni leksemi rebac, rest, krest češće nego na SZ. 8. JI: poznaje leksem greb (toponim Grebašćica); SZ: grob (toponim Grobnik). 9. JI: poznaje prilog di i slično; SZ poznaje prilog kadi i slično. lO. JI: L sg. o-deklinacije na -u; SZ: na -i ili -e. ll. JI: obično izjednačeni padežni morfemi D, I a često i L pl. -ma(n); SZ: različiti padežni morfemi u D, L i I pl. 1 2. JI: A pl. o-deklinacije na -e; SZ: na -i. 1 3. JI: I sg. a-deklinacije -on ili -ov (< -oj9); SZ: -u ili -un (< -9). 14. JI: novi oblici pokaznih zamjenica (ovi, oni); SZ: ov, on. 15. JI: česta tvorba imperfektiziranih glagola na -ije- u prezentskoj osnovi (tip: pokrije, 3. L praes sg.). 16. JI: particip aktivni prošli: išal; SZ: šal. 17. JI: glagol imati sa a u infinitivnoj osnovi; SZ: imeti s e (< e) u osnovi. 18. JI: prezent vazmen ili sl.; SZ: zamen ili sl. Za sve te izoglose nema ravne demarkacijske crte između čakavskog sjeveroza pada i čakavskog jugoistoka, iako se snopovi izoglosa više-manje razdvajaju na za darskom području. Naime, neke jugoistočne izoglose (a tekstovi to dobro pokazuju) pružaju se duboko na sjeverozapad, a druge sjeverozapadne daleko na jugoistok. Iz lingvističke geografije jasno je da će mnoge osobine sjeverozapadne čakav štine biti sličnije s kajkavskim narječjem i slovenskim jezikom, a jugoistočne ča kavštine s predmigracijskim zapadnoštokavskim narječjem. Može se tvrditi da od dolaska u ove krajeve pa do kraja XIV. stoljeća čakavština više-manje živi zajed ničkim životom u najvećem svojem dijelu. Međutim čakavština na krajnjem sjeve rozapadu ostala je izolirana od jezičnih inovacija koje su se javile u štokavskim go vorima, a razvijala je neke jezične osobine koje nastaju i u susjednim slovenskim dijalektima. Tako se na sjeverozapadu, pogotovu u Istri, zapažaju ove fonetske sličnosti kao i u susjednim slovenskim dijalektima: 9 > o, desonorizacija zvučnih -
•
Jugoistočni dijalekt uključuje dijelom istarske govornike koji su etapno iz jugoistočnog ikavskog po dručja naseljavali od XVI. stoljeća Istru, osobito južnu, jugozapadnu i ćićarijsku.
19
Čakavska čitanka
šumnika na kraju izgovorne cjeline, zamjenica jaz (s uskim arealom), ostatci pre fiksa vy, promjena g u y i akcenatski metafonijski tipovi: gineš, čuješ, bogati, miili, stari (Ivić 3 25, str. 7 3) što se ne mora tumačiti isključivim djelovanjem slovenskih dijalekata na čakavske, jer neke od tih osobina zapažamo i u otočkoj čakavštini, a neke i daleko na jug (gineš, umreš i sl.). Poznato je da pojedine izoglose mogu nastati samostalnim, genetskim razvojem pa se i u sjeverozapadnom čakavskom mogu naći takve samosvojnosti kao što je: a) dosljedna ekavština (e > e), b) saži manje sufiksa -bje u e (> eli), e) čuvanje padežnih morfema nepalatalnih osnova a-deklinacije, d) relikti stare v-deklinacije (smoki, Zoki) (Ivić, 3 25, str. 74). 8. Spomenuli smo kako je čakavština na primorskom pojasu od samog počet ka došla u dodir s romanskim jezicima. U Istri su to bili istriotski, sačuvan do da nas oko Rovinja, u Vodnjanu, u Balama i drugdje po zapadnoj Istri, te u reliktima furlanski na sjeveru. Od Istre do Dubrovnika toj čakavštini (i štokavštini) sup stratni romanski jezik zovemo dalmatski. Njegova varijanta na otoku Krku zove se veljotski. Posljednji govornik toga jezika bio je Tone Udina Burbur. Eksplozija u nedopuštenom ribolovu 10. lipnja 1898. ubila je Udinu Burbura i usmrtila za jedno s njim zadnjeg izvornoga govornika. Dalmatski se jezik govorio u Splitu, Trogiru i Zadru do kraja XII. stoljeća, a u Dubrovniku, gdje je poznat pod nazi vom raguzejski govorio se do kraja XV. stoljeća. Kako romanski jezici na istočno jadranskom primorju imaju izvanredno značenje za proučavanja mnogih tipološ kostrukturalnih elemenata u čakavskom, navodim kako je potrebno konzultirati "Bibliographie da la linguistique romane: domaine dalmate et istrtiote avec les zo nes limitrophes", Revue de linguistique romane, 3 3, Strasbourg 1969, str. 144-167; 356- 391 za razdoblje 1906-1966, i sv. 45, Strasbourg 1981, str. 15 8- 214 za razdob lje 1966-1976, od prof. Žarka Muljačića, koja je zbog predmeta istraživanja samo malim dijelom sadržana u mojoj Čakavskoj bibliografiji u ovoj knjizi. Dugovjeko je bilo prožimanje čakavštine na primorju s mletačkim (i talijan skim) jezikom. Romanski utjecaj nije prodirao duboko u unutrašnjost, a podjed nako je utjecao i na čakavske i štokavske govore na primorju. Rezultate jezičnih pojava toga utjecaja zovemo adrijatizmima. Oni se očituju na zatvaranju vokala i diftongizaciji (o, a, e) na pojavi cakavizma, na rasterećivanju suglasničkih sku pina, otpadanju -l u m. rodu jednine u participu prošlom aktivnom i uopće u tendenciji neizgovaranja završnih konsonanata: pita(t), po(d), Spli(t), u elimini ranju samoglasnog r, u skraćivanju[, u prijelazu! u j, -m u -n uglavnom u fleksij skim morfemima, u pokrati zanaglasnih dužina, u nekim tvorbenim modelima, u izjednačivanju instrumentala i lokativa s akuzativom u lokalnoj funkciji (usp. P. Šimunović u uvodu Čakavisch-deutsch Lexikon XLV-XLVI). Zanimljivo je podsje titi da su na najudaljenijim otocima te osobine najprisutnije, dok su u sve udalje nijem kopnenom dijelu manje poznate ili sasvim nepoznate, kao što je to ilustri rano i tekstovima u ovoj knjizi. No ne bi bilo sasvim ispravno sve te strukturalne inovacije novijega nadnevka vezati isključivo uz romanski utjecaj, a ne dijelom i uz unutrašnji razvitak čakavskoga idioma, u kojem se javljaju potrebe za takvim 20
Prosio v
inovacijama. Mnogi od navedenih utjetaja traže daljnja proučavanja, pogotovu danas kad je romanski utjecaj na čakavski prestao na svim jezičnim razinama, pa i na leksičkoj, gdje je bio najlakše uočljiv, lako protumačiv i najviše istraživan. 9. Čakavština kao periferno slavensko (i nadasve hrvatsko narječje) na rubu Slavije i Romanije bila je, kako je rečeno, mnogo istraživana od hrvatskih roma nista (P. Skok, ž. Muljačić i drugi). Ona je prožeta staroromanskim, dalmatskim jezikom, koji mu je bilo supstrat i drugim romanskim jezicima kojima je čakav ština bila adstratom (usporedi djela P. Skoka, P. Šimunovića te V. Vinje). Malo je bilo istraživanja čakavskoga leksika u praslavenskom leksiku. Takva istraživanja provodi istaknuti poljski čakavolog W. Borys, osobito u svojoj knji zi Czakawskie studia leksykalne dziedzictwo praslowianskie w slownictwie cza kawskim (Varšava 1999).5 U knjizi su etimološke studije čakavskog leksika pra slavenskog porijekla, onoga koji nisu već prije primijetili ili ga nisu dovoljno protumačili. Autor se bavi riječima koje su ograničene na hrvatsko jezično po dručje, a dio su čakavskog narječja, s onim leksikom koji ima vrijednost pred loška u drugim južnoslavenskim jezicima, ili samo sjevernoslavenskim jezicima, odnosno bavi se onim riječima sačuvanim u obliku čakavskih izvedenica (kad su čakavci izgubili osnovnu riječ), što je svojevrsna dopuna hrvatskom etimološkom leksiku i bitan su prinos baštini čakavskoga narječja (v. Bibliografiju br. 49- 85). 10. O čakavskoj se akcentuaciji mnogo pisalo. To je i razumljivo s obzirom na njezinu važnost izvan čakavskog zanimanja. U tome su se ogledala naša prva di jalekatska pera, a neslaganja koja su se javila još nisu prevladana. U vezi s tim za nimljiva su bila Belićeva gledišta (A. Belić, br. 26) o podjeli čakavske akcentuaci je na sjevernu i južnu i o vezi jugoistočnočakavske akcentuacije s akcentuacijom u posavskim govorima. S druge strane, lvšićeva rasprava (S. Ivšić, br. 3 34) zastu pa gledište o jedinstvenoj čakavskoj akcentuaciji. Tu tezu mnogo agrumentirani je pokušao je dokazati Z. Junković (br. 35 2), a primjere u jugoistočnoj čakavštini, koji odudaraju od starijeg stanja u sjeverozapadnoj čakavštini (v. u Šimunovićevu uvodu u Čakavisch-deutsch Lexikon, str. XXV) protumačio je prenošenjem krat kog akcenta s otvorene ultime na zatvorenu penultimu u određenim kategorija ma: mulca, krivca, rožna, oca, dolca, bOdna, sukno, jopno, guvno, prokl?stvq i du ženjem vokala u slogu koji je zatvoren zvučnim zatvornim suglasnikom: prag, l?d, bubrlg; joglu, srldni, nodmen i sl., koje je P. Ivić protumačio morfološkim jedna čenjem različitih akcenatskih tipova imenica m. roda koje su izvedene tvorbenim nastavcima koji sadrže sekvenciju poluglas + konsonant (dakle -'bh, -bcb itd.). To je jednačenje u južnočakavskom pošlo drugim putem koji je dao analoške oblike nekoć različitih akcenatskih tipova: sv?tac, sv?(l)ca kao sudac, su(l)ca. Obuhvat analoške promjene nije bio potpun, kako u jugoistočnom čakavskom pokazuju mnogobrojni primjeri: kolca, badna, stolca itd. (P. Ivić, 3 25, str. 85- 88). 5
Hrv. izdanje: Čaka vske lek sičke studije. Praslavensko na slijeđe u čaka vskom e lek sičkom fondu , Matica hrvatska, Zagreb 2007. Prof. W. Borys i dalje ustrajno provodi takva istraživanja.
21
Čakavska čitanka
Nadamo se da će ovaj korpus tekstova biti poticajan za još podrobnija istraži vanja, za prevladavanja dosadašnjih neslaganja o jedinstvu čakavske akcentuaci je i o vezama čakavskog jugoistoka s posavskim, pa i drugim govorima zapadne predmigracijske štokavštine, kao i o genetskim vezama čakavštine i kajkavštine za koje D. Brozović ( 104, str. 19) tvrdi da su najsrodnije. ll. Čakavština je, kao i mnogi oblici materijalne i duhovne kulture na ovom prostoru kao što su naselja, specifična obrada tla, pomorstvo i ribarstvo, arhi tektura, obrti, nošnja, vjerovanja, bogoslužje, običaji itd., podložna promjena ma. Dok su promjene materijalnog i duhovnog života korisne jer vode progresu življenja, čakavska izdiferenciranost, koja sve više potiče pažnju znanstveni ka, praktički je nekorisna, jer suzuje doseg svoje uporabe. U čakavštini su, po gotovu u novije vrijeme, prisutne unifikacijske tendencije koje nameće idiom jakih privrednih i kulturnih središta. U Istri to nije ona najstarija čakavština, već ona ikavska kakva je u Puli, kastavsko-liburnijska čakavština sve više po prima riječki tip ekavske čakavštine, a jugoistočna čakavština sve više se prila gođuje gradskom govoru Zadra (D. Brozović, 1 10), odnosno Splita, koji su jaka imigracijska središta u kojima čakavština naglo nestaje. Na taj se način poti ru lokalne govorne osobine u okolišu, koje su arhaičnije i za paleolingvistiku zanimljivije. Čakavski govornik danas, već prema sredini kojoj se obraća, prilagođuje svoj fonetski, morfološki, leksički, a rjeđe akcenatski i sintaktički sustav. I taj njegov izraz nije izvještačen, neovjeren, već samo jedan od mogućih kodova prilagođen temi razgovora, sugovornicima, raznim dobnim, obrazovnim i drugim socijal nim sredinama u kojima čakavac djeluje. 1 2. Sve do pojave usustavljenoga književnog jezika u drugoj polovici XIX. stolje ća hrvatska je književnost bila dvonarječna (zbog zamiranja čakavštine oko 1750) u jakom međusobnom prožimanju. Ona je, nasreću, opet tronarječna i danas. "Novija hrvatska dijalektalna književnost javlja se i kao reakcija kad pisci ča kavci (te kajkavci i štokavci) u okoštalim normama književnog jezika ne nalaze svoj entitet i izvorni poetski izraz. U naučenu književnom jeziku mogućnost ele mentarnog improvizacijskog kudikamo je manja nego u dijalektu, koji je izrazito govorni izraz. Čakavština se upravo kao govoreni izraz odlikuje a) slobodnijim izborom izražajnih sredstava, b) aktivnijom tvorbom, e) slobodnijom uporabom stilističkih vrednota govornog jezika, d) pojačanom afektivnošću, jer predstavlja čakavski izraz otklon od književne norme, a svaki se otklon od norme doživljava afektivno. Stoga je razumljivo zašto se nova čakavska književna riječ manifestirala prije svega u lirici (afektivnost), u dijalogu (govoreni oblik jezika), u komediji (va rijacija jednog i drugog), a nije se afirmirala u drugim književnim vrstama. Dijalektalni izrazi su u prošlosti i danas nepresušni vrutci u bogaćenju i pre poznatljivosti hrvatskog jezika. Novija čakavska poezija obradila je mnoge en demske sadržaje, mnoge kampanilističke teme, koje su bile ostale po strani hr vatskoj književnoj matici. 22
Proslov
Dio tog književnog stvaranja objavljujemo u ovoj knjizi. Tekstove suvreme nih pjesnika donosimo u izgovoru tada još živih autora da posluže kao autenti čan izvor dijalektalnog i poetskog proučavanja čakavskog izraza. Čakavski tekstovi s čakavskim literarnim izrazom čine jedinstven korpus. S tim u vezi motivi mnogih narodnih pripovijedaka, anegdota, opisa običaja i sva kodnevnih prizora imaju, nadamo se, osim narječnog svjedočenja i šire društve no značenje za upoznavanje života i običaja čakavaca, kao i drugih čimbenika koji posredno svjedoče i o jezičnom idiomu. 1 3. :Željeli bismo napomenuti da jezične napomene koje smo dali uz teksto ve ne valja shvatiti ni kao iscrpan opažaj, ni kao potpun opis, ni kao definitivan sud. Te napomene sadrže osobine koje su nam se učinile relevantnim za dotičan tekst. To su uvodi u jezičnu analizu tekstova, podatci koji omogućuju uspoređi vanja istih izoglosa u različitim tekstovima. Ne bi bilo sasvim umjesno polemi zirati s interpretacijama kao definitivnim sudovima, jer one su samo uzgredne napomene, a ne lingvistička analiza tekstova. Takve analize tek treba provesti, a ova je knjiga nezaobilazna predradnja za takve raščlambe i za konačne sinteze do kojih je, čini se, još poprilično posla. Čitatelj će lako primijetiti da su na starijim i nekim drugim već objavljenim tekstovima dijalektalna bilježenja drukčija; išlo se za tim da se grafemima knji ževnog jezika nastojalo predočiti dijalektalne foneme drukčijeg fonetskog izra za, a neki su fonemi bilježeni drukčijim grafemima nego mi to danas činimo. Zato je uvijek potrebno konzultirati grafijske napomene koje smo naveli uz tek stove, želeći zadržati originalan zapis svakoga zapisivača. 14. Sa zadovoljstvom ističem dugotrajnu, prisnu i nadasve korisnu suradnju s prof. dr. R. Oleschom, od zamisli do kompozicije tiskanog predloška ove knji ge, u formuliranju napomena, u obradi rječnika, u neprekidnom konzultiranju iz kojega sam uvijek izlazio obogaćen lingvističkim iskustvom svojega uvaženog suradnika, s kojim mi je bila čast surađivati u sve tri knjige Čakavisch-deutsches Lexikona, koji je bio tiskan u cijenjenoj ediciji Slavistische Forschungen ( 25, I-III) uglednog izdavača Bohlau od 1979. do 198 3. godine. Na temeljima takva predloš ka mnogo mi je lakše bilo oblikovati ovu Čakavsku čitanku. Veliki je mar, marljivost i stručnost na tekstovima u prvotnoj knjizi uložila gospođa Angelike Lauhus iz Slavenskog instituta u Kolnu. Hvala joj za svu brigu i za mnoge korisne zapažaje koji su poboljšali u stručnom smislu prvo izdanje. Autor duguje posebnu zahvalnost sada već pokojnoj gospođi Ribarić, koja mi je za ovu knjigu ustupila rukopise dijalektalnih tekstova koje je zapisao početkom XX. stoljeća njezin pokojni suprug prof. Josip Ribarić, a odnose se uglavnom na istarsko područje. Zahvaljujem i svim drugim znanstvenicima koji su mi ljuba zno ustupili tekstove koje ovdje objavljujem (D. Brozović, P. Ivić, G. Neweklowski i drugi). Posebnu zahvalnost dugujem mnogobrojnim ispitanicima, koji su ima li volje i strpljenja da nam što je moguće neposrednije govore na materinskom idiomu. Zahvaljujem istaknutim čakavskim pjesnicima koji su brižljivo čitali 23
Čakavska čitanka
svoje pjesme kako bih ih autentično zabilježio i akcentuirao, a zatim im zapise či tao radi ovjere njihove ispravnosti. Posebnu zahvalnost dugujem kolegici dr. Dragici Malić, izvrsnoj proučavate ljici povijesnih čakavskih tekstova XIII-XIV. stoljeća, čija sam izvorna čitanja i interpretiranja uvrstio u ovu knjigu te akademiku J. Bratuliću, koji je povijesne tekstove (a na mnogima je i sam radio) snimio i ustupio s napomenom da ih uvr stim u ovu knjigu preuzevši ih iz uzorne knjige Povijest hrvatskog jezika. I. Srednji vijek, ed. Croatica, ur. S. Damjanović, Zagreb 2009, str. 468-471, 5 1 2- 5 1 3, 5 3 0- 5 3 1 i 540- 54 1. Zahvalan sam svojim recenzentima, izvrsnim čakavolozima: prof. dr. Wieslawu Borysu iz Krakowa, dopisnom članu Hrvatske akademije, te prof. dr. Josipu Liscu iz Zadra i prof dr. Miri Menac-Mihalić, članovima suradnicima Hr vatske akademije znanosti i umjetnosti kao svojim dragim suradnicima. Za gra fičko-tehnički izgled ove knjige veliku zahvalnost dugujem grafičkom uredniku gosp. Nenadu B. Kunšteku, te posebno za izradu zemljovida i ilustriranje teksta naseljima u kojima su tekstovi bilježeni. Na kraju golemu zahvalnost, kad je riječ o prvom izdanju ove knjige, dugujem Humboltovoj zakladi koja je svojevremeno materijalno pripomogla ostvarivanju prvotnog izdanja i priskrbila sredstva da Čakavsko-njemački leksikon I-III ugle da svjetlo dana prije 30 godina. Zagreb, 19. veljače 20 1 1.
Petar Šimunović
24
Kratice
A - akuzativ akt. - aktivni br. - broj D - dativ G - genitiv I - instrumental f. - femininum/ženski rod inf. - infinitiv kond. - kondicional L - lokativ lat. - latinski m. - maskulinum/muški rod N - nominativ n. - neutrum/srednji rod part. - particip pass. - pasivni perf. - perfekt pl. - plural prez. - prezent sg. - singular V - vokativ
Znakovi
- iznad samoglasnika - dužina " iznad samoglasnika - dužina ili kračina, poludužina 25
Čakavska čitanka
. ispod samoglasnika - zatvorena artikulacija , ispod samoglasnika - otvorena artikulacija , ispod samoglasnika - nazalna artikulacija ispod dvaju susjednih samoglasnika -poveznica glasova u slivenom dvo glasniku poveznica između riječi - poveznica riječi u izgovornoj akcenatskoj cjelini 'gore s desne strane suglasnika - palatalnost, osim ako u dotičnom tekstu nije drugačije objašnjeno ispod sonanata l i r - slogotvorna funkcija dotičnih sonanata ispod samoglasnika i i u - neslogotvorna funkcija , ispod zvučnog suglasnika -bezvučni izgovor dotičnog suglasnika : iza samoglasnika - dužina dotičnog samoglasnika iza samoglasnika - poludužina dotičnog samoglasnika l i, također, ili < -(izvodi se) od, iz > odnosi se na 0 nulti morfem * - glasovni skup ili riječ nisu ovjereni ll - zagrade sadržavaju određeni fonem [] - zagrade sadržavaju izgovor određenog fonema () - glas u zagradama nije izgovoren �
____
o
_
·
-
-
Prozodijski znakovi
" - kratkosilazni naglasak, npr. oko, čas, sl'la, l'me ' - kratkouzlazni naglasak, npr. noga, laka, suza, dobro - dugosilazni naglasak, npr. meso, sin, Luka ' - dugouzlazni naglasak, npr; glava, v{no, baka - - tzv. čakavski (novi) akut, npr. suša, murva, strOža, pismo, križ, sedmi ' -akcenat koji ima narav čakavskog akuta u starijim bilježenjima u nekim tekstovima, obično na samoglasniku a, ako nije drukčije objašnjeno u tekstovima koje je snimio prof. J. Neweklowsky u austrijskom Gradišću: ' - silazna intonacija ' - uzlazna intonacija ' - ispred sloga označuje da je slog naglašen kratkosilaznim akcentom : - dugi samoglasnik - poludugi samoglasnik -
·
Samoglasnici i znakovi u vezi s njima
�-srednji glas između [a] i [<;>], zatvoreno a ii- srednji glas između [a] i [<;>] , zatvoreno a (dolazi u starijim bilježenjima tekstova) 26
Kratice
srednji glas između[<;!] i [o], otvoreno o <.> - srednji glas između [o] i [u], zatvoreno o y- srednji glas između [a] i[e], vrlo otvoreno e e/e - grafem za stari jat (nalazimo ga objašnjenog u bilješkama) � - srednji glas između [e] i [i], zatvoreno e y - napeta inačica glasa i, pomaknut u središnjem redu samoglasničke sheme ii - zaokruženi izgovor samoglasnika prednjega reda poput njemačkog samoglasnika ii đ - reducirani samoglasnik, usko zaokruženo e prednjega reda (npr. u tekstu iz Klenovšćaka) i reducirani l' u tekstovima iz Vele Luke 9- nazalni samoglasnik stražnjega reda (objašnjen u bilješkama uz odgova rajuće tekstove) �- nazalni samoglasnik prednjega reda (objašnjen u bilješkama uz odgova rajuće tekstove) h- poluglasnik prednjega reda (objašnjen u bilješkama) 'h - poluglasnik stražnjega reda (objašnjen u bilješkama) 9-
Suglasnici i znakovi u vezi s njima t' - bezvučni palatalni ploziv d' - zvučni palatalni ploziv đ - vidi j e - bezvučni afrikantni dental s-reda 3- zvučni afrikantni dental s-reda (ota3.___ga,_je) ć - bezvučni palatalni afrikantni glas, često se njime bilježi čakavsko f 3 - zvučni palatalni afrikantni glas č - bezvučni postpalatalni afrikantni glas :3 - zvučni postpalatalni afrikantni glas č - bezvučna palatalna afrikata s glasovnom vrijednosti između č i ć 3 - zvučna palatalna afrikata s glasovnom vrijednosti između 3 i j y - velarni zvučni spirant x - bezvučni velarni spirant (vidi bilješku uz pojedine tekstove) h - vidi bilješke uz pojedine tekstove Jlj - često se ostvaruje kao neslogotvorno j, osobito u dvoglasnicima [!e] i pred prednjim samoglasnicima 1- rubno palatalno l (suvremeni hrvatski digrafem: ljubav) lJ - kombinatorna varijanta velarnog n (ispred k i g) n - palatalizirano dentalno n (suvremeni hrvatski digrafem npr. njiva) sl� - bezvučno palatalizirano dentalno s ZI?- - zvučno palatalizirano dentalno z w!v zvučni bilabijalni spirant (vidi u bilješkama uz odgovarajuće tekstove) Manja slova u obliku eksponenata označuju reducirane izgovore. Ostala objašnjenja spomenuta su uz tekstove. -
27
I. DALMATINSKI IKAVSKI ČAKAVSKI GOVORI
1.0. Brač
Tekstovi su snimljeni u različitim mjestima na Braču koji se po nekim jezič nim osobinama međusobno razlikuju. Prva tri teksta potječu iz Dračevice. Za njih sam bio pripremio upitnik s dvadesetak pitanja i njima u tijeku tri godine nekoliko puta propitivao svojega oca. On je tada imao 74-76 godina. Bio je izvrstan znalac mjesnoga govora i s njime sam sav svoj vijek razgovarao samo tim govorom. Ovi su tekstovi mnogo puta provjeravani do u podrobnosti. Zbog toga su vrlo pouz dani i pouzdano zapisani. Do određenog stupnja to vrijedi i za tekstove koje je između dva svjetska ra ta snimio prof. M. Hraste, a poslije Drugog svjetskog rata i poljski dijalektolog Z. Wagner. Nekoliko tekstova snimila je magnetofonom ugledna folkloristkinja akad. Maja Bošković-Stulli. Njezini tekstovi sadržavaju usmena pripovijedanja. Njih sam pažljivo s magnetofonskih vrpci sve presnimio i akcentirao. Neakcentira ne tekstove Maje Bošković-Stulli: "Usmene pripovijetke i predaje s otoka Brača" objavljene su u časopisu Narodna umjetnost 1 1- 1 2 , Zagreb, 1974/75. str. 5 - 159. Ovdje objavljujem izbor iz tih tekstova koje sam dijalektalno oblikovao i akcen tirao. Za razliku od dijalektologa kojima je pri zapisivanju tekstova stalo naputi ti ispitanike na izbor i izgovor arhaičnoga za dotični govor relevantnoga iskaza, prof. Maji Bošković-Stulli, kao istraživački folklora, bilo je stalo do folklornih motiva, sadržaja i spontanog pripovijedanja njezinih ispitanika. Stoga su njezi ne pripovijetke s obzirom na sadržaj, stil pripovijedanja i govor ovisile dijelom od socijalnog statusa ispitanika i natrunjenosti standardnim jezikom. No, nje zini tekstovi unatoč pojedinim štokavizmima, akcenatskim i morfološkim du bletama i gdjekad leksičkoj neujednačenosti nisu neovjereni. Oni su jedna od spontanih realizacija dotičnoga bračkoga govora. Takav svakidašnji govor po kazuje u spontanom izričaju manje arhaizama nego sam ih ja dobivao u pripre mljenim pitanjima i provociranim odgovorima od svojega oca u dugim, opeto vanim razgovorima. Govor u mnogih ispitanika naravan je u današnjem načinu realizacije i važan je za istraživače jer pruža mogućnosti proučavanja stupnja 31
Čakavska čitanka
D
čakavski govori
D cakavski govori 1118 čakavski s blagom diftongacijom -
čakavski sa štokavskim utjecajem
-
štokavski govor Zemljovid govora na otoku
Braču
interferencijskih procesa kao rezultata dodira s drugim jezičnim idiomima, u prvom redu sa standardnim jezikom. Osnovni je samoglasnički sustav u govorima bračkih čakavskih naselja: l, e, a, o, (), uu kratkim i: i, ?, ii, 6, q, uu dugim slogovima. U mjesnim govorima mogući su alofonski ostvaraji. U Pučišćima, a djelomično u Gornjem Humcu, Škripu, Splitskoj i Dolu dugi se samoglasnici !el i /6/ u dugo izgovoren im slogovima ostvaruju kao dvoglasnici: le> },gl, /6 >@l: P@dnie. Bolski govor ima petočlani samoglasnički sustav kratkih /1, e [g], a, o, [!@], ul i šestočlani sustav dugih /i, j_g, ii, 6, @, ul samoglasnika. Selački govori (uključujući Novo Selo, Povija i selački zaGrupiranje
brački h
govora po vokabularnoj
sličnosti
HMS
TOT 0,5-1-- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 1
5 u
<
" ;:.
:t
o~ o
32
10
"'~
~
...;:!
8
... 01
"""'
7 <
;)i
.N ~
"'z
9
""oo
<
2 <
<.)
<.)
~o
"" .N g
"'o "'
4 < u
>
"';:!
>U
o
ll 16 u ""
<
~ :t
~ o
'-'
o
"'
3
6
z
~
~
f= ;:.
"'
12 < ~
~ "'"'
13 14 15
o "" ~ iS "'"' o... o~ z
~
;:.
"'
Dalmatinski ikavski
čakavs ki govori
HMS
TN
0,5 --+- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ---1
lO
8
... ~
5 u
"' E~ u
16 4
9
7 <
...l
>Vl
.;:;
< u
...l
o o
<;.)
o
"'
::l ...~ = z z o "'
~
<;.)
::;;
>Vl
::>
=
~
~
o
o
6
<
~
~ >U
~
ll 2
.;:; o...l
<
<;.) >Vl
12
13 3
<
z
s
:l
?
"'"'o §~ ;>
> "' o "' "'o "'
o<.:>
14 15
o
z
o...
"'
~
~
<
:ll ::>
"'
Grupiranje naselja s obzirom na naglasne i fonetske sličnosti bračkih govora
seoci) imaju klasične samoglasničke sustave kao i susjedni štokavski ikavski govor Sumartina: li, e, ii, 6, u/, odnosno li, e, ii, o, ul. Zatvoreni timbar nekoć dugog samoglasnika a (>o) ostao je, pa je umjesto Iii/ u nekoć zanaglasnom i prednaglasnome slogu nakon skraćivanja kvantiteta dobivenog lo/ G pl. ž. r.: sestor, smokov; G sg. sr. r. na -je, -stvo: zdrovjo, karonstvo; u N sg. složene pridjevske deklinacije: staro (daska); u glagola V. vrste L razreda: Grupiranje naselja s obzirom na mjesta naglasni h ostvaraja
HMS
MN
0,5-t---------------------------------------.==============,--
5
lO
6
u
u
"'z
< z
~ = zo o
~...
::l
:ll
8
... ~
>Vl
16 ...l
o
"'
7 <
<;.)
~~
4
9 ...l
o
o
<
<;.)
>Vl
> o "'o
"'
<
2 < ;)i
3
z
~ .;:; ~ >U "'< ...lo !;; 0: "' o
ll u
~ = ~
o
12 l3 14 15 <
:l "'"'
s
<
~ "'"'o ...o ;> o
z
~
~ <
:ll ::>
"'
<.:>
33
Čakavska čitanka
guzoš, pušćomo; u nekim infinitivima: s'ij ot, žviitot; u oblicima nekih glagola u 1-participu: p'ivo- p'ivola - p'ivolo ... i u dugim slogovima koji su bili po položaju dugi: niiručoj, glovf, kutfwk, vojiilo (=valjalo). Naglašeno kratko /(). / izvan ultime, osim u jednosložnim riječima i (na Bolu) ispred nekadašnjeg Ir/, produljeno je i izgovara se kao [ii]: jiima, žiitva (ali mast "mošt", sad, parst). Samoglasno !rl na Braču je uvijek kratko If /. U govoru Bola je defonologizira no u slijed fonema [a + r}: karv, varba. Suglasnički inventar ima sve osobine čakavskoga konsonantizma: nesupstitu irano If/, sačuvano lx/, prisutnost palatoalveolara /fl i rubnog !d'/, izostanak zvuč nih afrikata /j/ i /j/, eliminiranje 1/1 glasom lj/, ili sekvenci jom fonema ll + j/: ves?l-je, hl'l-jada. U Milni, Sutivanu i Supetru razvio se cakavizam (cov'ik susi mriu), jako rasterećivanje nekih suglasničkih skupina, a posljedak su novijeg vre mena pomicanjem slogovne granice. Govori ovih čakavskih naselja na Braču imaju poprilično čvrst i konzervativan naglasni sustav, koji se sastoji od tri naglaska ", -, - i prednaglasne dužine. U riječima s čakavskim akutom u nekim se mjestima skraćuju prednaglasne dužine: dušf, vojiilo. Podrobniji opis bračkih čakavskih govora nalazi se u mojem Rječniku brač kih čakavskih govora, i to u prvom izdanju (Brevijar, Supetar, 2006, 1-38) i u drugom (Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2009, 1 1-74), a opis go vora Brača, Hvara i Visa napisao sam kao predgovor: M. Hraste/P. Šimunović, Čakavisch-deutsches Lexicon, Teil I, Bohlau Verlag, Koln-Wien, 1979, XII-LVII; odnosno u svojem radu "čakavština srednjodalmatinskih otoka", Čakavska rič l, 1977, 5-62 , te za Hvar: M. Hraste, "Čakavski dijalekat ostrva Hvara", Južno slovenski filolog 12, 1935, 1 -57, i P. Šimunović "Govori Hvara" u knjizi: I. Miho vilović i suradnici, Hvar, Matica hrvatska, Zagreb, 1995, 249-264. Za otok Vis vidi: M. Hraste, "Osobine govora ostrva Visa", u: Zbornik u čast A. Belića 2, Beograd, 1937, 147-154. ***
A. Literaturu o govorima ovoga područja vidi u Bibliografiji br.: 2, 24, 249, 277, 342, 544, 552 , 554, 562 , 648, 761 , 774, 783, 78� 789, 792, 796, 797, 799, 804, 809, 940, 979, 981. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji II., br.: 1 2, 55, 56, 87, 92-96, 97, 99a, 1 20. C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Šimunović, P., Rječnik bračkih čakavskih govora. Supetar 2006. Vidi i br. 695 i 702. Vuković, S., R'ičnik selaškega govora. Split 2001.
34
Dalm atinski ikavski čakavski govori
1 .0. 1 . Dračevica
Tekstove iz Dračevice snimio je i akcentirao P. Šimunović od 1971. do 1973. godine. GovoRNIK: Nikola Šimunović Pivac, rođen 1896. Potječe iz stare seoske patri jarhalne obitelji. Pismen je, ali isključivo se izražava u zavičajnom govoru. Tek stovi su skraćeni i redigirani 1979. godine i rezultat su odgovora na mnogo po navljanih pitanja. GRAFI)A: ć označuje bezvučni palatalni ploziv, tipično čakavski t', č je umekša na afrikata Č-reda S izgovorom m. h je velarni spirant X, j predstavlja također i neslogotvorno j, 1J je alofon od n i m ispred g i k. ij označuje slijed fonema l+j, a nj slijed fonema n+j; protojezični i sekundarni skupovi št i žj izgovaraju se [š'f], od nosno [zj]. Fonem u okruglim zagradama nije glasno izgovoren. 1.0.1.1.
Naše m'isto
Naše misto ni veliko. 0---n e---s u mane dohodlli, a ---v eće olhodili u---svit Lna---kopošontu. Pr! prv�ga rata bilo---nas--- je dobOto p�l stotin, a,__yal jedva prko stotinu. Do---kojo godlšće biće sve pllstolina LjudLće spominot da--- je---v<)l bila Dračevica. NikQc,se ne---spomine olklLje svit d6š;;t u---naše misto. Ti govoriš da---smo--- pri četiri stotine godišć d<)šli is---Pojicih, a---B <)j zno K.Jo tako. Stori judi provjodu da---su,__ye---bili nasellli dolikoj u---Nerezine, dLse još Ldanas vidu ruševine, miri Ldv<)rl. Crikva._jrl__j e bila u'-"Ner"išća, pQ__je---vajalo Lza---krstlt, Lza ukopat nosit dite Lmrtvaca šćak u---Ner"išća. Zato,__yu se prpomistili na današne misto, dLje bilo vod� LbOjega poja. Tako--- je nastala Dračevica. PrvLje bi niki Šimunović. · · Jedon ol negovih sinov . oženi J e bi niku Zuvil na Bolu i tako J e nastalo kollno Zuvićih, a--- poslLsu d<)šli druge kazote. PriLtrista godišć započelLsu grodH crikvu sv�tega Kuzme LDamijana LŠimat<)rij dLsuJe ukopovali. PriLdvista Lčetrdes�t godišć započelLJiu gradi današnu crikvu G<)spi oLZač�ćo. JemalLsmo pri Lsvoju skulu, Lsvoju blagajinu, Lsv<)ga popa. Danas nimomo oLtega ništa. SviLse raseli, mlajar"ija svrši skulu Lbiži u'-"grod. Veće oLpQl svita je prko šezdes� godišć. T<) tLje Dračevica. ____
____
'.._;
.._..
____
....._,
.._..
'._,.;
____
____
1.0.1.2.
Naše živj�ne Lnaši običoji kroz'--'god'išće
Užo,__ye reć: bOje da--- propade selo nego običoj. Stori judi držali,__yu do---nih, ma---hLje mlajar"ija obandunala, ne---držLhLse, zatire hi Ltak
____
35
Čakavska čitanka
. gn(lj u..___.kolcu, . kojin..___.se . gnoju vi'tli, slanin�, malo pršutih, a.._pojveće, brž, da..___.čini l(lžje (_,masline. . Prosa(cLse blje ovako: n6jprLgve zalep6ti bljQn pi'-ko glov� da..___.seJmant6, a..___.onda . ....ga ... ....se ... zakoje (_,pusti krv. KaLot�gne p6vke stav(__,ga..___.se . J.Lk orHo 1li na....škafol ... L,pollj'-..,ga....se ... vi'lQn vod(?n (_,guli zlaka, obrlje....ga ... ....se ... brtvQn. Posl(__,g a....se ... obisi obQ_Jočul, izvadi intr6m. OLčri'C_.."se učinil kulini, tako daJe....nadlje ... u..___.llih . šenice, krvi i..___.drugega . zoč1na. DlcL,b L,s e do mihiir daJe_jgrodu. To....je ... veće oLjeln�n ditetu b! jedini balun. Projca..___.se . poza....tin ... ... veće piitih razdili sv(ljbini, popi'!, meštrovici, rasi:či�, učinil brž(lle, koje....se prljatejima... DrugoJe m�so posoli, a..___.p . unQ...se .._ gledo kakQ___ćedve _ učini pršuti, kojLse posolu, staVJ.LSe u....vinotoku ... lli J.Lm aštll poLpiz da....se ... �jcidi voda, a..___.zatinJe . sušu (_,čadu na..___.d1mu. . Za..___.Božlće . svako kuća jemo bokiin friške prajčevine. . somo jedon pu( t) do..___.s1tosti, . L,t9 Nč\..)36lni don....je ... b! p(lst (_,nemrs; jilo..___.se riba, najveće bakalar, L,pllo črno vino. OvečecbL,s e na..___.komin . stavi b6lnok, polilo..___.bLgaJe . vin(ln, ii jen l.Jtavilo no..___.ne . šaku šenice d'L"bl.,B(lj do da..___.urodi . loza, maslina L_,šenka, če za..___.naše . jude bilo oLsvega n6jpotribnlje. Mlajarlja..___.bi . Išla poJeli'! kupit drva za..___.naložlt . ogon na....pijacu, ... kojLbi god dig(ld sve dQ...Tr1 .._ krojih. Vikal(__,su L,talorlli: "Dojte b6lnokih!" Znal(__,su skupit dvo-td živa drvih. Ako..___.ne . ..___.bL, . bilo dosta, 1šl(__,su m(lnci prko noći u..___.kreju . i, veće iz....braviire ... nego is..___.p . otrlbe, vazelL,bi komu kolac, komu sohu, komu koji trupac, takQ...j.._ e L,za..___.ogon . n'l._.,pijacu bilo drvih sve božićne dneve. Na..___.Balnu . večer frlgole....suJe ... pršurate. Dica..___.bi . kitili b(lr, akQ...bidJ.Ljemali .._ čin Lgorlli prskalice. Plvol'-..,su..___.se . božićne plsme. SvLbi bili doma n'l._.,okupu, jerbo..___.j. e storo uzrečica: "Da..___.s(__, . kume dobar bl, z'l._.,Božij..___.biš . doma bi!" Božić su bile tr! mise, a .... prv6..___. . .. j . e bila vrlo rano ujutro. RllkQ....._je bilo Na su..___.se . plvole božićne plsme, ... snig, ma..___.znalQ... . j.._ e bH zima. U..___.crikv(__, . da....b(__,p6 ma....n6jveće ... one starinske:
U_____se vrime god'išća Mlue svitu navišća, Poroj?ne ditl'ća OLdiv'ice Marije... i onu drugu:
Veselt_ye Majko BOžja Puna m'ilosti Veselt_ye i.Jaduj_____se Rajska svitlosti JeuL,noćas porod'ila Bflin mlikijn zadoj'ila Boga našega, Boga našega. 36
Dalmatinski ikavski čakavski govori
JudLJiu jeln'i drugima nazivali: "Na"__,dobri'>.__.van ., d<)šlo sv�to poroj�ne", a"__,onLbi olgovorali: "!"__,von nupos�ne!" Božićni obid"__,je na"__,našin siromašnin stol'ima bi obiHh. Tin"__,se don ni žalila potroš'it. ReldLbidu: "Ni svaki don Božić". Drugi don Bož'ića,.._je sv�ti St'ipon. St'iponim
D(JšliJmo"__,van kolendoti BOžje sv�lce nazlviiti. Po'--B ' ož'iću sv�ti Stipan, Po'--'Stl'p onu sv�ti Ivon, PoJviinu svii Mlad?nca Po'--'Mlad�ncih Mlado !'ito Da"__,vall...bude ... stanovito (Jvde; Na"__,dobro"__,van Mlado !'ito d(Jjde. Oj šrJMiko), niiša diko, Da'--'van'--'Bi)j'--'do zdrovje lipo i)vde, Na'--'dobro'--'van Mlado !'ito d(Jjde. PrJv()ru"__,van lipo grana, Viiša ć�r:__je neudana... Pr:.__kućqn'--'van bi)r zeleni, Viiš sive još ne.._9ženi qvde, Nq_flobro'--'van Mlado !'ito d(Jjde. Otvorl'te škafetine, Parićojte bićerine Qvdee... KaLdomaćin pusti kolendore lLkuću LkaLhLtrajit6, kolendorLmu zafolidu Lna"__,kraju zap'ivodu: 37
Čakavska čitanka
Večeras. yan lipo jola, Čekojte....nas ..- na....T ..- ri kroja qvde, Na....dobriLvan Mlado tito d(jjde. .._ _
A....kaLdt)jdu ..Tri kroja 'ili Vodokršće blagoslivjo....se ..- voda u....crikvi. ..Svit p'ije ..doma, jeckršćenQn vodt)n kršći.�nu vodu Lpun'idu sude vodt)n da....odnesu škropidu umirućega, škropidu kaLgrod tuče, a. _,nosu....j..- e Lna__jt)žje. TLse don ..- ijaci Lniki kupidu ugj�vje Lnosidu....g..- a na__j<)žje Lu__,štale gosi bolnok na....p da__,pt)jde uprovno (i) introda Lblogo. Na__,Vodokršće pop s__,kot6r'ima blagoslivjo ..kući nazove: "Mir kući ovt)j", a ukućoni olgov6rodu: "Lsv'ima kuće. U....svakQjJe koji pribivodu u,_Mj!" Domaćin d6 kurotu dor, kot6r'ima pin�z, a__,sve trajitodu mandulatom, baškot!nima, prošekQn 'ili rožulinQn. Sičan....je ..- nojhladn'iji m'isec. Pun.__je Mre. Užo dig<)d zam�st snig, poJe__,čobani s__,ovcami iz'-'Vrha spušćodu kolo__,m t)ra d'i snig žv�lto nestane LdLuvik jemo bokun šć'ige utruk oštr'ice za....p ..- rigr'ist beštijamu. U'-'ov�nJe mis�cu čini uje u'-'makinima. T<)'-'je mušni lavilr. Masline__,je vajalo samlit. Toć okrlću makin6r1 Lmeju koše u kojLse iskr'iću masline icharolih. Smlivenu paštu badll'ima__,se prmeće u__,koce dtye zbonde cidi loćn6k. PoslLse tistQn napunidu šp<)rte iJtivodu u__,prešu, zav'ije velQn manavelQn, pol'ije vr'ilQn vodt)n da__,se__,bOje cidi uje. Poza__,tiq __,se prpov'ije, strvi pašć'ice, po'-'se'-'jepeta zav'ije po'-'drugi put, a"--'ondaJe šešulQn kupi uje u"--'bigunac, murga u__,kotlušu, jecoLn� činu sapun. KaLuje u"--'biguncu donesu gospod6ru, izl'iju"--'g a u"--'kamenicu Ltt)te"--'j e prll'ika da__,domać'ica do mar�ndu makin6r'ima. Makin6rLsu rabOtali na__jzminice don Ln9ć Luvik.._jnJe parićovala kr'ipno spiza. __
_
U"--'sičnu"--'se siču drva. Nojbojo broško drivo"--'je česm'inovina. Nu 'išću kalafoti za__,b rode, nuJe bere za"--'oglavlće i_Juke na__,s amorih, za__,d ržala nayot'iki, maškinu, topor'išće na__,sik'iri, macevar'iji, maci, mac<)li, teseri, taj�nti, kosirači, oLne__,se d'ilodu man'ice za__,turan, kantir'i za__,poLbačve - sve dLje__,potr1ba tvrdo, šoldo drivo. U t�n mis�cu judi r'ižu lt)žje. Svak jemo svt)j riz. Mlodo__,se loza r'iže na__,brke, aJtar'ijo na"--'macu Uedon-dvo brka. Store mace smetnule"--'bLse olma po"--'jematvi. Komu__,je l<)žje prpatilo, toko da__,ga__,zagnoji, a"--'kolo__,pQl jen6ra vajo__,se ćapa mot'ike jecje"--'na"--'vrota vrime oLkopač'ine. StorL,su gov6r'ili: "Sv�ti Onte Opat1 - vazm'i mot'iku i ala kopat." Kopač'ina"--'je pri, kaLje"--'vaz Broč bi u,._j<)žju, durala po__,dvo m'iseca. KopaloJe L,na__,zojmice, a"--'ko__,je__,moga vaz'imQ__je Vlahe kojLsu__,mu stoli sVU. kopačlnu. PrLsu ložjo bila daleko. Ujutro navrime vajalQ__je stavit u,_justa koju suhu smokvu, bićerin rak'ije, prkoJamena ob'isit buraću bevonde 'ili mezovina, zad'i(t) trluke na__,držalo oLmot'ike da"--'v'ij u ka bandira prkoJamena L,pri sunca istoka b'it u.__;;6b0ju. Kopalo__,se UJ�du. PrvLje bi redivoja, a"--'po__,za"--'nin jedon težok za 1
38
17. siječnja.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
drugin, a ispružilo,__,bL,_se bilo, zapušilo L,_napilo stopr kaLse,__,d(lšlo u,__,kroj r�da olJ<:opačlne. Vejiiča. Vejača 'ili v�la,__,je ženski misec; najkraći L,_čudo prvrtjiv. Reču da,__,ni u,__,ne vire ka nL,_u,__,ženskQj. T<;>,_j_, e m'isec mačok. Svilda,__,hL,_je, jec,se,__,one u,__,t�n mis�cu ženidu. Vejača započ'imje Kandel<;>ron1 ali Gosp(ln oLsvić (Svićn'ica). Tln,__,s e don blagoslivjodu sviće. Majko svita viruje da,__,je,__,zlma pasala. Ti govoru: Kandalqra - zima fc?ra! Ma,__,on'i drugi ne,__,doduJe ujavlstH i olgovorodu: Za tic?n grf svfti BlOž i._govori da,__,je__)ož. Ov'i drugi jemodu prov, zob<;>Lda,__,je vejača kapoca svašta učin'it. Na,__,sv�tega BložaJe blagoslivjodu grla. Tada pop stavi dvi prikrižene sviće svakemu pol brodu L,_govori: DaJe-..J39g i...Jvfti Blaž oslobodi oLbolesti gfla! U,__,vejači navre s<;>k u-.Jozu L,_u,__,voća. ČulQ__bl_j;e: Pc?l vejiiče, loza plače; a,__,p c?l morča pupak v81)ka. U,__,vejačL,_se frajodu ml6di kozl'ići i jančlći, poč'imju poklade, krnevol, maškare. Poludi svo selo, L,_mlodo l.Jtoro. Pokladni t(lri(jLje ludi don. U,__,nik9jJe konobi čini krnevol, u,__,nik�nJe tinelu slogo tastamenat. Evo,__,ti već olJanega pop(>lneva krnevol na,__,tovaru. U,__,gaće,__,m u mijč'ić, a,__,kros,__,pišt(>lu oLgoć virL,_mu nožn'ica ka m'iš. Pišo tako krnevol vino u,__,vrčinu, aJvaća pije, maškare viču, tejotar živi. Ovečec,se na,__,balima št'ije tastamenat. KrnevoLje svaken čog<;>d ostavi, svakega,__,je čog<)d bOcnu. Smih,__,je po,__,s oli, ma,__,b ome,__,s e k9g9d L,_ofendi. __ _
U,__,pokladni t(lrij vajo sodH kapulicu, grah L,_t'ikve jerbo,__,ćedu,__,žv�lto reušH. žene pasli večere dobro operu sude L,_pošode da,__,ne,__,bude vragu kus mrsnega po,__,nima na,__,č'istu sridu. U,__,jedinadeste urih uvečer zvoni na,__,manar<)lu. T<;>,__,je kanota poklod. Judi grNu doma iz'i(st) makarune če,__,su ostali oLob'ida, jec,je pasli p<)l noćo nemrs. OLtad poč'imje korizma, uzmeno vrime. Ne činiduJe bale, ne,__,ženidu,__,se osin u,__,p9l korizme kaLse,__,m oge L,_zabalat. O,__,pQl korizme smLse varot Uagat. Tln,__,je don gušt koga prvarit L,_nikoc,ti n�će zam'irit.
Miirač. PrLsu po,__,Broču horale kužne bOlesti: kuga, kol�ra, špan(>la. Tako L,_4_.,.našen m'istu. SviLje sebice um'iro, jec,se,__,kužno bOlest ne,__,do lako iskor�n'it. SviLse moli Bogu L,_zov'itovo,__,mu štovat ko zapov'idni sv�tac prvi p�tak marčin, kojlJe štuje do,__,dona današnega. Vrime,__,se pQ__malo štabilije, ma,__,jude,__,je stroh oLtri maraške bure koj� zapušu kolo,__,s�lmega, sedavnad�stega L,_dvastis�lmega morča. One n'ikal ne,__,tradidu, a,__,znodu oprudit cvit L,_utemez'it introdu. U,__,morčuJe poja pošmu zelen'it L,_čobanima,__,je sve težje jemat blago na,__,oku da___i(nLne,__,uteče uJćetu, pogotovo ne u"J<;>žje, jerbQ__je u,__,morču propu pola loza L,_ako,__,otrunu puvke, eto,__,ti šćete, vele šćete. Ako,__,k9 nojde tuje beštije UJVOj�n, reče pojoru 'ilL,_hi som odagne u,__,p�nu. šćetu vaja da,__,stimo pošćik Lsve,__,se namiri kako,__,je pravo. 1
2. veljače.
39
Čakavska čitanka
Krajen m6rča sve,__je zeleno. Milina,__j e nq__,B lagovist1 pasat prko'--"p ojih, obahodlt stabla puna soka (_,cvićo, ko'--"daJe'--"sve prporodllo. U'--"drači uz'--"gomllu prma'--"suncu izn'ikl'-._.,s u prv� sparoge L,div6jke'--"hi beru p'ivajuć: Oj'--"tf spiiro
spiiroga, ukožLmi dvo roga; jo._ju tebi zelen list, kada'--"dqjde Blago vist. April. ApriLje n6jl'ipji m'isec. Sve'--"je u'--"zelen'ilu. Broč pari ko perivoj. DogodLse da'--"Velo šetem6na bUde u'--"morču, ma'--"češće'--"je u'--"aprllu. U'--"crikviJu vele foncijuni. Na'--"Cvitn'icu'--"se blagosllvjodu polme, koj� dica Lmlad'ići opletU oLmaslinovega lišćo. Ttye polme dilu u'--"crikvi žen6n i curan, koj� želimo stimat. ZaJviiku darovonu polmu, čeko na'--"Uskrs lipo garitula. Kroz...Velu ._ šetem6nu uvečet_je u'--"crikvi barab6n. Št'iju'--"se i_p'ivodu profecije. Judi oLdiwze m od,__rašojke ud'ilodu barab ane LJekodu kaLće remeta pogos'it z6lnu sviću nq__,trij6l)gulu. T<)'--"je dospitak. Onda'--"se pošme barabanima tuć po'--"bonc'ima. Dig<)d kog<)d ohlapi kogag<)d (.,po'--"škini, q___mlad'ići _ iz'--"obisti znodu koju curu (.,malo pQ___guz'ici. OLčetvrka kaLje'--"pokopone Gospodinovo zamuknu zvoni, pQ__,s e'--"zvoni p<)ln�, Ovo marija (_,za'--"ll._.,crikvu somo škrgojkima. Mladići u'--"marin�rsk9j monturi čuvodu B<)žji gr�b na-.Jzminice. Kojo žena oLpokopono u'--"četvrtak pop<)ln� po'--"do'--"Gl<)rije u'--"Velu subOtu ne'--"stavi ništa UJe, ne'--"okusiJe vragu kus. To činu kako pokoru 'ili zov'it. UJeli p�tak škrgoću škrgojke Lzovii n0oncijun. Ujutro navrime uputLse presecijun sa'--"križ<)n puLNerišć storin put<)n, a'--"Lnovin gr� presecijun iz,J)<)lnega Hunca. Pivomo mi, ma'--"p1vodu L,on'i. LuvikJe nadmeću k<) jemo boje kantadure L,k<)'--"će pri d<)ć ll._.,nerlšku crikvu (.,ponoć B<)žji gr�b. Nojčešće'--"se, kokve jo spom'inen, pivolo put�n: Nu m'islimo braćo danils K(j nq_ __križu umre za'--"nas: Kroj nebeski Isus dobri Nos ol..Jmfti oslobOdi. Sin jedini Boga Oca Bi napojen žuči osta. Gledaj ruke, gledaj noge, Gledaj tila rane mnoge Gledaj rebra probodena Gledaj kroja okrunena Misli čovle, ml'sli rane Krv istl'če na_Jve strane... __
KaLse'--"p recesjun vroti, grL§e na'--"obid. Tega'--"se dona ji riba, a'--"nojveće bakalor (.,pije črno vino. Koko k<) vina popije tin don, noko'--"će krvi uć u'--"ne. 1
40
25. ožujka.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Tin..._;;e don n'ičin Oštrin ne,__"bode zemja. Bikor1 ne,__"koju da,__"se,__"ne,__"prolije krv, žene ne,__"misu, da,__"ne,__"b1 bi:lo krvi u,__"kruhu. Ovečet_je veli presecijun kolo,__"pijace. SVU.da okolo goru <;>gni. Svit piva: Puče ml)j, če,__"učinin tebi (ili ožalOsti tebe) olgovor'i meni... Posl(.Je 4...crikvi .." olkr'ije križ (_,pivo:
Evo drivo križii na,__"koj?n v'isi olkup'itej svita Dl)jd'ite, poklon'imo.._}e . . . Svit jubi križ (_,doje lem(lzinu. Na,__"Velu subotu izutra žene pometu komin, jerbo,__"se,__"tin don užge novi ogori koji gori po,__"svo godlšće. PccrikvQn,__"se nalOži ogon (_,pop blagoslovi glamj'ice koj� dica razdilu po,__"kućoh L,nima..._;;e užge novi ogon u..._;;vakQj kući. Za,__"vrime mise marin�re koji čuvodu B(lžji gr�b "prdob'ije son". D(lkli oni spidu raspr�mue B<;>žji gr�b. Na,__"Gloriji kaLzazvonu sva zvona L,zapivo,__"se aleluja, probudu,__"s e stražari (i) izletu ij,__"crikve ka..._;;umanuti, pošmu pucot, jerbQ._je Isukrst uskrsnu. Velo,__"je ves�lje. Bikori pošmu klat brave Z<\...Uskrs, ._, žene slimijedu velete če,__"s u,__"hi nosili na,__"glovi u,__"korizmi. Mis(_,se novi kruh L,garitule, peču sirnice, pituoju joja u,__"kori oLkapule. Sv(_,se parićoju za..._;;utrašni don Uskrsa. Na,__"Uzma,__"s e blagoslivje hrona. Svit jedan drugen nazivje: "Na,__"dobro,__"van d<;>šlo UskrsnućW I,__"tin don,__"je st(ll bogatiji, obid obilatiji (_,svit kuntentiji. Dvastičetvrtega aprila slav(_,se sv�ti Jure. Pivo..._;;e život. TLje sv�tac odv'itnik našega otoka. Na,__"Jurjevve doju (lee na,__"čobana. Svud<\...j._, e mlade šć'ige Uako,__"je napast brave (_,živinu. Tin,__"su,__"se don pol'ili (lgni oLsuhega prućo. Dvastip�tega,__"je sv�ti Marko. Kakovo vrime bude tega dona, duraće četrdes�(t) don: "Sv�ti Morko če,__"podaje - četrdes�(t) don potraje". Jude,__"je stroh daye,__"zapušu ludo pašjunsko juga, kojo otribu (_,o polu cvit L,z�b (_,moredu dekapoto utemez'it introdu jalnemu težaku. lzmeJ·U JurJ"a1 i Morka2 SiJ" e se grah i rosod. Svit J· e po vrtlih i sodi če more veće: "Jurjevišće, Morkovišće - meju,__"nima don L,godišće!" MOž. Mož,__"je m'isec pun cvićo: po,__"pojih, po..._;;tarinoh (_,po,__"pitorih po,__"po n'istroh L,na..._;u ; lorih. Mlad'ić(_,su svojin curan ostavijali pcvrota oLkuće ok'ićenu granu. U,__"t�n mis�cu,__"je obišno znala b'it l�va. M(lnci kojLbidu ostali pod__J�vu učinll(_,b idu bale, fraju a,__"prko noći pokrelL,b i bili curan cviće i..._;v ; e stivali na,__"gustirnu na,__"s r pijace. Gušta,__"je bilo vidit kako,__"je ta gustirna tin don lipo kumparila. S�lmega,__"je sv�ti Duje, spllski sv�tac. 01 tega dona težocLsu na,__"žurnoti jemali pravo zaspat bokun posli obida. Dorl_je vej dužji, vrime,__"se uštajuno '--"
1 2
'--"
'--"
-._..:
..._.,
.._,
....._,
24. travnja. 25. travnja.
41
Čakavska čitanka
Lna'"_Jr1šnolue već rumenu prve, rone trišne .. Jedino'-'se bojat sandujanskega juga koji zno oprudlt l
OlJ;ilbe, v!'nograde i.._}vih stabOl ovih, sve zle godine Ukodj'ive ž'ivine odagniiti dostijj_Je. - Tebe molimo usl'išLnas! Na'-'gomllohJe zatkola blagoslovjeno poima. (Judi ka'-'judi bilLbi sutradon Išli prpom"istit polmu na'-'svoju gomilu u'-'svoj<)j ogradi.) NikLbidu UJasploćenu gronu masline lli u'-'macu odJoZ� ufisli kus blagoslovjene svić�, dvo -tri zrna šen'ice Lmoli križić oLpečenega tista, llLbidu stavili u'-'ogradu bočicu kršćene vod� LgovorllLbidu: BOže, blagoslovi ovi niiš plijd da'-'bude rodan i___plOdan. StorLsu judi provjali kako'-'su vidili da'-'črvi Luš�nci padodu iz'-'maslin kaLbLkurot blagoslivjo poja Lprokl"ino gubu Ldrugu šćetnu živinu. Za'-'Duhove'-'je jepeta bi veli presecijun kii_j za'-'B
Žuri. ZutLje m"isec kaLtežok obahOdi ložjo, gledo u'-'nebo hOće B
3 4
42
24. lipnja. 13. srpnja. 2. kolovoza. S. kolovoza.
Dalmatinski ikavski
čakavski
govori
Dračevica, spomen-ploča don Kuzmi Simunoviću, popu glagoljašu, na njegovoj rodnoj kući
salote, soli, kruh, rožon Logori. Kal._ye'---'zakoje kozlića vrhQn n(>ža u'---'zok<)j Lkroz grlo, puštLse da__jjcidi krv. Onda._ye beštiju odre, izvadi introm. AkQ._je'---'jančić olJ;'ise, učinLse v'italac Lji d<)kle'---'se na_Jožnu peče jančić. Pasli, kaLje'---'m~so pečeno, iskrižQ_Ye naJ<use (Jvak vaz'imje koji kus hOće Lkako hOće. Fraj a duro majko vr'imena, jetye'---'p'ivo (Julac6, alLkalgjde doma iz_j<)žjo pri devet urih. SvLse olmorodu u'---'hlodu. Jeln'i 'igrodu naJošet, na'---'tremok, na'---'br'iškulu, trešetu, p'ikolo, trijumf, a'---'pr'i nQ(..,se za'igro na'---'balun oLkordave 'ili na'---'buće. Žene jemodu uvik posla, za'---'nih'---'je svaki m'isec jelnok. Set~mbar. K<) hoće medenih smokov Lslokega gr<)žjo, ovega'---'mu m'iseca n~će falit. Gušta'---'je p9ć na l<)žje Lgledot kako gr<)žje zabuhllje L)cako'---'se grozd'i punu. Vajo._ye parićat za'---'jematvu: oboć sude, potuć Lnab'it obruče na'---'bačvima, poplest krtole Lkon'istru. Vajo noć trgoče, gonoča, kon'istaricu, mečora. Jematva'---'je veli posol LdobOta'---'te srom akQ....._tLje_Joba čista Lne'---'sl'ipje'---'se pQ....._mastu. PQ....._donu..._ye trgo, pQ....._noć'i turno. Sna fali, mq___posla ne'---'mank6 n'ikomQr. Olma pvv~ten Kuzmi LDamijanu 1 griLJ;e'---'za'---'trgač'inQn. St6rQ....._je 'izreka: Sv?ti Kuzma LDamijon, stavi gri}žje ujadon! 1
27. rujna.
43
Čakavska čitanka
T�ško,_je bilo pri kalJiromašan težok ni jemo svoj� zemj�, pQ_je yazimo tuju zemju lavudit u'--'pošid�ntih kojLsu jemali čudo kompa. A'--'tLsu seljoku gul'ili kOžu. Sr'ićn(yu bili kojl_;iu rabotali na'--'treću LJrećinu svega davali gospodaru; akQ_je'--'bila bojo zemja, lavuralQ...se ..._ napol Lpolov'ica'--'se davala gospodaru, ma'--'nojtežj'-...-je bilo lavurat "na'--'zlii p�t" kaLje'--'vajalo oLp�(t) dilih, tri dila dat gos podarU. q _jematvu gospodoc_bi paslo meša nvtrožu da___gledo, m'iri mast, izabire požicijfmi zaJebe. BllQ...je ..._ k<) koga prvari. TežoclJu znali opalit drOf odagnat UJVoju konobu, a'--'dLje bilo veće drof
_
po[Jkut gftate. Vaj o parićat drva u'--'dv<)ru, jec_zima stopr poč'imje. Decfmbar. Veli v'itri oholu majko maslin Lvas m'isec vajo p<)ć za'--'maslinami: kupit kupjenice, brat beren'ice, čistit suhar, nas'ipot gom'ile. Did\_ye veselu sv�ten Mikuli Putniku2 koji dohOdi s'--'krampus<;>n Ldarije dobru dicu sa'--'cukariniman, a'--'krampus priti zl<)j s'l__,palicQn. Ma'--'pri (yad, dict__se veće veselu sv�toj Luc'iji.3 Ona dici stavi u'--'kalcete, če'--'h'i ona ostavu po'--'ponistrima, smokav, m�ndql, or'ihqv LkojLcukarin. Donuu vrlo krolki, večeri duge. SviLje kolQ...komi:na ..._ dLn()no Lnona projodu unucima gončice Q...Vil'i ..._ Ravij<)li, Q...Zmaju, ..._ Q...SV�ten ..._ Jurju 'ili pivodu p'isme is'--'Kačića. 1 2 3
44
18. listopada. 6. prosinca, 13, prosinca.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1.0.1.3.
Sl'ičice iz,__,našega života
RoRne. Zene rojodu doma u'--'kužini 'ili u'--'teph;>j kamari ako'--'je'--'stidno. ČinJe žena pOšme trujat, zovii babicu kojo'--'će urN'i(t) dite. Za'--'tu pril'iku ub'ijeJe kokoša O Uspaćenoj žen'i skuho dobra juha. U'--'kućl_je velo radost akvvodi sin. KaLtruhlo žena jemo širok trbUh, rod'iće muško, a'--'kaLno(jLje_jsp�čen, rod'iće žensko. AkQ._)ruhlo žena pogrubi L,dob'ije maće po'--'obrazu, b'iće žensko; ako'--'je'--'ne'--'popodu maće, vajo čeko muško dite. Zena u'--'blagoslovjenen stonu ne'--'b'i vajalo da'--'v'idi mrtvaca, guju, z�ca, m'iša, a'--'pogotovo ne'--'b'i sm'ila ub'i(t) te beštije. Trulno žena ni hod'ila na'--'sprovod jerbo'--'j<� J9 moglo naudit porodu. Trulno žena ni sm'ila svečera posli Ove mar'ije ishod'it volJka. Ako'--'bUzošla, vajalo'--'j e da'--'pod'igne skute oLtrav�rse nayriž da'--'zle s'ile ne'--'b'idu naudile ditetu. Bilo'--'bi perikuli;lžno akQ.__b(_,pasala prko konopa, jerbo'--'bLs'-.-ditetu u'--'utrobi mogla omotat pu(p )kovina kolo'--'vrota i, sačuvoj BOže, uguš'i(t) dite. TruhlQ.__se žena svega zaželi. Užo'--'se reć: "Zaželiš'--'se svega ka'--'truhlo žena." AkoJe prL,žeji ćapo ruki)n za'--'obroz 'ili vrot, ostaće crveno maća (koju kQg9d zove žeja) na'--'ditetu na'--'tin m'istima. Da'--'se'--'t9 ditetu ne'--'dogodi, vajo da'--'se'--'u'--'žeji ćapo za'--'guz'icu, a'--'ne za'--'obroz L,vrot. AkQ.__j e'--'trulno žena prsp'ila dig9d dLse j'ilo, dolL,bL,nQj oLJvake jizbine fr�gulu da'--'provo da'--'ne'--'b'i bilna bila čo požel'ila iz'ist po'--'se'--'ni Ufola reć. Ko'--'b'i prvari truhlu ženu, izoša'--'bL,mu jačmik 'ilitL,ga r9g na'--'oko. AkQ.__b(_,ro d'ila dite u'--'košujici, v'irovolo'--'se da'--'će'--'to dite b'it sr'itno nelagodno, ma'--'pametno. Lzvizda na'--'vr glovt;,__j e b'ilig sr'iće. Dica koja'--'se zimi rojodu, punQ.__su štabil'ijo L,zdrav'ijo od'--'onih rojenih u__j'itu. Di;lkliJe dite n'-.-krsti u'--'kući gori lumin d
šla vl.šćica L,olnila dite. Ako'--'bL,nekršćenQ dite B9g dl.ga, vajalQ.__ga'--'je pokopat ne u'--'kopošontu dLse pokopodu duše u'--'milost'i posvećujućQj, nego VOl)ka grebih dLsu'--'se pokopovali judi kojL,bidu sebi vazeli život. Cića'--'tega'--'bidu'--'se duše nekršćene die� jovijale kaJllac'ići L,po'--'noćl hod'ile po'--'zidl.ću oLkapošonte. Molo dite'--'je bilo lako ureć. NLJ;e sm'ilo začudit (_;-eć, rećemo, "Ob9j lipega, ob9j krl.pnega molega... " već'--'je uvik vajalo nadodat: "Ne'--'buLmu zla!" D a'--'molen ditetu ne'--'bl. naudili uroci (_,z le joči, mećalL,b idu'--'mu žužan kolo'--'nog� 'ilL,bidu'--'mu uš'ili moći u'--'kušinić kojLbi dite nos'ilo kolo'--'vrota 'ili naJamenici oLbUšta. U'--'moć(_,se ušivalo: tri zrna šenke, malo polme oLmasline, kus blagoslovjene svić�, dvo zrna tamijana L,medaje sv�lca. Provjal(_,su'--'mi da'--'ako'--'bL,pri čejode is'--'kuće dLje bilo tusno dite l.ša na'--'sprovod, vajalQ_.je kaLse'--'vroti doma da'--'t ri puta prskoči prko žerave na'--'kojuJe hl.tilo fr�gulu svić� če na'--'Veli p�tak gor'ila na'--'B9žjem grebU (_,malo __
45
Čakavska čitanka
polme oLCvitn'ice. N(_pelene nisu ostavijale na suš'ilu po noć'i da ne b'idu v'išćice učorale dite. Dite ni vaj alo prskoč'it, jerbo b(_moga ostat moli, baturast. AkQ._,b(_ditetu olpo zub, rugal(_su mu_ye da spi s non<;>n (_dq__,mu je ona isprd'ila zube. Zu(bLbi moli stavi poLblaz1nu, po bLmu m1š, govor'ilLbidu mu, prko noći vaze zub (_ostavi pin�z. Ženllba. Momak (_cura bidu_ye zagledoli (_akQ._,b (_ti? bilo pQ._,voji n'ihovima starijima, onL,bidu_ye rukovali (_vazeli. PrLse puno gledolo na d'itu (_bilo je t�ško siromašnen težoku ožen'iLse uJamej u oLd'ite. Ma kaLbLmomak natruhli curu ni bilo d'i, vajalo mu je je dat. Kojag(>d div('>jka kojo b(_se zagledola u tega�tega mlad'ića znala mu je polmučej dat kvadret cukra 'ili cukarin s___malo krvi svoj� unutra da bU___,ona nemu prir�sla srcu. Bilo je Lž�n rufijonih kojcbi zagovorale tU._j_)u dimju koLteg<\..J.t.__, ega dikmana. KaLbi_ye dvoje zagledoli, vajalo bi da star'iji bUdu kunt�nti. Posli tega 'iša je mlad'ić u oca (_matere svoj� cure na pitone. AkQ._,b(yve 'išlo uprovno, tfLb(_je večer impeno, da bllde v'ira. Sutra se t('> vej znalo po_yv�n selu. OLtad je moga dohod'it curi svečera (_ni bilo potribe da vodidu (_daje jubov u sakr�tu. KaLbLuglovlli don ženilbe, vajalo je p<)ć tLkurota notat prol('>ncije, a onda pozvat svit u svaću (_učin'it pir. Svak._je voli da pir bUde velik (_obilat, dq__,ostane u pam�tl. O picse zvola sv('>jbina (_prijateji. Svako kuća bi čog('>d poslala: kjbina (_kumi kup'il(_bi formo lli koji drugi regol. Mlad�IJka bi donila u dotu čog('>d bijankar'ije, koji kus mob'ilije 'ili koju ogradu. Na don pira mladožellina svaća gr�du sq__,šinadur('>n pQ._,m lad�IJku. KaLse mlad�IJka dillla oLkuće znalQ._,je b'it plača, pogotovo kaLbLse mlad�IJka odola tLtuje misto zaJureštega. Čulo b(_se na tin don ves�lja plač matere da h(_ne zaboravi vtarost'i (_tužno p'isma u dv<)ru: ___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
Evo._}i._ye oldilijen oLpriblla dvc)ra tvc)ga ZbOgon mqre, zbOgon poje, Dračevica, m'isto moje! PuLcrikv�_je 'iša nojpr1 šinadur, zq__,nin mlad�IJka u bilo z boket<;>n garifulih 'izmeju dvo kuma, za n'ima mlado žena sa svoja dvo kuma, a za n'ima svaća. u crikv(yu store petegulače fišo gledole hOćedu za matrim('>nija nq__,oltoru žm'igot sviće, jerbo, akQ._,b(_žm'igole, v'irovolo_ye da ćedu_ye J.Lživotu korat. Mlad�IJka je znala mladoženi ugazit na nogu d('>kl(_je obećovo Bogu (yvitu da je vaz'imje za ženu do svoj� 'ili n�zine smrti. Tirl)Lse osigurala da će ona vlodat q__,ne dq__b , ude I.Lsvemu podl('>žna mužu. AkQ...b(_dažj'ilo .., tin don, tkl(_je bila dimn<)n strgala brunzine. Posli rukovono sv1Lbi pos'ipo mladoženu (_mlad�IJku cukarinima, riz'ima lli pin�z'ima, kojLbidu dica brzo pokupila. SvL,bi čestitali, lovočL,bi pucoli tire is___pušok, šinaducbi zvoni. Tejotar veli! ___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
___
46
___
Dalm atinski ikavski čakavski govori
Mlad�IJka�je nosila v�l na�glovi, jerbo�se�kontalo kako vaj o da�bllde nevina do�oltodL A�bom�_je digqd jemala (_yeli v�l n'Lglovi Lveli trbuh prd6Je. KaLje�mladožena dove mladu doma, otas�hLje čeko na�pragu oLkuće, do�bLin blagoslov Lprporučl da"-"se"-"dobro gledodu, da"-"se"-"slogodu cukućanima Lda�poštiju starije po�će LMh nihovi mlaj i. Zv u�konole poLstr'ihQn Ltako punila gustimu. NaLkominqn_Ju v'isile komoštre sa"-"dvo-tri kočula. Okolo komina bil'-.-su tr'inoge, kutli, šupijače, hmujke, brštulini, prsure, gradele, teće, brunzini, lopiže Ldvo tri popeška. PoLkrqv su"-"se"-"čadili misi, s'irišće, pršuti, bržqle, pancete, slanina, kaštradina Lnadiveno r'iba na findef�r. Po_Jkanc'iji na"-"zidu stoll.J;u pijati, bllčice, ć'ikare, bukare Lvažeti za�kafu, sql, papor, kane!u, konš�rvu, cukar. U�ponarLje stola svića, a'--'kqgoma cujen, sir, mliko Lkruh u'--'mušk�ru da'--'ne'--'d<)jdu maška, miši Lmuhe. SpolQ__"se na'--'kavaletima, a'--'boje kuće jemale'--'su šofa. U'--'dv<)rQ_je bila gustirna 'ili otvoreno kor'ito is,_Joj�ga'--'se vazimola voda za"-"kuhot, prat Lza'--'poj'it ž'ivinu. Do'--'kuće"-"je bila još jelna ka konobica u�koj<)jJu bile bačve karat'ili, hadon, vinotoka, omela, koca Lu'--'kantunu jelna 'ili dvi kamenice za'--'uje. Drveni turan bLje na'--'dv<)ru Lu"-"ne'--'se turna mast u"-"jematvi. DroLse nikad butovo u�z6g9n da_Je'--'oLnega učini gilQj, a'--'p oslLsu_Je judi nauč'ili oLnega kuhot rakiju. U'--'zogonu'--'je bila kojo okruglo kućica, če'--'bi niki rekli: buna, dvo-tri kolca sa_JohQn u'--'sr srid� Lštala. Na bragajetima u'--'štali bila'--'je suho trava. Posli agrara LJ;iromašn'ijl_;m d'izoli kuće na'--'jedon Lna'--'dvo poda. DolLje bila konoba dLje vinu l'iti bila studen'ica, a'--'zimi teplina. U tin konobima bLje dLLd'i __ _
47
Čakavska čitanka
gvozdeni tihan. Na, prvi p(>d uzahod1ll sa..Jipon tavajon na franzete, okolo stoHl",_.su katride, uza",_.zid kanape, škrit(>rij, pijano, veltrina sa....dv6-tri .. forma, puno cakladje. Po",_.zid!ma",_.j e puno letratih, a",_.n6jveće o",_.pok(>jnima LJolbin'i koj6",_.j e pcz._Jamerikoh. Kužina",_.j e bila u",_.sufitu poLplonami s",_.komin(>n na....sr .. srid� m u",_.koj�n lumin6riju. Komin",_.je jemo bunicu Z'l._.,Z grćot lug m napu sa",_.puno važetih .. jedva stO st(>l za",_.j'ist, kašun za....muku .. l_.drugu hranu, pQ__,kruni. U",_.kužinu....bi kopana za",_.zamis'i(t) kruh. Kako u",_.takovQj kužini ni bilo komada, kužine....se .. sve veće prpomišćodu na",_.prvi p(>d, a",_.zanam'isto komina kupujeJe špaher na....drva. .. KaLpogledaš današne kužine, pame(tLtue obrne. Sve",_.je dručje l_.bOje. Ste? putihJan ču: Da..__ye",_.niišima starima ušiit iz_greba i_yvo vidit, a",_.kako..__yu..__}e on l' __
jillni mučili Lpatili, kl{___.beštije, ka",_.prove beštije oliš sv?tega krsta. KaLse",_.grodi kuća, stavl_.se koji šolat 'ili lira poLprog l_.zovtL_.s e popa za",_.blagoslov'it. KalJ;eJtavi kr(lv, izv1siJ;e trob(ljnica l_.učini fraja. Ma",_.dLje jOš doJvrš�lka! Zato",_.se LJeče: Ka[Jtiiviš kuću poLkrijv stopt..Ji ondil prosjak, jerboJij._je soma polovica troška. Težačl'ja. N6jvećeJe svita bavilo zemj(ln. N6jvriln'iji l_.n6jproklet'iji al6t__je mot'ika. S",_.Mn....se .. kopo, zagrće, muji, maškino. Uv'ik",_.j e težaku po,Jukoh. Sve gomlle kam�no pQ__,B roču izvadl_.je brački težak motlkQn l_.maškin(ln istribi d'l._.,se",_.nojde l_.ukrede bokun zemj�, veleti",_.je mejih uzgrodi da",_.ne",_.b1 povodan odner6 zemju z",_.b6nde u",_.d(llce l_.niz..._,d(llce. Judl_.su uvik bili prignuti nosQn u",_.zemju. Znall_.su spat na"j(>žje Ldohod'it s6mo oLned'ije doma. filoJe slabo, a",_.pilaJe bev6nda. Ono zdravega virginega vina vajalo",_.j e dat za",_.dug trg(lvcima, kojLsu",_.hi duž'ili prkQ__,god'išća u",_.konat intr6de. Boji težak, kojLje jemo veće vrltih l(>žjo ni moga som doprit sve uzrabotot. Zv6",_.je tuje na",_.žurn6tu naJpizu 'ili na",_.depato lll_.bl_.se s",_.kin udruži Uaviir6 n'l._.,zajmice. KaLje",_.bilo puno posla o",_.kopač'ini(u",_.vejači l_.mažu), Q__,j ematvi (uJet�mbru l_.ot(lbru) l_.o",_.maslin6di (u nov�mbru i dec�mbru) dohodlll_.su na",_.Brač Vlasi iLteraf�rme. Boji težoc'i vaz!moll_.su junake kojLbidu rabotali u",_.gospodora pQ_J11ajk6 don. NikLbidu",_.se l_.ožen'ili n'l._.,Broču l_.ostali zaposve u",_.selu. KalJ;e....s'ije, .. prvti šaku zrno zah!tl_.se na",_.križ d'l._.,bUde blagoslova. (Križ učinu žene povr zamisenega tista kal",_.gr�du mis'it glove kruha. Križ",_.se učini povr kojate kaLgr�du s'irit.) KaLse",_.požane šen'ica, ostavl_.se malo nepožanenega za....t'ice .. nebeske. 48
Dalmatinski ikavski čakavski govori
B()b'-"se sodi kolQ__,Sv�te Bibijane, 1 LJ9 somo ll._...muške done (prvi don, t() rij, četvrtak) osin u'-"p�tak, jerbQ__,je'-"u'-"p�tak arjov poč�tak. Čobanija. Čobancćete zaludu pitat koko jemodu blaga. N�ćedu'-"van n'ikad reć 'istinu. ReklLbi: malo, jelna šačica, 'ili koji krivi br()j, jerbQ__,bLg'Lpratila nesrića. ČobanLbi vaz'imoli travu n'l__pašu. Učin'ilLbi kontrat ZJospod6r9n oc-l_Jurjeva do'-"Jurjeva Lploćal(__.bidu u'-"s'iru, vi'tni 'ili u'-"joncima. KQ__,je'-"jemo ovac, a'-"ni moga som past, dovj__ye kiv, tako da'-"se__Jancet<;>n ubode u'-"v�nu pod'-"oko, koloJ�pa 'ili na'-"koj� drugo m'isto. Ako'-"()cu ubode guja izbode'-"se oštr9n spk9n kolo'-"uboda m trjo kamenčićima (ko kaLte'-"ubode osa m čela: tr! puta po'-"tri kamena) da__jz_Jane isteče otrov i da'-"otoč splahne. Na'-"Broču'-"je ugr6djeno nikoko crikvic sv�ten Jodr'i, sv�ten Klimentu, sv�ten Ont'i Opatu Lsv�ten Roku, štićenicima našega beštijama. R'ibaršćina. R'iborLsu birali pošte brušk'itima za'-"velega Lm6lega mroka. Malin brušk'it<;>n birall.Ju bl'ižne pošte, 'l__velin brušk'it<;>n pošte kojLsu bile daje Lna'-"drugin škoj'ima. R'iboreJu znale ureć: krivo žena, v'išćica, udov'ica, pop Lz�c. KaLbLse__y'-"n'ima intrali, r'iborLsu'-"se znali vrot'i(t) doma Lne'-"p9ć nv'ibe. Mac'ićLsu bili sr'ićni. Nim::�"'t;._;su na žalo mećali prvii i noJ·boJ· u r'ibu, da bidu in donili sr'iću. Kalafi'Jti. Kalafotl.Ju lavurali po'-"šk�rih dl.J;u grod'ili brode. Nojveće'-"su'-"hi učin'ili milnorski kalafoti. Drivo Z'l__brode s'iklQ___se 'izmeju Gosp� oLKormena3 LVele Gosp�.4 Svaken'-"se brodu nadivalo 'ime. Pop'-"j e blagoslovi br()d, razb'ila'-"bLse but'ilija prošeka obo'-"pr()vu Lučin'ila'-"bLse fraja. Na'-"šk�r'ima'-"su grod'ili kaj'iće, glice, gajete, levute, brac�re, trabakul e, logere, škrme Ldruge vele brode čcsu j'idrili pulJr�šta LpuLLevonta. Kiiča. N'l__Br6č4_.je bilo pr! majko d'ivjoči UovočtJ;u jemali dobre pase za'-"z�ce Lz'Lf�rmu, Lhod'ilLsu puno ll._...kaču. Lov'ilo'-"se pušk<;>n ostraguš<;>n, pl()kima Lgvoždk'ima. BilQ__,j e puno i oželandurih. Lovoče ka-...i_;'ibore znala'-"je ureć maška, udovica 'ili štr1IJga. KaLbidu'-"hi inkontrali, lovočLbidu za'-"n'ima pjunuli. Lov'ilQ___se z�ce, kune, jareb'ice Lpuhe. P�tak,_je slab poč�tak Ltin don'-"se ni započlno n'ij edon laviir, pve'-"ni nLu'-"kaču hod'ilo. čari'. Naši stori puno stvorih nisu razum'ili. SvudaJu v'idili prst BOžji i'-"prst vražji. Bron'ilLsu'-"se kako'-"su znali Lv'irovoli u'-"čudesa, čare Lzle duhe. ..._..
1 2 3 4
....._,
....._,
,_...
...._,
2. prosinca. 13. srpnja. 16. srpnja. 15. kolovoza.
49
Čakavska čitanka
N 6jveće se v'irovolo u v'išćice, višćune, stril) ge l_}tringune. Puno svita Ldanas viruje da stLniki j udi višćun'i Lako van d(ljde kaLprtokote vino, facilo van se vino zamut'it, ako..._yan krivo pogledo kozu, kaLje'--"skotna, prkot'iće; a'--"ako je'--"p oLmlik(>n ust�gnuće mliko. JudLhLse klonu, a'--"on'i bidni muču Lstoju doma. Za'--"p rpozna(t) štriiJgu n6jb0je je u'--"ned'iju kaLje va(sLsvit u'--"crikvu stavi( t) tri jogle poLprog oLvrot, po'--"štril)ga n�će moć izoć ij'--"crikve. Proti štril)gih pol'ilLsve svitiwci na..._Jaskrižjima. One'--"se boru u ariji kaLje nev�ra LkaLgrmi. Tad matere govoru d'ici _____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
Bl'ži, biži Rudica MiiterJi_je Pogiinica OLBoga prokl?til Ol_;v?tega Ivana saf?til. Prvo zrno sugrojke 'ili grada mećii.lo'--"se pol košujicu diteta daJrem6 tuć grod. N esr'iće Lperikuli pratu ako'--"maška 'ili z�c pripriču put, 'ili ako'--"se__jntr6 udov'ica 'ili pop. Ako'--"kokoša zap'ivo, vaj6'--"je zaklat, jec,će'--"nik(>r is'--"kuće umrit. Ne'--"smL,se razb'it zrcalo, ne...._j)mtye uvečer plest, nLprol'it uje, jerbo'--"ĆeJe'--"dogod'it nesrića. Ne smL,se prat robu po'--"min'i, nLprost'irot n'l...suš'ilo, ...jerbo'--"će'--"se'--"sva izbužat. KaLse'--"p rtoče vino, ne b'i vajalo da__jntro k
_____
_____
Da'--"ne'--"bLk jemo zle oči. Ako'--"se'--"k(> ko mu začudi, 'ili k
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
Sedan godiš(ćLćete prati nesr'ića ako ub'iješ mašku. Ko'--"se hOće delibera(t) maške, stavLje u'--"vr'iću da ne'--"v'idi Lodnese je u Vrh da podivj6 'ili blizu tujega m'ista po'--"daJt�...)amo akomod6. Ako'--"živo 'ili pas ostaru, nihJe ub'ije t1r9n icpuške, 'ilLhLse zavoli ujoju jamu. _____
_____
so
_____
_____
_____
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Smrt. Sve čcžlve vaj o t._,da, j1mre. Ma smrt n1komQr nl droga. KaLse v1di da,_Jm čovlku zolni skonsi, zove se kur6t da ga pomiri z BogQn da mu d6 ilje sv�to i___,da mu moli Boga. Majk6 se svita skupi kolo posteje. Ma ni dobro stot napodan posteje da te pok<;>jnik ne zaponti i___,da tt._,ne dohbdi po noćl. Mrtvaca vaj6 ur�dlt. Ako je muški, obrLga, ako je žensko, isplesLje, obu(J1i ll_]ipu robu, zakloplt oči, v�zat kosire,skloplt ruke i v�zaLhi krunicQn. Ako SU, ne doJ· Bože, umrli mlad'ić lli cura, ruke se namlstu ispružene nis telesa. PoLglovtLse stavi blazlnica sa-.Jišćen oLbršćana a na podan n(>g žmill kršćene vod�, bokim polme za__jkroplt pok<;>jnika kaLga bUdu dohod'ili Vidit i___,žalovoue fameji. Virovolo_Je da čov'ik rojen ujošujici ne bt._,moga umrit akQ__mu ne bldu na_Jmrtl pronašli košujicu. Smrue najavi breconen 10veli zvon. Tjdu tlšidu sv(>jbinu, rolbinu, a niki ostanu i___,pQ__svil n(lć kr
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
.._..
"-'
.._,
,_....
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
...
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
_
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
Sl
Čakavska čitanka
1 .0.2. Ložišća
Oba teksta snimio je M. Hraste godine 1938. (vidi M. Hraste, "čakavski dija lekat ostrva Brača", Srpski dijalektološki zbornik 10, Beograd 1940, 63. str.). GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: znakom ' (za dugouzlazni akcenat) označen je čakavski akut r/, a znakom označen je sekundaran akut (istoga timbra) na volaku a u ne posljednjem slogu višesložnih riječi: slava, krava, ali otac, voda, pas. Dugi vokali IQI (< o) i 1?1 pojavljuju se u tekstu bez točke pod njima kojom se označava zatvo renost dotičnog fonema. Grafemom 9 autor označuje dugi vokal o koji je postao od a (o < a). Takav vokal o (< ii) ostaje nakon pokraćivanja: kopon, sl'lon. Za ostalo vidi bilješku uz tekstove iz Dračevice i u: P. Šimunović, Rječnik bračkih čakavskih govora, Golden marke ting-Tehnička knjiga, 2009. (uvodno poglavlje). A
Pitalica u Ložišćima Pitali su jelnega Ložišćanina: "ča bl. ti čini da si kr
Domaća pripovijetka u Ložišćima Jed<)n Ložišćanin parić<)v9 se1 za p6ć u Amerike. Žena mu je šlla robu za put. Kal je on prgledo kus po kus robe i doša do g<)ć,2 reče ženi: "M
Iduće tekstove snimio je i akcentirao poljski čakavolog Z. Wagner ("Drobne teksty czakawskie z wysp dalmatynskih Hvar i Brač", Studia z Filologii Polskiej i Slowanskiej 4, Warszawa 1 963, str. 1 3 1 - 1 32). GovoRNIK: četrdesetogodišnja/pedesetogodišnja mještanka. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: čakavski akut bilježen je znakom r /, osim takva akcen ta koji se umjesto a ostvaruje s timbrom akuta na neposljednjim slogovima više složnih riječi. Taj akcenat Z. Wagner, kao i M. Hraste, bilježi znakom r l (-a- > ii). Ta i ostale grafijske osobitosti navedene su uz čakavske tekstove iz Ložišća koje je akcentirao M. Hraste, a opisao ih je P. Šimunović u uvodnoj studiji spomenutog
Rječnika bračkih čakavskih govora.
Ložišća Jed<)n d<)n gren j<) prko,___ceste, kaLt(yl.din u,___Pujiz Špiru na,___tovaru. Obl9č'ilo,___se, p9,___j e čov'ik goni beštiju doma, da,___j e,___ne,___bl. nevrime zateklo. Jaše na,___obe str<)ne, reć,___bi da,___je krnev<)l. Duho,___ti on, brate moj, ko,___da,___sve zmaje pušu. KaLt(je u, ,niko vrime šuško savura nis,___Pasiku. Hoćeš,___ti v'irovo, oto,___ti __
1 2
52
Spremao se. Hlače.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
pokojne Live tov<)r, trče za--..-Špirinon ugoton (a Špire je bi na--..-rioj). Kad_jh je tovar UJ·o, skoč ti on na ugotu i u ten ullzedu mu prve noge u Špirine žepe . ol J akete. Špire ko izvan sebe: "O boJ·, o boJ·, J. e di ko!? Skošte svitu u pomoć, ob(>lLće--..-me". Videj ga u koj oj--..-se - nevoji nahOdi dotrče j edan ditm<)n, p<)j da su bili svadjeni. _____
.
....._.
'_.,;
...._"
....._.
-- ....._.
...._,
_____
_____
..._..
.._...
_____
_____
,_..
..._.,
..._..
...._.",.
_____
_____
***
. Odagna Špire mazgu u Viču luku1 u pašu. Išla beštiJ a u šćetu a on se zah1ti u. ne stinon. Hoćeš ti vidi, pogodLje jušto u templa. Mazga se smantala Lpala na tleh ko krepona. Čovik se ćapo. za glovu: "O boJ·, ča san učini! Jadna moJ· a beštija" Ldoša je kraj ne, da bLje obrami. St<) rioj puha u uho. Nakon malo vrimena mazga se ćutila bOje Ln<)glo zam<)hla glovon Lu--..-ten - m(>hU udrlla Špiru u glovu. SaLse on srne LP9 obQ._)leh. Ležeć nq__Jlehu reče joj : "Sad puši ti meni". .
....._.",
....__..
_____
...._,
_____
....__,
"--'
.._..,
_____
_____
-
,__...
_____
....._.
....__,
_____
....._.
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
***
N(>se godišć u Ložlšća je nestalo vode liti. Hodllo--..-se - u druga mista po. yodu, hodile u mašt1le, a muški na...._,kone u...._,solme. Veće tak i na Moravu. Žene"_...su . -.....__,; .._, . putLbue dogodllo, da voda ne bi došla doma, jecbUn je band ur! prolili Ustoč!li, kojo go bi žena donila do vr9t oLkuće, posrnula Lp roma vodu. "Eto--..-ti, - vr<)že, poLd<)na daiJgube". Jed<)n je sa--..-sinon lša poLNerezine ukrest vode u jelnu gustrinu. Kako u gustrini ni bilo vele vode, vezo ti on sina konopon Lskal<;> ga u gustrinu. - uvukla noga meju stine Kako j e gustrina bila navofj ena stiriima2 m(>len--..-se i takQ_Jse slomila. Moli zaviče: "Oče, ubi san se, slomi san nogu!" a otac će ti lzVOI)ka: "Jeben--..-ti- gloga, grabi vodu, jebi nogu". danas kriv. Sin 'irno sad sedandese godišć, ma je još Ldo--..-don _____
....._.
_____
_____
_ _
.....__.
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
....__..
.....__".
_____
.....__"
.._..,
...._..,
,._...
..._,
_____
***
Kako su Milnarani izlli ziJ·u Mand1nu. '--'
'--'
Zija Mandina je toliko godišć bila u Amerike. Tamo j e doškola svoju starost Lumi"la. Kako je u Milnu imala svoje rodbine z<)lrio noj je žeja bila, - puno da s'--'riezino tilo ukopo u rodno m'isto. Prni(t) nezino mrtvo tilo to--..-bi došlo gusta. Nezini u Amerike--..-su - o ten razmislili LodlučilLsu dq__j e n(>jboje izgori nezino tilo Uug stavi UJaketić Lposla SaJobon Lhronon nezinima u Milm1, ._ rada j'--'tako sprovodidu. OvLsu olpremlli pak Ljmpoštali list u kojefl...su stumačili, če--..-vaj<) učin!. Kako je pak doša pri lista, onlJ;u misleć, da je u saketiću farinela pofr1goli tri d<)na dohodi list iz--..-Amerike. KaLs4...p ..- roštlli Lvidili pršurate. Nakon--..-dv<), če piše, stall_yu vikat: "Boj meni ca_Jmo ucinlli! I�Ill.J;mo �iju Mandinu!". _____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
1
_____
_____ _____
_____
Zam. liiku. Zam. stinl'ma.
53
Čakavska čitanka
1 .0.3. Nerežišća
Tekstove je snimila Maja Bošković-Stulli godine 1969. u Nerežišćima. P. Šimu nović je probrao tekstove, presnimio ih s vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Petar Sočo, rođen 1888. u Nerežišćima, nevješt u čitanju i pisanju. Bio je stočar i zemljoradnik. Devet je godina proveo u mornarici. Iz tih djelatno sti su sadržaji njegovih pripovijedanja. Osim uživljenoga govora, imao je izvrsnu dikciju. Njegova pripovijedanja odgovaraju njegovoj naobrazbi i doživljenim pri zorima. On vjeruje u ono o čemu priča; objašnjava zbivanja vrlo racionalno s ob zirom na njegov svjetonazor i shvaćanje svijeta oko sebe u kojem živi. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi Dračevica, 1 .0. 1.
Zv'irine stope Ht_ye zove gori Zv"irine stope, znote,_yi [obraća se Fertiliju] na. putu._je (o )n<). T<;>....se ... zovu Zv"irine stope, bićete v"idili. Onda, t<) pričodu, oLt9te....je ... sv�ti Juran skoči na..Jo )vo vamo brdo, brdo, a..J o)don<)l namo na....Blokovu, ... prko....m<;>ra. ... Sada j� "istina?, ni? Tako....su ... pričali judi. Vidite, (o)n9Lsu one stope, jeste kada v"idili one stope, one stope propjo oLkona i._,oni opanak ovako dugaški, kako....se ... imalo opi'>IJke pri. Judi noslli._,su one opi'>IJke i._,onda (o)ve noge (o)ve gaće stisnuto, sve....je ... t<)t. Onda na....crikvu ... sv�tega Jurja gori, "isto tako. Vidi._,san jo t<) sve kal..Jan....bi ... čobon, ma___i_.sa
Mac'ići i tovor na Gr'ištulu '--'
'--'
... bil znote, t<;>....je ... nose b"iće L,des�tak L,petnadesete godišć, j OJan bi KaLsan....jo doli u....činodri ... baš dLje (o)no vaše, na....vašemu ... [obraća se Fertiliju] , L,d<)šaJan ... znote, malo zaškurllo, bilo....se ... malo zaškur1lo. Eto....ti ... jedon ogon jo gori L,bilo....je, gori nasr!(d) puta, agon, agon. ... blizu sv�tega Petra, <;>n....je ... KaLsafLj6 d<)ša do.._jo)v<)l, vako do....crikve ponesto. Gr�n jo epel naprid, ma....ni ... dvodese(t) m�tri, Lepe ogon gori. Onda čin....san ... do....na ... ....put, ... tri puta....je ... užgo agon, tri puta. Onda....je, ... d<)ša gar za....na ... ....put, ... kada....sanJe ... ....uputi ... dn (o )n91 na....Velo ... poje, oni)l, ... u....Hrastlć, ... is....Hrast"ića ... (o)n<)de dQ___poLSv�ti Mikulu' i._,vej daje pok....odon<)de nison v"idi, onda....je ... ponesto. T<;>....je ... bi madć. Nison jo nega v"idi, obllštVOJe ne....v1di, ... nego somo oni neg<;>v plamik, agon. T<;>....san ... v'idi. ... sada, priča danas oni jedon, 'isto abo madći(h) da....je ... .... vidi. Lt9....je A....t9 ... ....van ... ni lož, nego istina. Prapja "istina. ... ....madć ... duš nečisti, ti)....je ... niki šp"irit ki leti koji čini ... L9n Ti)Je uži'> reć da....je more, znote, učin!( t) zla. 1
54
Mjesno groblje.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
A._jedomput gori na"'-"Gr'ištulu mladost u"'-"noć'i p'ivo, onda nose puno godišć, p'ivo, a"'-"o nda"'-"se stvori jedon tovor, stvorLse tovor priLn'iman. Ltovor gr� pomalo (__sve"'-"se (o)vako sligo, a"'-"mladost p'ivo, a"'-"tovor sligoJe, sve do._.ftih hodi. A"'-"j edon govori: "NojbOje"'-"m(__je no"'-"ne uzjaho. KaLLga ostavilo na"'-"jelnu kuću. Jo ne"'-"znon kakoJe zove ti šp'irit, al(__j� ništo ti). E, ko mac'ić, to"'-"je (ln bi u"'-"ot�n šp'iritu, mac'ić.1 A'-"kako"'-"je izglNo? Užalve reć da"'-"je"'-"mac'ić crv�n vas, crvenu robu, gaće, sve da._)mo crveno. A"'-"mol(__je, ni veliki, moli bude. Qn"'-"bi bi uze, da"'-"skužote, jelnu kozu, oli QCU oli živo iJša"'-"b(__ga napast oli u"'-"šen'icu oli po-....J
Moli pos'iso vilu Bill.Ju (o)vako dvo-tri molo kojLsu pasli ž'ivinu, <)(v)ce, <)(v)ce pasli, (__onda j edon moli što"'-"je bi noj mani, nega"'-"bi bili ovi dvo što"'-"su bili jači tukli Luv'ij d
Macića spominje kazivač poslije pitanja B. Fertilija je li to bio macić.
55
Čakavska čitanka
Morsko žena, morski čov'ik lJ'iba kQ._}k9j na..._m(>ru _,
Jo'--'san bi u'--'vojsku, u'--'marinu. MLsmo bili ti"imo u'--'Zmirne, u'--'Tursku tiimo. Onda kaLsmQ__s. e vraćevali nose, onda jelna morsko žena p'ivola za'--'nami, Lon�_je d(>šla lLnaše m(>re, (>vde u'--'Molo m(>re, Lona'--'je izgub'ila (o )nu rotu, izgub'ila rotu, vej ni znala kuLće. I'--'ona'--'je hod'ila za'--'brodima Luv'i(kLje p'ivola, ma'--'t(>, m� p'ijelna cura u'--'Nerež'išća, ma'--'n'ikada ne'--'b'i nako p'ivola, kako�e t(> bilo fino slušot. Onda ona 'irno rUke Lglovu Lsve i, da'--'skužote, (y'ise, sve 'irno, somo jemo r�p odJ'ibe, zanam'isto n(>g j erno r�p. Lt'--'je dišno slušot. Onda, znote, mLsmo d(>šli sa'--'tri broda tLBoku oLKotora Londa t9tcsu nu n� _,kroj izveli, Lko'--'je tl p(>j gledo( t), vajalo.._je da'--'do p�( t) š(>ldi. Jo nison ti, govorin: čcće'--'mi t(>! Ona'--'je hodila, znote, zq__,brodiman Lona'--'je, kaLje'--'d(>šla u'--'naše m(>re, u'--'tisno m(>re, Jadransko m(>re, on�_je krepala, ona'--'j e krepala, Lkako'--'j e krepala, onda'--'slLje ćapali Ldoveli, ćekojte, dLsu'--'j e (o)n(> doveli, J·emo b'i(t) u Š'ibenik. I onda su ovako h'itili na kroJ· rive dvi-tri grede i h'itili one t�nde Lko'--'je dobodi gledo( t), vajalo'--'je dq__,ploti čag(>( d), p�(t) š(>ldi. Lt9'--'je, tako'--'j e trajalo jelno dvo dona, svak'--'je dohodi gledo(t), svak. Jo san bi uJursku 'ijadu deve( t) st(> i'--'petnaj�ste, u_Jatu. BU;an jo deve( t) godin u_Jatu. Nison jo nu v'idi, ali nison brž bi daje ne ka odov(>de tamo dQ__.malo daje crikve sv�tega Petra.1 Ma'--'nison 'isto ti gledo( t). Somo'--'san tl slUšo(t), nisoq_je jo v'idi u'--'m(>ru. 1\...mumo ._ 'isto v'idili, bila'--'j e d(>šla jelna morsko žaba, morsko žaba d(>šla ona debelok<;>rno, d(>šla. Onda govori komandont ol broda: "Ajdete sada vi asan mrnori(h)". To'--'j e nojvećo borka što'--'j e bilo asan mrnori, onda dq__,ć emo'--'j e'--'ćapa na'--'m(>ru, da'--'ćemo'--'je'--'ćapa na'--'mQru. KaUe'--'ona ćula d'i mi veslomo blizu, onaJe lipo fundala u'--'more. Jo'--'san v'idi tLJoceanu, jelnu r'ibu'--'smo v'idili, po'--'n6'--'ne r�ste trava, b'iste vi v'irovoli, t(>'--'je izgledala, kako'--'bLvan reka, ko jelno vrite m'ista obliato vrite, , (>ru. A'--'gledodu (o)v'i admirali, gledo kumandant oLb roda, ko jedon šk(>j nq__m gledodu sv'i če'--'je t(>, ne'--'moredu razazna n'išta. A'--'ne'--'m'ičeJe. Onda govori ovi drugi kumandant što'--'je poza'--'admiral(>n (prke admiraLje poglavit, (>n'--'je prvi), _ 1\...n nemu da'--'b'idu zapol'ili jedon tir ickamlna Q___ne. Ma če će ti to!" poslLmu'--'j e d
_
.._..
.._..
"-"'
.._..
...._,.
.._..
.._..
.
.._..
.
I'--'onda, znote, jedon, baš i(zLSeloc'--'je bi, jedon kojLje bi oLkanunih (ni j edon, bUdchi Lpo'--'pedes�t, prke svak.,_je jem o sv(>j zanot, k(> kako čo uči), onda 1
56
Otprilike 20 metara.
Dalm atinski ikavski
čaka vski govori
Nerežišća
(>n ništo nap'ine, nap'ine kanun, djni da'-"je_jo)na 'išla u.......,more, prke t(>.......,bi bi non veliki pos61 non t<)te. T(>.......,bi bili 'išli (o)ni pot~za(t), d<)šli.__,bi drugi brodi, t(>.......,bi bilo velikoga posla, posla velikoga. Londa.......,je (o)na lipo Išla u.......,more, potonula. A..__.,trova r~ste pQ_ _il<)j, zeleno trova 'isto ko mrtlla. - A.......,vidill_j;te morskega čovika? [pita M. Stulli] Nis6nJa vidi, al(Jii__;;am di pivo u'-"more. Ist(je kako Lova riba, sve jemo, jem o sve Lobllštvo, l.Jiike Lgl6vu LJ;ve, a1Ls6mo r~p, zanam'isto noge, jem o r~p odJibe. T6.......,je morski čovik. A.......,čii__;;anJa di p'ivo, j~, j~, koko p utih! Pivo svake lipe pisme, ne.......,morve, znate razumi( t), ali sve t~, ma.......,to'-"je dišno slUšo( t) propja. Jo__;;an plovi prko Joceana Lprko Crvenega m(>ra. T(> ni bilo uyašemu m(>ru.
Rudica Muški Lženske su višcice. Onda, znate, kad.......,jcbi povodan, kad.......,je.......,bila olnila voda, bila olnila voda, t<)te tii kuću, svil'-"je bila olnila ća. Kada.......,grmi, ka(dUamp6, onda grmi, lamp6, onda pučedu (o)ni gromi, on'i lampi, puču šajete (o )ne, onda t(>__;;e zametne nev~ra. - Lo ne v'išćice di prdobijedu, dl prdobijedu on(> misto, on(>l potuče, (o)n<)l potuče. Oni čovik - zv6__;;e Fratar - (>q_je govori da..__.,je'-"(>n vidi dvo muško u..__.,jariju di gr~du, L.Jvaki sv(>j šćop pa. ....Juče jedan pQ...._drugen, tučedu, Londa da__;;u.......,blyjali 'isto kako koze. Jeconl blyju tako. Londa, znate, onlJ;u takve potukli, Lt9 57
Čakavska čitanka
(>n gledo uvi(k) tQ kulJe koju, SvU nl)ć, je dažj'ilo L,grm'ilo, ni n1k(d) fremalo, n'ika(d), n'ika(d), n'ika(d), n'ika(d) ... A__j edon put gori kaLse 'išlo pulJHiže na vr(h) Obršjo, na vr(h) Obfšja gori, L,ondlJe epe zametnula nev�ra, q___onda _ jedon je bi od ovih ... , od vaše stron�, od ovamo kojLsu hod'ili puLPlaže. Eto van, znote, trče jelna žensko, lipo, rumena, črne kose, lipo, dugaška, spletena lipo. A onda dLje ona d(>šla? No ne je, prdo ne uzjahola na živo, prdo ne, q____jelna mlodo žensko, cura. A____govori: "Sakrij me, sakrij me dig!)(d), sakrij me dig!)(d). Ubiće mene L,tebe, sakrij me, sakrij !" A �?rue dom'isli dq__j e t9 v'išćica. A �?n izvadi oni n(>ž iza posa L,o nu, znote, onu onda nl)žnicu zah'iti kokog9d je moga. A ondar grl)m puka u ne. A t9 je bila Rudica, Rudica, Rudica je bila. A onda j edon put u Jubića, ova gori ča je umrla ... čcsal stoji ć�cnon, jedon puLj e bila d(>šla ova Rudica u nih na surol .... q____grmi, lampo, grmi, lampo. l___onda _ je jelna storo pokl)jna - šjora T�le če su je zvoli .... on1\_je je ko potlrola, če_Ji, onda kaLje ona utekla ća, onda je epe u ne puka grl)m. u Rudicu. Eto t9 je sve tako, L,t9 van ni bila lož, nego 'istina. E! __
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
Dvo višćuna To van je, znote, (o )do tamo oLtega škoja oLfora, Storeg Groda -- govori jedon .... dLće potuć. Onda govori: "KaLd(>j de oni črni v<)l ovamo blizu Broča", govori, "udr'i dobro b'ijQn šoš'icQn, s____kin mu drogo po nemu, udrLga dobro!" l___ondar _ QfLga je dobro natuka, namloti, L,ondaue oni v<)l črni epe vroti, nose-._.!>e vroti. KaLje d(>ša nose, ondi\_je sutradon, sutradon zvoni zvl)n u Stori Grod. A govori (>n jedon drugen: "Vidiš, on(> je oni če sLga uč�ra namloti šćopl)n, umocje, umocje." T<) su bili 'isto dvo višćuna. Pa se stvor'ili u vola. Jedon iz Broča, a drugi i(zLStorega Groda n<\...J"oru. E, t9Je uvij pričalo, stori judi koj lJ;u pomrli pri mene, brž L,pedes�(t) godišć, uvi(kLse t9 pričalo. ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
Ovako,_je lašlle tovaru Jedan je bi čov'ik, bilQ__mu 'ime Onte, a zvolL,su ga Frotar. I___onda _ je <)n jedon pu(t) - oza Cmino brdo dažji, a jo gr�n odozgor oLCminega brda, a dažji, znote, dobro .... a 9n nosi onu v'inotoku na sebi, nosi v'inotoku na sebi L,jaše na tovaru. . A J o govorin: "Barba On te, zošto tako vl.notoku držite na sebi, zoš niste naprtili na tovara?" "A ne, ne, Sil)kO ml)j", govori, "ovakQ__je lašne tovaru". ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
'-'
-...,;,
____
____
58
'-'
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Judi sa.._jelnin okc;m Onda, znate, t<),_je bilo u._.,Kini, !spol Kine. Onda jt�mo judi tiimo sa._.,jelnin okon, a._.,oko._.,mu._.,je ovako v(>de, nasr čela oko, a._.,veliko oko jemo. A._.,puno jokl. judi, <)n more jedan bl.(t) jok koko drugi(h) dvodese(t), oni(h) drugi(h) judi(h), Onda._.,je, znate, tamo kaLsu._.,d(>šli ovl. krojevi brodi, tamo u._.,Kinu, onda._.,su ov'i Kin�zi kano ludi, nisu n'išta znali, n'išta, n'išta, ko d'ivjo! Londa bilLbi ulov'ili, ulov'ili ovako jelno p�(t)-š�s(t) mrnori(h), marin�ri(h), ulov'ili.. Londa._.,su._.,h i pop'ipoli kojLje debji, kojLje debji. Oni kLje bi debji, nega._.,su uzeli, nega._.,su uzeli Lub'ili LjspeklLga Ljz'ili. A._.,onda._.,je ovih naši(h) ostalo p�(t)-š�st. Onda on<) p�(t)-š�st če._.,j e ostalo, 'išlLsu ovako kroz._.,j elnu goru, a._.,t9Lje bila jelna sp'ila. Lon'i na._.,tU sp'ilu hitili jedan veliki kamen, kako da._.,ne._.,moru t'i mornorl. izoj volJka. A...,jo )nlJu zaspoli - a._.,prLsu bili ispekli dvo-tri i iz'ili. Onda, znote, jedon drugen govori: "OnL,su zaspoli, sv'i črni judi, zaspolLsu", a._.,govori, "če._.,ćemo sada?" A__jo )nL,su, znote, hitili (o )ne rožne, (o )ne gvozdene u._.,jogon, hitili u._.,jogon. KakoJU hitili u._.,jogon, (o)ni'>J e zažežor'ilo dobro. Onda n'ima svakon UJVOje oko pQ_.,ti rOžon zab'ili, ti gorući. Onda on'i, znote, kako._.,hi ono oparilo, on'i uh'izli ovako nog(> n, tl:'nuli, dreto._.,su pot�gli, dreto (o ) ni kamen če._.,su bili zatvor'ili. Onda._.,je kamen uteka ća, a._.,on'i izlet'ili volJka. Izlet'ili vol)ka, Lnisu._.,hi t(>te ub'ili. A._.,t(>._.,van._.,je bilo uJinu. T<)Jan ču oLmrnorih, kojLsu bili u._.,mrnar'icu kako Ljo.
Jo san jedan put vidi Jedon._.,p ii(t) l.ša jo moj�n ocu pok<)jnen odni j'ist gor na._.,N okla, znate gor, Londa, znate, bU;an moli, b'iću jemo jelnu dvonajest-trinajest godišć. AJviLje onda goni iz._.,Murave vodu u._.,solmima, u._.,solmima vodu gonili. A._.,j o-...se, ...- znate, olma._.,san._.,s e, da._.,vanJečen pravo, olma._.,san._.,se prstraši malo. Onda._.,su._.,se nos'ile one črjene beritice na._.,glovu, znate, mladost nos'ila pQ_.,vlašku one ber'itice. KalJ'an._.,d(>ša n'l_..,Muravu, v'idin majko svita tuda; 'iša gor uza._.,Strminicu za._.,pri ...jelna (i)zoć gori, nisan 'iša kolo okolo storin piit<)n. Onda1:__j o 'iša uzbrdo, eto-...van žena spi poLjedon b<)r, spi poLjedon b<)r, a._.,onda ovako raširjene noge, a._.,glov� ni j emala, ni j emala glavu. Onda sto._.,se jo mislit če t<) i, če._.,ćete, menLJ;e išala barita na._.,v r(h) glov� Lgledon jo koko g<)dJan moga ozdol do._.,gor na._.,v r(h) Strmenice, gledon jo gr� t<) za._.,menQn? Ne. l\.___po._.,pand'iliman._.,j e bilo izbužono 'isto ko._.,d a._.,s u balini is._.,puške, ko._.,da._.,j e k<) zapOli u._.,ku beštiju, sve balina dQ_.,baline, sve bilo. Nimo n'išta, ne gr� za._.,menon t<). D(>ša jo gori. Onda._.,j e, znote, oni put kaLse__j o )no svrće prko Šiminih glav'icih Lputa tamo, 'iša jo piit�n tamo - etOJe stvor'ila jelna guja, stvor'ila._.,se jelna guja, b'iće bila malo veĆO od-...ovega ...ščopa dugaška, a debela._.,j e bila, ovako debela, a._.,svako oko noj je bilo ko frena oLmramora, svako oko. T<) mene krivo gledo, a._.,jo._.,s e prstraši Lmolin Boga u._.,sebi, malin Boga UJebi. Sal govorin ako._.,se._.,upravi za._.,menQn zadov'iće._.,m e, a._.,tri r�pa je jemala, tri r�pa._.,je jemala. ____
____
____
____
____
59
Čakavska čitanka
Onda jo d<)ša tamo bli:zu dLje Zmajin dolč'ić onega Mujića, eto�van t<)te jelna gom'ila veliko, a�pod�gom'ilu jelna bilža vako veliko Loto guja�se uvukuje tLbužu, Lsve mene gledo. J\.__j6 molin Boga Lgr�n naprid. KaLsan�j6 d<)ša gori na�oni bokun rač'ića, gledon bokun nad6�se, gledon gr� č6 za�men<;>n. Ne�gr�. A�jo pomalo ne�znon hoću p<)j gori prko ograde - bilo�je onuda li)zje - a�jo govorin akQ_jo iden odizgora prko ograde, akQ__ona mene oćuti da jo gr�n, ona�će__;;e upravit za�men<;>n za�d<)ć. Onda kako d<)ša tamo, d<)ša j ušto na�N okla. Do�oca. Onda (m mene pito d'l_..,če�san ublidi, da�čcmLje. Onda'--'mu jo govorin tako Ltako - kaLsaQ.__,d<)ša na'--'Muravu, da'--'san'--'v'idi tu ženu poLb<;>r d'i spi, kako'--'stLjon izbuž6ne pand'ile, kako t<)t leži nauznok, kako ... svekol'iko. "A, buzdo", govori otac, "t�Lje jelna žena", govori, "če�čuvo koze tuda, čuvo b rove, koze, i ona J. e legla u hl od pol bor . i"--'ona�J. e zaspo la. I"'-'ona se pokrila po, glov'i po'--'se'--'tebi par'ilo d'l_..,nimo glovu. A__jnv�nce'--'je bilo tako kako'--'van jo govorin. "A", govori. "onu guju če'--'sLje v'idi, ono'--'je zelamboć, ono�je zelambOć, ()n jemo one noge pa__;;e'--'pari d'l_..,su__jo)n('> r�p'i riegovi." A'--'ni, t9'--'je bila guja. Sal čcje t('> bilo - kQ t('> more zna( t). Ma, znote, onda'--'je ('>n mene šavo pop<)ln� da-.Jden doma. Ma'--'d'L.-b Lme'--'bi ubi, ne'--'b1 bi 'iša. Agust m'isec, veliko vrućina, jo'--'san nosi savuru, a'--'('>n gradi gom'ilu. Nis6n ti p<)j doma. __
....._,
,.__"
.._..
.._..
-
1 .0.4. Postira
Iduća četiri teksta snimila je Maja Bošković-Stulli, a P. Šimunović presnimio ih je s vrpce, dijalektalno sredio i akcentirao. GovoRNIK: Katica Zogo, rođena Ravlić. Rođena je 1910. u Postirima a udala se u Supetar. Pripovijetke je čula od oca, postolara u Postirima. Poslije ih je rado s užitkom pričala djeci iz susjedstva. Ona ima vrlo dobru dikciju a njezino pripo vijedanje ostavlja jak učinak na djecu koja je slušaju. U njezinu govoru ima podo sta štokavizama fonetske i leksikalne naravi. Katica Zogo živi u seoskom (težač kom) dijelu Supetra i prigodimice izgovara cakavske foneme e, s, i uz uobičajeni čakavski izgovor kakav je ponijela iz pastirskoga djetinjstva. GRAFIJSKE osoBITosTI: vidi tekstove iz Dračevice.
Ludo žena Muz_je jem6 za'--'p<)ć u�poje. žena mužu govori: "Mužu m<)j, Č'l_..,ću kuho(t) Z'l_..,večeru?" A'--'('>n govori: "ženo moja, iskuhoj", govori, "m�so na'--'kupusu." Lmuž'--'je 'išo u'--'poje. A'--'ona govori: "ŠtQ.__ću čeka(t) večeras kad'--'('>n d<)jde doma", govori, "jo�ću nemu spremit pri nego ()n d<;>jde doma, svekoliko." Lona, brate m<)j, kup'ila m�so, 'išla u'--'vrtal, stavila jelnu v'ilicu Lstavila m�so kuhot na'--'kupusu, u'--'vrtal n'l_..,kupusu nekllJ;e kuho. 60
Dalmatinski ikavski čakavski govori
A�govori: "Jo�ću nemu spr�m'i vino, neka bude sve gotovo d(>kli (>n d(>jde doma." A�ona�je 'išla utoč'i(t) vina, a�pas'i: "A av, av, av!", gramulaju m�so, jidu m�so. A�ona: ostav vino, b'iž za�m�SQn, a�vino - napunilo�se, puna konoba vina. "Ajme", ćapoje�se ona ziLglovu. "A�šta�ću sada?" Trci (o)na u�konobu. "Ajme, ajme, što�ću?" Ćapa vr'iću brašna, tumba po�konobi, naka pospugo vino. "Ajme, ko�će muža doma dočeko(t)!" D<)šo (>n doma: "Foljen Isus!" "Vazda bUdi! Ajme, mužu m<)j, štQ._,mLse dogod'ilo!" "AJto, ženo moja, govor!" "Ajme meni, ka(dLje mene stroh, tLćeš�me ub'it." "Ma�n�ću, somo govor." "Dogod'ilQ._,mL"se t(> Lt(>", ona nemu sve (o)na llpo tol)kO po�tol)kO, provjo. E, udrtye (>n zaJlOVU. "Slušoj, gr�n po�svitu. Ako nod'en koga ludjega oLtebe", govori, "spos'ila�si život. A_yko�ti bUdeš nojludjo, ub'iću�te." Lc?n�je 'išo poJvitu L"bOramL"je noša ludj ih od�n�. IJpos'ila�je život. D<)šo doma LnLnQj ucini n'išta. Gotovo�je. A�ce�su on'i cin'ili? IzašlL"su vaiJka, on'i lUdji, izašlL"su val)ka pr'iko noći pa�cnikin štap(>n�su mahali. "što�to radite?" "E", govori, "tjeramo n(>ć, da dod'e čin pri dan." "0, (o)vo�su ludji nego moja žena", govori. Onda opeta da�u�trku da�moraju obuć gaće. Sada, ako�obucu obadvi nogavice, dobro�je, tako stojidu cili don. AkQ._,obucu je(d)nu, onda tako stojidu cili don. Akoye�obucu n'ijelnu, stojidu gol'i cili don. Onda (>n d<)šo doma, govori: "ženo moja", govori, "jemo puno ludjih oLtebe", govori. "Ttyi spos'ila život ovega puta." Eto v'idite.
Sv�ti Rok čini čudesa Bil(_;; m o na�Foru jedon put na�procesiju. BLje veliki blajdan, sv�ti Rok. Hoćete vi v'idit, oni koji radi po�crikvi jedan dan pri 'iša očistit sv�tega Roka Lur�dLga - L"sv�ti Rok�se izvrnu, razbi glovu. "Ajme, a�sutra�je veliki blajdan. Nimomo Roka za�ga�nos'i!" A�biLje u�to m'isto jedon moli, zvo�se, je Roko, 'isti sv�ti Rok. Govori: "SlUšoj, moli" govori, "mLćemo tebe plot'i", govori, "hoćeš n d<)ć sutra; mLćemo�te ur�d'i(t) pa�ćemo�te�nos'i zanam'isto sv�tega Roka." A�m6li govori: "Hoću! AlL"pitojte papu." _ _
61
Čakavska čitanka
LpitalLsu papu Lpope govori: "Sil)ko m<)j, kaLćedu.__.Je�plofi(t), p(>j!" Lsutradon popoln� tega molega ur�dlli, probuklLga, isto kako sv�tega Roka LstavilLga d
M�H pridola ć�r vragu BilLsu muž Lžena. Imal Lsu jelnu ć�r. Lta molo�je bila bokun onako šuperbeta, zn6te, ohola. I�jelnu ned'iju dj u�crikvu, grhota�je misu izgub'i(t)." Lmolo hOće-n�će, hoće-n�će, ali llCL-S'ilu maminu�je 'išla. Mola jilna, a�u�crikvu gr�. A___mama�non govori: "P(>j k�vragu dLte�je voja", govori, "s6mo�mi hOl ća is�kuće." Lmola�je 'išla. KaLje�molo izošla VOI)ka kuće, hOćete vi vidit, eto jed6n lipi mladić. "E", govori, "gr�š u�crikvu?" A�molo govori: "Gr�n." "Jo�ću�te", govori, "doves(t) d
Lmolo uzjahola nemu nvame. A1Lt9 ni bilo u�vidiku norOdu. Nor(>d�je jednostavno molu v'idi da�ona gr�. Lka(dLje�došla na�vrota oLcrikve, mola�mu isošla odJamena Lmolo�je išla u�crikvu sva suha, ni kišobran, ni ništa - a voda lije. Svak�se čUdi, alLmolo t(> nikomu ne�govori. Svak�se čudi kako�je to molo suha, CL-ni jemiila lumbrelu. A�onda došla�je molo doma, Isto tako kako�su išli u�crikvu, dQ...na� ._ vrota kuće. "Znoš", (ln govori, "budi spr�mna, jo�ćt�_Je d<)ć vaz�s(t) zaJedan godina." I molo se sitila da J· e mama nu pridola vragu. T-umolou·e došla doma i...._,.ništa, govorLnon mama: "KakoJi t(>, ć�rce moja, suha?" ....__,.
62
...._,.
.._"
...._,.
o
Dalmatinski ikavski
čakavski
govori
Pastira
"A'---'evo nisofLse smočlla", n'išta ne'---'govori molo, n'išta. 1'---'doni bižidu, doni bižidu, m'iseci bižidu (__godine bižidu. E, približije__ye s~dmo godina. Ma'---'molve poč~la rastuživat, molo'---'je poč~la n~_j'ist, molq__ je poč~la smršavivat, ajme! "što'---'fi._je, ć~rce moja?" Dovedu likora, molo zdrava. "MaJec če'---'tLje, ma'---'če'---'te muči? Ma (li) sue zajub'ila u'---'koga? Ma'---'je__Ji voliš kojega mladića, ma_Jec svoj<)j materi." Lmolq_je materi rekla svekol'iko. Govori: "Mojko moja, tlJ;(__me pridola k'---'vrogu oni put za'---'p6ć u'---'crikvu, (__d<)ša j edo n mladić LJlosLme na'---'rame u'-'crikvu, i(z\u crikve doma, ali"'--"me. . ._"_ostavi na. . . . _."čimatoriJ. , . kal.._...smo..._...došli u. . . . _,crikvu, . a__jspri(d) vr6t oLkuće kaLsmo'---'došli doma. L9n'---'je reko da'---'će'---'me'---'d<)ć dQ__sedan godišć vaz~st. Odonda'---'je sedan godišć, <)n'---'će dana(s)-sutra d<)ć", govori, "mene uz~s(t)", govori, "a'---'j6 ne'---'b'i t'ila k'---'vragu p<)ć. A'---'tLsLme vrogu pridola." "Ništa", govori, "kaL<)n d<)jde, tLćeš p<)ć na'---'g<)rni p<)d oLkuće, jo'---'ću doli sJiin__ye razgovora( t)", mater govori. Dobro'---'je. Eto'---'ti jedon lipi mladić tuco, ona'---'je već 'išla gori. Govori [mat]: "što'---'je?" "(O)v<)de'---'je jelna moja duša." "A'---'kojo duša?" "(O)v<)de'---'je jelna moja duša." "A'---'ni!" "A'---'j~!"
63
Čakavska čitanka
Opeta: "A._j �!" "A__ni!" Govori: "Dobro,__je! Jo'-"ću, Ji,_j e dat", govori, "akoJ(Ji dobar iskupit on� tri stvori če'-"t'i jo don." A (ln govori: "Ala!" PuhalQ__je, a ona prosula punu vr'iću p�rja. A'-"vrag kQ_yrag iskupi svekoliko. Posl(je prosula punu vr'iću luga. A'-"vrag kQ_yrag iskupi Lto. A'-"posli, da'-"skužote, moja gospojo, došhz._poq__je z'l_."pust'it vjetrove, a ona čini: prrr! A <)n'-"će'-"ti: "Eh, pravo'-"se govori da'-"je'-"ž�nsko goro nego vrag!" u'-"otin'-"je iskupi p�te Ušo ća. To ni mogo iskupit! Išo ća, vejJe ni vrati. Ldimja ostala spasena. __
Brat kozl'ić BilLsu muž Lžena LimalLsu sina Lć�r. Lta dica'-"su hodili u.Jk(llu, a'-"meštrovica, berekina, ona govori t(>j djeci dć u'-"kašun - dLnin'-"je sto kruh, to'-"je po'-"starinsku a'-"vLćete n(>j držat onin pokriv oLkašuna LkadaJlegne glovu unutra z'l_."vaz�s kruh", govori, "onda vi spuste pokriv." A'-"bilLsu pokrivi niki gvozdeni, tako da'-"bidu'-"je'-"bili odma n'l_."smrt ostavili. Ldica d<)šli doma Lpitaju mami kruha Lmama'-"ilin 'išla dat kruha. Lon'i držidu kašun Lmama kako'-"je unutra slegnula glovu, on'i pust'ili pokriv, ova masa'-"joq_je glovu olk!nula. Otac'-"je viko, q___dka _ - popuzn'ila da,_jeJuka, popuzn'ila da'-"jeJuka! Lgotovo, da'-"je'-"umria. L9n zb'ilja,
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Lon'i gr�du, gr�du LdošlLsu do._jeln� vod�. I govori brat sestr'i, govori: "Ajme, sestro moja, što...._,san ž�dan." A...._,govori sestra: "A...._,tLJ;e p<)j napij !" A...._,voda govori: "Nem<)j...._,me p'it", govori, "postaćeš v<)l." "A...._,b<)j, brateJil(>j, jo n�ću moć i�__tobon vloda(t)", govori, "nem<)j__ye nap'i( t) sada." Gr�du daje, ne...._,može <)n trp'i(t), žNan. Opeta dOšli do...._,nik� vod�, sestra...._,mu govori: "Nem<)j, brate p'it", govori, jec,mu...._,jcvoda rekla: Ako...._,me...._,blldeš p'it, postaćeš kQD.. "A...._,brate m(>j", govori, "n�ću moć is...t._, obon vloda(t)", govori, "čekoj još malo dLćeš posta(t) jelna mano beštija", govori. LgrNu dalje. Lgovori voda: "Nem(>j...._,me p'it", govori, "postaćeš kozl'ić, oLkoz� mali kozl'ić." ._, moć vloda(t)", onLmu govori, "tLse napij." "Ala m(>j brate, is...tobon...._,ću Lž, oštridu n(>ž, da...._,ćedu...._,ga ub'it, Uš...._,se oštri, kajln...._,se parićoje za...._,ub'it tv(>ga brata Bepa!" (Ona...._,je Bep'ina, a...._,i;>n Bepo). Ona...._,mu...._,je olgovorlla - t<)...._,je, opeta govorin, priča - talijanski: "Fradello m'io Bepo", ko, brate m(>j Bepo, "Brate m(>j Bepo, ne...._,mogu...._,te pomoć, tri dona Ltri noći da...._,san...._,UJibi", govori, "ncmogu...._,te pomoć." Lon'i sve t<) slušaju dLse on'i razgovoraju, <)n u...._,kućicu, ona iz...._,m<)ra. A...._,govori: "Čekoj, čekoj, čekoj !" ...- pront6je za._.,ub'i(t) tv(>ga brata Lš�mpre <)n llc)j. "N(>L,s e oštri, kain....se Bepa!" "Brate m(>j Bepi, ne...._,mogu...._,t e", govori, "pomoć, jec,tri dona Ltri noći da._yan...._,u...._,m<)ru u...._,pašakaj�ni", govori, "ne...._,mogll__,te pomoć." Lon'i 'išli n
"_...
.._.,
'._:
.._,
-.-:
�
.J.
....__,.
***
65
Čakavska čitanka
Tekst Žena Lvrag u,_jiimi snimio je od svojega oca Jakov Jelinčić. P. Šimuno vić skinuo je tekst s vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK. Lovro Jelinčić, zemljoradnik, rođen 1908. u Postirima. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi Dračevica.
žena Lvrag u.,_jami lmo J·udi svake vrsti. lmo hi koJ· i su zadovoJ· ni u'--"svemu, a irno"'"<...hi koJ·i"'-'su ..--" razočoroni, pa._.,čak Lu._.,svoju ženu. Tako,_;m._.,van bili muž Lžena. Lmuž ide svako jutro u._.,polje: pivo; gr� večer doma: plače. Tako svaki don. Lsastaje._.,ga jedon susid LgovorLmu: "Ma._.,s lušoj, kako._.,je to? S._.,tob9n ništo ni UJ�du: ujutro gr�š u._.,poje: pivoš; veče.c..._,se vraćaš: plačeš. KLje vrag s._.,tebQn?" "E, m9j brate, d�_.Ji znoš, če meni: t�ško meni do._.,smrti." "Ma._.,če, če._.,te muči?'' "Ma__jmon vražju ženu. Londa, iden 1z._.,d oma, gr�n u._.,poje, miran._;; a n Londa._yan vesel č� _.ću danas cili don bl( t) miran Lod._.,veselja pivon. AlLvečer mene ćapoje muka, kad._.,j6 gr�n puLdoma. Plačen, je.c..._,znon dCLgr�n u._.,pakol." "Pa._.,dobro._.,je", ovaj._.,m u govori, "a._.,ne._.,biš ti mogo otr�(st)_;; e od._.,n�?" "A.._..m::��kako...._,ću.._..se otrest, . rastavi(t\use ne smin." "Dobro._.,je, mogQ__,_biš._;;e na._.,drugi način ti otr�st od._.,n�." "A kako, nauCme!" "Lipo! Znoš dLje til_Lta jama?" "Znon, pa._.,što?" "Lipo uzm1 kon1stru Lkonop Lp9j na._.,jamu s._.,n 9n Londa._.,je uvol u._.,jamu." "Ali, dobro._.,je: kako._.,ću jo ti;> učin'it?" "Slušoj: lipo, ovako! Večed\s kal..__._d9jdeš doma, onda d(>jdi pivajuć. A._.,ona..__._će reć: 'A._.,dobro._.,je, če ti;> s._.,tebQn, če večeras gr�š pivajuć doma?' 'Blž, ženo moja, postaćemo bogati.' 'Kako?"' "Nošo._.,san jednu jamu. Unutra._.,je silno zlato, pa._.,ć emo._.,sutra p9j tamo Londa._.,ćeš ti mene iskalat u._.,j amu Lja._.,ću pokupit zloto iznutra LtLćeš._.,me dignut. Onda..__._ćemo bi(t) silno bogati." "Dobro._.,j e", govori ona. Lona vesela, pustlla._..ga tu večer nn konistru, konop, osamari tovara Lala! D(lšli na._.,jamu. Ajde. On v�za konistru, sve pripr�mi i._y � u._.,kon'istru. " S1H ti mene", govori, "spuštoj pomalo doli. KaLtLja posli don znak, ka(dLtrznen konopi;>n, onda._.,me ti digni." "Ma._.,ča._.,ćeš ti, lud, če._.,ćeš ti unutra, če ti znaš, a(ILse ti znaš znoć, jo ću p9ć! Ti kaloj mene!" Lc?n sve n�ću, a..__._hOćeš, a._.,n�ću, a..__._hOćeš, tobOže, di;>k,__,je i;>n prista. Kad..__._je..__._ona d(lšla doli, a <)n spusti konop i - zbogon diko! E, gr� <;>n večer pivajuć doma. Zno, gr� u._.,mlru, n�će noć onu vražju ženu doma. Biće miran. Ma, d(lšo
._..,
•
_
.._....
66
"_....
Dalmatinski ikavski čakavski govori
kako _je ostavi kuću, onako je L,n oša: nL,pometenu, nL,n ačinjenu posteju, pa'--'n'iti parićono večera. IzLje komad suhega kruha Uego'--'je plačuć. Usto'--'se'--'je plačuć, išo'--'j e puLpoja plačuć, vroćo'--'se doma plačuć. Ltako svako don. A'--'ovi susid ga gledo: "Ma dobro J· e, šta J·e sada s tebon? Eto si se, fala Bogu, riši onega vroga." "E, m(>j brate. A znoš če'--'se govori: sa'--'zlin zlo, a'--'be(z) zla jOš L,gore." "A'--'dobro'--'je, a'--'sada če'--'ć eš, tLje p(>j spos. A onda, bar�l)ko onako, b'iće'--'ti kako'--'tL,je bilo L,doJada." L9n: nima šta, 'iša (>n, uze drugu kon'istru, konop upušćo doli. Kad'--'najedon put, (>n d'iže kon'istru, e, osj eti, t�ško, aha, evQ_ _je. Ld'i že, d'iže, d'iže, d'iže. Kad'--'j e'--'kon'istra d(>šla već prid'--'vrh jame, (>n gledo, a'--'unutra vrog. Lc?n da'--'će'--'ga spustit unutra, a'--'(>n zavapi: "Ne, nem(>j'--'me pust'it, izvad'--'me valJka, b'ićeš sr'ićan za'--'cili sv(>j život." LovlJe nikako snOša L,d'igo'--'ga. "SaLsL,me sposi'', javaLmu govori. "A'--'kako?" "Ma", govori, "b'iž, d(>šla'--'je jelna vražjo žena u'--'jamu. Nos'--'je bilo dvonajest. Sve'--'je poklala. JedinL,san jo uspi. ELJan na'--'jelnu polu L,tako ni mogla d(>ć do'--'mene LtlJLme sposi. Lsada tLćeš ostat bogat za'--'vas sv(>j život. Dobro'--'me slušoj. Jo'--'ću p(>ć u'--'krojevu ć�r. Ld(>će pop'i, Urotri, L,b'iskupi, i_j<ardinol'i LJl'ikocme n�će izagnat iz'--'n �. A'--'o nda'--'ć e kroj dat na'--'javnost k(>'--'m e istiro, da'--'će'--'mu'--'dat ć�r L,p91 kraj�stva negovega. Londa dšlQ_je vrime, kroj poziva: k(> izbavi moju ć�r od'--'neč'istega duha, jo'--'ću'--'ga nagrod'it, daću'--'mu svoju ć�r L,p(>l mojega kraj�stva. Lovaj gr� tamo. D(>šo (>n: "Veličanstvo, jo san d(>šo duposin vašu ć�r." "Sil)ko, ni moguć� da'--'ćeCti t(> moć učinit. Jo m'islin da'--'ti nis'i jači od'--'b'iskupih L,kardinolih. OnLje nisu mogli spos'it, a'--'ti da'--'ćeCje'--'spos'it. T(>'--'mL,je mušno v'irovot, ali, eto, neka'--'ti bude srićno!" Lc?n'--'je 'išo. Naravno, kad'--'je'--'d(>šo na'--'vrota oLsobe, a'--'neč'isti izlazi i� M L,govorL,mu: "Slušoj, sad'--'jo gr�n u'--'drugega kroja ć�r. DaJe'--'nis'i usudi d(>ć mene izg'inot iz'--'n�, jet,__bL,moglo b'i(t) zlo po'--'tebe ... " Lovaj govori: "Dobro'--'je, n�ću." Lc?n'--'se oženi sa'--'k rojev<;m ćer(>n L,živ'ilL,su llpo L,m irno; ma čuje'--'se da'--'se'--'neč'išnok uvuko drugen kroju ćeri. Ld(>šli kardinol'i, biskupi L,pop'i zakl'inot L,n'ikocje ne'--'može spos'it. Lovaj kraj, šta'--'će, (>n javi ovem u prv�mu kroju, da'--'neka pošaje svojega zeta da._jzbavi negovu ć�r od'--'neč'istega duha. Ako'--'ne, da'--'mu'--'navišćo rat. Lkroj'--'se našo u'--'nepril'ici L,govori: "Sil)kO, spos'--'me, ilL,sada ilL,vej nikada." "što'--'b'i bilo?" Kaže: "Jovjo'--'mi kroj taj L,taj da'--'mu'--'d(>jdeš oslobodit ć�r od'--'neč'istega duha." _ _
......
_ _ _
.._.,
.._.:
"--=
.._.,
•
.._.,
......_,
"_....
_
.....
67
Čakavska čitanka
A�QllJll U kaže: "Presvitla kruno, n'ikako ne�smin j e cmi.__j e�nar�di ako�slučajno d(>jden izagna(tLga, d učin'it jec_jnače'--'san got(lv ja L,č'itava moja država. Naval'iće saJlln<;>n v(>jsk<;>n, a'--'(ln'--'je daleko jači oLmene." Ln�ma šta, odliičLse da�de. Lm'isli (ln, kaki:Lće (ln vraga privarit. D(>šo (ln tamo. Kad'--'je'--'d(>šo n'Lvrota otyobe, čii, pobiže L,vej�se ni vrati. Sada v'idite kol'iko žena može bl(t) vrag. 1 .0.5. Pražnice
Tekstove je snimila Maja Bošković-Stulli 1969. godine. Tekstove je s vrpce ski nuo, dijalektalno uredio i akcentirao P. Šimunović. GovoRNICI: prvi tekst - Vica Buvinić, rođena 1894. u Pražnicama; drugi i treći tekst - Mate Goić, rođen 1892. u Pražnicama; zadnja tri teksta - Palmina Klinčić, 63 godine. Svi su govornici imali razgovjetan govor. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi Dračevica.
Vlle Lmadći Mi jemomo tamo jelnu ogradu pa'--'onda t(>te bilo vil, po�e tqte bila p�ć, govoru da�su�tqte živ'ile vile, ma�jo�hi nisan v'idila. VidilL,su'--'hi drugi - kojLsu umrli - čobani. E, t(>Lsu pekle kruh, P'Lsu�to one j'ile. Ma�jo t(> nisan v'idila. Govor'il(_,su daJu�blle ćapale dite (_,odvele ća, ma�jo ne�znon di, moje nisu. JoJam v'idila kakde, sad onqde, sad onamo daje. Pumo�blli mi dvi jo (_,j edna cura ondaJmo bili ko cure, nismoJe bili odale - pa�na�_je bilo stroj, pa�smo�utekli u�kućicu.
Vile balaju U�on'iman gori stinami u�on(l bokiin biiže, L,da-.Jr\ _je�t(l bila p�ć, vila min, a�gori na�on(l ravnice na�Plišivcu gori da�su�(>nde čin'ile pl�s, balale. DaJu�jemali svojih prijat�jih ovuda L,prijatej'ice L,da�bidu�blli dobro živ'ili on'i s�k'ima�bi�se on'i bili držali. _
Madća oparilo uje D
Dalmatinski ikavski čakavski govori
"T()t pridrž'-"mi ovu prsuru. Prsuru drž'-"mi", govori, "j(Lću uz�(t) čo za'-"po taknut." On 'išo držat, izvrnula'-"mUJe, opar(._se. OpariloJa uje. Razvi:koJe. . . "če t'i J e, če t1 J e?", govori. "A", govori, "ispekoJOnJe, opar(._son'-"se!" "A'-"ko'-"te'-"j e ispeko ?" "SOm." ......_"
-...._:
...__",
...__."
Puške oLsmričl1 Onda daJU'-"Hunčanani rekli da'-"jeJV�ti Juraj n'ihQV. A Prožničani da'-"je'-"naš. A onda ni bilo čo drugo negoJe'-"potuć, onda nq__kome ostane. Onda'-"su govorili dq__ćedu'-"d()ć jedon don, ti (._ti don da'-"ćedu'-"se'-"potuć. Onda'-"su 'išli Prožničani ovamo u'-"Lužnok Lubroli puške oLsmri:ča (._obrub'ili koru, dakle bil(._su bi:ll . Londa'-"su 'išli tamo, stavil(._su bokun špoga nq__one k(>lce (._stavili na'-"rame vidili: "0, ko....da puške. A.._..Hunčanani..._su došli pr'iko Kuka u · kad..._sn ._". ...._su _, ..._nin _", � _", _", . boba'-"ti", govori, "štq___su Prožničani oružani!" Londa'-"su on'i 'išli, Prožničani, naprida, a'-"on'i odot(ll fremali (._onda utekli puLHunca. Lda'-"s4._..,Prožničani skupili punu vr'iću obuće če'-"je n'ima ispalo.
Jiito vino BilLsu težoc'i na'-"jeln�n d(>cu, kopali Lv'idili dq__će'-"ponestat vina, q__bilo j uto. A__,onda govoridu jeln�n molen: "Poj na'-"Š�mo LJazvodn'i (o)v(>, nalij pun mih." A'-"i)n 'išo Ld9šo tamo na'-"Š�mo Ušo uli:va vodu u'-"mih (._spuzlq___mu'-"se iz ruk� LJ;ve palo u'-"bunor. A'-"(>n ni: jemo vej čo nego zagrabil mihQn (._doni tamo k(._teži:c'ima na'-"dolac L__doje'-"nin p'it. Onda'-"nin govori: "J� sal tako dobro?" Jec_je pri bilo juto. A'-"on'i govoru: "J�, saLje vako fino." A'-"(>n govori: "Takq___van'-"je sve na'-"Š�motu." Voda'-"se zvola Š�mo.
Zena ne"-"može jist Da'-"je'-"jelna žent.__se tuž'ila mužu dq__ne'-"može j'ist, dq__kako ti) nemu slane, a'-"da'-"ona ne'-"može n'išta. A'-"(>n n(ln govori: "Hod'ićeš ti sutra s'-"menQn, p(lćemo mi: kopa(t) l(>zje, po'-"ću'-"v'idi(t) jo, hOće'-"ti slanit." Onda'-"su 'išli kopa l(>zje Ušl(._su riičat. Nikako ona j'ist. Ne'-"mOže (._gotovo. "A'-"čoviče m(lj, kako ti) tebi slane, a'-"meni n'ikako." Onda (>n'-"je obidvo opet. Opet ona ne'-"može j'ist. KaLsu'-"d9šli pop(>ln� dvo bota, ma'-"ona oglaln'ila, sal ne'-"zno če'-"će. A__,ona'-"je 'išla na'-"jelnu gom'ilu pa'-"scusp�la, pa'-"govori: "Uuu!" A govor(._non muž: "Ča'-"je ti)?" Govori: "Jelna sus'ida'-"me zove da'-"non'-"je ostalo s'ito u'-"mene, da'-"norua'-"d9j den dat." A'-"(>n govori: "A'-"tLnorua p(>j doj." 69
čakavska či tanka
A ona d(>šla doma, ok'inula fetu pršuta, stavila peć. Onda vaz�la dižvu Ušla pr(_bačvu. I___g_ ovori bačvi: "Jo bila kl�ta (_prokl�ta, kaLoLtebe ne_jšla sap�ta." A--.-
1 .0.6. Bol
Tekstove je snimila Maja Bošković-Stulli. P. Šimunović je presnimio tekstove s vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. Bolski čakavski govor bio je pod utjecajem hvarskih govora Staroga Grada, Jel se i Vrbovske, naselja nasuprot Bolu. Ti se utjecaji ogledaju: a) u diftonškom iz govoru dugih vokala le, o! koji se ostvaruju sliveno kao k, l@, tj. s podjednakim glasovnim timbrom obaju vokala, a dugo a kao o. Pokraćeni (nekoć dugi) dvo glasnici k, l@ zadržali su dvoglasnički biljeg ispred i iza naglašenog sloga: moll@j, nl'kl@r, m'iskc, bolkst, do--.-kućk; ostvareni biljeg o (od a) zadržan je nakon po kraćivanja: piton, molo (< *mala). Njihovo je mjesto predvidljivo; b) u defonolo gizaciji slogotvornoga r koji se izgovara slijedom fonema a + r, pri čemu je a uvi jek kratko: varba, ča rv itd., tj. ne duži se kao naglašeno a > ii (krava, jama), nego ostaje kratko: parsta, svarhu, svardal. GovoRNICI: prva tri teksta - Šime Perić, rođen 1908. na Bolu. Zemljoradnik i sedlar. Izgovor afrikata č (č > t) i f (f > t) gotovo su ujednačeni (kao kod današnjih ispitanika), ali se u drugih starijih ispitanika ipak razlikuju kao kod ispitanice Žu ste Katić Pravdan, rođene 1899. na Bolu (četvrti tekst). GRAFI)SKE OSOBITOSTI: vidi Dračevica.
Kuća u kući '--'
Jema kuća danas jelna u--.-B \!91 ona--.-se zove pal6c, pal6c - I.Ln\!§j je kuća druga. A--.-ova kuća velika, t�je bila ugr6d'ena Zu--.-ga - bLje onako grintov, grintov (_pril'išno je bi ardlt, bllo--.-mu je 'ime Marko, a zv61Lsu ga S'ila Marko. S'ila Marko--.-su ga bili naši Boljoni stari prozvali. I___m\!§j _ Marko, što--.-će - ćapal(_se ov'i Vukovići, imal(yu ništo vartla sv\!§ga okolo negove klić�. I govori: "Daj, Marko", govori, "prodaj ovo ostalo kuću naUr o)vien tvuoga i prodaJ· kuću, da mi učinimo vuode --- terienu." .__., A \!§n da ngće! - A \!§n da n�će. A on'i kazali: "Pa plat'ićemo--.-ti - ma__( o) vako, ma_j o )nako." TrlJ>u bili brata kapit6na, a trLJ;u bili popa, tri pomorska kapit6na. I____Marko da n�će. I___onLsu--._ se tako Lnin vucar'ili na__Jipe, e, ma potla ni bilo č6, nego vajalve posliiž'i(t) sq_yeć®n s'ilJ,!9n, tako daJUJe--.-on'i onda povgzali sa--.-mjesnon vlašć®n koja je bila, koja je bila t\!§te u--.-B\!SJL T\!§ _yan je bi, tt&_.je bi neki šindić, šindić Vuzio u on\!§ doba, ka--.-da--.-bimo rekli sad ka, pačelnik mjesta il(_ovako, šindi(...se .._ je zvo. Lšindik nega pozvo, govori: "čuješ, Marko, dohod'il(_su mi VUkovići, piiš(tLnin ono, pa kaLtL_hoće t'i judi plat'i(t) - pak ovako pak onako." ____
____
____
____
____
____
____
._
____
....._.",.
____
____
-...._."..
____
____
____
____
____
____
____
____
_
____
_ _
____
____
____
70
____
____
Dalmatinski ikavski čakavski govori
"E, ne----pušćan ja t@, mogu on'i grod'iti kuću na----drugo m'isto!" Ne----da Marko n'ikako, ne----da Marko n'ikako. Lj edan put - 'ima veliki balk@n ovaj V užio, kojLse L-danas nahOdi u_j3@l L®n stoji na----balk@n ovaj stari šindik Vužio Lpuši oni čibUk, lulu onu tursku, čibuk, pušLga, LMarkotu----se javije, (o)vako ned'ija, poklLse dosp'ila foncijun 4._.,crikvu, Lgovori: "Čuješ", kaže, "ti, Marko, j!�s ti", kaže, "urgd'ijo onu stvar sa----V ukovićiman ?" A uon ozdala nemu kaže: "Šta se to tebe tiče? Šta se to tebe tiče?" T@ ni bilo lako reć u----ona doba jelnemu šindiku: štaJe----to tebe tiče. A @n govori: "Kako----to ti olgovaraš", govori, "jelnemu šindiku? Znaš ti da----moje pero na----daleko dos'imje." A @n govori: "Tvoje pero na----daleko, a----moja puška još Ldaje, čak do----u----tebe na polž@r, na polž\!§r." E, kad----je----t@ @n reko, vej ni bilo kill-kamo, to----je @n puno reko Lpr1puno, Lolma----je šindik interven'isa na----ove sardorove bandiire, kojLsu bili u----Nerežišća, daJe----Marka uvati. Ot'iša kurir tamo gore, L-Marko----je t@ izri.Uško u'--'kralko doba da----su__jšli poJardorove bandiire, L-Marko b'iž iz----Bola ća, b'iž Marko iz----Bola ća. Ali dLje 'išo: u----Dubrovačku Repupliku. Opeta govorin, onda----je bilo akvLčo učini 4._.,m'isto, ondaJLse tl pribaci val)ka za----godinu dan L-moraš----se vrat'it. I @n----se pribac'i tamo, a----on'i počeli rad'it ovamo kuću, blokirali kuću Markota, po----t @ ništo svuj>ga tergna okolo, kojLje bi okolo kuće Lništo Markotovega zauzeli: iskopali temelje, fundamenat, Lon'i t@ počeli t@te grod'it. Doveli meštre L-Mlečane, Lt�je jOš danas ta zgrada t@t Lon'i to ugrad'ili. E, ma----Marko dobi obavješć!§ne izJ3ola pi''ko negovih prijat!§j, rodbin!§, vraga, koga bilo - da----seJadi tako Ltako. LMarko jelnu n@ć tamo skupi nikakovu gardu u_J)ubr@vnik svojih prijat@ Levo----tLga, evo----tLga jelnu n@ć sa----nik@n brodk®n, s----nekin brod'ićen, Ld\!SJša----ti ovamo 'iznad samostana dominikanac u----B®l na----jelnu, na----jedan položaj čaJe----zove Martinica, d@šo nad----Martinicu Uskarcali sploziv, doni Marko čet'iri barila praha, tega sploziva (t®_j;e zove, t�se jOš čita u----one narodne p'isme, govori na----primj�r "dva barila praha 'il)gleškoga"). Tako t'i harili, kol'iko----je t@, kol'ikQ_je kill bilo u----nemu, ne----znan, svakako doni @n čet'iri bar'ila praha Lda----će----®n lagumat vii negovu zgradu, dLsu Vukovići ugrod'ili ovi d@m novi. Lon'i skopali, poLtri kantfma iskopali po----jelnu rupu Lkopodu poLčetvartu Lpodlož'ili on@ sploziv, da----će----to on'i opol'it - evo----ti odnikuda nik@r izašo Ldočeko----hi Lni bilo kulkamo, vajalo----j e ostavit sve t@t. Ltega piita__j.n ni usp'ilo da----bLt\!9 izlagumirali. Lt�je do----danas ostalo tako, ostala ta zgrada tako, onuu malo brenzali bili s----otin. Londa Marko opeta dobi posli na----temelju eo )vega ča----je----d@šo, opeta dobi oLvlasti drugu kaznu, daJe----opeta nL,smi za----dvi godine pokaza u----B\!§1. Ltako----je t@ bilo. Ka(dLtLj e bilo potla, ey'išta, d@kle----će @n b'i(t) tamo - on'i ugrad'ili zide. I kapitoni, imalLsu, trLsu bili popa brata, a----tri kapitona - kad ova tri kapitona 'išli po----darvenar'ij u, po----gr�de Lkaparjiine, sve, 'išli u----Mletke, Veneciju, ,_.
....__".
"'--'
"--"
....._,
71
Čakavska čitanka
d'Lćedu'-"Uimo ukardit. Odov@da_Je d'igli, svakU e irno sv@j bn�§d, n'ike nave, takozvane nave, imaluu svoje mornare, LonLsu 'išli iz'-"Bola prama Veneciji pqjenom za'-"pokr'it ovu kuću. A'-"jOš Markova kuća unutra - da'-"kaLse,_;ova pokr'ije, da'-"ćed4..._onu _ raskopat Ljzviić'-"je kroz'-"vr6ta vol)ka, u'-"kam�ne. KaLtamo'-"hi uvatilo val)ka nevrime, nevgra, potop'iltye Lkapitoni, Lbrodi, Lmornor'i, nLse n'ikada nošla naiJka, ča'-"se ono reče, jelna daska oLbroda. I tuo se tumačilo, i do dana( s luse tumači, da'.._,.;J. p"'"-"to osveta BOžJ" a - da"-"'SP�tuo '--" temu čov'iku siromahu 'išlo t\!.9 d'ignut. Ld
�
.....__,.
.._....
vrag
Lžena..__.,se tukli
KaLsuJe jedem put vrag Lžena tukli, 'išlLse tuć, tuču'-"se napoje Lžena'-"je imala jedon veliki kolac, šćop oLdva-tri mgtra, a'-"vrag'-"je ima ovako bokun malega šćap'ića. E, m
OLtovara..__.,se stvori fratar MenLje priča jedan pop koji danas žive u'-"Župu koLDubr@vnika, niki Brešković Živat doJLJ@ze, kaže: Znaš ti daJtLU'-"Staren Gradu (v@de'-"su fratri dominikanci o(dLdavnin�, i dana(s'usu). UkaUbi duošlo brone maslin, flJ· a, i onda bi fratri - imali su sv@ga remetu, oni kojLje n'ima služi, Uoš nikega malega - LonLbi 'išli oLsela dq__seia sa'-"kant®n iJjudLbi davali uja n'iman, LonLbi tega skupili dosta. KaLjedon puLsu d@šli jedon don ovamo prem'LVarbanu. LonlJm tega iskupili nikol'iko. KaLbilo, onda ovi fratar kaže ovemu remeti, Uedn�ga m6lega'-"su imali sobon, govori: .._..
72
.._,
_.
...._...
..._...
..._...
Dalmatinski ikavski
čakavski
govori
Bol
"Čuješ", govori, "ovo'--'bi vajalo da'--'uja vi nosite u'--'Stori Grod, a'--'jo'--'ću ostat u'--'Varb6n, pa'--'dl@jdite vi sutra kLmeni u'--'Varbon." "He", govori, "a__j? Koje'--'je (o )vo čudo? Ovo'--'je čudo Božje, ovo'--'je daJe'--'naš tovor mogo stvorit uJrotra!" Kako'--'je bi frotar u'--'onu bilu mon turu - ajme meni, mojko moja, če'--'je ovo!
73
ćakavska čitanka
Ovako-onako, utekli oni dL Utekli oni di, dl@šli 4._.,selo, pričadu čudesa. AJrota.c.ye posli razoglavo (._d\!§šo @n u'-"Varbon tamo noćit. KaLvan__je'-"bllo sutradan, govori @n (o)vemu molemu: '�la moli kalJ;(._dogno tovara... " A'-"l@n dl@šo u'-"Varbon, lJasplt6Je čikovo'-"je (o)no namo dole poje, dtyu (o)ne masline. Nl@de'-"je bi niki stori (_niko storo, imal(._su j eln�ga tovara. AJovori: "AJ o )nl_!9__yan'-"je, na'-"primgr", govori, "tLi_)i, kojU e bl. E, mlJimo'-"mu", govori... "ča, ča pitoš ... "Ništa", govori. KaLonda ovi moli dohOdi. "Ala pl@j odnes", l@n'-"je vej dozno negovo ime, "Ala pl@j odnes, odagni tovara, d'L-mu'-"evo tovor." DohOdi moli, govori: "Borba evQ___von tov6r." "Tov6r? PQ.__Isukarsta, ni to ml@j tov6r. Ni to ml@j tov6r! B'iž'-"mi s'-"otin vrag@n ćii iz_,_dv®ra. Biž'-"mi s'-"otin vragon ća, dogod'ilo'-"se veliko čudo. OLtovara'-"se stvoril fratar! VelikQ___se čudo dogodllo, nikl@", govori, "pokorone BOžje. MlJimo veliki grih, jo (_žena, učin'ili, kalJ;e-.Jo)vo moglo dogodit." E, n'išta, tako to ostalo, n�će @n d'L-primi tovara. E, vgdu, @n n�će da'-"g'L-primi, vajalo daJr6tar odagne S
74
Dalmatinski ikavski čakavski govori
l.Jle-.J>tllLmu'--'ga n'ikor ku.p'it. Ltokalo da'--'ga'--'potlin fr6tri nikomu dodu u'--'St6ri Gr6d mujta.
Svieti Petar i'--'čele �
Kad'--'j e_Jša Isukarst Lsv�ti Petar, da-.J>J.L,hodlli po'--'put�n, Londa 'idu, 'idu LtretllLsu na'--'jed6n r@j č�l. Londa kaže Isus Petru, govori: "Petre, šćeta'--'je ove čele pust'it, vajii.lo'--'bLhi iskupit." A'--'govori Petar: "A'--'Isukarste, d'i?" A'--'govori: "SkupLhi 4._..,nidra." IJetar iskupi čele u'--'nidra, Lgr� Lgr�, jedna'--'ga ubola. su A u6n onda, n"""--"'"'hudi lin, ala, ala, satro sve u nidra. E, 'idu daJ· e, duošli '--' j edno bardo Lv'idi jedan br@d pun judi Lgovori Isukarst Petru: na "Petre", govori, "v'idiš ti onaj br@d?" "Vidin, Gospod'ine." Govori: "A'--'v'idiš kol'iko'--'je svita Q.._ne?" "Vidin, Gospod'ine." "E", govorLmu, "sad'--'ću'--'ga potopit." A'--'govori: "Zašto?" Govori: "U'--'nemu'--'je jed6n gr'išnik." Pa'--'govori: "Zač, Isukarste, zaradLjedn�ga gr'išnika da'--'potopiš tol'iko judi?" "A", govori, "a Petre, a, ja zaradLjednega ne'--'mogu potop'it tol'iko judi, a'--'ti ča'--'te jedna ubOla, sve'--'si satar!" .._.._
.._..
.._..
1 .0.7. Supetar
Iduća četiri teksta snimila je godine 1969. Maja Bošković Stulli. P. Šimunović ih je presnimio s vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. Govor je staroga Supetra cakavski, tj. č se izgovara kao e, s/š kao s, a z/ž kao i. I danas u Supetru, u koji se nastanilo vrlo mnogo stanovnika iz drugih naselja, poznajem vrlo mnogo Supetrana cakavaca, čak i mlađeg uzrasta. GovoRNIK. Josip (Bepo) Kolimbatović, rođen 1903., umirovljeni poštar. Njego va je dikcija dobra. Iako, zbog zanimanja, u dodiru s ostalim stanovnicima dru gačijega govora, statusa i uzrasta, lako prilagođuje svoj govor i svojega se cakav skoga izgovora ne može osloboditi.
Ko'--'će pot�gnu Mrduju
...._,.
-
�
.._..
.._. .
To su van bili Šoltani i Bracani, a ne Hvarani, Bracani i šoltani. I onda �e okladili, on'i vicu da'--'je'--'n'ihova Mrduja, šoltani; aJracani da'--'je'--'brosko Mrduja. . . E, bOga mi, onda, ala, ko će, ko će J e potegnu! I onda vezali J e - on'i (o )namo, ov'i vamo. Pot�zu on'i (o ) nam o, potezu on'i vamo, naJ<.onop, e! AlLje'--'puka Brocanima konop. Londa-.J>U lipo razbili, kako__Ju potezali, razb'ili guz'icu, sva__je guz'ica razblla. A'--'Šoltanima 'isto posli, on'i pot�gli, pot�gli, ma 'isto nisu zat�gli, nego__Ju'--'je on'i, kako__jn__Je obrnu konop, Londa sv'i on'i natrbUšice pali lJazblli ..._..
. .._.
.._..
.._..
---
�
.
.._..
�
75
Č akavska č itanka
Supetar
n
Top oLsmokov1ne T().......,su nasi bili stavili jedan top LdLćedu puca(t) na.......,Omis! A...__.bogami, pikadu, pikadu, pucadu. E, nlkakQ_je tradi top, onLsu bacili proha, znate, l._.jeln(>ga...__,je, bOgami, ovamo ubllo. A...__,govoru nasi: "Ka(dLje ubllo vega vamo, a.......,ce.......,će bl tamo! Biće tamo mrtvi PQJ~du." Tamo ni vrogu-boku(n) nlsta, niLje doselo, niLje pucolo. Nego vamo (o)ni prah nikako eksplodira l._.ubllo jeln<:)ga. Top...__,je bi oLsmokve, oUmokovine l._.pucoli na.......,Omis. E, e, t(>.......,van.......,je sve tako bilo 'istina, !Stina iivo!
Doj meni, akq__p~će (>n!
JaJan bi mali, a.......,menl._.je otac bi vako kuraj9z za.......,cuvat mrtve. LVla~_je bi obicaj daJccuva na...__.gr()bje mrtve pQ._,noći, ne u.......,kuću. Odne5e.......,gaJe tamo l__pnda...__.gaJe euva u...__.grobarnku. I bLje ()n l._.jos jedan drugi, (o )v(>d jedan nas drugi, l._.onda.......,je pQ._,noćl nestalQ._,il.in vina LJaklje. Onda.......,mu govori m(>j pokojan otac - bllvnu.......,je 'ime Miko Mirić: "Miko, hbćes p(>j ti ui~s(t) vina, oli st(>j ov(>de, a...__.jo gr~n?" He, govori: "Ne, meni ni drago osta vode", govori, "gr~n jo, ma.......,uvik.__ću.......,te jo od.......,ovamo ivat, a.......,tLmi tamo odgovoroj." "Ala", govori, "hoću!" J\....._()n - iivadl._.je mrtvoga VOlJka ilJ<.ase Utavl._.ga...__,je prid.......,vrata dLje ()n sidi. Stavi nega ti;>l sest, a.......,()n Isa tamo unutra u.......,crikvu. Ort....-mu doje: "EvQ._,ti vina, evQ._,ti pit!" A...__.doje temu mrtvemu, znate. A.......,Qrt....-mu odgovoro iznutra: "Daj vamo, akQ._,n~će ()n! Daj meni, akQJl~će ()n!" A...__.()n ostav vino, bli ća! ZovLga posli m(>j otk "VroLse, Miko! VroUe, Miko!" 76
Dalmatinski ikavski čakavski govori
"A�jeb'i boga tebi Lgr(>bju Lkoposontu. Gr�n jo di! Ne�gr�n jo vej tamo!" L9n osto tamo, som dQ..Jor�. Evo v'idite! Onda (ln oUtroha ni 'iSa doma, negQ_"je isko dLće'-'se moć uviić u'-'kojln kaj'ić Lt<>Lse uviika poLpr<;>vu oLkaj'ića, dQ_"zor� t9te'-'je sto, tr�sve oLstroha. Eto, t(>'-'je gotovo.
Hubotnica utekla u fumor ""--"'
Kup'ili judi hubotnicu. A'-'n!Su'-'je n'ika(d) pri v'idili, ca'-'j e t(>, nLkako'-'je t(>. LbOgami, onLje boc'ili kuhot onako u'-'hlodnu vodu, u'-'hlolnu vodu na'-'(>gim. Lon'i niSu nLpokr'ili nLn'ista, onda ni bilo spaherih, negQ_"komin, na'-'napu, pok onda gorLje fumor veli. Kako'-'je poc�la teplLse voda, a, bogami, hubOtnica dola niki sk<;>ns Lutekla uJumor, Londa-.Je olma tako L,on'ima rep'ima - Lstola (o )na uJumor. Badodu (o)n'i badodu (o)n'i pasli u'-bruzin. ' "NLje, odnLje nik<;>r hubOtnicu?", govori. "NLje." DLje hubotnica? Kad, bOgami, gledodu, gledodu, aJO)na gori stoji u'-'on�n d'imiju, d'imiju kako da'-'se'-'cadi m�so peceno, ono suho m�so, prsuti. Kad'-'on'i pasli sa'-'kud'ijon, SJ o )ne) n kud'ijQn ce zene pr�du, s'-'on(>n kud'ijQn badodu nu, ma'-'n�će (o )na da'-'se'-'kalo. Vazeli on'i komad gvozda da'-'ćedu'-'tira( t), maJ o) na'-'se prilip'ila. Londa vajalo pc?ć ozgora naJumor Lturat Ltura(t) doli, Londa dc?sla doli sva sporka oUajih, oLcadila, Lpala epe u'-'bruzin, Londa'-'je prit'isla L,onin pokrivQn, puno saji(h), puno nako sporka, Lgovoru: "Ma'-'kako'-'je ovo (o)na sporka? Lipo, lipo", govori, "kakb,_.Je ocadila Q_"komastrima, o'-'cmadu, o'-'sajima", govoru. l.JstQ_ju'-'j e iz1li. PaslLse'-'j e skuhola Uz'ilLje. ***
Idući tekst zapisao je i akcentirao M. Hraste godine 1 938 (v. M. Hraste, "ča kavski dijalekat ostrva Brača", Srpski dijalektološki zbornik 10, Beograd, 1940, 63 str.). Govornik: nije naveden. Tada je imao 70 godina. Grafijske osobitosti: grafem ć označuje čakavski fonem If!. Grafemima s i i označuju se cakavski fonemi. Znakom ' bilježen je čakavski akut. Ostalo je nave deno uz Hrastine tekstove snimljene u Ložišćima (v. 1 .0.2.).
Starac iz Supetra priča svoj život Moj otac im(> nas je sest sin6v. J(> sam bi star'iji. Kal san im(> dv<;>deset godisć ost(> son soldot u marini (mornarici) i st(> san cet'iri godisć. Kal san svrsi, doso san doma. Dv(> god'isćo pasli son se ozeni. U fameji ni bilo sklada, ostavi san zenu doma i 'isa u Amerike i u Afriku. Tamo san bi u ratu 'izmeju Bojerih i Inglezih u Transvaliji. U Africi i Americi san nisto ucini i sal ziven ol svojih trudih. Dica su mi se ozen'ila i od(>la. Meni je sal sedandeset godisć. 77
Čakavska čitanka
1 .0.8. Pučišća
Tekstove iz Pučišća sastavila je dr. Lucija Puljak, vrijedna prinosnica građe ko ja se odnosi na Pučišća u mojem spomenutom Rječniku bračkih čakavskih govo ra. Ona je izvorna poznavateljica pučiškoga govora. Govori spontano, jasno, ne izvještačeno, te se ne dobiva dojam da joj manjkaju čakavski izrazi. Tekstovi su sastavljeni 2008. godine. Sliveni dvoglasnici k i li9 zapisani su ie i uo i izgovara ju se dugo.
Kako srno mi dica a�koli svgtu Lucu Zimske utihe i'-"mriizi uvik'-"mi probudidu uspomene na'-"tt�ga nojshijega svie ca u'-"godini. Večer užežin Sviete Lucg vrime zn6 b'it oštro. Studenka šćipje za'-"obraze, a'-"oči suzidu. Ma to n'išta ne'-"škodi dici če'-"se skupjodu 'isprid Crikvice sviete Lucie. Mi smo stali blizu tie crikvice i čin'ilo'-"mi,___se u'-"t6 doba da'-"stoji:mo usrid m'ista i usrid cilega svita. Jerbo 'isprid crikvice'-"je gori veli ogon i rumenin plamikon paluca priko mole pokogulone pijacete i učielcima klić okolo. Sve drugo, cilo m'isto i'-"sve kuće bile'-"su zatrnule u'-"studen'ici i'-"tišin'i, ko u'-"jacieri. A'-"ispril Sviete Lude teplo, ča'-"od'-"uogna, ča'-"ol d'ičje'-"v'ike. *
Dlčjo v'ika oldaje u'-"noć'i, a vraga u'-"noć'i - ni još ni'-"sedan uri kal'-"se'-"poč'i nedu skupjat. U tU uru dide ob'išno ni v61)ka, ma večeras ... Vo'-"je n'ihova večer! *
Tu večer neustrpj'ivo čekomo cilo god'išće. Kro(z)'-"svo godlšće'-"nan govoridu: "Ako ne'-"budeš dobar, svieto Luce'-"će znat i'-"nieće ti n'išta donitt" A'-"god'išće'-"je dugaško i'-"pu6j ti znoj jesi uvik bi dobar. Zato'-"je večer užežin niezinega dona z6jno pril'ika da'-"non'-"se'-"boklln um'ilimo i'-"makor na'-"brz'inu, priko'-"prsta, prifar6mo koju mol'itvicu, klečieć na bančiću u crikvici. Ma pri nego ulizeš, is'-"crikvice izletiš jerbo'-"je'-"puno važn'ije no če'-"se'-"dogajo VOI)ka nego unutra. U dvoriću je konop koji pado sa zvona iz malega kampanela. Užonca je da se sviece dočekije slaveć zvonima. Slavit zvonon hOće reć malon batudon i brzo tuć bilcen oho rub, tako da se baš pros'ipje radost s kampanela. S velega kampanela na velu površinu, a s malega kampanela - na manu. Spom'inen se da me u to doba mor'ila misol duokle se čuje zvuon sa Sviete Lucie. Je možedu judi u Balku ili u Latešu Brdu ili u Rogaju čut kako se dica veselidu. Sumjala san da ne možedu i žalila hi zaral tega. A da smo nastojoli da nas se ča daje čuje - jesmo, brate! Čekoli smo jedan iza drugega da nas duojde ried potiegnut konop. Ried su nadgliedali braća Bobovišćani. Svaki je ol nih bi jok i velik ko junok u gor'i. Ma ni nin to dalo ćar'icu i pošidiencu nad Svieton Lucuon i kampanelon, nego to če nihovo kuća bila prvo 78
Dalmatinski ikavski čakavski govori
do crikvice. Bili su n6jbl'iži sus'idi svieton Lud. Mi dica bili smo posve siguri da je to dr6go crikvica bila kuća svet'id. I tako, kal te du6jde ried, jed6n ol Bobovišćanih reče: "S�U ti!" Ti cilo vrime dokle čekoš i gledoš onie druge, zamišjoš kako ćeš svu6n fuorcon potiegnut oni konop, a zvu6n će odjeknut do Lantierne i daje. Mogo bi ga čut i otac ča na kon6lu lovi lignje. Onda ćap6š konop u ruke, trzneš - zvu6n ni ii, ni be! Potiegneš 'iznova, a b'ilac jedva dotakne rub, zvu6n ko da zamhie. Sal će b'it bOje! Još malo i ćapaću ruku, m'isliš, a Bobovišćan: "Gotovo! Moća daje! Sal ti!" Bez riči, a žalosno, povučeš se na kroj rieda i čekoš da te opet du6jde potiegnut konop. M'isliš, sal si ćap6 mot, sal bi zvu6n mogo veselo zabrecot, ko Friincetu 'ispril tebe. Ma - opet 'isto i bOje ti je iz6ć iz dvuora na pijacetu. *
To pijaceta, to je jedon moli pokoguloni pianterien navr štrade ča vodi ol Bab6jkotovih do Muj inih. Tu61 može stat bfž dvadesietak svita ili tridesietak dide. Večeras je nasr'i nie veli ogon. Bobovišćani svako malo dododu još jelnu k'itu ogrizotine ol kozie. Zato crveni jaz'ik planc6 do neba, čini ti se. Ako ne do neba, svakako do krova crikvice. Star'iji se muškić'i žard6jedu priskoč'it ogon. Kojigu61 ol Bobbvišćanih svaki čas uleti u pliimik i du6kle se s nogie na nogu vriićo u dvorić crikvice, obroz mu sj6 - ča od u6gna, ča ol kuntienstva. V'idi i som da mu drugi nisu ni do kolin. *
I tako to duro najveće jelnu uru vr'imena. Onda matere zovedu d'icu da doma griedu. Vii niivrime leć i zaspat. Ako niivrime ne zaspiš, svieto Luce će zaoboć tvoju kuću i ol kalcete nieće b'it n'išta. Bfž još nis6n rekla, svieto Luce nosi d'ici dor u kalceti. Lipo, zavieženo fjokuon. A če bilo u kalceti? Šaku suhih smokov, dvi tri karamele, jelna nor6nča. Uglovno - da je šareno, da je veće rozl'ičitih stvori. Jo se nakon vol'iko godišć spom'inen sviikega momienta očekivano, ma ne sadržinie n6IJka jelnie kalcete koju san dobila. Tu6 slolko očekivone, to je bi smisal Sviete Lude. I tega već od6vna ni! To smo uskrot'ili svoju6n d'ici i osiromašili hi u daniišnon obilonci. *
I tako, kal bimo duošli doma s pijacete, brat i jo na brzinu bimo večeroli i onda stavili na prog ol kuće u naručju lišćo ol kupusa. Nega velega lišćo ča se meće ća kal se č'isti zieje. Jerbo ako na pragu ne bude kupusa ili ošjarice, tov6r će daje i svieto Luce će se frmat pril drugon kućon. A znote, bome, da svieto Luce jaše na toviiru koji nosi kalcete. Zato bimo mi lipo stavili kupus na prog, jer ošjarice nismo imali kako nismo imali beštije, zaklop'ili vr6ta ol kuće i izvadili kjuč is kjučiinice. Kjučiinica viida [valja da] bude froiJka jer tuda svieto Luce ulize u kuću čin zavieže tovara za krakun. 79
Čakavska čitanka
*
Kako smo rekli, ako je sve u riedu, svieto Luce se skalo s tovara, zavieže ga za krakun i kros kjučiinicu ulize u kuću. Uputi se rovno do d'ičje posteje, stavi kalcetu pol blaz1im ili naviše koćete, pogladi dite po glov1 i na prstiman, ko če i ullzla, izajde is kuće. To sve duro kol'iko da biš dvo puta tr'ipnu. Ako dite ne spi, svieto Luce se okriene i noiJka ne ulazi u komoru. Zato je bOje olma zaspat. *
Pusto san god'išća m'islila kako ćapat svietu Lucu na d'ilu (v'idit je dokle nosi kalcete). To bi t'ilo reć ostat budan i 'isto dob'it kalcetu. Provala bin ostat budna dokle guod mogu, ma uvik bi me son privari. A tuo vrime pr'il son je nojl'ipje. U misl'ima v'idiš svietu Lucu kako s tovarč1ćen grie n1z oblok. Obloci su učin'ili skaline ol neba sve do zemjie. Zato ti nebeski putnici nojpri duojdedu na Ratac To je n6jv'išji dil m'ista i nojbl'ižje je nebu. *
Eto, čini mi se i sal da čujen zvonac s povolca okolo vrota sviete beštije. To tovarč'ić grie ol kuće do kuće. Brojln kuće. Računon d'i su sal: u Mamojinih, u Pienzotovih, Del'ij inih, Luštrinih ... Griedu sve n'izbrdo. Kol'iko je još kuć do naše! *
u niko doba bi me probudi brat. u nega je tani son.
- Bila je! Bila je! - kažije mi kalcetu. Seden na posteju. I moja je kalceta tuol. Sal oba dvo pogliedomo prima stoliću na podan nuog ol posteje. Vej znomo če ćemo tamo noć. Pun pijat teplih pršurot. To nan mater čestito svietu Lucu. To je jOš l'išje i još boje ol kalcete. Kalcetu puno putih ne bimo ni otvor'ili do zorie. Donesemo tako jo i brat pršurate u posteju i slodimo se. Cukar pado u lancune, posli će nas bost, ma če nas br'iga! Dokle jimo, uvik 'isti razgovor vodimo: - Jes'i je v'idila? - pito me uon. - Somo bilu veštu i beraste vlose - olgovor'ila bin. I duokle bin to govor'ila, na pamet bi mi pala nona. Jerbo 'isto je taka bila moja nona. Bilo noćno košuja, visoka i toiJka, dugaških berastih vlos. - I jo 'isto! - reko bi brat. - Ma dogodine me nieće privarit. Dobro ću oči otvor1t! s tin bin rič'ima svako god1šće unerala u lancune pune mrvic i cukra da još malo priknon dokle ne svane i ne nojdemo se z drugon dicuon na putu. Onda jOš jedon put u razgovoru pas6mo sve če se pasone noći dogod'ilo.
Vila gorsko i morsko
-
a obe vragu svoje
Govoridu da vile živedu u vrhu, gori pol krunon. I da su lipe ... čudo jelno! Visoke i tol)ke u posu, a žuti vlosi ko da su oLsunca ispreden'i ... neka one 80
Dalmatinski ikavski
čakavski govori
Pučišća
n'ikad sunca ne v'ididu. Oči su nin modre i dubOke, koga pogledodu - ajme ga se nemu! Ma 'imodu i jelnu mal)gan6ncu. Zanam'isto plesna, na nogami su nin kop'ita. Zato su uvik u dugaškon vešti, dugaškon do kleha .... Inšoma ... to nin ne škodi da jašedu kone ko najžešći h6beri. 1 Znodu po noć'i izagnat čov'iku živo i( z) štale, svaka svu6ga .... Onda se sastanedu na Žogarića guvno i odatle ... udri prugat ... priko bfdih i duocih, gor-dol, gor-dol... po naokolo. Vrcodu stinč'ice kon'ima 'ispal kop'it, a za vilami v'ijedu se vl6si. Žuti se (o)nu6 pramiene u noć'i i osvitlije nin pute zanam'isto sunca. ... I tako to duro do pr'il'--'zoru. Onda brzo vr6tidu kone d'i su i bili ... one nestanedu kako'--'su i'--'du6šle ... U svaniićie ... d'i si bi- ninder .. . če s'i čini - n'ičesa! A kal gospod6r du6jde u štalu po živo ... da će š'--'nin u goru .. . živo jedva stoji nanoge, vas u golan vod'i ol pota. Po temu se zn6 da'--'su~a'--'vile gon'ile i jahole. 1
hober, -a= l. divlji jahač vješt u baratanju
sječivima
(nož, sjekira, kosir) ; 2. divljak
81
Čakavska čitanka
Jo nikal n1s6n vidila gorske vile, jerbo nis6n ni hodila po vrhU. Ali vidi hi je Juro Palin. U6n je još pri skule čuvo br6ve po Vratinima. Prič6 mi je ... bidan ... kako ga je bilo stroh, pogotovo kal se smrkne. A di nieće?! Bi je moli ... a som u gori. U prvi mr6k bi ugn6 u6vce u zogu6n, a u6n brzo lego u kućicu, da mu ča pri nu6ć paso. Jelnu večer tako ... lego u6n i zaspo ... kal ... ni nego prvi son učini ... čuje u6n zvonac na brovu ... ko da mu je u posteji. Ajme ... (o)vo su u6vce razvollle ogroju i uletlle u lu6zje! Ob6j meni, učinićedu šćetu, misli moli i skoči se is�_,posteje. V6IJka m'isečina ko don. V'idi u6n, u6vce brstidu lozovinu. Rastrkale se niz potočlnu sve do nie store v'išule. Gledo u6n v'išulu ... a pol nuon - vila. Bilo vešta, žuti vl6si ... poduprla ruke u pos i ... gledo'-'ga 'istresa ... porugivo ... ko da govori: "čekaj, čekaj, vldićeš ti bOga svuoga kill ti atile vo vidi!" Juri je bilo dosta i negove nevoje. "Samo si mi tifil lila!", zaviče ... i boci buban'icu prima vili. Pala buban'ica do pol višulu ... a vila ... niti se oprenula ... nit je ustrhnula, nego zaboc'ila gl6vu i puče ol smiha, sve bez glosa. Sal je Juru ćap6 stroh. Viče: "Uš! ... Kec!" ... Ništa. "Šo! ... Mile" . . Opet ništa. ''Ajme meni, zaboravi san nanu pitilt kako se vfle lOskodu" ... vrti se Jure kolo sebe, ne'-'zno ča'-'će. Uto ga je vila još jed6n put pogledola kl'imajuć glovuon ... ča hoće reć: "čekaj, .
čekaj, biće ti iljme i obuoj kal Otac vidi kako si uovce čuvo!'' Pružila ruke ispril sebe ... ko da se drži za samor. D'igla j el nu nogu ... ko da je uvučije u polprug ... i nestala ... ko da jaše na konu ... a kone ne možeš vidit. "Jesi vidila," govori meni Jure, "drugon dici vile budedu napomoć, ispunidu nin tri žeje. A (o)vie naše nisu take. Svako bidu ti zlo učinile. Propju su vragu svoje!" ***
Jo nis6n znala če b'in mu odgovorila, jerbo, za reć pravo, ne poznajen gorske vile. Moja fameja ni ol gorie, nego ol mora, po su nan bl'ižje morske vile, če h'i zovemo morete. Otac mi je prič6 da hi je puno puti vidi u jatu, na škrapi. Izojdedu po m'isečini i u kraju peredu vl6se. Dokle jelna drugu raspl'iće, p'ivodu. Ma kako! To je divota čut! Ako ka'ićen pasoš puno blizu, bocidu se u vole i obisno 'igrodu kolo ka'ića. Sal zaneredu, sal izneredu, sal se vinedu u ariju ko morske lastavice ... sal se fund6du do dna. Da sve skupa mohnedu riepu6n ... jer zanam'isto nuog 'imodu riep ... obrnule bidu ka'ić n6poko. Tako su muoga oca jedamput pratile od Lantierne sve do punte Česm'inove. A onda ... nestale. "Folil ti, BOže", m'isli se u6n. "Utekle su zato če se nebo nakukmačilo i oblaci
pokrili mlsec. Biće i meni bOje pojilt i ćapat se vale pri neviere." Taman da će okrienut timun, kal ... dolo mu se pogledot nis'-'krmu. Jelna morela ... b'iće dvo mietra ol ka'ića ... do posa u muoru, a ol posa v6IJka ... inpjent6na. Lipa ko Guospe. Caklidu non se no dvo modro oka, blišćidu pribili zubi. Gledo muoga oca infišo ... d'igla obrve, ko da govori: 'it dl si sal, mogu ti učinit čeguol me voja!" Muoj otac zanimi. Kroz glovu mu pasoje: "Samo da je uteć!" 82
Dalmatinski ikavski čakavski govori
S tuon mišju naglo skonso timunuon, ti je okrienut kaić. Bfš'-"će'-"se nekrst pristrašit i škampat. Ali ... ajme meni, če se dogodilo?! 01 skonsa se old'ila penta1 sa krmie i pala u more. Ni olma pala fuondo doli, nego je malo pomalo poti'ćola, dk-cak, c'ik-cak. Otac gledo zablenuto, čas u more, čas u morelu. Kojo nevoja! Kol'iko je somo faturetih učini za ti tomos2 kup'it. A sal ga ni! Nesto je u hipu ... a (o)no ... ćepa, morela gušto. Smije se ... po h'izne riepuon, isc'irenih zub, i ... zanere sve do fundamienta. Muogla je da je t'ila iznerat pentu. Ma ni. Vrot'ila se gor proznih ruk. I ... opet se smije, svo non se tilo triese, a muore cidi n'i(z) zube... Otac ne zno ni som kako je u tien j odu doma indivino. Kal guol se obo tien spomiene u našon kući, mene id ni nego da isk'ido. Ne mogu prižalit ča otac ni dose onu vražju morelu vesluon po čul)ki. Da non je bare žgorac na čelu ostavi za uspomenu!
Bara Jo ću provat ono če se čini nemoguće po vuon vrućini, dovest van upamet zimske done i zimske sviece. Nih pantimo najveće po onemu če se dogojo za stoluon i okolo nega. Ti procesjun zimskih svietoc pridvodi svieto Kote (pol skut gnote). Za Svietu Kotu učinidu se prvie pršuriite. To hOće reć da su feštajun'i i štajun ol pršuratih otvoreni i oltada po do'-"Tri kroja svaka se fešta može zaslod'it t'ima teplima, slolkima ... i lipima, a žejami napunenima ... baloticima. MOžeš ti Bož'ić dočekot i u kroj evon kući, možedu ti dat svega bloga, ali ako ni pršuratih to neva [ne valja] n'išta! A nojboje pršurate na svitu činidu se u Post'irima. Znon jo ... jerbo bi mi uvik obo Svieton Lud pokuajno teta Anica Martuorjova donna na pijatu tih postirskih pršurot. Majko, kakove su bile! Hrustulone, okrugle ... ko jelna, slalke, napušene - zamalo prozirne. Dokle bidu se nako muklo busole po pijatu, čin'ilo se veće da su balotice ol bora, nego pršuriite. Ma niećemo sal obo temu! Dakle, drugo zimsko svetka u našen procesjunu je svieto Barbara i obo nuon ću večeras govor'it. Niezin je don četvrti dvonaiestega, dvo dona pri svietega Mikule. Za nu se govori da je zaštitnica rudorih, kamenorih, ali mi non se ut'ičemo i za vrime grmjavine, lampavine i neviere. N'ikal ni zalampalo ni zagrm'ilo da moja nona ni zavap'ila: "Svieto Bii re pobaruj, svieti Miko pomiluj!" Jo ni don danas ne znon ča to hOće reć "svieto Bii re pobaruj," to mj nona ni znala rastumačit. A drugo je stvor sa "svieti Miko pomiluj." To nona zno: "ćierce, svieti Miko je
napomoć mornor'ima, a ajme ti ga nemu koji je s (o)vin nevrimenon na muoru!" I tako, uza to ča nison razum'ila posve nonine riči, razum'ila san i veće nego dobro niezine vapaje. Veće je v'ire i straha bilo u tien malen zagovoru, nego u nojskrušen'ijon mol'itvi. A znan i jelnu drugu molitvu za 'istu prigodu. Nu san nauč'ila od mojie Karmele, kojo ni pročed'ila is priprostega puka, nego is fine gospojske fameje. 1 2
penta, -e = izvanbrodski motor tomos, -a marka maloga izvanbrodskog motora =
83
Čakavska čitanka
A ni ni govorila po našu, nego po gospojsku ili po talijansku. Kal bi zalampalo i zagrmllo, ona bi počiela brojit: "Santa Barbara e san Simon l liberene dl' sto ton l d'i
sto tOn / e sta šajeta/ santa Barbara benedeta." Ki:U biš slušo Karmelu d1 govori tu svoju molitvicu, nisi ču u niezinen glosu ni vapaja ni nega stroha ko u mojie none. Ko da je popivucala i škerdila se sa svieton Barbaron. A to me baš čudi, jer se Karmela strašno bojala grmjavine. A da je naš svit ti bit u dobre sa svieton Barbaron, svidoči i to če se niezin don svetkuje uz apožito parićonu spizu zvonu bara. To je kuhan1ja ol devet šočivih ... baš devet. Ne srni izostat nol)ka jelno šočivo kojo rieste i goji se na Braču .. . a svi skupa učinidu lipu grmjavinu u črivima ... kal se to izi. Dakle ... vako .. . užežin Sviete Barbare va pomoč'it biž, buob, sik1ricu, sladunak, fažuol, frmentfin, šočiv'icu, uorzo i šenku. Sutradon se šočiva kuhodu ... ne sva zajelno, jerbo se svaken ne hoće !sto vr1mena za skuhot. Kal su buob, sladunak, sikirica, fažuol, frmentfin i šen'ica na veće ol puo skuhoni, dodo se suhi polubiž, šočivka i uorzo, posoli i obilato zallje maslinovin lijen. Jušto kal sva zrna omeč6du, šočiv'ica i polubiž zgusnedu juhu po sve to bude za prste polizat. Jo svima sviecima priznajen nihove pijat6nce i štujen nihove done kako se i pristoji. Tako za Svietu Boru kuhon baru ... A zaboravila san reć da je moja Karmela bila storo cura i nakon če napunila devedesiet i drugo godlšće ... kal je počiela malo rebambivat, obo nuon smo skrbili jo i muž. Duošla bin je svaki don ponoć, donila jlst, prikrot'ila non vrime. Najdražje non je bilo govorit obo manatlvi. To non je bilo puno dražje nego jlst. Veleti me puti zapitala: ':4 ča čemo sutra j'ist? A koju čemo slalkusar'ij u? A kako se to čini? A je du Ode čikulata? A malo or'ihov? A je bilance tUčeš na biifza mar'ia ili ob'išno? Ma ne staviš masnočie? Ne, to nevaja!" . .. i temu sllšno, Na Svietu Boru, kad bin duošla s obldon, vako bi teko razgovor: -
Lipa mojii, a ča čemo daniis j'ist? Baru, Karmela. Baru. Bogati, o lkal to nisan j'ila! A jes'i našla sva šočiva. Nu nabruoj mi hi! Sve san našla: biž, bu ob, sik'iricu, sladunak, fažuol, frmentUn, šočiv'icu, uorzo i šenl'cu. A je ti se dobro skuhala i omečalo? Nego ča je! A je s 'i stavila kakove masnočie? Ne, Karmela, samo maslinovo uje! Tako, moje dite, tako! Maslinovo uje je najzdravije! Znaš ti da je kužina najbOja vitamina! Homoča to proviit.
Kal guol bi non stavijala u pijat, ni tila nego somo jed6n kutal. "Nieču se ja natrpavat," rekla bi. Ma kad je izlla ti kutal bare, govori: ''Ajme, ča je VO dobro! Daj još jedan ku tal. Ča čemo pozatin bumbarat! B'iče ti onda santa Barbara i san Simon! ... A frl'gaj ga ... to je jedan put na god'išče! ... Pa ko osta - osta!". 84
Dalmatin ski ikavski čaka vs ki govo ri
1.1. Otok Hvar
Kratak prikaz fonetskih i fonoloških osobitosti
U hvarskim čakavskim govorima djeluje petočlani samoglasnički sustav, i to u kratkim slogovima: [i, e, a, o, u] i šestočlani u dugim slogovima: fi, f, a, 6/9 (
Položaj naselja u kojima su
provođena
dijalekta l na istraživanja i njihova povezanost po vokabularu
bazičnom
85
Čakavska čitanka
Dijalekta l ne izoglose u prostoru kulturnog vokabulara
Glagoli tipa čuvat, kupovat, sovat imaju u futurskim likovima dvojak akcenat j ii t'u čUvat, gdje se /al ponaša kao na ulti mi, ili čuviit'u, gdje se futurski oblik osjeća kao akcenatska cjelina, pa se središnje -a- duži u -ii-. Ovom se realizacijom hvarski i viški govori razlikuju od bračkih (čuviit'u). Govore otoka Hvara opisao je M. Hraste ("čakavski dijalekat ostrva Hvara", Južnoslovenski filolog 6, 1935, 57. str.) i u nekoliko svojih bibliografskih jedinica (v. Bibliografiju 233-265), te P. Šimunović, "Govori Hvara" (u: I. Mihovilović i suradnici, Hvar, Matica hrvatska, 1995, 249-264), te u predgovoru rječnika (Čaka visch-deutsches Lexicon, I, Bohlau Verlag, Koln-Wien, 1979, XII-LVII). Tekstovi potječu iz različitih naselja, koje sam zbog sličnih govornih osobina razvrstao u četiri skupine: A. Vrbanj, Vrisnik, Svirče, Sveta Nedija (1.1.1.-1.1.4.), B. Stari Grad, Dol, Jelsa (1.1.5.-1.1.7.), C. Brusje (1.1.8.) i D. Hvar (1.1.9.). Tekstovi koji sadržavaju poslovice i izreke skupio je M. Hraste i akcentirao. Objavljeni su u gore citiranoj raspravi iz 1937. godine prema ondašnjem uobiča jenom grafijskom bilježenju. Tako se tzv. čakavski akut bilježi znakom za današnji dugouzlazni akcenat ', a središnje -a- produljeno je i nosi također timbar ča kavskog akuta, a M. Hraste ga bilježi kao Idi-
*** A. Literaturu o govorima ovoga područja vidi u Bibliografiji br.: 2, 23, 26, 27, 31,
154,155,205,269,270,274,305,334,342,546,735, 75~ 758,776,806,981,982, 985. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji II., br.: 18, 36-39, 79, 80, 84, 99a, 99c, 102, 117.
C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Dulčić, J., Dulčić, P., "Rječnik bruškoga govora". Hrvatski dijalektološki zbornik VII, 2, 1985., 371-695. Hraste, M., Šimunović, P., vidi br. 695. Matković, D., Rječnik frazema i poslovica govora Vrbovske na otoku Hvaru. Jelsa 2004. 86
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Izreke Dugo jubov Sćt�tna i sramotna. Zensko jubOv vrazjo mr'iza. Kasaj i potr'iba ne mogu se sakr'it. Puski, mazg'i i ien'i ne�vaja v'irovot. (Hvar) Ko pošteno nimo, sramoton se diči. Gledoj mater, hOl po ićer. Kad je kruha i vina, tad je kuća smirna. Dobro je digod i luda poslušat. Veće vaj o unca pameti, nego sto l'ibric snoge. Pogled čini smih, a smih čini grih. Oslobod me, Bože, žene runeve i čov'ika golega. Bogastvo pokrije rogastvo. (Brusje) Gole kosti ni pas neće. Zajednišken konu uvik je rana na hartu. (Grablje) Di ni gospodara, br@d je razbijen. Ko kruh kupuje, tri kuće hroni, a @n gladuje. (Stari Grad) Pres pinez ni u crikvu. Sunce suncu ne udi. (Dol) I pas'i na prosj'!9ka laju. Lipota se na pastiri (tava) v�ri, a dobrota po sven svitu f�li. Garlo je m�la rapica, a duboka jamica. Teško meni po rodu, ako niman u domu. Ni tet'ice do m®jčine sestr'ice. Boja je prom'išjena nego učinena. U kol'inu ni duše. Jedna justa smiju i plaču. (Vrban). Ko uz v'itar pjuje, na obr®z mu pada. Ča je ol Boga, slaje je ol meda. (Svirče) Ne�vaja svaken v'itru j'idra Otv'!S'rat. (Vrisnik) Kojoj ovci nej'ino runo smeta, onde ni ni ovce ni runa. Dobro se daleko čuje, a zlo još i daje. (Pitve) Pitaće te starost, d'i ti je bila mladost. Kakovo r'ilo, takovo d'ilo. (Vrboska) Ko nimo sroma juskega, nimo ni straha BOžjega. (Jelsa) 87
Čakavska čitanka
A. Vrbanj, Vrisnik, Svirče, Sveta N edija
Vokalni inventar čine kratki vokali /i, e, a, o, ul i dugi vokali /i, e, a, 9 (ili aa), o (ili ua), ul. Alofoni aa i ua imaju monofonematski timbar; e i o mogu se ostvariti zatvorenijim izgovorom. Naglašeno a s kratkosilaznim akcentom /0./, osim na ultimi i u jednosložnim riječima: vodO., otO.c, rO.k, brO.t, ostvaruje se kao akutirano a i obič no, uz takav akcenat rl, nema drugih dugih slogova: divnami, pitala, pltaću itd. To se, uostalom, zbiva i s dugim slogovima ispred akutiranog sloga: glave, tugon. U suglasničkom inventaru povećava se broj ograničenja u njegovoj realizaciji. Ta je pojava uvjetovana izbjegavanjem i pojednostavljivanjem suglasničkih skupova kao npr. u: šenl'ca, po/kova, maška. Dočetak -m u morfološkim morfemima prelazi u -n: malin, ženon, sedan, -l na kraju sloga obično se ne izgovara: doca (: dolO.c), a ne izgovara se ni danas u participu perfekta aktivnog muškoga roda jednine: dvl'ga(l), ostrl'ga(l) u Vrbanju, ostrigo, dvfgo, reko u Svirčima, Svetoj Nediji i Vrisniku te djelomično u Jelsi. Zadržan je čakavski troakcenatski sustav: " - -. Dužine se čuvaju samo u neposredno prednaglasnom slogu. One su postojale i u zanaglasnim slogovima, što se zapaža na ostavljenom timbru nekih vokala npr. Svfrčoh G pl., rabOta[ (
Vrbanj
88
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1 .1 . 1 . Vrbanj (Varbi;>n)
Tekstove iz Vrbanja zapisao je i akcentirao M. Hraste u spomenutoj monogra fiji o hvarskim govorima. GovORNICI: nisu spomenuti. GRAFIJSKE ososnosn: @ označuje otvoreno !9/, ć označuje čakavski palatalni ploziv /fl; akcenatski znak ' nosi timbar čakavskoga akuta e = -). čakavski akut M. Hraste bilježi znakom za današnji dugouzlazni akcenat ( = - ) . '
Domaća pripovijetka (u Vrbanu) Iša je barbaJomas Cice u Korčulu na lavur.1 Kal je doša tamo i iskarc® se 'iz broda, doša je k nemu jed®n fakin2 i pit® ga je da ima l' či!9 za prinit. A barba._Jomas mu je olgovori: "Pobognice! j�an pens® pob'ignut iz nevoje, a nevoja je pri mene došla ovamo".
Narodna pjesma (u Vrbanu) Starac Jure gorlcon jahaše, Goro n jaše, goro n pop'ivaše I zelenu goru prokl'ifwše: "Dti bidu te izgor'ili ogni, Svako bi se poml@d'ila ll'to, A j@ starac nindar i n 'ikada. Kal san m'isli starac počivati, A sal meni vaj@ vojevati. S'inoć mi je bila knl'ga došla Od onoga cara silenoga, Da ga dojden podvoriti malo, Malo vrime sedan godin dana. Niman starac sina ni jednoga, Neg san im@ do devet ćerova. Osan san ih domovio lipo, Da mi biše i onu devetu ". Misli starac da ne čuje nl'ko. Sl'išala ga ćerca Mandalina, Sl'išala ga ter mu besl'dila: "Muč, ne br'ini, moj st@ri babqgjko, Skroj ti meni robu po jun@šku I izber mi dobra kona tvoga, Stav mi n@.___ne _ ča je al potrl'be, J@ ću z@ te na vojnicu poći. " "Ne hol tamo, Mqgnde, ćeri mojii, Ne ćeš mi doć nejubjena doma. . . ___
1 2
Posao. Nosač.
89
Čakavska čitanka
***
Idući tekst snimila je Maja Bošković-Stulli 1 965. godine, a P. Šimunović skinuo je tekst s magnetofonske vrpce, dijalektalno obradio i akcentirao. GovoRNIK: Krsto Pavičić, rođen 1909. u Vrbanju. GRAFIJSKE osoBnosTI: vidi uz tekstove iz Dračevice ( 1 .0.1.). Grafemom 9 bilje
ži se otvoreno a.
V n)g vaze remetu To je bilo u'-'Pajlzu. Uvuka'-'se jed6n č(>rni gudac u'-'crikvu a'-'tamQ__..je bi remeta. Loll_.,ga v'idi Londa Č'l_._Će, m'isli da'-'je'-'vr9g Lveselo pQ__..kur<:>ta Ld6ša kur<:>t. Kur<:>t tamo st na'-'podall_.,Crikve raskročen na vr<;>timan. Onda, kakoJe oLkur
1 . 1 .2. Svirče
Tekst je zapisao i akcentirao M. Hraste u spomenutoj monografiji "čakavski dijalekat ostrva Hvara". GovORNIK: nije naveden. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi napomene uz Hrastine tekstove iz Vrbanja ( 1 . 1 . 1 .).
Domaća pripovijetka (u Svirčima) Bili su zavad'eni Luka Lovrinčevih u Svirčoh i Bud'ić iz Jese. I jednu ned'iju pas® Bud'ić is Plaže na konu nimQ__..Svirče. Bila je ned'ija i govor'ila se je m'isa. Luka Lovrinčevih je bi u crikvi na m'isi, a Bud'ić je st® na m®la vr®ta oi crikve s mušketon. Kal® je mušket s ramena i stavi ga je pr'idoJe kako'-'šć
Oba teksta snimila je M. Bošković-Stulli. P. Šimunović skinuo je tekstove s ma gnetofonske vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Martin Vranković iz Svirača, rođen 1897. Govori živahno i uvjer ljivo s dobrom dikcijom. 90
Dalm atinski ikavski čakavski govori
Visko u____:' <)vu mar'iju" _, (__sto ka(dl_yu..._J_, agodnori Bilo yon.._je to w)se jednu devedeset godišć, a..._barž imali (__Jagodnu (__Svirče, a..._t_, voj Visko, razumite, bLje u..._J_, agodnu.. Ldošla..._je _, subOta, 'l..,_,govori Visko: "Gren d1 doma", govori, "tamo vidi ča..._mLje _, odJameje _, za..._Gozd. _, E, oto..._t_, i jed<;'>n tov<;'>rčić, govori, na..._p _, utu. "6, (__kako oni". E, doša..._je po..._Viska, _, kako..._m(__je _, vo Bok providi. 6, saLću (u)zjaho n(>..ne." .__, Luzjaho tvoj Visko na..._tov<;>rčića. _, E, ala, ala, doš<;>..je .__, puLZastališće blizu Svirač. A..._smarklQ_,se, _, . - vu mariJ" U. A tVOJ Visko: "U ime oca i sina i duha svetega. a remeta zvoni Q <)men Isus!" A..._t_, ov<;>r ispo nega ph, ph, ph, ph, ph!, a..._t_, voj Visko uzbardo nogami nasar puta: "0, jebenti, ča..._sLmi _, ovo napravi (__uteko ća!" Došo doma. Ništa. ..._ t _, i drugo godišće: gre isto tvoj Visko is..._Plaže _, dohOdi na......Js to misto Oto _, Lkad..._j_, e..._došo _, tote, oto..._t_, i jed<;>n j<;>nčić od..._jednu _, petnadeste kil leži za..._Gozd. pribivenon z<;>dnon nogon. A...__,govori [Visko] : " KakoJll(__j e ovo Bok providi, _, bit č<;> jist. Osvlće nedija", govori, "biće č<;> jist (__meni Uameji. Ovo..._su _, sutra..._će _, ..._je _, pribi nogu (__ost<;>..je, .__, a.._jsmarklo..._}e u..._noći, _, ko zn<;> dLje pastiri bili (__nlko..._mu on sv(>rši, neće..._g_, a niko iskat." Ltvoj ViskQ_,ga vaze prikvamena (__n os(__ga nosi (__nosi, a..._p_, uLje od..._jednu _, pet kilometor. Došo..._je _, do..._p_, uLZaskalice, ča..._se _, zove, to..._j_, e ravnica (uLuhod u..._selo, _, aJemeta zvoni <)vu mariju, a..._t_, voj Visko: "U......Jme oca (__sina (__duha svetega. <)men Isus." A j<;>nčić nemu na..._škina _, odrepnu LJkoči ća. A..._Visko _, za..._nin, _, a..._on _, kano..._zvir _, naprid. Govori [jončić] : "Najaho..._s(__se _, ti loni na..._meni, _, ma..._jes<;>n _, j(> litos (__na..._tebi." _, Ltvoj Visko žalostan uzbardo doma. .. __
"'--"
....._"
.....__",
.._..,
"'--"
....__.
Ošt(>r Iša sveti Petar sa Isuson po zemJ·i i došli su tamo u J"ednu oštariJ·u. I u ton oštariji dočeko ošt(>r (__govori: "Čjte..._non", _, govori, "za jist." Loni kaLsu izlli (__govori Isus svetomu Petru: "Petre", govori, "pl(>t ovega čovika." A..._sveti _, Petar tobolac is..._košuje _, izvuko, izvuko..._mu _, .. j e tobolac (__p ito ošt(>ra koliko. A..._g_, ovori: toko-.__.Lt oko. I..._on..._ _, _,ga pl(>ćo. I..._oni _, tote zaseli, malo..._se _, odmorili, ma..._ošt(>ru _, _, vr<;>g mira, nego vidi on tobolac, a..._vajalQ_, _, bi doć do..._tob6lca. _, A..._on _, išo (i) ne..._d(> za sela i dočeko svetega Petra 1U I)susa da će nin ukrast to novac i ako bude potriba (__ubit. Lkal_,s4...oni .., došli (i)za..._sela, _, 'l..,_,sveti Petar UI)sus._js)e začudi: "Ča..._je", _, govori, "s..._ošt(>ron, _, ča..._je _, s..._tobon?" _, A..._g_, ovori: "D(ljte novce, jec,će..._g_, l(>va SJamena." Ma, Isus..._g_, a onda prikriži i - pritvoc,ga u..._t_, ovara. A..._on..._ _, se _, onda pritvor! u..._t_, ovara. A..._on _, [Isus] Petru: "Petre", govori, "uzjaš." LPetar uzjaho n(>..ne .__, (__gredu puLjednega gr<;>da. A..._u..._ _, ten _, gr(>du..._je gr(>di jed<;>n veliki pal<;>c. Ldošli oni tamo ..__.,.
.....__,.
...._,
-._...:
...._,
...._, ,_...
__
...__",
"--"
"'-'
,..._,
....._."
..._...
...._."
91
Čakavska čitanka
kod, pvega kojLje kumand(> SJabOton. Govori: "Biste vi", govori, "kup'ili ovega tovara, 6n'-"će, yon kro(zLsvil armaduru, gor na'-"vaJ::_Juće gon'it stine." "E", govori, "akQ_je tako kako ti govoriš, mLćemo'-"ga skupo pl(>t'i." Lonl, razumite, govoru: "EvQ_.YOJUa na'-"pr6vu." Lnapartili, n. Za'-"god'išće d(>n'-"je bi ugovor Lgovori: "P osli god'išća", govori, "mLćemo doć kod'-"v(>s i", govori, "pl(>t'ićete negovu zaslugu ča'-"j�6n zasluži kod'-"v(>s i", govori, "n�moremQ__,ga prodat n'ikako." Vr(>t'ilLse on'i nakon god'išća, dohodidu Lgovoru: "Ča'-"j e", govori, "sa'-"tovaron ?" "A", govori, "onake beštije još n'ikad ni bilo med'q j ud'ima." A'-"govori: "Prod(>jteyqnJa." "Ne'-"mogu'-"vQnJa prodat n'ikako, n'ikako. Za'-"n'ij edne pare'-"vonJa ne'-"moru prodat." "Ma", govori [sv. Petar] , "onda", govori, "učin'imo račun ča'-"je 6n god'išće d(>n vode rabOtol kocl.._y(>s LdaJa'-"vi pošteno pl(>tite." Lni bilo druge vajalo'-"je učinit račun Ui)spl(>t'ili [oni ] , a'-"Petar jepet tLkesu Lu'-"nidra. LPetar n(>'-"ne uzjaho Lon'i prema'-"negoven selu oklLje on bi, dLje oštar'iju im(>. LkaLsu'-"došli (i) za'-"oštar'ije'-"ga vez(> [sv. Petar], vez(>'-"ga (i)za'-"oštar'ije za'-"jedno stablo, Ldošli dole u'-"oštar'iju. U'-"oštar'ijLmu žena u'-"č(>rnu. Govori [sv. Petar] : "ženo", govori, "ča'-"je s'-"v(>n?" Govori [žena] : "Dn v'idila nLčula z(>'-"ne." A'-"govorLnon, govori, sveti Petar: "Ono'-"tLga gore", govori, "poLstabl6n." A.j o )na 'išla gor kad'-"nahodi tovara isveženega. 1\._,govori: "Ma", govori, "ča'-"m'i ranite sarce, je t6 tako Z'-"je izgub'ila muža?" "Ni, ne, ne, ono'-"tLje muž", govori. l\.__ona tote počela plakat, ra. Došo on dole LLnin. ŽenaJa v'idila, počela plakot odJadosti. Govori [sv. Petar] : "Sad", govori, "sed tot", govori: "TLsi n(>s iti ub'it Lodnit OvU kesu, a'-"saLti evo (o )va kesa, za'-"tri puta veća nego Čs", govori, "Lovo'-"je tvoja zasluga, čaJ'i raboto na'-"onon kući Lnosi stine." Lt6'-"mu stavi na._yt6l Lparbr(>jo'-"mu. "E", govori, "jes zadovojan." Govori [oštor] : "Jes(>n!" "Eto v'idiš", govori, "daJLnos ubi Lono odni", govori, "(i)zgubLbis Ldušu LJilo, a'-"ovako sad", govori, "nčin'-"si dobi. S(>mo'-"ti lebra dobro poznaju; ma", govori, "n'išta", govori, "tri-čet'iri m'iseca počiiJka Ldobro j'ist, jep�ćeš ispravit." Ln(>šQ__,se zadovojan. __
_ _
__
92
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1 . 1 .3. Vrisnik
Maja Bošković-Stulli snimila je sljedeći tekst 1965. P. Šimunović tekst je ski nuo s magnetofonske vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Margarita Ivanković iz Vrisnika, rođena 1886. godine. Izgovor ja san, razgovjetan. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: v. Dračevica (1.0.1 .), 9 = otvoreno a.
Mora Meni Lbratq je bila mora puno piitih. Ond� je on stavljo smriča na, parsi, na'--"p osteju. Onda'--"j e na'--"j ednu dasku sve č(>vle nabo, nabo Londa stavljo na'--"parsi, a'--"č(>vli VQIJka, na'--"p arsi to darva. Onda'--"bLse bi zatvori ujamaru, skrlri.u, katride sve uz vrota. Isto bi mu bila došla. I onda tot se onda spožo y y muči on barž dv(> godlšća-tri. A'--"bl_je ml(>d čovik, im(>'--"je osavnaste godišć. Londa ti čovik tote (M.), ri.emu'--"je uvik bila mora. Onda'--"je ćap(> na'--"jednu ženu tote ča'--"je meštra postoh)ra jednega žena, da'--"mu'--"je'--"ona, da'--"mu'--"je'--"ona mora. Bila bi izošla is crikve, a on bi bi s kosirlćen, n�q_\r o)ne skale, onako, "Ublću"--"'te, y ublću'--"te, tlJLmi dohodlla noćas, ubiću'--"te, tLsLmi dohodlla noćas." Onda'--"je bila n'l_..čudu t(> žena enin. Da'--"je'--"to mora, da'--"je to mora. A'--"je to dobro!? __
__
,_...
"_.
...._-
.._-
...._-
..._,
.._.,
__
.._,
"-'
.._...
1 . 1 .4. Sveta Nedija
Tekst je zapisao poljski dijalektolog Z. Wagner (vidi Z. Wagner, "Drobne tek sty czakawskie z wysp dalmatyri.skich Hvar i Brač", Studia z Filologii polskiej i slo wianskiej 4, Warszawa 1963, 126-129). GovORNIK: Plenković iz Svete Nedije, ribar, star 40-50 godina. Grafijske osobitosti: akcenatski znak ' na a (a) nosi timbar čakavskoga akuta. Na mjesto neizgovorenoga fonema umeće se apostrof /'/. Ostale napomene vidi uz druge hvarske i bračke tekstove. Grafemom 9 bilježi se otvoreno a.
Sveta Nedl.ja Pokojan Mikula Marlčevih virovo'--"je, d'l_..gredu martvad, d3,_j;e pasli ovega put mu J· e života, kal se umre na novo rodi i doJ·de na ovi svit. Opeta J·edon y niko pripovid(>, d'l_..s e'--"u'--"nikon rapi nahodi zakopono bl(>go (bi siromah) . Jednega'--"je dneva vaze ćer M<;>ru Lodve'--"je na'--"to misto, da'--"bLje prldo vr(>gu a'--"on jemu bl(>go, pa'--"je'--"naJil1Stu govori: "Vr(>že, d(>j'--"mi bl(>go, daću'--"ti ćer M<;>ru!" Siromah'--"se moro vr<;>tit doma sa'--"ćeron Moron, a'--"bl(>go'--"je ostalo Ldaje zakopono. ....._,
.._...
.._,
"--"'
....._.
..._.
--
***
SvirčanL;m imali tote svoje zemje, koje...._J>u lavurali Lkasnije ode. Kal su se dillli, počelLsu malo laviirat. Ne'--"bi govorlli: "Gremo u'--"Svetu Nediju", nego: "poLSvetu 93
Čakavska čitanka
Ned'iju", zato, ji.'{_je Sveta Ned'ija bila u�sp'ili Londa ne�btJ;e govor'ilo: "u�Svetu Ned'iju". OLteg
Judi�bi imali kruške Ljabuke. KaLbi_p)d zdr'il, da�SeJa more j'ist, gospodc;>r1 oLtih stab
Gre�se na�r'ibe sa�puno sorti mriž. More�se poć potezat strašin zr. Ako�ćap<)mo puno r'ibe, moremo prodat a�moremo Lzamin'it za�vino. Za�na�ušate vaj<) poć po noć'i sa�tri čov'ika. B<)rka, koj<) 'irno škaf, pribrat mr'iže Lpomalo na�vesla J.Lpoštu. U�purtelu stoji parun. Do�nega, do�škafa, koji pomore mećat mr'iže. Nj. Ferma! Š'ija pomalo! Obe š'ija (pošta�se zameće iz__Jiva na�desno)! Liva malo naprid! Desna š'ija! Š'ija obe dobro (mr1ža pada u�pravac)! Desna š'ija dobro! Obe š'ija! Desnon dobro! Š'ija, desnon dobro! Ferma, d(>j kavec! Desna naprid, liva š'ija, bilcoj (parun vaz'imje pobuk i_;;traši r'ibu)! Lilpoj dobro! Tile malo purtelon! Darž feral visoko prema�mr'iži! Ferma ća! Voga n
Velika dežgracija, kojaJe dogod'ila J.LSvetoj Ned'iji n'L-dvonaste vejače, mij<)r devet sto Lpedeset i�osme. PrLsu judi gon'ili vino J.Lmihiman, na�tovariman Lmul'iman do�na�more, aJaLkad�je došlo ovo moderno vrime, ondlL,su izum'ili nike gome kros�koje�je toč'ilo Vino olma iSJOnobe U�brod. Tega dneva�scje toč'ilo na�ovako moderni nc;>č'in, pokJe�dogod'ila t(> dežgracija, kojil�ću�von sad ispripovidat. DOšo�je brod "Maslinica" olfirme "Vinalko" LSpl'ita, na�kojemu je�bi ka pit(>n Migel, pokojneg B<;>rteta Amerik<;>na sin. Kako�su u�Plaži blle gome Slav kota LSviroč, nn pri istoč'ilo dvlsta etolitor vina na�brod zajed nice iz�Jese, na�kojemu je�bi kapit<;>n Tomažo Lazaneo, a�nLse prolilo ni___kapje vina, ondlL,su judi odred'ili, da�se Lovega dneva kare<;> kroz...._gome a�nisu m'islili, da�ako�su Iste gome, da�ni Isti kapit(m. Lpočelo�se toč'it okolo osan�urih n<;>jpri osavnaste etolitor bilega vina koJužulln. AlLkaLse ćapala deseta ura, morn<)rl r1bori a�ne�vinc;>r'i biće pil)ku gomu zatvor'ili iJoma__jn je desetak metor oLbroda iskoč'ila Lpočelo toč'it u�gom'ilu. Jildi�su u�selU lavurali bez_p'ikakve konfužjilni računajuć, da�sve gre kakQ__,po__Joju, kako Ld<)n pri. KaLna�jed<;>n pilt okolo dvi ure popodne, 'L-barž Ltri, dohodidu dv(> mornc;>ra pomalo u�selo. Na�ri.lma�je izgledalo, kako da�su�razb'ili bot'ifju od__j'itre. Pomalo dvlžu rilke Lvičedu: " Ferm<)jte vino, __
94
Dalmatinski ikavski čakavski govori
jer ne....g...- re i'Lbrod". Na....t...- o..J.h....je ...- jed<;>n oLzadruge zapiti;>: "ča....se ...- dogod'ilo?" A....onLsu ...rekli, da....je.... ...- p ...- ukla goma poLbrig Lda__jmo već....p...- et urih, dlso lavur<;>. P<;>k__yu zakjučlli, da....ni ...- ništa drugo fal'ilo, da__ye....šćeta ...ne....dogodi, ...negQ._,_kapit<;>nJ..._morn<;>rl, kojLsu d<;>n pri karcali. Da....se.... ...- točila ...., voda iz....g._., ustirne u....more ...., a....dole ...., stavilo jedno dite oLtri god"išća 1 kad....mu ...., ....s<;>mo ...jednu uru ne....b"i ...., točilo, poče....bi ...- vikat, a....n"iman ...., četvorki pet urih ._., et urih nisu ni točilo vino, jer u....p._., et urih__yu mogli nakarcat pun brod, a, pn"i u....p dobili na....brod, ...., nego okolo dv<;>deset etolitor. Judi moji, j<;>..von ...m"islin, da....j...., e....bilo ...., stavit pasa na....brod, ...da....bi ...., Lon....bi ...., poče ...., ....vino ...., pet urih kroz....g...- omu ne....šilško ...u....bačvu. ...., lajat, kaLbLv"idi, da....mu ...., ji;> ispripovidi;> sve a....vi ...- di;>jte vaš sud kako....g...- ol zn<;>te. Ovo....son _ _
***
Pripovidaću....von, ...koj iLje diferencija kako__ye pri lambikalo u....moje ...ml<;>de ...., danas. MLbi n<;>jpri bili namistili lamb"ik na....t...- ri kamika Lna....svaki ...dneve a....kako ._., list odJloja, da__ye....ne.... ._., b"i ...., ruvin<;> lamb"ik. Onda....bLga ...., bili kamik stavili po....jed<;>n napunili zimurada, stavili kapić, okolo zomazali lugon, da....ne..J.zdušije. ...Onda....bi ...- kros....kanu, ...kojiLje hodlla kroz....darveni ...badn"ić, točllo u....varč ..........je ...- zahodlla voda u....vri ...kotašencija a....na.... ...., p...., odol)ku varča bila, je rapa, kros....koju dku a....uje.... ...bi ...- ostalo u....varču ...LkaLbue iskuho lamb"ik, onda....bLse ...diglo kapić, izvornulo....g...., a Lsa....g...., rabiman izvadilo voiJka, na....novo ...napunilo Ljepet počelo ložit, kako Lpri. A....sal ...- ..su.... ...., von ...., došli moderni lamb"iki, koji kuhodu pomoću vope LvelikLsu, ni potr"iba luga za....zomazat ...kapić, nLdor, negQjoži garbunon, koji ne....dohOdi ...., skupo u....naše ...., misto, nego....mLse.... ...., p...., ari okolo petnaste dinarih kilo, allJlLvoll..-se potriba ništa mučit nLstrašit okolo lambika, jeL]mo jed<;> n čovik, kojLj e sv<;>rši velu skulu za....baratat ...okolo svih ištrumentih. Ne....dogodLse ...nikad ništa šćete, alLse....dogodi ...., to, da....mu.... ...., se.... ...- digod ...., izgosi ogon, alLto....ni ...., šćeta, jecga....on ...- jepeta užeže. Lambik....j...., e dohodi milijun Ldv"ista mijorih a....čov"ik ...dokle....j...- e sv<;>rši skulu oLtrideset d<;>n šezdeset mijorih. Kollkve puno istratilo, "isto ni skupo lambikat, ne....dohOdi ...na....uru ...., nego....ništo ...., malo veće od....mij<;>ra ...d"inarih. Mi st<;>ri judLse razgov<;>romo kako__ye ovo mlađarije obUklo u....daleke ...gaće, ...., tukat isvuć? Mi mislimo, da hOće, jecse sve pogospodllo. MLsmo a....hOće..J.h lambikali pres....čovika ...., sa__ykulon, prez....g...., arbuna. Lugon zalip"ivoli kapić Lkota šencije....non.... ._., je ...- zahodllo veće nego....danas. ...., Bog zn<;> kako....će ...., ovo sve sv<;>rš"it, a1Lj9 m"islin, da....neće ...dobro. __
95
Čakavska čitanka
***
Pripovi:dać\Lvon, ča--.-mLse jed(>n put dogodilo, tn put snilo. ču--.-s an puno putih, d<"l..-se govori obo--.-nik'iman m(>rtviman, da--.-gredu po svi:tu. Jc?--.-san bi pomalo, kako--.-s e ono reče bezv'irac, alLmt:_je ova stv<)r bila stavila u veliku sumnu.1 Jedne noći sp(> san s(>m u kamaru n<"l..-g orni pod a mat na doni pod Lsn'ilo--.-se meni d1l_,san umor LdohOdin na--.-onin svit LnahOdin jednega st<)rega čov'ika sa--.-vellkon br(>don Lkjučlman UJuke. To je bilo kako uyikemu koriduru. Premq__,meni_yu jedna vn)ta a na_ji:vu ruku druga q__,na--.-desno treća. Sad--.-mi govori onin st<)ri čov'ik, d<"l..-j con sveti Petar Lgovori: "Tebi je odredeno m'isto na--.-ova velika vr<)ta na_Jivu ruku. Vaze kjuč Loklopi. J___kaclJh _ --.-je poče otv(>dlt zaškripalLsu, da su--.-mLuši zadkle. KaLsan j<) pogledo unutra! Unutr<"L-je svakakovih judih sa_Joziman Lbez_Jozih a strahov'it ogon smardi poJumporu. Lj<)Jan poče š nin pripirot, da j<) tamo neću i jedvaJan--.-ga uspi nagovor'it. P<)k--.-mi govori: "Kad--.-nećeš tamo, ondli____ćeš poć ode". J___otvorLmi _ vr<)ta, ona čaJU bili prema meni, koja su puno mane zaškripali. Kad unutra svakakovih judih, velikih Lm<)lih <"L-nLjed(m nimo roge a og(>nJn--.-je s<;>mo do--.-kolin. J<)--.-san--.-se opet SaJt(>rin poče priptrot, dq__,tamo neĆU, nego da--.-Ću--.-p6Ć na--.-ova treća vr(>ta, alLon--.-mi govori, da--.-tQ. j(> ni:son zasluži. Onda--.-saJLga zamoli, da--.-mLotvori, da--.-b aren vidin kako--.-je unutra. Onda--.-mLje na--.-velike muke otvori, aliJlL-se otvor'ili tako lipo kako po_Joju. Kad--.-unutra svakih judih lipih, svakih ištrumentih, svakih mužik, svega lipega. Onda--.-san j<) naleti, da ć\Lunutra, alLon--.-je zatvori vr<)ta Lu--.-tenJan--.-se probudi. Ali kad--.-san--.-se probUdi, onda--.-me ćap(> niki str(>h, da jt�_)ukalo onako gol kako--.-san--.-se n<)šo uteć na--.-doni pod kod--.-matere Ltote čekot, dokle se rasvanulo. AlLsanJstQ___bi posli tega piiJku zak'imo Londa--.-mi_ye čin'ilo, da--.-se jt:_,užego cili pak(>l LdaJU došli judi oUumar'ij e Lpokupili sve smol(>re da gredu g(>sit. A.___smol(>r1 kako siromasi ne--.-znodu manipuli:rat nLs<"L-vodon nLs<"L-ničin, nego s<"l..-smolon, a trefilo--.-nin--.-se bli:zu pune bačve smole, onLsu počeli grabit s oniman vožiman, ča--.-s u--.-kupili smolu Lpoli:vat po--.-ognu, d<"L-bLga ug(>s'ili Lotklt:_,SU istratili SvU smolu. Onda.._.,su.._.,se sitili, daJn.._.,je jed(>n put govori niki inžiner, da.._.,se--.-ne.._.,smi SaJmolon bli:zu agna, jecd<"L-ona gori, alLje bilo kasno, jer ni bilo već.._.,na ruku n(ymole nLvode. Onda.._.,nirue trefila jedna bačva oko dvista lltor benzine, ča__yu imali na brodu za.._.,m otor. A govorLnin šofer: "Ah, kacl__pi drugo, pokušajte izg<;>stt is ovin". LonLsu.._.,j e bidni izvojali do bllzu agna LkaLJu otvorlli čep, ond1l_,je sve ižbaralo Ušlo u_jagum. I.__j(>.._.,sanJe \L-temu prenu LprobUdi Lsve mislin kako.._.,su šempije nisu sitili da.._.,nosidu more za.._.,pog(>sit. Vidin, da.._.,odJvih n(>s ode ni bi pametan n'iko, nLj(>, nLsveti Petar, nLšofer nLJ;mol(>r'i. ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
__
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
.
1 96
Zam. su mnu.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Judi moj!, od"-"onega dneva do"-"danas jQ još nls(>n alav'ija zaspo, jecmLJ;e uvik prizent(>je ono 'isto pr'id"-"oči, dzat na"-"vrime da'-"učin'in pamet, alL,j e'-"jQ, čaJe'-"t'iče tega, još dQ. _dQn danas nls(>n učini. _
B. Stari Grad, Dol, Jelsa
Vokalni inventar sastoji se od pet kratkih vokala /i, e, a, o, ul i pet dugih /i, k (ili je), a/o, l@ (ili yo), ul. Slogotvorno r je defonologizirano u sekvencije fo nema a + r (parst), u kratkom slogu i o + r (vorba) u dugom. Dugi vokal a realizi ra se kao o i u pokraćenim slogovima ostvaruje se kao 6: sačuvana, sestor, glovjl Suglasničke osobitosti slične su onima u čakavskim govorima Brača, Hvara i Vi sa. Čakavski troakcenatski sustav /", ', -; dobro se čuva. U Starom Gradu, među tim, čakavski akut n obično prelazi u dugosilazni r; na kraju akcenatske cjeline: glovg, brodg, ali gospodar (i gospodor:_je) . 1 . 1 .5. Stari Grad
Tekst je zabilježio i akcentirao Z. Wagner ("Dobne teksty czakawskie z wisp dalmatynskih Hvar i Brač", o. e.) godine 1963. GovoRNIK: Anica Maroević, 40-50 godina starosti. Svoj govor izvrsno pozna je i ima dobar izgovor. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi napomene uz Wagnerov tekst iz Svete Nedije na Hvaru. NAPOMENA: Danas su bezvučne afrikate /č, ć (< f)! u izgovoru gotovo izjednače ne i izgovaraju se kao lt/, M. Hraste i Z. Wagner čuli su i bilježili: č i f.
Stori Grad KaLson'-"it'ila PlJ.OC prodavat robu po'-"selima, Z<\..._,hrčinu izmln'ivot, 4_jutrQ.__son"-"se ustala, rano, na'-"tri ure posli pQčilnoća. Napartila"-"son robu na"-"kona Ušla ća. DQčišla"-"son u"-"Jelsu. Nisan znala put, onda'-"son nlJ.čišla jednega čov'ika gobota. IJovorL,mi: "Tamo'-"vOI"\_je p iit, all_.,ženo, griibo'-"ć�_yon vrime". LdlJ.čišla'-"son dQ.__Prapatne L,dčila'-"son j ednemu čov1ku (molemu čov'iku kako OVlJ.Odi Viculi, pil)kU veći) jedan šudor, a'-"lJ.On'-"mL,je do jedan kus kruha. OndaJon"-"ga p1J.ol iz'ila a"-"p1J.6l hron'ila u'-"žep L,portila"-"son puLPoj'ic. 97
Čakavska čitanka
KaLson�dttošla navac_Prapatne, malo daje, počelLsu roplani pucot, a�jOJOn'--' se iskoč'ila is�kona Lhit'ila�sOnJe u�bUšak. KaLsu�pasali, eto�von velik v'itar Ldorž. Onda bidna, dLću, dLću. Vidin jedon trin. I_JaspartilaJOn robu Lutekla u�trin. KaLson�dvošla, trin�je bi rapov. Izb'ila�son�se u�jedon kantun aJsto�son�se bila ismoč'ila sva. TakQ.._,son portila puLZaštražišć. Dvošla�son kasno Londa�son v'idila nis�plone sv'itlost Londa�son dttošla do�tie kuće. Klapolq_yon na�vrota. Olgovorodu iznutra: "Ko�je?", a�jo govorin: "Pr'ijatej". Onda�su otvor'ili vrota a�jo govorin: "Dobra večer", a�jedon stori govori: "Dobro Bvog do! ča�je, kuma?" A�jo govorin: "EvQ.._,son dvošla zamin'it malo robe za�hronu, jec_smo kruto glodni". Lipo�su�me prim'ili: "Kuma, hOćeš j'ist?" Jo�son bila kruto glodna, alUsto ne�bLbila j'ila, kaLson�ih v'idila, kol'iko,_jh�je z�kominvan, alLdvašla�je večera, stavilLsu n�komin lop'ižu ziej a, jedan varč vina Lon da doju u�ruke svakomu SV\]Oj perun. Lgovori tin stori barba�Matij : "Pošm'imo j'ist!", a�jo�son m'islila bidna, da�ćedu dat meni kako furešti pijat, alLni tega bilo, nego�svakLje bval u__Joplžu . . i otle svaki J.il. A barba Mati). imaLJ e daleku siru brodu i vele mustaće i svak J e pil iz�varča. A�jo govorin, da�će�tva bit cilo vino, da�bLjo malo vod!e, jetyon gledola iskoristit, d�mLdodu žmul, alLstori barba�Matij govori: "Monde, nus doj jednu kacijolu vodie, ulij�je u�ovin varč Lneka saLplje kuma, sad�non�ni cilo". SaLJon�j6 bila kruto žiedna. A�vldin kako_Je barba�Mat'iju močidu mu staće u�varč, a�ne�mogla već�gucat, pritlsklo�me�je, da se napij en. Onda�smo�se malo razgovarali UšlLsmo spat. I�kaLson�dvošla gvore u�kuću, w�je sve rastvoreno, sve jedna kamara Ltako sve posteja do�posteje. Ltako�son legla s�jednvon staron, alLnison�se isvukla, jec_je tvot bilo okolo sve muških Lžienskih, a�mene�je bilo sram isviij�se. Onda u�jutroJOn�se digla Ušla pu,Jd'ina Ltvote�son malo vr'imena nlšto prominlla za�nlšto boba Lmalo kusih kruha. Onda�son 'išla poslLpvoldn!e puLBogomoja L_.,tttotLson fremala na�jedon dvvor Ltvote�son prodala jedon kapot Lj ednu jaketu za�uje Lmalo bob'ice. Onda�son 'išla do�S!elca bogomvoj skeg i tvotLson zamin'ila robu, ča�mLj:__,ostala Jo nison nikoga t\]6te poznala, �u,JdiD.uJon imala jednu pri . jatej'icu Lgovorin tvon žen'i, dLson�tvo zamin'ila, da�j6 gr!en nose pu,Jd'ina. Londa�son pomalo napartila sve na�kona. Bilo�mLje veće piza oLkvintola. I�onda_Jon dvošla posrid�jednega huška iJalL,mLje kvon put, a�j6 nison znala put. Bilo�je kasno. Da�je�bi don, bila�bi pripoznala, kuLson�pasala. Londa�je kvon hodil n'istarmo, a�jo za�D.in. E, bome, v'idin mvore, a�partezanLsu bili · guore na Čuki i on'i su čuli, d'i n'iko grie i vičedu: "Kuo " �J e tamo?" a'-"'J. 6"--"son onda plakola Lvikala: "Drugovi partezani, jo�son jedna žena LStorega Groda LovQ__son�se izgubila, ako morete, sp6ste�me!". I�dtt6ša�je jedan soldot LdopratLme�je dQ.._,na�provi put. Londa�son dtt6šla u,Jdln. Tako�son 'isto na basala na�teJste jude kako u�Zaštraž'išće Ltvote�se j'ilo sve zajedno. .....__,.
'"'
98
"--"
...._,
.....__,.
.....__,.
...._,
.....__,.
,...,
.....__,.
,.._,
'._...:
Dalmatin ski ikavski
čaka vski govori
*** Dvije pjesme koje slijede zapisao je u Starom Gradu 1937. M. Hraste i objavio u raspravi "čakavski dijalekat ostrva Hvara", Južnoslovenski filolog 8, Beograd 1937. Govornik: nije naveden. Grafijske osobitosti: akcenatski znak • na vokalu au položaju izvan apsolutne ultime ima timbar čakavskog akuta. Taj akut koji se ostvaruje na svojim položajima autor bilježi znakom za današnji dugouzlazni akcenat/ '/. M. Hraste bilježi dvoglasnike je, yo. Oni imaju zapravo ostvaraj slivenih dvoglasnikak, odnosno@· Njihovu dužinu označuje crtom preko oba slivena glasa: dv@ra, a silaznim akcentom n naglašava prvi dio dvoglasnika (sv@ga), a svojim znakom za akut /'/drugi dio dvoglasnika (d@šal).
Pjesma sv. Katarini (u Starom Gradu) O ti, Kate Katarina Vela diko materina. D@šal je kroj iz Davora Sa sv@n slavan dv@ra sv@ga, Da )'momo k'itu cvita, Kitu cvita ćgr jedinu Po 'imenu Katarinu ... "
99
Čakavska čitanka
Uspavanka (u Starom Gradu) Nini, nani mu6j sokole, M1!:9j sokole i paune. "O sokole, o paune, Ne let meni pokrat_,dv@ra, Ne probul mi draga m@ga, Jer mi dragi spava slolko S'inoć mi je s puta dt@šal, Danas mi se na put spr6vjo, Mene somu doma ost6vjo. Jo ću mol'it draga ml@ga Da me sobon na put vodi, Da me samu ne olhOdi Obdan ću mu mornar b'iti, A u noć'i virna ju ba... 1 . 1 .6. Dol
Tekst pjesma zabilježio je i akcentirao M. Hraste 1937. u već navedenom radu o hvarskim govorima. Tamo navodi: "U narodnim, a jednim delom i crkvenim pesmama jezik nije čist, jer su one primljene sa kopna u davnoj ili bližoj proš losti, pa u njima ima mnogo štokavskih natruha" (ibidem). Za navedenu pjesmu jedva da se to može utvrditi. Ona je navedena u najstarijoj čakavskoj Pjesmarici u Pariškom kodeksu iz godine 1 380. Njezin tekst i melodija do danas su sačuvani (usporedi inačicu u tekstovima iz Dračevice na Braču). Mnoge narodne pjesme zbog svoje proširenosti i melodije kojom se izvode sadržavaju, međutim, u većoj mjeri štokavske natruhe. KAZIVAč: nije naveden. GRAFIJSKE osOBITOSTI: vidi uz tekstove iz Staroga Grada (1.1.5.).
Molitva o muci Isusovoj (u Dolu) Proml'slimo braćo m'ila Gorku muku Gospodl'na, Isukarsta Božja sina, Ki na križu sad um'ire I pravednu kor prolije. o prolivši karvi j vode opre ruke pr'id narode, Jer je čov'ik grijan guba, Oč'isti ga BOžja jubav. 100
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Mi sv!' sal za tin potec'imo, Za Isusom podvl'gnimo. Za dobrOtu oti tako Plači puče sal Marl'ja, Koja Križu sal vapl'je: "Ajme, sinko, rajska kruno, S arca BOžja juta rano. Plači s namin m!@j Ivane Meštra tv@ga jute rane.
1.1. 7. Jelsa
Tekst je zabilježio z. Wagner u već spomenutom radu. GovoRNIK: Prosper Tomić iz Jelse koji je 1963. bio star između 40 i 50 godina. Po zanimanju je bio ribar.
Je(l)sa Da von J. e bilo bit sa menon na ribe paso nega l'ita! Ćapala nos J. e velika bura i__pismo imali n'ikakovega pvorta LJukalo,_je pvoć u,_jednu molu valicu, otvorenu, a'-"zoveJe Velo Mošievčica i__pi bilo čo'-"tukaloJe tvote armižat. Kad'-"je počela bUra razv6l'ilo veliko mvore Ldim od'-"v'itra, tako daJmo'-"blli u'-"nik6 vrime sv'i brodi pod bote. Londa tako'-"smo pritarp'ili mokri oLpvol noći do'-"zorie Lveć judi nisu mogli tarp'it L počelLJu se h'itot u'-"more, tako da je'-"dvodeset Ljed6n čov'ik Je h'iti u'-"more, uvuu'-"se spos'ili a'-"s6mQ._,SOn jo osto i'-"jed6n čov'ik u brode. Nismo se Ufoli h'itit. Kasn'ije su ovi judi nos pomogli spos'it. Da'-"seJkarc6mo potiegl(yu brvol do'-"kraja L tako'-"smo mi iskoč'ili na'-"kr6j. ...._..,.
'._..:
..._,
....__"
,.._..
�
_____
_____
_____
_____
_____
_____
A_)vo iskarcovone'-"je bilo ovako. Jo son potiego mvoj brvol do'-"drugega broda, dLse nahodi ovin drugi čov'ik Lvon'-"se pribrodi u mvoj brvod. KadJon ukarc6 ovega čov'ika, popustLson s'idro a judi na kraju su potezali brvod LJegulali, kad bi dvošla visoko bota, da možemo iskoč'it na'-"kr6j. Ltako'-"smo iskočili dobro. A'-" poslLsmo 'išli u kuću, sv'i nalož'ili veliki ogon Lšuš'ili robu a'-"bllo je zima Logr'ijolLse. Pok'-" je bllo potr'iba izoć d'i VOI)ka svako malo vr'imena, daJe'-"ne'-"b'i kojin brvod razbi 'ili da'-"mu ne b'i pukli konop'i. _____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
Sutradan u'-"noćLsmo sp6li u tu kuću, dLsmo se gr'ijoli a sutra u'-"jutro popust'ila je bura L parćalLsmve da griemo puLJese LJako smo učin'ili. DvošlLsmo do'-" pvol puta sa'-"malo bUre a'-" pvol puta'-"no�_je ćapala tako velika bUra, šiest brodvov vieženih jed6n za'-"drugega, da'-"m'islilLJmo, da'-"ćemo'-"tieško duoć do Jese. Al smo bili ispaćeni i svaki J. e irno ž eJ· u da duoJ· de doma Lsr'itnoJmo dvoš1i do Jese, a kvo'-"nos je gledo is kraja ni n'ikad v'idi šiest brodvov, nego'-"s6mo jednega, kojln'-"je irno j'idro radLvelike bure. _____
_____
_____
,...
.....__".
_____
.._..
.._..,
_____
_____
_____
�
_____
_____
.._..,
"
_____
***
101
Čakavska čitanka
Tyo,_je nojškarfiji čovik ča je bi u, ) esu. Jo Lmoja kumpanija gledoliJmq___g_ a ćapat (u._jkripac), da.___.,mu.___.,čogyod izimo a.___.,tyoLje tukalo styot atiento. Dozno J· o, da se J· e svadi s ocen. Išli J· o i uon u oštar'iJ·u i govori da J· e bi u Spl'it Lda.___.,j e.___.,doni dobrega šalama. žvielto jo iskoči pq___moju _ kumpaniju Ljo n.tma ispripovido, ča.___.,je na stvori, da.___.,je doni Onte dobrega šalama LSpl'ita Lda._ye._yvadi s.___.,ocen. Ljo nima govorin: "Braćo! Sad.___.,je.___.,momenat da.___.,ga.___.,uriedimo", a.___.,on'i pristali. Išo jo po.___.,nega u.___.,oštar'iju Ljo nemu govorin, da._yoq jo debul, da.___.,bLčogyod izi a.___.,yon govori, da.___.,bLyon, a.___.,jo nemu govorin, da.__j e.___.,većJ<:asno ura za.___.,oštar'iju, da.___.,griemo noć moje pr'ijateje, pok da.___.,ćemo._ye.___.,dogovor'it dLćemo pyoć zagr'ist. LmLse uputili Ldyošli nasrLJive. Etq____ti griedu tri čov'ika a.___.,tyo.___.,je bila baš moja kumpanija. I._ytalLse pozdrovjat. I J· o nin govorin, da di griedu, a oni govoridu: "Evo, ovako J· oš malo šietomo". A____jo nima govorin, dq_ymo.___.,jo Lbarba.___.,Onte debuli, da.___.,bLtukalo čogyol zagr'ist a.___.,myoj jedon pr'ijatej govori, da.___.,je.___.,kasno, a.___.,jo.___.,mu razbi lojtom rebra da.___.,mučL Londa jo govorin, d
.._..
�
.._..
.._..
.._..,.,
.._..
.._..
-._...:
-...._."..
.._..
__
,.__."
.._..
.._..
_
.._..
.._..
102
.._..
.._..
.._..
.._..
....
.._..
""
.._..
.._..
.._.. .._..
-._;
.._..
Dalmatinski ikavski čakavski govori
C.
Brusje
Vokalni inventar sačinjavaju kratki vokali li, e, a, o, ul i dugi /i, �, a, o, (j, u/. Prvotni dugi vokal a ostvaruje se kao o, ali u pokraćenim slogovima zadržava timbar vokala o: lutamo, siro (broda), glovijn, brod? G sg. Timbar svojih kratkih vokalnih parnjaka zadržavaju i drugi pokraćeni dugi vokali: pitala, tug� G sg., smOl� G sg. (< smijla), slič G sg. (< slla). Pojednostavljivanje suglasničkih sku pova vrlo je često osobito u onih skupova koji počinju zatvornim suglasnikom: polpis, čela, maška, ovćina itd. (vidi popis pojednostavljenih skupova u P. Šimu nović, Rječnik bračkih čakavskih govora. Golden marketing-Tehnička knjiga, Za greb 2009, str. 27-30). 1 . 1 .8. Brusje
Tekst "U cara Troj ona kozje uši" zapisao je i akcentirao M. Hraste u radu "Cr tice o bruškom dijalektu" (Južnoslovenski filolog 6, Beograd 1926-1927, str. 2092 10). GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: M. Hraste, koji je u zapisivanju dijalekatnih podataka bio vrlo precizan, čuo je i zapisivao mnoge nijanse u izgovoru ispitanika. U svojim tekstovima zanemario je notirati relevantne fonološke distinkcije, pa je grafemom o pisao izgovor fonema lij/, a grafemom o pisao je ostvaraj prvotnoga lal, a fonem /�/ pisao je grafemom e. Tako su u ovom (i ostalim njegovim tekstovima) fonemi m i lij/ pisani grafemima e i o. Akcenatskim znakom (samo na poslije produže nom a, a > a = ii) bilježi a koji ima izgovornu vrijednost čakavskog akuta r/, koji on bilježi današnjim dugouzlaznim akcentom. Suglasnik l u okruglim zagradama (l) l-participa označuje njegov fakultativni izgovor. Suglasnik /ft/ vjerojatno je na dva-tri mjesta previdom zabilježen kao slijed suglasnika n +j (zadnje, njin). A
U cara Trojona kozje uši (narodna pripovijetka) Bi(l) je jedon kroj, koji je imo(l) kozje uši. On ni iti, da se zazno za njegovu sramotu i zato bi pit6(1) svakega barbira, kad bi ga došal obr'it, ča mu je v'idil na glov'i. Kal bi barbir olgovori, da je v'idi(l) uši ol koze, kroj bi ga olma ubi. Jedon put je zvo (l) kroj jednega barbira, da ga dojde obr'it, a on ni iti poć, jerbo je zn6(1), da se nijedan ni vroti(l), kojigod je 'iša(l). On ni zno, ča će učin'it, jer je teško bilo reć kroju, da se ne će, pok pošje jednega svoga junoka, da ga on obrije. Kad je junok došal u kroja i poče(l) ga br'it, v'idi je da on 'irno uši ol koze. Kal ga je svorši(l) br'it, zapito ga je kroj, da je čo v'idi(l), a on olgovori, da ne n'išta. Kroj mu onda do dvonaste fjorinih i reka(l) mu je, neka ga on dohOdi uvik br'it. To je mladiću bilo 1 03
Čakavska čitanka
čudo drago. Kad je d6ša(l) doma, pito ga gospodar: "ča je u kroja?" Jun6k mu olgovori, da je sve dobro; da mu je do(l) dvonadeste fjorinih i da mu je reka(l), neka ga on dohOdi uvik br'it. Mlad'ić je sad hodi češce u kroja, a on mu je svaki put dovo(l) dvonadeste fjor1nih. Ma u n'iko vrime počelo je mladića mor'it, ča ne more n'ikomu reć, da kroj 'irno uši ol koze. Ni moga spat i uvik je dohodi (l) slab'ij i. Jednega dneva ga zapito gospodar: "Ča t'i je?" On mu olgovori: "Mori me, ča ne mogen n'ikomu reć za jednu stvor, ča kroj 'irno, jer me je stroh, da me ne ub'ije". Gospodar mu reče: "Ree meni; jo te ne ću izdat; ako ne ceš reć meni, a ti ree ispovidniku; ako ni nemu ne ćeš reć, a ti poj u poje i izdub tamo jednu jamu u zemju, pok zabij u ne glavu i ree zemji td puta, ča si v'idi(l) u kroja, a 'iza tega jepet(a) zagorn'i zemju." Jun6k učini ovo zadnje. Iša je u poje, izdubi(l) je u zemj'i jamu, zavlika u nje glavu i reka(l) tri puta: " U cara Trojona kozje uši." Iza tega nav6li jamu zemje i 'ide doma. Nakon n'ikoliko don izresla je na ten m'istu ruzga ol tri lipe palice drete kako svića. Na ten su m'istu pasli pasti:r'i stado i jedan od nih ubere jednu palicu od ruzge i učini surlu, kojo je, kad se je u ne svir'ilo, govorila: "U cara Trojona kozje uši". To se je začulo po sven svitu, a kad je došlo do uš'ijuh krojevih bilo mu je čudo žo(l), da se je zaznalo, da on 'irno uši ol koze i zove onega barbira "ik sebi, neka mu reče, z6č je on to razglasi. Barbir dojde i reče, da on t6 ni n'ikomu reka(l), nego mu ispripovido, ča je učini(l). Kroj mu ni v'irovo, nego je 'iša(l) 'iš njin na ono m'isto d'i je izn'ikla ruzga i zapov'idi, da mu se ubere jednu pali cu. Barbir mu je ubere i učini surlu, a kad je kroj poče svir'it, surla je govorila: "U cara Trojona kozje uši". Tal mu je kroj oprosti govoreć: "Zaklela se zemja raju, da se na noj svaka dila znaju i oč'ita i otajna." ***
Tekst je snimila Maja Bošković-Stulli godine 1965. P. Šimunović ga je presni mio s magnetofonske vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Ante Pandol, rođen 1887. u Brusju. Pripovijeda s oduševljenjem. Ličnosti u njegovim pripovijetkama služe se u govoru sa školovanim ili službe nim osobama njihovim načinom izražavanja. Tijek pričanja često prekida prisje ćanjima. Izgovor mu je jasan i razumljiv. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi Dračevica (1.0.1.).
Ludi bdit BLje otac imo,_je dvo sina. Jedan sin, je bi puno pametan (_,dobar, a, yi drugi uvi(jLje bi kako malo lulov. Lotac�_je umor. Kad�e'--"'otac umor, otac'--"'je ostavi ov�n sinu kojLje bi dobar, ostav(_,je sve, a'--"'ov�n drugen ostavi n'išto malo, n'iku jednu somo livadicu. Londa, d<;>šlo'--"'je vrime na'--"'tu livadu nemu p<;>ć pokos'it, t�n luden. L
__
__
1 04
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Ma govori: "Ma, brate, oLned!je jo ne'-"hajen, jo ne'-"hajen", govori, "jecje sv�to ned!ja, ne_Jlajen oLned!je." "E, akQ._.ć eš oLned!je, ako ne, jo'-"tl_ji)h ne'-"mogu dat." "Aa", govori, "a'-"kad'-"je'-"tako, a'-"tLmUi)h daj, ka(dLti hoćeš, tLmUi)h daj." Lbrat_,mu__je do kone L9n'-"je 1ša ća tamo na'-"oranicu Lore vaz'-"don, pomalo, ni priša. Londa kaq_je_Jzoro, gr� puLdoma. Kad'-"je'-"vej bila n<)ć, gr� doma. Kad u'-"putuJa ... n!ko'-"mu viče, govori: "Stoj! Nećeš naprid!" "A'-"čemu neću naprid, pus'-"me, trudan'-"son, pus'-"me." "Nećeš! lli ćeš da ti krepaJ· u konJ, lli ćeš da ti bratu oči ispadu. Od ove dv1, jednu vaja da'-"zbereš." "Ma", govori, "majako'-"ću jo", govori, "d<)ć beckonih ig'-"bratu, ma'-"kako'-"ću jo da'-"bratu'-"mi oči ispadu. Ma'-"ne'-"mogu jo t<) reć ništa." "E, alLnaprid n�ćeš." A'-"9n onda ni zna L9n onda govori: "Neka krepaju karl!." Lkont.J;u olma krepali, <)n'-"je 1ša doma, d<)ša doma, dohodi bratu Ltako bratu govori, govori: "Brate", govori, "konLsu'-"mi tamo krepali", govori, "tako Ltako'-"me'-"je t<) na'-"putu doskočllo, da'-"mLje bll n!ki glos, kojLme ni (i)t1 pust! naprid, nego lli da'-"tebi oči ispadu, lli da'-"kon1 krepaju. A'-"ji')___yon !sto tebe voil, da'-"mLne'-"ostaneš bez očljuh, voluon da'-"kon1 krepaju." A'-"<)n n6'-"ne napor da'-"će'-"ga'-"tuć. "Ne'-"tus'-"me, 1stina'-"tLje, brate!" "Dobro'-"je", govori, "kad'-"je'-"tako", govori, "d<)ćemo do'-"suda, p<)ćemo na'-"sud." A, govori: "Dobro je." I'-"onda, 1ša'-"ća'-"je, tamo brat sutra'-"ga zove da'-"gr�du na'-"sud. Lbrat_,j e, ovi stariji, <)n'-"je užjaho na'-"kona Lvaze'-"je u'-"prov!štu sve ča'-"je bilo potriba, a ovi ludLje vaze vrićicu naJame Lb9s gr� za'-"nin LvodLga nvud da'-"mu'-"je'-"ub1 kona. Londa tako gr�du, gr�du L9n'-"je v!di iza'-"puta tamo jednu d!vju jabukicu, a'-"glodan. L9n'-"je skoči tamo LJša'-"je ubrat, tih jabukicih. Lubro'-"je jabukicih, a'-"brat_,mu'-"je onda d<)ša blizu'-"m!sta Lv�zo'-"je ... , d<)ša'-"je priLkaršmu, L9n'-"je 1ša u'-"karšmu, a'-"brat_,j e osto vćnJka sa'-"vrićicon naJame Lt9 malo jabučicih. Londa'-"se <)n uvuka u'-"karšmara kuhinu Londa'-"je d<)ša na'-"komin kod'-"ogna Lt� j abuke'-"je zapreto u'-"žeravu. Lt� jabuke'-"su vonale ilpo, čudo; čudo'-"su ilpo vonale a'-"karšmara žena'-"je bila zbobna (kako'-"no?) nos�ća, zbobna. Lona, kako'-"je t<) ilpo vonalo, ona'-"mu'-"je pitala L9n'-"non ni (i)t1 dat. Govori: "Doj ti meni kruha, a'-"jcLću tebi dat." AlLje ona tako bila, kako'-"bismo rekli, iiJg<)rda, nLmu (i)tlla dat n'išta Lona'-"se zaletlla tamo Lkako'-"se ona zaletlla, tako'-"se parko'-"bol)ka parvollla; kako._J>e parvullla, nakon malo vrimena izbila'-"je dite. A'-"onda karšmar n6Jie, da'-"<)n'-"je ubi ženu, da'-"mu'-"je'-"ub1 ženu, da'-"mu'-"je'-"ubi ženu. A'-"<)n: "A'-"če'-"ću'-"ti jo, neka (o)na ne'-"blše meni ticat, neka (o )na biše meni dat krUha, j6'-"bi bi do n<)j." .
..._..
..._,
.._.
.._,
-
-
..._,
lOS
Čakavska čitanka
Karšmar govori: "Aj olmq___ćemo _ na_yud." Lkaršmaue uputije U?n uputije_ye na_yud. I.__.,gr�du sudu 1du put�n. KaLstLd(>šli jepeta tiimo nikoliko puta, ovi ludi v'idi ti'imo velike kose, visoke, a.__.,malo 'ispol k(>s bi samostan. A.___vamostanu.__.,j e bi n.'ihov, ovi ... gvardijan. A karšmacmu olma govori, govori: "Ajmo", govori, "olma na.___sud, ajmo." LonLsu.___se uput'ili, braLmu LJaršmar (_<;'m . L9n v'idi tamo t� grube gore kose. On.___je pomisli da.___hoće sebe ... da.___ga.___v'iše n�ma. L9n.___j e 'iša gore nq___t_ � kose, 'LfrotrLsu jemali n1hovega gvardijana L9n_ye tša "TakQ...tako, .L v(>d Ldove.__.,ga na.__.,s ud." A.__.,fratri govoru: "Nama.__.,je ubi, skočLje ozgora, gvardijonq___naiLje _ ubi." A govori [sudac]: Dobro.__.,je, kad.__.,j � Jako, čekaj neka " sad 6n povjeda ... " Onda <;>n govori, govori, tako,_i)ako ... "Eto što_yan uradijo", govori lUdi. "Ma.__.,j� tako?!" __
"Znaš što.__.,je", govori sudac star'ijen [bratu] , "9n.___je nq___tebi _ irno milošće, q___t_ i na nemu nemaš, zato daj.__.,mu dvi kese blaga..." ***
Oba iduća teksta snimila je Maja Bošković-Stulli godine 1965. P. Šimunović ih je presnimio s magnetofonske vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Fila Palović, starija žena iz Brusja. GRAFI)SKE OSOBITOSTI: vidi Dračevica (1 . 0.1 .).
Kolera Bila.__.,j e kolera u_yelu Londa_yu hodili nos'iUh živih u.__.,greb. Londa.__.,je bila jelna mulica, n'iko Juričina. LllflJU u.__.,greb odnili bidnu živu, onda.__.,su tamo hod'ili LnošliJtLje d1 sidi u.___grebu Ld1 plete soma sebe, Londa da.___su.___je.___proboli ničin, kopj en. Lda.__.,j'-...-bil pun gr�b karvi.
Kako'--'su po pu pasali guti Da.__.,j e.__.,bi jedon pop, Lda_yu.__.,blli lupeži. Ukrali_yu vr'iću.__.,jor'ihov ondaJu išli u.__.,grep tuć jor'ihe. A.__.,j ed6n govori: "P<;>j dones vina, p9j dones vina"; Ljed6fLje 'iša iz.__.,greba, 'išq___je _ doni vina. Remetq___je _ d(>ša u.__.,crikvu zvonit zdravu mariju. E, ma.__.,čuje d1 sve n1što u.__.,grebu sve nlšto tusket6, tusket6, a.___t9.___je ovi kojLje 106
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Nasadi lavande u okolici Brusja na Hvaru
b1 u..___.,grebu, (>n..___.,je tuka jor'ihe. I..___.,kad..___.,je..___.,(>n d(>ša sa..___.,m1hon vina, (>n..___.,je d<)ša sa..___.,m1hon vina L9n govori... AJemeta..___.,je avizo popa, Lpop..___.,je d<)ša d<)le L9n..___..je d<)ša na..___.,greb Lsve slušodu: "J~ n'išto, g n'išto, j~ n'išto, ništo,_je u..___.,grebU." E, ma..___.,onda..___.,je d<)ša ov! koji nosi vino, m1h vina, Lgovori: "Kaloj..___.,ga d<)le, kaloj..___.,ga d<)le, kaloj..___.,ga d<)le." A..___.,pop, brate m<)j, ma..___.,nega....._.,je rem eta doni, jec,da........,nega bolu noge, nega..___.,je re meta doni na........,greb, Londa........,je (ln [pop] pob'iga, nLga b ll o potr'iba odnit, pasalLsu........,mu guti!
***
Teksta je snimila Maja Bošković-Stulli godine 1965. P. Šimunović presnimio je tekst s magnetofonske vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNIK: Dragutin Jelinić rođen 1902. u Brusju. Izvrstan pripovijedač, živahan, uživljen u svoje pričanje a pojedine situacije dramatizira. Izgovor mu je jasan i razgovjetan. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi Dračevica (1.0.1.).
Mikula, slugo oca m<)ga, dLsi? Uyo~_je običoj u........,Brusju, kad..___.,umre martvk, metimo, osan don posli tega oklLse....._.,ga stavi u....._.,greb, onda........,se moli Boga Londa, t(>Je zove kurot koji moli Boga, onda okll_j;e izmoli ruzorij, ondaJe ... pričaju gončice. Onda, meju drugih gončicih, moremo pripovidat ovii: BLje jedon velep<)sjednik, pQ__,_našu reć, koj Lj e jemo puno zemoj, p(>l otoka....._.,je bilo negovo. Imo..___.,je st(> sluškinih, a........,bLje (ln Lžena Ui)mo..___.,je jedinu (i)ć~r. I nu su dvor'ili i" - 'gledo li J. e. E, ma dogod'ilo...._se J. e, po Isukarsta, ona J. elnu noć . umorla. A........,oLčega....._.,je umorla, n'ikor ne........,zno. Nego vajalQ__,_je ukopa lJahron'iLje. D'i? Kako........,je (ln b! velikaš, sahron'ilLJ;u........,je u..___.,crikvu. U..___.,gr~b jedon kaLoltora sv~tega Mikule Putnika, B(>g..___..nos pomoga. E..___..onda........,je, oklLsu..___.,je sahron'ili počelQ__,_se govr'it po........,selu da........,se uyoć'i ona dv'iže, a........,otac t~ pok(>jne (i)ćer~ govori da........,je........,bllo t<)te postavit stražu, da........,v'idimo j~ to 'istina. ......_""
......_""
~
-
~
107
Čakavska čitanka
Lon da kogć. Va drnu _, balaturu, iikve (o)na digne, da...._(>n _, more p(>ć na...._kampan�l _, Lpob1gnut. Lstoji MikUla tako, stoji MikUla tako, kaLje bllo p(>ln(>ć etQ.___t(Je ona dv'iže Lgr� po...._crikvi _, vamo, gr� po...._crikvi _, niimo, lomi bol)ke, lOmi v(> lomi n(> Lgr� uza...._balaturu. _, I _, MikUla straš(ye hOće d(>ć ona d(>šla na...._p_, arvU. balaturu, d(>šla n'L-drugu, a...._bidan Lnšla _, dQ.___n'ike stepenke, na...._n'ike _, skaline, vrot'ilve nose, vrot'ila__ye (o)na nose Lgr� epel po...._cr _, lkvi vamo niimo. Kal, počelo__ye ... , svanUlo Lona u...._r_,g eb. Lpito ujutro otac OV� pok(>jnice: "J��_je v'idi?'' "Ne, n1s6n...._je _, vidi." �govori: "Hoćeš p(>ć Lvečeras?" "Va, volLbi da,_jde n'ikor drugi, n1son", govori, "ništa spol oLstroha." _, MikUla, p(>j ti Lvečeras. Jo nimon Ufario u...._drugega _, negQ.___u...._tebe." _, "A...._m(>j .LA\,__.!lša1uson. I stoJ· in J· o tako i d1 ću se sakri? StoJ·in tako, 'išal son na veli oltor Lolma gledon !za nt'-...-ĆU...._se _, sakri, iikQ.___se dv1gne. _, je _, bilo p(>ln(>ć, eto...._tLje _, epet ona...._se _, dv'iže; I__ytojin jo tako stojin, kad...._n9...._ bonke, kandalire, sviće dv'iže; grize ovamo, (o )namo, po...._g_, ovori: "6, Mikula, slugo oca m(> ga, dLsi; 6, MikUla, slugo oca mi)ga, dLsi." _, gr� na_Jivu bondu, gr� pq_jo )ltoru LpočelQ.___se rasv'ito, Lona Ld(>šla na...._oltor, epet 1šla ća, epet 1šla i:t.__greb. Ej, onda jo, p9j tamo [kući] . Pito...._me _, [njezin otac] : "J�s...je .__, v'idi?" "Ču son J· e, ma-.J· e"-'nis6n v'idi." A CTovori: "Mikula, vaJ· alo bi da 'ideš i večeras, treću noć, pa ako ne bude .J.. � .._.., ..._, ...._, _, ništa." I...._onda: _, 'išga, dLsi, Mikula, slugo oca mi)ga, dU;i ... " LdohOdi ona Lu__yakrišt'ij u LdohOdi n'L-jedon gr�b Lvoltoje ona vamo namo L,eto...._je _, tL,m(>j gr�b dLson jo sakriv�n Uomi kosti, grize kosti, ma...._ni _, dc')šla · se činllo da se rasvanulo � i J"O son se do mene. Išla ća. I.._..,počelo"'<_::se ... , menu dv1ga, izoša na...._vrota _, oLsakrešfije, a...._ona _, ...._me _, vidila. KaLme vidila, ona govori: "Mikula slugo oca m(>ga, dLsi." Tarči za...._namin, _, tarči, _, n hoće mene da...._š... _, n<:>n .__, oženi Ložentyon__ye i...._btyon _, sr'itan jo Lona. Ldanaj živil ako nisu umorli. ...._,
...._,
.._...,
.._.,
"'-"
.._.,
-.
•
....__,
108
..._,
...._,
.._.,
..._,
...._,
..._,
.....__.,
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Grad Hvar
D. Hvar (naselje)
Govor grada Hvara je cakavski, tj. umjesto /čl realizira se /e/, a umjesto /s, š! ostvaruje se Iš/, te umjesto Iz, ž/ fonem li/. Ostale osobitosti slične su kao u bruškom govoru (v. Brusje 1.1.8.). 1.1.9. Hvar (grad) Idući tekst zabilježio je M. Hraste u svojoj raspravi "čakavski dijalekat ostrva Hvara" (u: Biblioteka Južnoslavenskog filologa 8, Beograd 1937., str. 52). GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi napomene uz tekst M. Hraste iz Supetra (1.0.7.).
Starac priča svoj život (u Hvaru) Rod! son se god'isća mij6r osan'-"st6 i pedeset i pete. 01 svoje rane mladosti lavur6 son u petr6ri i grod1 son kuće. Kal son navorSJ: dvost 'i dvo god'isća, 'iSa son u vojniStvo u Sin. Tamo son sto cetarnaste misedh. Na svarselku vojnistva d6sa son doma i oltad se mucin za prihron'it fameju. 109
Čakavska čitanka
1.2. Vis (otok)
Na Visu su dva veća naselja: upravno mjesto Vis i ribarsko mjesto Komiža. Osta li manji zaseoci govorom su ovako podijeljeni: čakavski govori u istočnom dijelu otoka i istočni dio naselja Vis koji se zove Kut, a cakavski u zapadnom dijelu otoka. Osobine viških govora umnogome se poklapaju s onima hvarskim i bračkim (cakavskim i čakavskim), kako je to predočeno na karti. Dodajemo još ove napomene: vokalni inventar sačinjavaju kratki i dugi voka li: i, e, {?, a, o, Q, u. Vokal � često se tako usko realizira da se katkad izjednačuje s 1: jii : i�c. Vokal a > o katkad je toliko zatvoren da se poistovjećuje s 9: sc)d : glava, 9 je često vrlo zatvoreno da se izjednačuje s u: luj, brud: mc)re. Kratki se fonemi eli, q/u i o (< a) katkad gubitkom kvantitete, naročito u zana glasnim slogovima, ostvaruju (?li >) i: mat'ike/mat'iki G sg : mat'ike N pl., odnosno (q!u >) kao u: visko/zivu (< visko!iivo), a (a > o) kao o: sljol (< sljal). Slogotvorno r u kratkim slogovima ostvaruje se kao slijed a + r (piirst), a u dugim slogovima kao slijed o + r (co rv < *corv "crv"). Suglasnički je inventar vrlo pojednostavljen. Sastoji se od zatvornih suglasni ka: p, b, t, d, e, k, g, f, od spiranata: f, v, s, i, x i od sonornih: j, l, r, m, n, n. Izostaju zvučne afrikate: j, j; l se ostvaruje kao j; a nekadašnja sekundarna veza laj ostva ruje se kao j (i�je) i kao sekvencija l +j: x'iljada, Doljanin. Cakavizam je pojedno stavnio suglasnički inventar za još tri fonema. Suglasnička je distribucija jednaka čakavskim govorima Brača i Hvara. Akcentuacija se sastoji od tri akcenta /", , -l. Slogovi akcentuirani dugim akcen tima ostavljaju dojam poludugih slogova (za razliku od bračkih i hvarskih čakavskih govora). Dužine susrećemo u neposrednim prednaglasnim slogovima kao poludu žine i teško ih je u tečnom govoru zamijetiti. Svaki se akcenat može ostvariti na sva kom slogu osim čakavskog akuta n koji se na apsolutnom kraju izgovorne cjeline ostvaruje kao dugosilazni akcenat: tLfes vai?t : vaiefes ti. Pod dugosilaznim akcen tom u I sg. o-deklinacija ostvaruje se padežni morfem -?n, npr. bob?n : ietqn. -
*** A. Literaturu o govorima ovoga područja vidi u Bibliografiji pod br. 2, 89, 90, 91,92, 94, 140, 201, 297, 377, 524, 6 1 1 , 612, 7 1 5, 774, 782, 987.
B. Zapisi na ovim govorima vidi u Bibliografiji IL, br.: 1 3, 1 1 7. C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Božanić, J., "Komiški dikcionar" (A. Čakavska rič 34, L 2006., 5-50; B. Čakav
ska rič 36, 2008,1-2, 5-90). Božanić, J., "Viški facendijer", Čakavska rič 30, 1 -2, 2002, 1 77-332. Roki, A. F., Libar viskiga jazika. Toronto 1997. 1 10
BraČki ~,....,_
k a rz Q
/
o
DRAĆEVICA
G\
B
o <
tl
g,
"§"'
"' iii 0.. 2.
~·
!;.
"-
Hvarski
o
;;:
karza
0.. OJ
"~
1
3
"-
""'><"~
~ ~· ~
"3."
:::r
o
~
o~ ~oJ>Q> 0
0
8
"" OJ
C3
•
v
viški
k
Q
rz Q/
~
D D -
čakavski govori cakavski govori čakavski s blagom diftongacijom čakavski sa štokavskim utjecajem štokavski govori
Čakavska čitanka
1 .2 . 1 . Vis
(naselje)
Tekst je zabilježio i akcentirao M. Hraste (v. "Osobine govora ostrva Hvara" u: Zbornik u čast A. Belića Il, Beograd 1 937, str. 1 53). GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi napomene uz Hrastin tekst iz Supetra ( 1 .0.7.).
Dvo picigam6rta Bili su dvo picigamorta. Ciivali su martvaca. Jedon je reka drugen neka 'ide kupi vina. On je 'isa. Drugi ea je ostO ciivat martvaca, stavi je martvaca na katridu, a on je 'iSa(l) u kasil. Onda je oni d6sa(l) sa vinon i do je vino martvacu, a oni drugi picigamort ea je bi(l) u kasil govori: "Nemoj da nemu, nego doj meni. Onda oni sa vinon je poce t6rka(t) i ol stroha je umar. 1 .2.2.
Komiža
Tekst je zabilježio i akcentirao M. Hraste (vidi o. e., str. 154). GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBnosTI: vidi napomene uz Hrastin tekst iz Supetra ( 1.0.7.).
Mui, zena i sin Mili, zena i sin imali su jedon brod'ić. On'i su 'isli s tin brod'ićem lov'it i dusli su na jedon moli skojic. Zena je 'isla iskuhot r'ibu ea su ujoli. Kal su 'isli obidvot, poce je skoj ic ton'it. On'i su se veselo ukarcali u brod'ić. Kal su se ukarcali, v'idili su da oni skojic ni skojlc nego r'iba i da se privoltala. Onda su 'isli pul doma i dusli su doma i provjali su st6rima jud'ima. ***
Iduće tekstove zabilježio je i akcentirao P. Šimunović godine 1973. GovORNIK: Pave Mardešić, u dobi oko 80. godine. Po zanimanju je bio bro dograđevni inženjer. Pripadao je onim brojnim čakavskim intelektualcima, koji unatoč naobrazbi nikad nisu prekinuli vezu s materinskim govorom svojega dje tinjstva. Oni se koriste svakom prilikom da govore govorom iz mladih dana. P. Mardešić sam je sastavio ove tekstove i slobodno ih je, često ne zagledajući u njih, izgovarao. U svojem izgovoru trudio se izbjegavati cakavski izgovor, što mu ni je potpuno uspijevalo. Na taj alternirani izgovor nisam se osvrtao, priređivajući dijalektalno tekstove. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: jasno izgovorene vokalne dužine označio sam crticom iznad vokala (npr. u), nejasno izgovorene (polu)duljine nisam označivao. Vidi je zične napomene u opisu viških govora (1.2.) .
Sl'icica i(_.Polspilja Moglo,_je b'it okolo ov� ure, na,__..zeiin Kandalure, otv6ron jo vr6ta Ui)shOdin is,__..konobe, a,__..pr'idQ___me mocak Katine varti rep�n. 1 12
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Odonamo sjocBepo. "Dobro,_yon jutro!" - sla nL,d o'"--'p ul dvura, dvo jandorma bajuneta in'"--'kana, muntoju iia'"--'skule. Udija'"--'son rendlla nose, iakrakunalq__,se L,aiv�lto na'"--'g fmli pud, iia.._jkurih. IntralL,su dreto u'"--'Domine. Ni pasol nLminut, fumocje iad'imil, a'"--'on1t_je protorkala u.._jtoru kuću. DQ_._malo, oto'"--'ti'"--'je. !Spol trav�rse v'idi.._je but'ija. Aha! KaUu.._jc,napili L,nalokali, pomalo naprid, n'istarmo puLDuhl.ega poja. ObQ_._vemu ncgovfir n'ikomu n'iSta, da'"--'nc,b'i rekli da'"--'son'"--'tL,j o rekla." "Ma'"--'j� bilo potr'iba da'"--'mL,tu reces?! Meni rekla, u'"--'more utop'ila." "Dov'idova!" "Dov'idova!"
Novi klobuk RodiUe'"--'j e u'"--'Kom'iii , na velikemu skoju, ma'"--'kaLJnu'"--'je'"--'bilo tri m'iseca odnilUu'"--'ga n<1Jant�rnu Glavat, dLmu'"--'je otai bil parvi lantern'ista. Na'"--'temu molemu skojiću, nasrid m<>ra, pasoLje svoju parvu. ditinstvu oLkojega pameti j os L,don danas llpih uspomen. KaLje'"--'otac 'isal u'"--'p ensjun, fam'ija'"--'se'"--'je prisel'ila u'"--'Kom'iiu, dLje onda moli ucinil p�l godisć puske skule, poLmestron Novakon. Mestar Novak'"--'je bil ii Varb9ske na'"--'Foru, a'"--'oieniLje Komisku - sjoru Katu. BILje puno dobar ia'"--'uc'it d'icu. U'"--'ono vrime blla'"--'je tu veliko skula sa s�s klos muskih i s�s i�nskih. Kom'iia'"--'je imala cet'iri mijora dus. Iza tega molL,je 'iSal u'"--'Spl'it u'"--'reolku. Veselu, regulotu L,Oibijnu ditlnstvu, meju lantern'iste, r'ibore L,teioke, na'"--'molega'"--'j e ostavilo dubOki trog LoLnega ucin'ilo otvorenega, rad'iSnega mlad'ića oLkuraja. KaLje'"--'malo ponar�sal kupllL,s u'"--'mu parvi klobuk - parvu spanć�ru, jecje'"--'do'"--'tad nosil somo ber'ite Lklobuke oUlame. BILje tu cagod lipi klobuk - klobuk oLcov'ika; ia'"--'taki klobuk meritalQ_._je dobota dat L,iivot. Dobar dll slobodnega vr'imena u'"--'Spl'itu provodiLj e nis'"--'kraj'"--'m9ra, po'"--'mul'iman, navraćajuć uvik na'"--'mole skv�re Kosć'ina Uvai)kO, dlju.._je grod1li L,poprovjali brodi oLdarva. U'"--'temu'"--'ga ni bilo lako ias'itit. Ltako"_je'"--'je jedn�ga hlolnega populneva, v�le m'iSeca, dogod'ilo, m61L,je !sal, ka'"--'obisno, som po'"--'parapetu oLdige, kad'"--'mu'"--'je jedon reful v'itra odnil izJlov� novi klobUk. Nikoliko"_jc,je putih klobUk iavartll u'"--'ariji L,pol plesko na'"--'more, VOI) ka dige. KreZJUSti klobUk arija ni mogla iioć, pQ_._je'"--'tako ostol lei�ć na'"--'krelo, dq__,j vomo glavica bila VOlJka m9ra. Vitar oLtramuntone nosiLje klobUk uia"_jome stine skoj�re oLdige. MolL,je skokol oLjedn� do'"--'druge stin� Luvi�_.Je nod'ijol dq__,će'"--'se klobuk da(t) dos�ć. Us'"--'t u'"--'j e hitivol tLmore stine de'"--'fora klobuka, ia'"--'ga'"--'p ribliz'it. Ma'"--'cile 113
Čakavska čitanka
G.re__ju pasovale, ve(je pol gusti mrok, duslo devet G.rih \l.._vecer, a'--"da'--"se'--"n'ista n! promin'ilo. Kad'--"j0Jn'ila d!ga tukalo'--"je iaoblć Katal'inića brig, po'--"je'--"tako klobUk po'--"malo dusal do'--"punt1na oLBacvic, c'Lga'--"zovil Kavala. Lmol(Je'--"je nosal na'--"puntlnu Z
Cov'ik prikq _.,bonde _
KaUmQ._,nasubrac�ru nakarciili vina u'--"bacve, iatvor'ili bukapurtu, prit�gli incerodu Lucin'ili prov'istu, j os n! jugo popusćalo, po'--"onuj st<)ruj: kad'--"je jugo, n! vrime drugo. ·
Ltako__jmo cekoli Mć0i malo rasćarat da'--"bismo'--"mogli portit, navracoli u'--"kafetar'iju, pili corne kafe Lfumali. BllLsmo u'--"t roje, kapit6n Lnos dvo mornora. Kad'--"non__je'--"je pr'id'--"vecer cin'ilo da'--"će'--"p opust'it, pogledolLsmo u'--"nebo Ljedon drugemu rekli: "Homoća". D<)vmo molovali c'ime Lolmotali j'idro, skupilo-Je n'isto svita naJIVi, iena Ldica duslLsu za'--"nos pozdravit Lpo'--"obicoju zezel'it dobar put. Udija'--"smo podvezali dv1 ruke tarcanlla, ukarcali kaj'ić na'--"kuv�rtu, isali flok, salpali s'idro, iaorcali, dv'igli j'idro Lportili. U'--"ill eas, j ecJaLsmQ.jiosli ii'--"vale, v'i tacje 'isal VOlJka, skontralo'--"j e oLpul�nta, 'Ljed6n basi lamp propor6Lj e nebo. Malo pasli j edan grlim Lpocele_Ju padot debele kapje. U'--"tu'--"se'--"je noglo iaskur'ilo Liapuhiilo po'--"karm'i. Ma'--"iapuhalo, da'--"su'--"udija s<)rtije zaiv1ijole. MajnalLsmo j'idro Lostali na_Jomi flok. SvLsmo bili u'--"stivale Ui)ncerode. Nismo puno cekoli, dv'iglo_Je'--"je Lmore i'--"iabil'ilo, a'--"kiil'--"smo bili nedaleko oLdvo skojića, koj(Lbismo raspoznali kaLbLzalampalo, tr! velike bOte jelna za'--"drugun Ljedon j oki reful, nogn'ilLsu'--"non brud na'--"desni buk tol'iko 1 14
Dalmatinski ikavski čakavski govori
da. je'--'zagrabil mortvun bOndun, a'--'pr'iko kvartira oLkarm� ukarcoLje jedon kulaf LMikulu, kojlje'--'je nosal sotov�nto, odnil pr'iko hOnde u'--'more. Somo ea J· e rekal - ohoJ· meni - i ne5tol J· e duiJglovtln u cornu more. Nit smo mogli co v'idi(t), nLco ucin'it, a'--'ne'--'znon jesmQJi co LJekli, somo'--'smo'--'se pogledoli sa'--'napul zatvorenima odma, jeJ;:_pos'--'j'--m9re Lv'itar s'ibol po. "obrazu. žajelno'--'smo obadvo ćapali jedon puntiz�l iLkuv�rte Lzah'itilLga uyore, brez izgovor'it bes'idu. Prikarst'ilLsmQ_je kako'--'smo mogli Lrekli: "Pokuj v'isni daruj nemu Gospodine", u'--'suzami zatapjali Lnaprid navigali, jecnose ni bilo co. Ma'--'da'--'bar�l)ko ni imol stivale, a'--'ovako mLsmo somo v'idili kako gr� na_jno apj9mbo kako stina, 'l_..,pisikonti za'-'nin. tLjutro t� trudne noći arivalUmo u'--'m'isto teraf�rme dUmo imali iskarcat Ludija-..Je prijov'ili kapitonu oLpurta. Malo posli duslLsu pulicjoti Ljos drugega svita Lsve do'--'populnUu'--'nos pitali, re5etali Lap�na u'--'sutun molali. U'-'nami vej ni bilo gusta za'--'zivot, po'-'smo'-'onako glolni Lumorni 'isli na'-'brud, pol...Jivu, zaloz'ili po_jelnu slonu r'ibu i'-'bokun kruha, zmul bevonde, pofumali spanulet Usli leć, a'-'da-..Je'-'o'-'iskarconu ni progovor'ilo. Ltako'-'smo u'-'tuz'i Lzalosti pasali nikoliko don, ukarcali nisto robe ca'-'su'-'non bili operćali Lportili puLdoma. Kako'--'su doni vej bili skrot'ili, a'--'v'itar skarsol, mLsmo'-'se ap�na pr'iLnuć nosli 'isprid nasega mula - a mul karcat svita, kako da'-'dohOdi vap9r. Introjemo u'--'p orat na'--'somi flok, po'--'malo, kako da'--'g r�mo za'--'sprogud. U'--'j edon put obadv
-._....:
-....__.,-
""'--"
..._...
.
..._....
__
Vakonce na braceri '--'
o
Pri nego'--'j e muj otac introl u'-'sluzbu lanternlste imoLje svoju brac�ru. .._ bila rovna trabakulu, Obcz....Juj brac�ri puno'-'se'-'je provjalo, je:t:__,j e'--'p Q...kariku je omatona kako brac�ra, na'-'jedon jorbul sa'-'tr�vun. Otac'--'je brac�ru a'--'bila izgrodil zajelno sa'-'nikoliko prijat�j, a'--'ne'-'znon je bil ()<.oji kalafot s'-'n'ima. Na'--'svaki nodn brac�ra'--'j e bila nisto esterega. Otaz'--'bi za__p'ikoliko vijajih vazel sobon po'--'jeln�ga svuga dobrega pr'ijateja, a'-'us'-'tU'--'je imol uvik jelnega ploćenega mornora. Tako-..Ju navigali za'-'Mlelke, Pulju, Albaniju, sve do'-'Garske. BiLje poznot kako neustras'ivi pomorac. Da'-'spom�nem somo jelnu: u'-'Albaniji dese taljonskih brodih, puno većih, skunih Ltrabakulih, cekalo'-'je, nakarconi parvin karikon oLstajuni skoroncih, da'--'bLjugo popust'ilo za'--'moć travedat Adrijatik. Brac�ra'-'je dusla meju'-'zolnima, nakarcala-..Je Lportila za'-'Bari. Parv� l lS
Čakavska čitanka
skoronce'--'bi Lltoliju svake stajuni jedva dod�koli. Azv�lto'--'su iskarcali, vazeli savuru Lvrotlli_ye tL-Bojanu dUu nosli sve brode na._j'idru, kako'--'su_Jh bili ostavili. Jedon Taljoll.J.n'--'je dovikol: "Schiavone diventato matto." Nakun brac�re otac'--'je pasol trlde5el godisć pQjant�rnami Por�r, Palagruza, Lastovo LGlavat, dLson LF> pasol parvlh mojih ses godisć zivota. Kaq_je'--'otac 'isal u'--'p ensjun, prisel'ilLsmo'--'se u'--'Kom'izu,
____
____
____
____
____
____
____
.._,
...._...
.._,
.._,
.._,
.
____
____
_
____
____
____
____
____
____
____
____
.._.
.._,
.._,
'.._:
____
____
----
.
.._,
.._,
�
____
____
----
____
1 16
.._,
____
Dalmatinski ikavski
čakavski govori
Komiža
KaLbi d usli u'--"n'iku misto, nabavi!() i friskega m~sa (_JaUha. M~so'--"bi kuhali dog'--"bUe karcalo, po'--"bi bilo juh~ za'--"dvo-tri dona, 'l...-kupllLbi voćo Lverdure. Jelna stvor kojo nikako ni smlla falit, biLje baril sionih glov Lcriv za'--"brumat, ca'--"bLsmo vazeli oLfabrike pri part~nce iLKomize. Osin svega tega bilq_je obilatega apetida, a__ja)petid doje dobar gilst svakuj hronl. Pr1LvececbLse ISlo spremit veceru oLribe, kojo'--"je jos bila u'--"m<)ru. AkQ....._se glove oUardel istucu u'--"jelnu kako pastu Lmeju dvi ruke ucini kako balatu ()liti uyore za'--"brumat, balota'--"bLse na-..Jno raspala Lzamutlla okolo sebe LdQ....._malQ....._bi sve zacornllo oLusot, sporih, pkih Lcaniulih. U'--"ono vrime svako'--"je vala pQJkojlma bila bogata oLt~ matmsi. svaki oLnos trojke isaLbi na-...Jvoje misto: mornocbi uzegal ogon n'l...-fug~ri, borba 6ndre'--"bi vazel dasćku \.._;luz, a'--"jo tunicu. Na'--"udicu'--"bi nadil crivo oUlone ribe Lhitil 4....-oni mut~z. Ni bilo potriba dugo cekot, jo'--"bi ist~zol ribicu zaJibicun. Ribe'--"bi dodovol borbi 6ndretu z<\.Jh'--"ocistit, a'--"mornocje vej'--"bi spravil pOfrigu Ldoyalo LJ:>rujeLje bil go tuv. Na'--"jedon veliki pjat varglQ....._bLse p~t-s~st f~t krUha lli kolaca Uopliu sa'--"brujeton'--"bUe izvornllo na'--"oni kruh. ILpijata_Jmo grabili svaki na__jvflj kvadret tu'--"je plilki pujlski moli pjat. Brac~ra'--"je imala pQ....._karmi jelnu gabinu sa'--"dvi visoke posteje. Ispol post~j skafetini zaJobu Lhronu, a'--"meju dvi posteje skrivan~l. !spol stola skafettn sa'--"kortami Ldokum~ntima. N avar stola kvadar sv~tega MikUle. Mornocje imol posteju u'--"provi, a'--"jo_Jon bH sa'--"kapitonon u'--"karml. U_jitnu doba ovaki vijaji bilUu puno lipi, ma_jlto uzo bit Lbonaca, <\....-uzo Lzapuhat. 117
Čakavska čitanka
Jelnega vijaj a smQ...se ._ u Spl'itu n akarcali cim�nta za novu fabriku sardinih Mardesić. Fabriku je fundol borba Joko Marde5ić, ca,__ju ga zvali Visćica. Fabrika,__je je grod'ila na n'ivi blizu sv�tega Roka, �....#mju____je bil kupil u miiga oca. Justo__jmo bili p6rtili iz muH1 'ispril sanit6di u____Spl'itu, kaLnos jednon Dalmatin Drvendinin zove da___g_ a____vazmemo do Kom'ize, jerbo da je izgubil vapor. Borba Ondre je udija mene uput'il u kaj'ić da ga gr�n vaz�st, je�_j, __in61 da je tii sijavac, a u,__jeb(_je kalkul6l da je sijavac na brodu kako jedan moli mot(>r, jetJu sij6vci bili poznot'i kako joki vogadiir'i. Iz6sl(Jmo na vesla Lpasali digu, m a bonaca je kalma, nLćiiha oLv'itra. Voz'ilUmo do kasno u niić Lnod'ijolLse da će nos ćapat burin - ma n'ista. Sutradan diislo je dobOta puln�, a....mUmo ..:ap�na meju lant�rne Razon i___Livka, ca će reć da__jmo u Spl'isko vr6ta. Vitra ni___za_Jik Uvaku malo bi jedan oLnih troj'ice vazel veslo dq__,b riid bar�IJko darii rotu. KaLje osvan'ilo drugo jutro mL}mo u Viskemu konolu u visini skojića Vodnoka. Ovo____je treći don q__,uvik se pomalo vozi, aJ_jr1sko hrana i(zLSpl'ita._..,non pomalo skarsoje. PopulnLsmo ostavili briid na sva jidra u kul fu Lj6 son sa mornor�n vazel kajić OUsllJmo puLkraja za ujot kojega konca za veceru. KurenaLnos nosi malo puLSre s u non u pr(>vu Ulabo nopridujemo. us tu se je dv'iglo i___m(>re Lpocelo polivat po je____tukalo jelnu filu cim�nta is kuv�rte h'itit u more. Tako smo s�sti don, na z6lnu, pri___puln� diisli u____Koml iu. Svaku vecer tukalo�e pol'it briid, pomest i___zal'it kuv�rtu, da__je briid ne,_psiisi. Jo bi vazel kajić i___uciniLbi jedan jir okolo broda polivajuć sa sesulun mortvu bondu. Morn6t_,bi urNil kuv�rtu, a kapit6n bi 1Sal na kr6j interesa(tLse za novi karik, jec.,je u,__jvakemu mistu imal nikega sviiga kako ag�nta. Jelnega lltnega lneva bllo je lipega majistrola, obidvolLsmo malo ranije (i) iz Visa uputllLse pr6znin brOdon u____Spllt. KaUmo izosli u ViSki kon61, kapiton Lmornor malo su-..Je h'itili i___zadrimali, unenUu doli rotu i___temun. ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
_
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____ ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
.._,
.._,
.._,
.._..
•
.._,
'--""
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
1 18
____
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Ispril nos, je jldril jedan pujiski trabakul sa tri ruke tarcarula n'l_,majlstri. BiLje u'-'punemu kariku. J6-.Jon za'-'mOI)kUl oLkarm� zadil jedon sćop Lno'-'n natakal des�tak sMskih kolocih, kojtJon destrigol do'-'Spl'ita. Vitat_je forcol LmUmo pasali Pujiza. Za'-'nas prozni brud imalLsmo puno j!dor LkaLje brud pi'>cel skocat Ljorbul skripat, kapiton'-'s�_je probudil L.nLmu bilo droga d'l_,ga'-'nison zvol. KaLsmQ_}e u'-'Spl'itu vezali poLJivu, Lj os pul ure Iza tega, dusaLje Pujiz. Z'l_,mene ni bilo većega gusta nego__jtot na'-'temun. Drugega l'ita privozllUmo barlle slane r!be iz'-'Liistova u'-'Kom'izu zru. KoLovih brodih temun dos'ize duboko 'ispal kolumbe, ma-.Je temun more kalovat Ldv'izot kako'-'j e potrlba. Vitaz..j e jos forcol i'-'prova'-'je zadiibla u'-'more tol'iko da__j'-."je morsk(> p'ina mogla dotukat rukun pr'iko batajiilih. Sve ca'-'s� je moglo prinit pr'inilLsmo na'-'k armu za'-'k ontrapiz, fug�ru, konope, jelno sidro, ma'-'non'-'s e'-'je borba 6ndre zabr!nul, jecni bilo moguće u'-'temu stonu skr6fit jldra. GovoriLnon'-'j e: "meo moja, izvornlćemq_je pr!ko glov� kako j os n1kur." Pr1Lvecer diislLsmo pod'-'Lastovo CiUz'-'daljinUmo vidili pr'iko cilega skoj a jelnu bilu fasu. Tu'-'su bile bOte kojLffiu'-'s e odbijale oLskoja kako_je mre bucalo po'-'velikemu skoju LPQ...m6lemu .., skojiću, ma'-'(>nde dLsu bili vrata, (>nde ni m(>glo bucat. Tako-.Jmo mi na'-'sva jldra Lsa'-'velikun brivodun intrali u_Jivo većo vrata Lu-.Jedon piiUmo-.Je nosli u'-'vali u'-'banaci, UJiporu oLskojlća. Bilo'-'je tu veliku iznenod'Me Z'l_,nos dvojku malpratike. MajnalUmo j!dra, surgali u'-'zoklonu skoji:ća Lveceroli kako judi. U'-'valLje bilo nikoliko surgonih kasunih, kojUu imali sve b6nde izbuzone naJape oLdvo tri centimetra. KasunLsu bili m�tar zq___m�tar Lpul sa'-'purtelun Ls6mo malo'-'j e ishodllo VOlJka m(>ra. U'-'te kasune r1bori dariidu zive jastoge, koje nisu mogli prodat. Kasno tLvecer diisaLje jedon r!bor sq_ puno jastogih, po'-'je'-'jedon dil stavil u'-'svuj kasun, n'ikoliko�h'-'je odagnol lL-selo, a'-'ostalu'-'je ostavil lL-brodu. Brud'-'je armizol na'-'s'idro Lotvoril zdrib na_jno broda. KaLs'-."je brud napunil m(>ra, ostalo'-'je j os jedon p�dan vol)ka m(>ra. KaLje u'-'jutro r'ibor diisal vidit jastoge n!koliko-.Jh'-'j e vej bilo krepala, jer krez'-'oni moli zdr'i'b nisu bili dobili fr'iskega m
__
__
__
1 19
Čakavska čitanka
na�don. Rlbot: je one zrvje odagnol u,Jelo, aJekaLnon�je da�oLonih kreponih mozemo vaz�st kol'iko�non�je potriba. Nakun tega, nikoliko don, mLsmo j'ili somo jastoge, za�obid Lza�veceru. Mayapit6Il__P0Il_)e�je razboli!, ćapoLje al)ginu Ludija�su�ga prijateji odveli u�selo, a�onda vap{>ron u�K{>rculu na_Jikora, a�niSon sigur j� bilo likora u__jelu. Lastovo misto ni uz�more, nego posrid skoj a. Jo LmornotJmo jastoge kuholi leso Lna�brujet, a�jedon ribocnon�je bi rekal da�se�jastoga more ispeć kako u�pećl. Izdub�_Je jelna jama u�zolo Lil�nu stavi jastog Uve zaspe zol<;>n, a navar tega nalozi ogon Lniikun obilate ure vrimena -- jastog�je pecen. Ma�tu niSmo provali. U__JelU�je kapiton provjol da�son�jo na�brodu, a�kako�je moja mama bila Lesić rodon iz�Liistova, udija�su poslali jelnega ditmana sa�konen da�me�dujde vaz�st. Mamin brat, bOrba Luka, kojLje bil zidor, primiLme�je. VodiLme�je sobon u�vlzite koLpoznotih famij, a�jo__jon kako moli iz_jant�rne Glavat dvo puta bil u�Lastovo. U�Lii stovu sv'i znaju tamburat LkoLbojega svita na�zidu�je v!sil cili tamburoski orkestar, oLb!Sernice, braca Lbugarije do�b�rde. U�ono vrime ni bilo druge muzike oLon� koj il�se�j e somi cinllo, a�u� Jil__Je�je Lkantalo. Stajuq_je bila oLom�ndulih Ljo�son pomogal tuć zelene kore na�dvuru. MayenLje bilo drazje na�brodu Londa__Ju�me uzjaholi na�kona Lvrot'ilLme nose u�valu. Jo Lmornor uzivalLsmo d'LJe�vej ni moglo bOje. __
__
AkQ...b.., Lse jedon jastog somo malo ob!Sil, biLje za�nos, a�po�pojima .., uokolo bilo�je prasok, onih nojbojih, lastovskih, kosmiljkih, profumonih. PQ...cili don�smQ...se .._ kupali Uovlli na�tunicu i�_Jajlća. Nakun jelnu petnaste don, kapiton�je ozdravil Londa�smQ..J e prim!stili, ukarcali barlle slanih sardel Lportili puLKom!ze. KaLsmo�se pribliz!li Visu na�jelnu - dvi mlje oLkraja, u�visinl vale DubOke, biće bilo dvi ure populnoća, kapit6n�nos budi Lgovori: "Azv�lto, dko, majnojte j'idro, ćapojte tri rilke tarcarula Lukarcojte kajić, spr�mo__Je nev�ra oLpul�nta." Nebo�je bilo ćoro, nLjelna zvizda ni falila, 'l_.,bonaca kako uli, tako da�nLmornor ni razumil kako til more bit. Somo navar Bisova biLje jedon moli obladć. Kapitoq.Je odredil mene na�trocu a�mornora n'l_.,m anat lJekal: "KaLucini veliku m{>re Ljo zavicen "Majna!" 1mote spustit jldro ca�morete zvelt!je. Malo posli nebo�se�je naoblodlo u�cornu nilć. ZapuhalQ___,j e Lpocelo lampat, garm!t Ldazj!t. M{>re LvHar bilLsu�non u provu i mi smo burdizali za ćapat puntu ol Stup!sćo, a tu hOće reć puntu oLvale komiske. Ma_Jzmeju Bisova LVisa strahov!tLje kur�nt Lposlovica koze: ....__,
.
...__,
.._...
",_..
... tra Busi e Lissa, marche te subissa... 1 20
.._...
..._.
Dalmatinski ikavski čakavski govori
KaLsmo bili nedaleko Bisova viral(_}mo Lnodijol(Je da ćemo ćapat Stupisće, ma nos kurenat hiti:J· e defora . Stupisćo, dobota na misto di smo bili jutrus, a-...već,_je ....pulnl. Vitacje bil malo voltol, opeLsmo virali LuputllLse puLBisova. KaLsmo bili nikako u-...p....- ul puta noslLsmo joku iiJkrozonu m<;>re Lbrud-...je ....- nikoliko putih grubo zarolol, (a) akQ._,bimo u-...p....- unemu kariku ukarcali jedon kulaf pr1ko folkih, mogll.Jmo Lpoton1t. Kapiton vice "Majna!", Ljldro-...je ....duslo d<)li, q__,gurno lantina sa-...p....- ul jldra 1sla-...je ....- p r1ko honde u more. OstoLje somi flok LvHacnos sad nosi puLBisova d1 nimo toklona, a-...do ....- -...kraja ....ni mija Lpul. Mene-...su ....- ostavili na-...temun, ....rota Mezuporat, a-...on1 ....- dvo-...su ....- !Sli poLprQVU izvadit debelu speroncu, koju-Ju vezali za-...veliku ....sidro i-J1dro pinelali Loparćali za'-'surgat. Kapiton-...je ....- vazel temun, a'-'jo'-'son !sal na-...p....- r<;>vu Loparćol molu livu sidro. Kapiton'-'je mislil pasi\t blizu livega pun tina vale, surgat speroncu, zaorcat priko'-'vale Lna'-'drugu bondu surgat molu sidro, po'-'se tako na'-'dvo sidra molat niz'-'vltar. Ma-...m<;>re-... ....j....- e tako buciilo da-...mornor ....ni cul kaLmu-...j....- e'-'kapiton dovikol: "Fondo speroncu! " Jo'-'son moj e sidro utopil kako-...j....- e bilo receno, ma kaLje-...kapiton ....dusal na-...p ....- r<;>vu Lv1dil da-...speronca ....jos visi niz'-'b6ndu, ćapoUe'-'je za-...g....- lovu Lzavapil: "Sv�ti muj Mikula oLsi zaboravi! tvliga Andriju Zvanića?!" Zv�lto'-'smo surgali speroncu, malo nutrije oLmuga sidra. Veliku m<;>re iz'-'voiJka nosLnos na'-'kroj, molu s1dro-...je ....- agvantalo ma'-'speronca dere po_Jnu Ln�će da'-'ćapo na'-'krolko. KaLbLdusla kojo veliko bOta, malo po'-'malo surgadinu kreuuke da'-'ne'-'pukne, q__,kaLbLmalo popustllo, na._;uke-...bl.Je ....pot�gli malo vanije. RazumLse da__jmQ._,blli majnali flok Lpodv1gli temun povar kolumbe. KaLje-...ćapala ....Lsperonca molalLsmo-...se ....- dQ._,poLsomi kroj LvezalUe na'-'oba sidra. More bH da'-'jcbilo s�st urih populn�, a'-"mUmo oLdvi ure u'-'jutro, svaki na'-'svoje misto sa'-'svojin konop�n, glolni, mokri, um<;>rni. Tu ni bilo siguro misto, ma'-'bOjega ni bilo, po-...smo ....ur�dlli Uebe Lbrud Lcagod zalozlli Lpopili. Jo'-'son se hitil na'-'niko darva blizu fug�re Lzaspol. KapitOfLme-...je ....- pokril sa'-'bukun storega floka Lmolol onako. KaLje'-'bilo okolo devet urih, oni dvojka-Ju ormoli brud Lportili pulj<.omize, kojo-...je ....- n1kih s�st mij oLBisova. Bilo'-'je jelnaste urih uyoćl kaLsmo'-'surgali u'-'valu Komisku. ....- muci sa'-'m<;>ren, vltron Muj otac, kojLj e cili don pratil tl brud kako-...se Lkur�nton, docekoLnos-...j....- e naJivi LkaLje dusal na-...brud ....nojparvu pito za-...molega, ....kojega ni v1dil po-...brodu. ....Kapiton-...me ....- -...je ....- ukozol ocu: "Onoga, spi kako zaklon." Otac-...me-... ....je ....- somo malo pogladil Lopet pokril sa-...flokon ....LJekal borbi Ondretu da će me sutra u J"utro duć po me. Mozete zamislit moJ· U mamu, kojo'-'je cili don bila u'-'pensiru Lsad okolo pulnoća vidi oca d1 dohOdi - bret__molega. -...._-
"--"'
...._.",
'--"'
.._.
�
,._...
...._,
121
Čakavska čitanka
1 . 2.3.
Okjučina
Raseljeni zaselak Komiže. Govor nekadašnjih stanovnika isti je kao komiški govor. Oni su se uglavnom i preselili u Komižu i dijelili s njima istu jezičnu i ži votnu sudbinu. Nekoliko facenda (zgoda oblikovanih u priču) objavio je prof. dr. Joško Boža nić, koji porodičnim korijenjem potječe iz toga mjesta . On je neosporno najau tentičniji poznavatelj otočkih (posebno komiških) govora. Ove je facende objavio u Čakavskoj riči 37, 1-2, 2009. U oba teksta autor je proveo dosljedno bilježenje cakavskog izgovora. U bilje ženje izgovora vokala navodimo da vokal /el bilježi dosljedno istim grafemom [ej kakav je u kratkim slogovima (sedan, deset) premda u dugim i dugim pokraćenim vokal e ima redovito zatvoreniji izgovor [f!] (pft, s?st : sest "sjesti") i sasvim se katkad prispodobljuje timbru vokala i (viskiga). Vokal a na ultimi zapisivač gotovo redovito zapisuje kao a: grihota, dica, provjat, moća, skarcat, past, tum bat, što je, vjerojatno, novija pojava, koju nisu bili uočili stariji istraživači (M. Hraste, P. Šimunović) . Tak vih duženja ima i u drugih vokala na ultimi: ilvit, kulturu A sg. itd. Ova je pojava neujednačeno bilježena i u Libru viskiga jazika (1997) A. F. Roki, u čijem je akcen tuiranju imao udjela i prof. J. Božanić (noga, voda, mazga, glava, gamba. . ., ali i nada, trava, kuma, vojat..., gonil je na mulii darva i:a prodat). Ovaj ostvaraj treba podrob nije istražiti. Dugo o bilježi se u skali od [oj do [u]: Burba,_]one, un i on, to miiska i tu maska, stiirust, dujde (3. 1. sg. prez.), koseriicun (I sg. ž. r.), puć (< *pQf) itd. Od akcenatskih specifičnosti valja istaknuti da akcenat - na kraju riječi (i ak cenatski izgovorene cjeline) prelazi u -= samar (< samar), umrit (ali: u mrićete), pUt, nikul'iko don (< *don) G pl. (prema: don je, N sg.). U enklizi se to ne događa: i:ovu, ga, nekii,_je, mi ćemo (ali dusli mi). Uz akcenat - nije skraćen dugi slog pred njim, kao u govorima nekih naselja na Braču i Hvaru: cornii._je, dogovoriiju,je, trave (G sg. ž. r.) . Futurski oblici nisu pisani po izgovoru: vajiiće, tumbiiće (nego *vajiit će, *tumbiit će), a nije se dosljedno primj enjivao ni zakon asimilacije: i{ b urba ... iz....pota, ... is drugin. Fonem Hz! bilježi se dvoslovom [nj]. Toneton, ii:....posteje, GovoRNIK: Dinko Božanić Pepe, rođen 1 936. __
__
Cov'ik koji je cinll pute B urba Tone Gobretov bil je jedon puno dobri cov1k. Žlvil je u Okjilcinu is fam'ijun. Lavurol je lozje.1 Hodil je na more,2 na sardele, gonil je na miilii darvii na Lilku3 za prodat. I ol tega je fam'ija zlv'ila. Ali promlnllo se je vrime. Vej se ni moglo zlvH po prinjasnju.4 Svit pocel napilsćiit Okjilcinu. B urba Tonetu dica omakla po svitu, u Jamerike. Dilsla starust. 1 2 3 4
Obrađivao je vinograd. Išao je u ribolov. Luka - grad Vis (bez naselja Kut). Po prinasnju - na starinski način.
1 22
Dalmatinski ikavski čakavski govori
A seidesete godine darzava zatvor'ila skulu u Okjficinu. Zatvor'ila se je skula jerbo je ostalo malo dice i da će didi hodit u skulu u Komizu. I tako, malo po malo, oddil se svit, vej ni nikoga. Ostale kuće prozne. Zapfisćeno lozj6, kupine, drace, paucine, puti zaresli. Somo je ostal burba Tone. Zovfi ga njegovi da dujde zlvit u Komizu, ma Cm nikako, da Cm neće iz Okjficine, da se je un rodil u Okjucinu i da će i umrit u Okjucinu. A imol je burba Tone uzoncu, kal bi hodil piiten, fermat se pok poprovjat pUt, oslć koseracun' koju gronu ea je prih1ćala2 pr'iko puta, oli pokresat tajentun stinu ea je bila perikula za past priko nje. VaZda je un nosil uzo se koseracu i tajentu.3 A znote kaki su put'i u Okjficinu - kars, stine, busak,4 a za u sve kal se ne gre, kal ni svita pok tu lesto obreste. I tako je dfislo vrime da vej ni ku imol hodit putima, ni bestija ni covik, ali bur ba Tone je svej pokrdlvol stine i s'ikal bUsak da ne pokrije pute. Kal bi burba Tone bil isal na kordur5 olvarć tunju6 na ugore oli tumbat pjuskalo7 na ligne, dokle bi bil sldil na kordur, vazda je pokreslvol stine za ne dangubit, neka je rovno, neka je lipo za sest, da kogod ne pade. Taki je burba Tone bil cov'ik. Ma jelnega dona pronil se je glas po Kom'izi da ribori vej niSu nikoliko don vidili burba Toneta. Da mu se ni co dogod'ilo, da ni boleStan? Da vajo puć u Okjficinu vidit ea je iS burba Toneton. I 'isli jo i Andre Pojok, 1Sli mi mojin auton pul Okjficine. Dfisli mi u Okjficinu. Ostavili auto Pri Kulu8 i 'isli na noge doli u Puntu vidit ea is je burba Toneton. Dfisli ml na vrata ol njegove kuće, a burba Tone u posteju. "A ea je, burba Tone, jdte :livi?" "A ovo me u posteju. Bolestan son, j'imon fibru." "A vajat će piić pul Komite." "Vi hOlte, a jo neću. Ku je tu vidil da se bolesni covik dvine iz posteje!" "Ma u Okjficinu vej ni nikoga, umrit ćete." "Ala, sinko, svi ćemo umrit. A jo neću iz Okjficine dokle son ziv." "Ma moća pul Kom'ize. Poslali su nos vasi da VOS dovedemo u Komizu. Gori je Pri Kulu auto. Lipo ćete se ukarcat u auto i ml ćemo vos dovest u Komliu." "Pujte vi, ma jo neću. Ku je vidil da se bolesnega covika dvize iz posteje." A jo i Andre ćapa mi njega, obuci ga i polruku is njin vonka. I tako smo portili pul auta. Vodimo mi burba Toneta jedon iz jelne, drugi iz druge b6nde. I gremo puten [piiten] , a burba Tone svej zabaloje stine, e na jelnu bondu, e na drugu 1 2 3 4 5 6 7 8
Koseraca - jednoručna alatka za sječu tanjeg drva, kosijer. Prihićat - prelaziti preko čega. Tajenta - vrsta klesarskog čekića. Šuma. Kordur - hridinasta obala na dohvatu valova. Baciti udicu u more. Mamac za lov na lignje. Pri Kulu - središnji dio Okjucine s utvrđenom kućom Visković i obiteljskom crkvicom sv. Antuna iz 18 . stoljeća.
123
Čakavska čitanka
bOndu. Da ne b'i kogod pol. C'isti put pri sobon ol stinjok, a :ino da mu je tU zolnji put ea gre otin p iiten kojin je hodil cili zivot. I dusli mi do auta onondi Pri KUlu, do Crlkve svetega Antunija. I ukarcali mi burba Taneta u auto. I p6rtili1 mi pul Komize. Jo ne znon jdmo pasali stU metrih, kal jelna corno maska pasala non pr1ko puta. Kako da to n! njezin posol!
Maska lupeska Bna je u Okjucinu jelna maska ea su je zvali maska lupeska. Jelni su imali tu masku, a veće su ol nje imali sćete nego koristi. Corna2 je bila kako garbUn.3 Bila bi ti u ocigled cagod ukrola. Poloce mliko iz pota na stolU, ukrade bukvu oli llgnu, nacme s!r i tako. A kal je nogun zabal6S,4 dujde opet mjau, mjau kako da n! njezin po sol. I tako to maska, a da ea će, kako će, da bi je vaj alo destrigat. I sal ova fam'ija, ea je imala tu masku, side oni za stolen i dogovaraju se ea će is own maskun. Sal, znos kako je, n! n'ikomu drago ub'it masku, a netiit je se n! lako. Jedan govori da bi je vajalo butat u vrlću i olnit je d'igod daleko u bUsak, a drugi da n'ista n! ol tega, da će se maska vratit. I palo njlma na pamet da bi je vajalo oln!t na Kamik. Tati je jed6n skojk Kamik, ma ni pedeset metrih ol kraja def6ra Purta ol Okjucine. E, govore on'i jedon is drugin da je tu pametno jerbo da maska neće prip!'ivot do kraja, a tamo na Kamik je m'isih, gusćericih, irno ol cega :tMt. I, kal je bilo, ćapali on'i masku i is njun u gajetu. Isli oni na vdla pomalo na Kamik i iskarcali masku na Kamik. Largali se5 ol kraja, a maska ostala na Kamik. Isli on'i dvinut priposte6 1, kal su tU uredili, dusli on'i u Porat na kroj. A maska na kroj ! U Porat! Mjau, mjau, kako da tu n! njezin posol. E side on! sutradon za stolen - ob!dvaju i dogovaraju se ea će is own maskun. Kako destrigat masku? Ni masku lako ub'it, govori jedem, jerbo da maska 'irno devet zivotih. E, ali vajo se netat ote maske lupeske. A kako?
"Znate ea je, nasi, jo znon kako ćemo se netat maske lupeske." "Kako?" "Lipo. Vezat ćemo njun kolo tarbuha7 slamu, izvezat spogen i uzeć. M! nećemo uzeć masku nego slamu. A hOće ona izgorit oli neće, tu je njezin posol."
"E ova ti je pametna! Vaj o njun napravit samor ol slame i uzeć slamu." Olma su sv'i konfermali da je w najpametnije za se netat ote maske lupeske. 1 2 3 4 5 6 7
Krenuli na put. Crna. Ugljen. Udariš nogom. Udaljili se. Dignuti iz mora jednostruke mreže stajaćice. Oko trbuha.
1 24
Dalmatinski ikavski čakavski govori
I, kal je bilo, napravili on'i samor1 ol slame maski. A bilo je to na lozje kal su lavurali i bil je toti j edan veliki plut ol smridi.2 Bili bi popri judi ubroli k'ite ol smrica i ispleli plf:tt. A ti plut bil je radi slapa 61 mora da more manje slopi lozje kl.H su fortunol'i.3 i, ea govorimo, izvezali on'i njuj tu slamu okolo stf:tmka i nazegli. A l'ito je bilo, susa veliko, sve suho. I uzegli on'i tu slamu. Ma kal je maska ćiit'ila agonj, zalet'ila se ona u plut, provilkla se maska kroz plUt, zadil oti nazeieni samor4 ol slame za plut, uzegal se plf:tt, a maska skampa v'ija.5 I gori plut, ćapala ona suho trova okolo. Kii će tu izgos'it? E gose on'i, gose, tarce n'iki doli po more, nose more, poliju, a ea će ti kal se ogonj rasiril. Gose on'i tu, gose, a n'iki će ti: "Mi smo uzegli masku, a maska Okjucinu!" I n'ikako su on'i tf:t velikun mllkun usp'ili izgos'it. I kal su izgos'ili, onako umurni, za cadjeni ol d'ima, gredu doma. On'i doma, a maska pol stul. Kako da tu ni njezin posol. Jopet on'i za stolen oho maski da prokleta bila, da vako, da nako, da je vajo de strigat. Kako? I dom'islil se je najstariji u kuću kako ćedu se netiit te maske lupeske. "Ovo vako, nasi. ćapat ćemo je i butat ćemo je u vr'iću. Jedan ol vos mlajih olnit6 će masku u vr'iću do Jezera i tumbat će masku u Jezero." Toti blizu Okjucine je jelna velo jama, ne ino njuj se Ina. HitiS stinju doli i ne cilje se. Toti su pri judi hitivali store bestije. "Samo, znate, masku vajo istrest ii vr'iće neka pade doli, a vr'iću je grihota tumbiit, vr'iću vajo doni doma." D tu vrime vr'ića je puno vrid'ila. U vr'iću se je nos'ilo trovil, gnjuj, kupilo rogoce, perusće, cukadele.? Ol vr'iće bi se bil napravil skarpuc kal je dazj'ilo za se pokr'it, na vr'iću bi se selo neka je teplo pol guz'icu. A do vr'iće ni bilo lako duć. I, kal je bilo, pala tuka na jelnega da un olnese masku u Jezero. I ni druge, ćapa on masku, buta je u vr'iću i vez'i usće spogen. I gre on, gre tamo pul Jezera da će tumbiit masku. Gre on piiten i sve se m'isli ako mliSka ima devet iivatih, ovo njuj jo gren vaiest pena trećega! I dusal un do Jezera. Odr!Sil vr'iću pomalo, pumnjun, da mu maska ne skamp68 vanka. E, okrenil un vr'iću napuko i da će istrest masku u jamu, a maska ćutila dubinu pol sobon i po vr'ići uzbardo - zagrancala ga gr6ncima,9 un se priStrasil i pustil i vr'iću i masku. sve je !Slo u dubinu. Sve je u Jezero propalo - i maska i vr'ića. "A jes'i je h'itil?", pitaju ga kal je doma dusal. "Hitil son je, ma son h'itil i vr'iću jerbo me je zagrancala kal je ćiit'ila jamu." "A nesr'ićnja bila, i vr'iću non je ukrola, maska lupeska!" 1
2 3 4
6 7 8 9
Samar. Ograda od bodljikavog granja smrče. Da za nevremena more manje vlaži vinovu lozu slanom vodom. Zapeo taj zapaljeni samar. Mačka pobjegla. Odnijeti. Korijen makije, tvrdo drvo dobro za ogrijev. Ne bi pobjegla. Ogrebla ga pandžama.
1 25
Čakavska čitanka
1.3. Korčula
Korčula s Lastovom i zapadnim Pelješcem tvori južni pojas čakavskoga dalma tinskog područja. Samoglasnički inventar čine li, l, e, e, a, a, O, O, U, ul te slogo tvorna /[/, koje može biti kratko i dugo s čestim ostvarajem popratnoga glasa rarJ. Labijalizacija i velarizacija u izgovoru tvore mnoge alofonske realizacije, a središ nji dugi samoglasnici /e, o, al i dvoglasničke ostvaraje. Tako se npr. /el ostvaruje od /e/, [?] do [i] (žfnska, kamjn), do dvoglasničkog izgovora [� (š!.§st, z!.§je). Samo glasnik lal ostvaruje se od [aj i [q,J (post;il, doš(i, svak(!) do dvoglasnika e(lJ (morc:g, dvt;i p�ra); lo/ se ostvaruje od [oj i [9] (taki), si)l, moti)ra) do [u] (svlt!fn I sg. m. r., škoji)n I sg. m. r.) i dvoglasnika ['SJ] (br'SJd, d'SJf, nz:.gt; tak'SJ, zatz:.§). Vokal u/u ima jedinstven izgovor. Vokal ll'/ često se reducira u alofon UJ] (hodat, kolako, čovak). Samoglasnici pokazuju, osobito u zapadnim korčulanskim govorima, laganu nazalizaciju uglavnom u dugim slogovima u susjedstvu nazalnih suglasnika (znqn, nqjboje, mqla, pqn, tetijn Lucqn, nisqn). Nazalizacija se katkad provodi (vjerojat no po analogiji) u okružju nenazalnih suglasnika: dvq (usp. jedqn), jq (usp. {Jn), vf (usp. mf). U slogovima koji su zatvoreni nazalnim samoglasnikom taj se suglasnik bitno reducira (kako je zabilježeno u tekstovima). Refleks praslavenskog nazala 1(}1 iza palatala bio je la/, kako je danas u primjerima zajat, dojat�se... Suglasnički inventar čine šumnici: b, d, g, p, t, k, e, f, l, d; spiranti: v, J, x, s, z, š, ž; sonanti: j, l, r, m, n, n. U suglasničkom sustavu nema /j/. Sonant 1/1 daje lj/: faml'ja, judi, nevoja, zdn].vje, ili se depalatizira: V?lko, valda, ili se opet defonologizira se kvencijom l +j: hil-jada, pol-jana. Praslavenski skup *dj i noviji *dbj daju j: meja, preja, gri)zje... ili recentniji čakavski palatalni ploziv ld'/, zvučni parnjak plozivnom If/, (mlaja, rojjn, dovid?na). Praslavenski skupovi *stj i *skj ostvaruju se kao /s'f/: bl:ls'tina, gus'fer, s'feta, s'fUcat. . . Čuva se stari skup čr: črivo, čdrv, črjen'ilo. Protojezična promjena -ro, -ra > -re u korijenu iste riječi nalazimo u primjerima: gr?b, r?st, r�pak. Prisutno je rasterećivanje nekih suglasničkih skupina kao i na srednjodal matinskom otočju: šenl'ca, (p)čela, g(v)ozje, kuška, Luška; *nobti > nokti > nojti, *!akati > Zahti, lajti; graski, harvaski, dl'go(d), ka(d), P?(t), lUdos(t), ses(t) itd. Zabilježe na je zamjena suglasnika g> k (kaleb), v > b (br?me), l > v (dovl'ifi), kao i na Lastovu. Akcenatski sustav čine ovi akcenti: ", ', - te dužina koja se ostvaruje u predna glasnim i rjeđe u zanaglasnim slogovima. Svi se akcenti realiziraju na svim pozi cijama izgovorne akcenatske cjeline: B'iž�di)šal? Bl'n. D(jšaLbin. Od morfoloških osobina navodimo čakavske oblike kondicionala: bl'n, b'iš, bl', b'imo, b'ite, b'i. U deklinacijama nisu brojni stariji oblici. Spominjemo kratku množi nu u o-sklonidbama: vuci, brodi, krovi. G pl. ima ove nastavke: -0 (stabal, godis't), -i (dl'nari, zw)nci), -a (kona, sela). U D, L, I pl. zajednički je nastavak -imq.(n) (krajima) i 126
Dalmatinski ikavski čakavski govori
rjeđe stari nastavak -ex/-ix u L pl.: po vrsix (Blato), na goli kol'ini (Žrnovo). U imenica a-deklinacije G pl. je -o (n(Jg, biiĆiiv), -ix (Ctrix, pl(Jmbix). D, L, I pl. svršava na -ama(n) i -an, L pl. i na -ax (Dubriivicax). I sg. i-osnova svršava na -ju (jubiivju) i -'rn (kos'frn). ***
A. Literaturu o govorima s ovoga područja vidi u Bibliografiji br. 4, 7, 37, 121, 1 39, 224, 388, 389, 402, 426, 47� 6 10, 760, 893.
B. Zapise na ovim govorima vidi u Bibliografiji IL, br.: 1 9, 20, 21, 73, 1 19. C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Bačić Fratrić, A., Rječnik blatskog govora hrvatskoga jezika na književni jezik rastumačen. Blato 1988, i 1991. Baničević, B., Rječnik starih riječi u Smokvici na Korčuli. Žrnovo 2000. Kalogjera, D., Fatorini Svoboda, M., Josipović Smojver, V., Rječnik govora gra da Korčule. Zagreb 2008. Cebalo, R., Razgovori na mrkenti. Stare lumbarajske riči. Zagreb 2005. 1 .3. 1 . Vela Luka
Tekstove u korčulanskim naseljima zabilježio je godine 1928. M. Moskovljević i objavio ih u monografiji "Govor ostrva Korčule", Srpski dijalektološki zbornik, Beograd 1 950. Ti su tekstovi nepouzdani. Ovdje se donose tekstovi iz Vele Luke, koje je zabilježila Orieta Lubiana i objavila u Hrvatskom dijalektološkom zborni ku 16, Zagreb 2010. i dio su rasprave "Velolučki govor, klasifikacijske odrednice i fonologija", ibidem, str. 125-156 (tekstovi su na str. 149-1 53), te tekstovi veloluč kih pjesama Šime Vučetića kojima je on zbog pojednostavljivanja grafijskih zapi sa pojednostavio izgovor i zapis. GovoRNICI: autoričin djed Krešimir Padovan Kantar, rođen 1 923., te njezina baka Katarina Padovan Kantar, rođena 1 925. i njezin rođak Tomislav Padovan Kantar, rođen 1929. Svi su iz Vele Luke. Bave se maslinarstvom i vinogradarstvom. Orieta Lubiana također je izvorni govornik i njezini su zapisi pouzdani. GRAFIJSKE osoBITOSTI vidljive su iz tekstova. Crtica udesno ispod samoglasnika označava nazalni izgovor (q = an). Grafemom [!Jj označen je reducirani izgovor sa moglasnika l'. Akcenatski izgovorene cjeline autorica je zapisivala skupa, bez raz maka među riječima i bez interpunkcija. L K. P. n! se sm;)lo hod;)t n'ikud/ jerjebi kopri�<)g// n!s'i smf hod;)t/ Talij�ncisu zabranivali rec;)mo ošes uri došes/ n!s'i smf n!ndi p�<)t'/ negosimor� st�t doma/ it�()je bilo tada/l kaje drugo što bilo/ nismo sm'ili p�9t' n'ikud/ t�QS
Čakavska čitanka
v�n ka kopat/ r'it/l pripr�mat z�mju dabišpos'ij�/ korasti ot� ga/ adrugo štosi mog� činat/ drugih prllik� n! bilo/l kasqn j� bi ml�d/ n! bilo mogiit'nosti zapošfjavMa/l umaslinese hod'ilo/l svaka sez(maje nosala svoj posWl lato je bilo zar'it/ krčat ll pripr�mat z�mju zas�dat lozu/ povrt'e ll p�je došla jematva/l t� va daon'i znaju/ dasehodalo umasline kako m�li/ kase zavrsi šk�la/ ilisibi donedije/ ip�ti lipo d� koficu dakupiš/ ivfžeti dv� rog�ča onamo pešes m�tri daje/ ka d':9d'eš don!h/ p�t'eših izast/l oli dv1 tr'i smokve/l nevoja velaka/l 128
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Ka. P. bilismo m�li// n! bilo zakup;}t// m!smo ostali bezoca/ zbabqn stiirqn s�mi/l n! bilo d'inari zakup;}t/l v� p�(>t' us�l!l iujutrose d'ignqt kolo dvi iire/ tr'i p�t'at unde naodred'eno m;}sto/l kasi doš� tamo/ v�ti treat jerbO n!si bi s�m/ negojošihje pritebqn; nego udri ko bOje mOže/ moj s!nko/l akabi bila došla ov�/ kakose reče/ pom�rska str�ža/l T. P. fin�nci// fin�nci// Ka. P. valobitise bilo sprem;}t/ T. P. e/ t�(>je bi monopol/ s(>lje bila monopol! hod;}t us(>ll tj�(>e bilo zabra neno// Ka. P. p� d�(>t'/ brate/ skupit pešes kill/ bilo desetak! primatemu/l kasije skupi! usak odvr'ite/l Tn. P. jeseci:d;}lo/ m�/ Ka. P. dreto kroskon�l uguz'icu/ ip�tat opeta// T. P. iizi s(>l! oparise/ zn�š/l Ka.P. p�t'at tq izZ�klopatice/ kakose zove t� vala tq/ isTrstene p�t'at pr'iko sveg� Šatna r�ta/ d�(>t' uPotirnu/ itamo p� d'igosmo ostal;)/ d'igo n!smo/ ad'igosmo 'išlita doma/ 1 etoti Ori moja/ t�9tije bilo tak� podlo l;} to/1 cilo l;}to otkad svrši skula/ p�smo kupili dodažja!l nismo prodavali/ nego zasvoju potribu smo imali/ jerboje svak kupi nismo s�mo m!fl svakje kupi! jerboje svak bi unevoji/ l O. L. tebije pokoj�n otac bi iš�W kolakosi imala godist// Ka. P. dv� god'ista/l O. L. p�je bi iš�t'� inakqn kolakoje pog1nq/ Ka. P. dv� god'ista otkadje iš�W/ O. L. an!sflv�n nikad rekla kako/ kakoj e qn t�(>bi iš�/l Ka. P. azaprihr�n'itse/ dušo// tamosu bili on'i išl'i sPrinc'ipesqn Mafiildqn; br�d seje zv�// O. L. a'iskleje iš� ti br�d// T. P. izDubr6vnjka mor� Mt bi iš�/ pqn boksita/ rudače// qnje izaš� v�nka/ valdaje bi st�ri br�d/l menije mater imala pjesmicu ot�ga/l t�(>su bili st�ri brodovi/ doš�je naone velike v�le/ on� tr'i v�la/ iost�je nasridu v�la/ krma i prava ostala pr�zna/ islom!se/l kakosi ono rekla dasezv�/l Ka. P. Pr!nc'ipesa M�falda/l T. P. atak�(>je/ tak�(>je/l K. P. blloje Lučani desetak nanemu/ jošjed�nje dožM/l jošjed�n st�ri b�rba M�rko G�bica/ qnje bi onadar m�i// nl zn� niplavat// Tn. P. jeseqn spom'ine t�ga/l K. P. ije/ kakone// Ka. P. naši Liičanisu ovako rekli/ n'ikose nem�(>jte vrt'// nekase mete kako ko zn�/ jerbO komqt'eš ret' nemet'1se/l T . P. ka nezn�š štot'ise/ može dogodat// K. P. tqje bilo p�r stotin čejadi/l Ka. P. n'ikose nemet''ite/ jert�(>su bili nav�l'ili morski pasi/ T(>me/ t�daje 1 29
Čakavska čitanka
bilo svo more ucrven;}lo doklesuse on'i naždrili/ ikasuse naždrili/ reterali suse/ ov'i naš isuse p�k vrgli!l T. P. viš ovo lipo/ reterali/l zn�š što t�9 zn�či// uklon;}li/l Ka. P. uklon;}li/ e/ ip�k su ostali ž'ivi/l ivega m�lega štoje bi vezaliga skonopqn potezali/ dao stane živ/l T. P. t�(>tije osf potresa diibrovačkega najvet'a žal�s uDubrovntku bila okolici/ t�(>su bili skoro sve Dubrovčani/l Ka. P. eBože moj/l K. P. t�(>je bilo h'ifjadu devesto dv�deset iš�ste/ sedme/ �(>srne/l Ka. P. t�(>je bilo dv�deset isedme/ isedmesmo 'išlit'a// K. P. babaje imala dv� god'iSt'a/l T. P. tačno/ tačno/ l K.P. dvaestsedme/ mOžda ukraju dvaestsedme ilipočetkqn dvaest�(>sme/ koncf!n dvaestsedme ilipočetkf!n dvaest�(>sme/ datum sa mi precizno neZn, bilo godiSt'e// qnje iš� tamo uMQntevideo// unje učini tamo ništa nego god!St'e ipo/l iondasu išli ovako/l bije qn i barba Stipe Zlok'it'/1 K. P. stari Božj�k �n te/l Ka. P. qnje bi ukamaru/ b�rba Stipe iotac/ jednu/1 K. P. dobro/ alisuzajedno došli tamo/l Ka. P. ajesu skupa/ l ionisu rekli jed�n drugemu/ t� dv� dinara štosu imali/ daneka znaj ii jed�n zadrugega/l t�(>suse oni dv� povjerili jed�n drugemu/l došloje doba dajeov'i naš pokojt'/ baš nezn�n koj�(>/ zaboravilas popr�vjat ceste/ niko gozjesu viikli it�(>/l iovi govori daseneka prominu/l prom!n'ilisuse/ l pokoj n�t' svidoke ieto na/l ništa nego na/l svaštasmo mf pr(>vali!l O. L. kaste bili išli uEl Šat/ kakoste t�9 bili išl'i!l Ka. P. Ilpo/ partikuleti/ kakose gre/l T. P. moje sqnce bije rat/ kasu četrdeset iprve došli Talij� ni/ idruge/l bilismo poTalij�nima p�su došli četrdeset ičetvrte Nemci/ koncqn četrdeset itret'e godine/ ipočeli strašit/ nevoja/ dat'esve zaklat/ dat'esve ub;}t/ ij� zn�n nemu bratje doša un�s/ govorite dagovorii dabivalo p�tat/ ad'i/ daqn neZn
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Vela Luka
K. P. puLastova/ l T P. itQsmo st~li pop(ldne očet'iri ure/ l j~ kakos'ln j ubi jednega oficira dameukrc~ ostraha/ zasrce Isusovo/ l K. P. koje bi uvojsc'i/ uvojsc'i/ akoje bi slobod~ n tije iš~/ l dica/ st~risu vefinqn išl'i/ l T. P. idokje vojska prošla! t~je bilo vet' tri/ čet!re ure ujutro upetin misecu/ zapravo uzadnin četvrtega/ l idošaje neki/ k~že n~rode moj nemOžese ukrca t nego još sto čejadi/ l zasrce Isusovo/ l t~je nav~'ilo narivu tamo/ nJga nikoga/ l abi jed~ n brg.(ld ost~ pqn mun'icije/ l j~ kakos'ln jednega j ubi dameukrc~// paist'eš Radmil u/ iSt'eš Lovora/ baba/ mat/ zapartlkulu/ l Ka. P. da tije svih odvflt'/ l T P. edoša jed~ n; isto oficir/ l k~že/ l n~rode moj/ nemOžese/ qndekaje isto mun'icija/ nastr~dat'ete im! ivJ/ tQnse n~rod nemože krcat// mamajko moja/ dit'emo sad/ l s4mi auti/ l došli d v~ trabakula Krifjani/ nikad netu zaboravit/ l bije b~rba An te iSekar Novak! obadv~ brata/ l zamalo dan Ismo došll naHv~r/ l bilis u uHv~ru Nemci/ kurbini sinovi// pllhhloje šiloko/ naNemcenas odvell ovi Kril)ani// insoma/ odLuke do Hvara iuLastovo cilu n6f./ l iuLastovosmo prinot'lli/ l idošlo naređene daseukrc~mo za Vis/ l moj Krešo/ dv~ on4 avijona/ l ko gose met'~ umore/ ko gose met'~ ugrmje/ isvak u tek~/ l ikaseje smrklo ukrcalismose opet nanike brodove 131
Čakavska čitanka
trabakul e inaVis/l tam�n zora/ l obli;ično/ sa mi govorimo kakbfe bombardira Vis/ kakotemo sv'i pog'inqt/l sr'ifa/ daž;)loje/ bila magla! itqsmo st�li dovečeri ali nesvak/l n'ike grupese ukrcale naone invazione/ one borbene velike/ p�te s�n ta Mar'ije/ s�nta Kroče/ s�nta Luc'ija/l obašl'i sve doTar�nta/ što n}smo/ Tutur�no iizTar�ntasmose ukrcali/ abilesu protupodm�rničke mr'iže/ valoje izahvat/ m'in"!no sve/l ondasmo otudi išlit1l/ idošl'ismo naGfšku blizu Krete// avijon'idate bombardira kQnvoj/ jerbOje iš� kQnvoj/l ni t�Q iš� jed�n bruQd/ iš� je kQnvoj/l svetije Dalm�cija bila/ okolica Š'iben}ka/ Zadra/ Bukovica/l K. P. Dalmatinska zagora/ B'iokovo iotoci/l T P. doDubr<)vn!ka// tamosmo sti;ili godinu 'ip<)// kaje došlo naređene da'idemo doma/ pakovali sve/ poslali sva pr'isobqn/ pake isve ist�<)j/l ostali još dv� m'iseca bezišta/ bezičega/l valdaje bilo takv� ratno stane/ takv�Q nared'ene/ ip�smo došl'i četrdeset ipete udesetin m'isecu nar!vu/l bilaje narivu ovaki;i tri;iva!l Ka. P. tamosmo bili ušatorima/ lipo g<)reje bi šator/ adoleje blla pržina/ l iležalismo n�jprin tako/ ap�sun"!n d�li nakqn n'ikoliko d�n posteje/ p�smo krali črnima cimenat štosu zi;ihode čin'ili pr'ikod�na/ aponot'i p�<) ukrast zapocimentat malo šator/l ***
Ka. P. j�s"!n bila utekla s�ma beznikoga/l teta V!nkase bila udi;ila! noj ni pokoj"!n muž d� p�<)t jerbO ni im� oca/l im�je mater/ im�je babu staru/l K. P. ni bi odluč"!n zap�f)t// Ka. P. ni qn d� noj p�f)t/l anamaje rekla teta Mar'ija dateona p�<)t/ l reklaje K�tel parit�j se p�t'emo p�t'/l medutjn l bilaj e b<;>rba uBlato/ uMloje nama ednu tetu uBlato/ �ndr'iji iM�tetu mater/l �ndr'ijaje bi m�li! p�je bila M!lka/ M �jteje bi <)vde snama im�lu Mar'iju odvi;i god'istasu imali!l ikasuje uMli/ zaloj e p�f)t tetu vazest uBHHo/l naciviresuje dovel'i/ mrtvu/l kasuje dovelll teta Mar'ijaje tu m�lu nos;)la naruke douLuku/l imalaje dv� god'ista/l iona meni govori/l K�tel ti hod'i/ aH netu/ komf!tu ostavit o gatu/ komf!tu ostavit ovcu/l aj� govorin l v! nemojte n'iko/ aj� gr!nta/l ij�sqn išlata stetf!n Lucf!n Pelin'icqn ll idicasu bili m� a/ M �teje bi m�jli/ Ida ni hot;)la negoje ostala s babqn id'idqn am!smo išlita/ iposlije teta Luca ostala uTurubatu/ aj�sqn šlata uAfriku jerbOje Afrika bila v'iše vruta/ topl'ija/ nego Turubat/ p�su d'ica ostavali 4nde dijebila malo blaž'ija kl'ima/ itak�<)smo ostali god'iste ipo d�n p�sqnse lipo zaposlila ukuhinu/ tamosqn fatigala/l našisu sve ri;id'ili ukuhinu ietoti na/l itak�smo učin'il;� god'iste ipo d�n ibilonqllje lipo/ l onemu ko nf im� n'ikoga ovamo/ koga ni boma glava zanikoga temuje bilo lipo/ l gl�dni n}smo stv�rno bili ietoti/l ijOšsunqn di;ivali pomalo d'inari/l
1 32
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1.4. Jugozapadni Pelješac
Govori su Orebića, Kućišća, Vignja i njihovih zaselaka čakavski s jakim što kavskim utjecajem. Te štokavske osobine prodrle su utjecajem škole, sredstava javnog priopćavanja, turizmom i tih je štokavskih natruha sve više. Iz navedenih naselja školovano je mnogo pomorskih kapetana, koji svoju treću životnu dob provode u zavičaju u govoru od kojega su se dijelom otuđili. Vokalni inventar sastoji se od monftonga: i, i, e, č, a, a, o, o, u, u te f, f: Dugi samoglasnik a se u starijih govornika ostvaruje kao stražnje labijalizirano �Konsonantizam je poprilično pojednostavljen. Afrikate č, ć u svojim izgovo rima tendiraju ujednačenoj afrikati t, palatalno l tek je rubno u suglasničkom in ventaru. Zvučne afrikate j i 3 realiziraju se ujednačeno kao :3. -m na kraju mor foloških dočetaka i u nepromjenjivim riječima ostvaruje se kao -n (mozr, sestr9n, osqn, ali dom, p'itom); to dočetna -n nazalizira prethodni vokal, a ono se izgova ra vrlo reducirano (s on9n, šupj9n, stran9n). O stale pojave u konsonantizmu la ko su primjetljive, ali se nedosljedno ostvaruju i jednake su onima u govorima ostalih uzmorskih naselja kao npr. pč > č (tele), čk > šk (grški, ali kvočka), ck > sk (Fisković < *Vicković), a neke se protežu uzmorjem do Dubrovnika i dalje: -st,
-št > s, š (mliidos, priš), -zd, -žd > z, ž (graz, diiž). Naselja Orebić, Kućišće i Viganj administrativno su pripadala gradu Korčuli. U njihovim govorima zastupljeni su ovi akcenti /", ", -, ', '/. U nekim govornim zajednicama, osobito u onim gdje se ostvaruje stara shema - " (dužina + kratko silazni akcenat) mogu se ostvariti dvoslogovni akcenti (povratili nasuprot suze, sestre). U tim je slučajevima prednaglasna dužina toliko uzlazno realizirana da se ostvaruje kao dugouzlazni akcenat. Novoštokavski akcenti (', ') nalaze se naj češće na penultimi ispred kratke ultime, a rjeđe na antepenultimi pred kratkom penultimom. Pojava dvoslogovnih akcenata ostvaruje se dosljedno, tako da, mož da, i nije uputno govoriti o dvoslogovnom akcentu kao generaliziranoj pojavi. što se tiče čakavskoga akuta n, valja ustvrditi da se javlja sporadički kao relikt i lako se razlikuje od dugouzlaznog n akcenta, jer čakavski ima blagu uzlaznost i blagu silaznost te zadržava istu tonsku visinu, tj. približava se, rekli bismo, du gosilaznom akcentu rl. Njegova se razlikovna funkcija prepoznaje u minimal nim parovima: kraj "regio" kraj "rex", mir "pax" mir "murus", sud "vasa" sud "judicium". Kratkosilazni akcenat /"/ pomiče se prema naprijed sa zadnjega sloga. On se ostvaruje manjom silinom od ostvaraja u standardnom jeziku i približava se kratkouzlaznom akcentu /'/. Prednaglasne dužine nisu jako izrazite, ali su izra zitije od onih u zanaglasnim slogovima. Čakavski akut n ostvaruje se često kao -
-
-
133
Čakavska čitanka
dugosilazni akcent rl i postojaniji je od onog po porijeklu dugosilaznog akcen ta: sačuvan (< *sašuviim), ali na glavu (< *na glavu). Usporedi napomene uz tekstove Korčule i Lastova. ***
A. Literaturu o govorima ovoga područja vidi u Bibliografiji br.: 36, 1 58, 320, 571, 647, 660, 661, 7 18, 759, 841, 842, 843, 844, 849, 907.
C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Ferenca, F. i J., Riči trpanjskoga govora. Split - Trpanj 2001 . Vodopić, N., Kunovske stare riči. Kuna 2006. 1 .4. 1 . Stankovići kraj Orebića
Tekstove je zabilježio i akcentirao P. Ivić godine 1 957. GovoRNIK: Jure Tolj, u to vrijeme imao je 55 godina. Njegovo govorenje obilu je tragovima standardnoga jezika. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemom j označuje se i neslogotvorno j, grafemom q označeno je usko, zatvoreno, dijelom labijalizirano ii, w predstavlja bilabijalni glas, glasom h označen je velarni spirant x. Glas u okruglim zagradama nije gla sovno ostvaren.
Grci PriČau dauu Grci znali di J· e zakopano bHigo. Na ovemu zemništu što se zove Stražnka divojke'-"su pasle ovce. LbiQ._je jedan kamen Lzemne, bio zakopan u'-"zemni. Jedna'-"je ocl_.,nih sidlla na'-"temu kamenu Lplela'-"je bičvu. A'-"tLje gfški jedren�k doš� na'-"obalu, doli ispod'-"nih, a'-"onvu bile na'-"brigu. Sve ozg�r one vidu. LovoiJ koj&,_je sidlla na'-"ovemu kamenu, govorLjQ jed�n neka'-"se'-"d1gne čak. Oni privrnuli ti kamen i iskopali ispod'-"nega jednu m�lu žaricu (to je što se uje drži) Čak. ....._-
-._:
o
._..,
......._..
.._.,
Mora PriČala'-"mLje moja'-"pokojna baba, koja'-"je živila devedeset Ldvi godine, da su pr'iJ·a dušlle more i da J· e i nu dušila mora. I priČale su J· on druge žene kako'-"Če'-"se od'-"ne obr�nit. N'ike'-"bLjon k�zale da'-"ka'-"doje ti pritisak, da'-"drži botiju, da'-"neka'-"začepi botiju Lda'-"sutra t� koja'-"je došla duši neče moč pusti vodu. To'-"bi ona sve r�dila. Ljoš da'-"jed�n veliki škipac, da'-"ga_jzniltra nabije, brok�va, da brokve iz�ju na'-"onu drugu str�nu koja nije šupja, a'-"sa'-"on(> šupjQ str�n(> bila'-"bi pokrivena ona cilu noč. Kad'-"mora doje na,_jm leč, da'-"se'-"probOde na'-"te brokve. Od'-"ovega'-"je završeno, od'-"more. ---
�
-
--
�
......_..
.._.,
-._.:
Brda Sa_jstočne str�ne: brdo od Mokala, VlašČica, vrh od VlašČice, Ćelln�k (nveču pČele nego'-"Čele, po'-"temu se zove Ćelln�k), Žrnovica (zove_ye po'-"temu, što ima ... u'-"temu brdu'-"se vadio kamen u_yt�ro doba z
Dalmatinski ikavski
Orebić
čakavski
govori
na Pelješcu
štQ.jh_jm*du, štQ_,se'-"meje ž'ito). Vižanica. Na'-"temu brdu v'iduJe zid'ine. ToJu (all__p'iko ne'-"zna). B~jke prest~vlau: tl'Lje bila gorika zgrada, bileJU td sestre, jedn~ bila tamo st*la na'-"dv~ otočiča, dl_je'-"sa svjetionik, zovil._jh Sestrice. A'-"druga'-"je st*la pokraj'-"hotela Rivijera, zv~la'-"se Stražn'ica, pQ_,temu putu, zaštQ_,bLtU str*žili, akQ_,bLugledali koi gusarski brod. Treča'-"v'l.Je sestra bila na'-"brdu Vižanica, tako'-"je mi zovemo. Te tri sestre, ka'-"bUšle nLbid, da'-"b(jedna drugon op*lile top. N*rod reče: 'ima tri gustirne na'-"tQ Vižanici, zatrpane, ne daJe'-"one v'idu, Londa reče n*rod da'-"je'-"u'-"jedn9 bl~go, u'-"drugon da 'ima zmiJ. a, da su zmiJ. e, a u treČQ voda, da J. e tieško pogodi. Ovo J. e brdo Kabali, . onda Sveti...__..Il'iJ. a, ali mi..._....ne..__..rečemo "'idemo na...__..vrh Svetoga..._....Il'iJ.e", nego "'idemo na'-"Pel'isac", a'-"kumQ_,gore, rečemo "na'-"Pel'išcu", ne'-"možemo rit drugač'iie. A'-"jLsan Pel'ičanin, (Ječu "ovLv'l.Je Pel'iška". N~jviše gore 'ima tamo, toJe zove Loz'ica, zašto'-"je'-"tu'-"bila loza us~3ena, još 'ima n'iki krek od_j.oze, pQ_,temuJe v'idi. Dana~_je tu izresla gora.
b~jke
..._....
o
...__...
...__...
...__....__..
..._."
~
...__"
Škržole Ldukat PriČala..__..mi..__..J. e
pokoJ·na baba, ka..__..su..._....stare nezin e hod'ile u...__..goru brat grm (plan'iku, Česv'inu), one'-"bLse d'iz~le Lpr'ija p6noča jecnisu imale orlož3a, nego'-"pQ_,zvizdama. D'iglLbLse prestapoko, 1 nisu znali koj Lj e ura. I..__..uput'ili..._....su'-"'"e pud..._....gore, i ka...__..su...__..došli u goru, na...__..m'isto di..._....Če..._....brat prašku (grm), one foje suhe (zovemo praška - gr*na suha kojLse ubere zelena, pa'-"se'-"osuši doma Uož(j;e na'-"ognu). KaJU došli u'-"goru, čuju iz'-"jedne pole (to'-"je'-"stijena, "pola" mi govorimo) da'-"se'-"hoče r'ibe. OnlJuJe malo pripali LpošllJ;u doma Lpripov'idilLsu doma muškima da'-"je'-"t6 govor'ilo is'-"tie pole. Sutra ka'-"su'-"pošli u'-"goru, ponil(j;u malo r'ibe. Conda'-"je to r'ibe nestalo, ....__"
1
Tal. pressapoco.
135
Čakavska čitanka
negQ._.s4._jtl_)zašli Lzemne n'iki spuži štQ.jlt_.mi zovemo škržole. Londvu oni rekli: Nota, što'-'n� e dod'ij;").lo P
__
Bl�go Prija k, onda'-'je jed�n Čovik ponio zakopat u'-'bašČinu jedan lonac novca. l'-'' A'-"'-J·e umriio), do danas se ne zna d'i J·e to zakopano. Ali'-''ima v'iše o'-'tega novca, b�jke, v'irova'-'je n*rod d'L,jCt6 vr�g ... Ka'-'b Ljudi rad'ili zemnu, Lka'-'bLnašli noWca zakopanoga, ncbLga hot'ili doni doma, jeuu računali d život'inQ. VidLje ka'-'SJ.Ldošli blizu: dv� Čov'ika, nosu n'išto naprčeno na konu. Uka su došli blizu nega, tCt su rasprtili. To J·e bio jed�n gosp�r sa'-'negovin ditičen, 1 Lon'-'mu'-'je naredio da kop� jamu. Stavil(J;u to bl�go u'-'jamu. Gosp�cmJ.Lje zapovidio da'-'tu side. Gosp�cmu�e reka A�J·e odgovorio da hoče. I reka da ovo ne srni nikomu hOČP�li mu to Čuva. A...._,y dat do�tfi ncdoju muž Lžena goli da'-'balaju Lne'-'donesu sa'-'sobon kvočku S'L,dvanaes p'iliČa. Onda on izvadi mač i osika'-'mu'-'je gl�vu i pošL,j e Čak. A.__,ti Čovik ŠtQ._.je'-'b'io UJOri Z'L,brat drva, (>'-'je sve to gleda. Lk'L,SU oni pošli Čak, Q'-'je ubra drva Lpoš� doma sa'-'drvima. Imao'-'je samo mater Lništa n(> nije reka što'-'jcv'idio, negQ._.samo d
"'-'
.._..
.._..
Slugom.
1 36
.._,
.._.
.._.
"-"
'-:
.._..
...._..".
1
.._..
...._,
.._.
.._.
....__,
.._.,.
.
"'-"
-
Dalmatinski ikavski čakavski govori
O(dLten�c� Stari su v'irovali da po noči !du Ovi mftvi, koi su umrli, ali ne svaki, nego oni ..._... ..._... ..._... ..._... kolJu Činili zlo, da.._.,ne.._.,mogu po u_Ji).j sku slavu, osu3eni da_jutaju pQ_.,zemri.i. ..._... KaJmo.._.,bilLmi!.li uvik.._.,bLnam pokojna baba govorila: "Nemo hOdi po(dLti orah, smn�t1Če.._.,te v1šČice. Nemo stat na.._.,prag oLkuče, nLtu nije.._.,dobro sti).t, prikQ_.,podne Lna.._.,večer kasno. Lka.._.,te.._.,kogo zazove po.._.,n oči, nemo.._.,mu.._.,se ozva. Mogu li vam priča: ovi tenci, on! su se dizali po noći iz greba i došli bi kro.._.,selo, a.._.,narod.._.,je sti). u.._.,kučama o.._.,stri).ha. JudLbi pos1pali baline (sačmu) ako.._.,bLposumri.ali da.._.,je.._.,tenac. Ako.._.,b Lujutro našli da.._.,n ema tih balina (te sp diže iz greba. Onda bi ub rali kolac o trna, sačme), rekli bi da J. e tenac, da'"'-"'� ..._... što !ma drače. Skupili bi se J· udi, pošli bi u noči otvori ti greb. Ako bi našli '<--) tenca, probllLbLga tin trnovin kolcen. Doši!_je za.._.,v rime repuplike j edan čovik i svita. Blo u svitu za zaradit kruh. Doša....J._,;· e doma. A živio J·e u'-'"'selu, sad nema to selo, poznau.._.,se zidine. Bilo Ćet1rLpe kuća, opustošilo o.._.,ten�ca. TencLsu zvi).li ri.ih pQ.jmenu. KoLbLse ozv�li, osvanulLbi mrtvi. Lovi Čovik što.._.,je.._.,doš� LJ;vita, imLje doma st�ru mater. Ona.._.,mu.._.,j e k�zala: "štoJi doš� doma", da Če poginut. Q " J· o J· e reka: "Ne bOJ. se ti za to. Samo !maš li žita ..._... ..._... u kuči za mlit?" (Imali su On reče: "AJ· de t1 spat, a J· a ču mlit." Ona J· e y '-"'= -._:žfvna.) . . Pošla spat, a on J e mliio. A ima J e pripravan kolac o trna iza vrata. U niko ..._... doba noći niko kuca na vrata. on, zna..._,;J· e da J· e to tenac, on ostaviio žrvna, zgrabijo kolac, otvorio vr�ta LJ;tao Z
..._...
..._... .._..
..._...
..._...
...._,;
..._...
..._...
.._..
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
.
..._...
..._...
-.
-.
..._...
..._...
..._... .
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
..._...
...-.
..._-
..._...
�
..._...
"-_.:
..._...
..._...
-.
..._...
.._..
1.5. Lastovo (čakavski jekavski govor)
Otok s najjužnijim čakavskim govorom. Očituje se u dvjema bitnim oznaka ma: a) jekavski refleks staroga jata (č >je): sjeme, cjep, sjćfa, ubježq, p[povjed(l, pje "plijevio" itd.; b) staro slogotvorno J reflektiralo se u o: soza, jaboka, kok, Pozalica, Hom itd. Konsonant j {j} (kao prvi element refleksa jata) ne realizira se danas u la stovskom govoru poslije l, n, f, n, f, d; pri čemu su navedeni suglasnici u položaju pred jatom dobili današnji izgovor: dete (< djete), fela (< tjela), snevala (< snjevala), fevi (< ljevi) pored jevi. 137
Čakavska čitanka
Lastovo
Govor Lastova sastoji se od ovih vokalnih fonema: i, l, e, e, a, a, o, o, u, u i r, koje je uvijek kratko. Vokali e i o mogu se fakultativno u bilo kojoj poziciji realizirati zatvoreno kao ~ i (J. Suglasnik l zamjenjuje se često sa j: kraj "rex" (naspram kraj "regio"). Afrikata č ostvaruje se kao t Afrikate ć i j izgovaraju se kao čakavski praskavi palatali f, d: Suglasnik x tipični je velarni spirant. Etimološki zvučni opstruenti gube na apsolutnom kraju izgovorne cjeline dio svoje zvučnosti: grebP, ražš, kao, uostalom, u mnogim drugim dalmatinskim čakavskim govorima, što su mnogi istraživači propustili bilježiti. Što se tiče pojava u suglasničkim skupovima, osim navedene promjene: l, n, t, d+ j> f, n, f, d; valja spomenuti da se s, š ispred e i č ne ostvaruju: pnijeii (< praseii), prajl'if (< *praščif); da se š, ž ispred f, d' ostvaruje palatalizirano kao š; z: li'š'fe, dazda (što se zbiva i u drugim čakavskim govorima, ali se na tu pojavu nije obraćala pozornost); da se e, l ispred zatvorenih suglasnika u pravilu ne pojavljuju: 138
Dalmatinski ikavski čakavski govori
xrviiskl, miiška, nego se zamjenjuju tjesnačnim suglasnicima. Suglasnički skupovi na početku riječi u slijedu zatvorni konsonant + šumni konsonant ne ostvaruju se: tela, šenlca, xfi, ko, d'e, a f na mjestu ispred šumnog suglasnika pojavljuje se kao j: vojka, pokujstvo. Obje su ove pojave prisutne i u drugim čakavskim govorima. Lastovski govor poznaje ove akcente /", ", -, , 'l te dužine u neposrednom pred naglasnom slogu i u zanaglasnom slogu. Umjesto čakavskoga akuta rl ostvaru je se često dugosilazni akcenat rl: jedn?ga, tvojfx, soz5 G pl. Uzlazni akcenti /', 'l pojavili su se poslije i mogu se ostvariti na bilo kojem slogu osim na posljednjem i na jednosložnim riječima. Ti se akcenti ostvaruju oslabljeno i na sljedećem slo gu, pa se dobiva dojam dvoslogovnih akcenata: na.__.grebu, it.__.riit, zemjii, sjet'ii, kitplt, pored sjefe, tvoje itd. U morfologiji su sačuvani mnogi arhaični likovi, kao što je, uostalom, slučaj u drugim govorima na južnočakavskim otocima . Usporedi bilješke o govoru na Lastovu s onima na Korčuli i na Pelješcu ( 1 . 3., '
1 .4.).
1 .5.1. Lastovo (naselje)
Oba teksta snimio je Dalibor Brozović 1978. godine, dijalektalno uredio i akcentirao . GovoRNIK: Lucija Jurica, supruga Ante Jurice, rođena 1899. Završila je dva raz reda pučke škole. ***
A. Litaratura u govoru Lastova vidi u Bibliografiji br.: 36, 102, 361, 4 14, 425, 444, 461 , 649, 790.
C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Kućarić, K., Rječnik starih riječi u lastovskom govoru. Split 2001.
Mat na'--'grebu m�lega sina Imala mat d'ea� ved�n godiš't. Samo.__.j e tega jednega sina imala L.JLjo,_je umre. Ona.__.j e vaz dan na.__.grebu kuk�la. Lsoze._;m kap�le d'iboko u.__.grebP, sve do.__.d'e teta. Po.__.not'Lje snevala sina z.__.dvj ema sjet'ami, k�z�.__.se vas u.__.p rlš'tl:n. Qrl_Jio! govori: "Mene._Ju tvoje soze teže negQ.___moja zemja. O.__.daž'j a o.__.tvojex soz cjelo moje t'elo._Je omarcalo. Xodi doma, zap�lLmi d'vje sjete Lne.__.plaćLviše." MaLje sina poslušala Ltako uĆinela l.Jina skapulala.
Mjefani pamet kupovali Culi Mjet'ani da.__.možu pamet u.__.Dubrovniku kup'it. Oprem'ili veji brod po.__.pamet. DubrovćanLjin prodaju kašun za.__.dv�desti 'ij�d cekinov. Lto.__.da.__.je cjeno. A.__.u.__.onen kašunu.__.j e m'iš bi. Otvor'ili Mjet'ani kašfrn, a.__.m'iš.__.j in ubjež� valJka Lnesu.__.ga mogli ux'itit. Tako.__.s e prpovjed� kako.__.s u Mjet'ani ostali bes.__.p ameti Lbe.__.svojex jepjex cekinov. 139
Čakavska čitanka
1 .6. Split
Splitski je govor tipično ikavski čakavski u kojemu je danas kudikamo manje ekavizama nego je bilo u Marulićevo doba. Vokalni inventar sačinjavaju: i, f, e, e, a, a, o, o, u, u i f (smft, kfv, sfk pored r > ar/er: arjav, jarpa, erviiski). Suglasnički inventar sačinjavaju šumni suglasnici: p, b, t, d, e, t, j, k, g kao okluzivi,f, s, z, ž, (x) kao spiranti, te j, l, (/), r, m, n, n, v kao sonanti. Kao suglasničke osobitosti navodim: na mjestu afrikate 3 ostvaruje se ž: žep, svidožba, b'iž,____bozji; na mjestu j (< *dj/*dbj) sve češće je afikata j: pre ja, rojen, mliiji, zvizjete ... pored gospoja, tiiji, preja, meja/Meje. Bezvučne afrikate č i ć su neutralizirane u palatodentalnoj afrikati t; x je djelomično zadržan, većinom je pak otpao: n'iov, ote, erviiski, osobito u nastavačkim morfemima: od ovi naši dobri judi, ili je x nadomješten fonemom lj/: straj, Vliij, o rij, odnosno fonemom v: kruv,
juva, kuvat. Palatalno l je rubni fonem; pojavljuje se u riječima iz standardnog jezika tipa: obf/e, vesele, mo/en, vo/en (=t rojen); inače se na mjestu l ostvaruje j: vejata, voja, judi, žuji. Suglasnik l ostaje na kraju sloga: vol, dolca, molba, osim na kraju parti cipa perfekta aktivnog muškog roda: pl'va(l), kle!kleja, čuja, blja. Redovito i pra vilno ostvaruju se suglasnički skupovi ši i zj: bll'šiat, jošier, baština, odnosno mozjani, zvizjete. Veza jt u infinitivu složenica od iti realizira se kao t: dot, pot, nat, ali se u prezentu takvih glagola zadržava -jd-: pojdeš, niijdeš. Suglasnički se skupovi često pojednostavljuju, pogotovu ako je prvi element skupa zatvorni suglasnik, a drugi bilo koji od šumnih suglasnika: tela, t'ica, sovat, o(b)ziran, nidir, ler, nl'ko, o(d) Šime, Lujca (G sg. od Lutac), maška, spll'ska, juski. .. Ostvaruju se česte asimilacije: ( non, šuša, prejotacije: jope(t), joko, juvo, jafan i kontrakcije: oš (= hoćeš), neš (= nećeš), tiš (= ti ćeš), on,___m _ e (= on mi je), da mi,___j_ (_y'idit (= da mi ih je vidit), d'iš (= gdje ćeš) itd. U domaćem leksiku ostva ruju se na kraju riječi suglasnički skupovi: -st (mast), -št (plašt), -zd (gozd), -žd (dužd), -ši (priši), u nedomaćim riječima mogući su na kraju riječi i drugi sugla snički skupovi. Stara troakcenatska čakavska akcentuacija /", -, -; pod jakim je utjecajem mla đe štokavske akcentuacije. Zbog toga se u današnjem splitskom govoru ostvaruju ovi akcenti: /", -, -, ', 'l. Dugi čakavski akcenti r, -; dobro čuvaju svoje staro mjesto. To, naravno, vrijedi za čakavski akut, koji je čest i može se ostvariti na svakom slo gu: crikva prisvetega Duje. Uz takav akcenat ne ostvaruje se ni u riječi, ni u prozo dijskoj cjelini nikakav drugi akcenat niti nenaglašena dužina (Duje < *Duje, G sg.). Kratkosilazni akcenat /"/ najčešće se pomiče za jedan slog prema početku akcenatske cjeline. Tako nastaju uzlazni akcenti: po,___d _ anu, dva puta, u,___m _ 6ru, _ __
1 40
Dalmatinski ikavski čakavski govori
o(d), jruda. U enklinzi taj akcent ostaje na starom mjestu: trbuf...... me zaboli, ali: gon'it, krtoli, rećeno, Otac, vrja. Kratkouzlazni akcenat /'/ ostvaruje se oslabljen, pa često silazni akcenti na starom mjestu ostaju s oslabljenom artikulacijom. Tako se ostvaruje tzv. dvoslogovni akcenat s kratkouzlaznim akcentom na antepenulti mi, tj. dalje prema početku riječi: igrali, zaposll'ja, stariji; odnosno na penultimu i dalje prema početku riječi pred dugosilaznim akcentom: štritka, debja, digod, ali: dica, danas, jesu, jii mogu, visoka... sve u težnji da se eliminira kratko naglašena ultima. Dugouzlazni akcenat najčešće se pojavljuje na penultimi (rjeđe na ante penultimi), i to obično pred kratkim slogom s jasnim dugouzlaznim ostvarajem: kazat, Pave (N sg.), vino, težaci, pritiskali itd. Dužine su u nenaglašenim slogovi ma gotovo iščezle. U naglašenom slogu ispred skupa sonant + konsonant (šumni ili sonorni) ostvaruje se uglavnom dugosilazni akcenat rl: divojka, starca, kolca ali vojska (od *vojska). Staro prenošenje akcenta na enklitiku gotovo se redovito provodi: u..._m _., ore, po..._v_., odu, na..._n_., oge. Padežni morfemi pod jakim su utjecajem štokavskih deklinacija. U o-deklinaci ji i a-deklinaciji ujednačeni su množinski oblici D, L i L Navodimo da I sg. jo-dekli nacije glasi: m'išon, zecon; u o-deklinaciji kratki pluralni oblici glase: vuci, brizi; u G pl. dolaze ovi morfemi: -o (diin, čaviil, rod'itej), -ov (Vlajov, junakov), -i(x) (m'iseci, dili, koliiĆi); a D, L, I pl. imaju dočetak -man (postiman, m'istiman). Iz morfoloških osobitosti navodimo: u D, L sg. a-deklinacije gotovo su dokinuti sibilarizirani li kovi (muki, n6gi, šaki, ali: ruci); G pl. svršava na: -o (žen, besid, g'iric, zemiij), -i(x) (beštimi, sardelini); D, L, I pl. završava na -an (postejan, ženan). U pronominal noj deklinaciji nastavci su -ega, -emu češći nego -oga, -omu. U infinitivu i u par ticipu prezenta aktivnoga glagola dočetno -i se ne ostvaruje: bl't, znat, str'iĆ, odno sno p'ivajuĆ. U 3. licu množine prezenta dodaje se često -du: p'ivadu, volidu, v'isidu, Ćuvadu ... pored: laju, živu, ok'inu, zaliižu, v'idu. Iščezao je imperfekt i particip pre terita (na -vši!-avši), a aorist je rijedak. Kondicional se tvori pomoćnim glagolom bi za jedninu i bimo, bite, bi!bidu za množinu. U muškom obliku jednine partici pa perfekta aktivnog -l je iščezlo ili participni oblik svršava na - a (odnosno -ja radi uklanjanja hijata): v'idi, radi, pisa, 'iša, poče i počeja, vaze i vazeja, bi i blja, doša itd. U sintaksi je konstrukcija za + infinitiv česta, te ujednačavanje lokativa i instru mentala s akuzativom u mjesnom značenju: Blja..._s_., an u Kašt'ila, sedi prit..._k_., uću. __
***
A. Literaturu o splitskom govoru i uzmorskim govorima od Drvenika, Trogira do Omiša vidi u Bibliografiji pod br.: 6, 26, 34, 222, 223, 225, 226, 275, 336a, 349, 359, 374, 379-381, 385, 386, 415, 420, 421, 422, 505, 506, 50� 565, 570, 580, 603, 615, 643, 644, 645, 66� 698, 772, 786, 791, 793, 805, 82� 850, 874, 875, 876, 878, 879, 882, 883, 884, 885, 970, 971 . B . Zbirke na govorima toga područja u Bibliografiji II, br.: 5 , 6 , 22, 23, 40, 41, 5154, 69, 86, 101, 104, 105, 108 - 1 1 5. C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Geić, D., Slade Šilović, M., Rječnik trogirskoga cakavskog govora. Trogir 1994. 141
Čakavska čitanka
Baldić-Đugum, R., Beside kaštelanske. Kaštela 2006. Magner, T. i Juronić, D., Rječnik splitskoga govora/A Dictionary of Split Dia lekt. Zagreb 2006. Matoković - Dobrila, B., Ričnik velovaroškega Splita. Split 2004. Petrić, ž., Splitski rječnik. Split 2008 . 1 .6. 1 . Split
(Veli varoš)
Idući tekstovi uzeti su iz knjige Ivana Kovačića Smij i suze starega Splita, Split 1971. Izabrao ih je i akcentirao R. Vidović. GovoRNIK: Ivan Kovačić, rođen 1897. , po zanimanju težak, lučki radnik i po štar. Završio je pučku školu, ali je vrlo načitan i izvrstan je poznavatelj svoga grad skoga govora kakav se govorio u starom Splitu s početka 20. stoljeća. GRAFIJSKE osoBITOSTI: fonem u okruglim zagradama nije izgovoren. q _...,mtc1man OL,Svete Mande pa,__.,daje sve dQ _Male Gospe b'iia,__.,san pq__,cili dan u,__.,poju Duje, Lne,__.,samo po,__.,danu ven Lpo,__.,no2i, jq_...,kad,__.,j e,__.,poĆej a zrijat frut, 2uvali bi ga da nan ga ne pokredu. U ku2ici danilu · bi šofaJ· i koJ·u uru bi prilegli LW,__.,je trajalo do,__.,dva m'iseca l'itna, jec,smo'"_jemali oko 2so do 3oo kućie najbojega fruta, cat amerikanski bili i,__.,kukumari. Ujutro,__.,bi svaki dan donos'i!a na,__.,P isturu Lpo,__.,dva puta na,__.,tovara raznega fruta Lpomidori koje,__.,bLmi mater brzo prodala, jec,jcbi slak i,__.,gu štOž, pa,__.,o ni kojLbi kupi u,__.,nas danas catu, sutr'l__,da11_.,bi sam traži. Osobito,__.,su bile slake pomenćuse ka--J naši turski kukumari. D poJ· e san ta dva l'itna m'iseca i...._,sam kuva i b'iia ka mali n kužine, J. er meso '<_;: Lfiba nue kuvalo nLpeklo, ven po,__.,malo man'istre olJišete na,__.,pOfrig, a,__.,v'išje puti Lmorske lov'ine koje,__.,bimo ulov'ili Lnaparali kraj en mora, ka koji žbirac, rak, volak, štrumbula, pa,__.,nanare prilipci, 'l__,dikod Lpo,__.,koja s'ipa, obOtnica LJ;l'išno. . Ka�'--Ubi t6 skuva u Ćistomen moru, J'ili bi sa kukumariman i hivin catan Ldebja,__.,se ka,__.,da jin pandešpane s,__.,maslon. Užga,__.,bi Ćakog šušumadi Lsuvarak pod,__.,bronzin Utruka,__.,bi n'ikoliko zdrillji (za,__.,neJeĆ gnillji, koje nisu bili z'l__,prodaju) parni i_pakriža,__.,bi kapule pa,__.,stavi!a kap uja da.__.se,__.,to usfr'iga Lkonšuma Lkad,__.,bLkapuli poćeli ctnit Haji, doli_)i vode Lu,__.,toj vruĆoj vodi bacija iskrižane kumplire, pa,__.,kad,__.,bLse nLpo skuvali, staviia,__.,bi najpri sol, pa,__.,man'istru oi pujlšku rižetu Lmiilo papra Ltako n'ikoliko puti promiša, ponudi!a sebi Lbraći S'l__,turskln kukumaron, pomon oLkrivon caton. 1\._...,ubra,__.,bi Lsmokav pojaric, kojil___smo jemali na,__.,krugu, a,__.,b lle,__.,su velike i.__.slake d'l__,bi-.J(zLsvake curiia med, pa,__.,ća jenega, ća drugega, ća trećega v'išje putLbi ve gneja Lpriko,J'it'l__,bi doša debel ka bOžji hubak. 6brazLsu,__.,mi par'ili puknut o( dLtustoće, bili-crjen1 ka rusula d'l__,su,__.,mlogi bili goluzi d'l__,mLi ušĆinu. _
_
"-'
,._..,
.....__,
.,__.,
.._,.
.._..
-
..._..,
--
_
"--"
..__
.....__,
142
._.,..
.._..
"-"
..._..,
....
.._..
,..._..
Dalmatinski ikavski
čakavski govori
Split (u pozadini Veli Varoš)
Ltako radeč u,_,,poju zalivaJan frut L,pome, a~kašne L,kavore pQ___cili dan, nlL,zemju nismo jemali, ven~b(_je brat Pave 61 Toma dogani u~žbanan na~tovaru icpuške gustirne tLPujan L,t6 dnevno pQ___tridesetak tol'itri, da~b'i mve sv'i umeli, pa,_j_)ovar, daj(_,omar Q___tnida lega, ayorhlve jecsu~blli šušna l'ita, pa~ka~si jedan put posadiia L,pos'iia, mo raJi zali t daycusane. I....._..sve...__,bi bilo dobro dok'--"ne.._....bi došla n6Č, al.._..ka...._..bi.._..n6Č došla, poČeJ·a.._..bi p'ivat OJtraja ... S.._..menon-._..:J· e b'iia ,.. Pave 61 Toma, al.._..o( d'J..Jcubote i.._..ned'iJ'e ostavili.._...bi.._..me sama pQ___noČi, jet..,_b(_,oni pošli prijatej'iman zabavitye. Otac ne~bi da d
--
143
Čakavska čitanka
A'-'za'-'pd\vo reč mlbl.cme bilo straj o'-'subote ven od'-'ned'iie, j ecsu'-'VH1ji u_yubOtu nil__.noč od1li ceston prem
Oj, maleno, ZCl_...miileno, Ooooooj! 6li:
Spflte grade nq_Jrajini diko u,_.febUe p 'iti, j'isti - lipo, mlade cure navrta t nCl_...mliko... Ooooooooj! Ltako naprid sve dok'-'ncbi zaša za'-'Brdiman. Ka'-'b(__bila m'isečina, Čulo'-'bi._ye kakQ__"VH1ji gredu pQ__"Solinskoj cesti Ugraju 4_..odu jedan drugin na'-'muru. ZapoČel(__bi igrat omar zar ol_,Popovske kuće (__ne'-'b(__je zar dovfš'ili sve dQ...Kl'isa, .." jecnisu igrali izasebice, ka Ća'-'s0gra ZCL-tolon, ven od'ilLbi ceston ka pjanci da'-'b(jšli jedan prama drugon (__Čin'ili u'-'6du ka broj tri, ol boje rečeno broj asan, jecbLznali jedan prikQ__"drugega priHlzit, prikQjive (__desne strane. I'-'eto ti il'iovi glasovi kojLbi dop'irali do'-'moji ušiju men(__su dobro dolazili duan'-'se'-'mane bOja Q__"mrci. Dočin od'-'nedije na'-'noč bllQ__"me višje straj, jeue'-'Vlaji vračadu n'Lposal tek u zoru, na rad n-o:;_.;BetiČinu fab riku, ol ka spl'iski škovacini i manovali, J. er onda ni bilo mlogo riidnikov po'-'Spl'itu. Godine 1 910. brat moj Frane, stariji ocLmene, biia'-'se zaposl'iia dLsu tri puta radili trojica pQ__"osan uri. Tako zaminivajuĆ jedan drugega svaku asan uri doša'-'bi dikod red brata da'-'pojde na'-'posiil na..._.,p6noći, oLbLmu prista posiil na'-'p6noči, al..._.,khld't.,g'Lje bilo straj pQ__"noči doč doma, osta....bi ...., u..._.,toplik do._jzutra (__doša....bi ...., is..._.,posla kacLbLse'-'svanulo. Jedan put govorin ja ocu: "Ćaća, probUdite vi mene pr(__p6noći, pa'-'Ću'-'Fninu dopratit." "Nu, moga junačine!", odgovara'-'mi otk "Ni mene striij !", zalažen ocu LJeĆen da'-'san još lani Čuva dikod siim frut, dog'-'b(__Pave (__Toma bili s..._.,prijatejiman. L<'>tac pov'irova pa'-'me'-'t'iia iskušat Lprobud(__me. iša ja malo pri ponoči dQ...Kimike .." (__doprati dQ.__doma brata Franu, jecbLse'-'tamo ispatiia ležat n
144
.._...
...__
...._..
Dalmatinski ikavski čakavski govori
"Je! kako da'-'ni!", odgovaran san sebi. "U'-'bil(je lancun, a__,v'id(._san'-'mu LJage ... " "1\._,onda'-'bi b'iia ono vrag pakleni?", mudriian ja san sobon. Lsve'-'ja tako mudruj en, a'-'srce držin rukon L__s'itiJLse ja razgovori stari judi - da'-'tue'-'gore vrača t, ven poč naprid, jecčeLtako bOje proč. Zlamenovo:�'""t_Y<:an"_...se tri puta izasebice, ka Ča"_...su Čin'ili BaJ·ini, al"_...o straJ·a nemogu n(._napri n(._nase, ven umrit... "Je, vrag, v'idiia'-'san'-'mu roge na__,m'isečinu!", ponavjan ja san sobon. Lja'-'se počeja vračat, korak pQ_.,korak, da'-'v'idin j
"_...
Jernatva Jematva'-'je bila najvažn'iji posal sl'itskega težaka, jecje---pr'iko asan dili spl'iskega poja bilo pod_Jipin vinogradiman, a'-"pQ...p .., lodnoj ol mršavoj jematvi znalve oče0i zimi gladovat v'išje ol mane, a---jopet kakQ_.,ko! Omar pQ_.,Maloj Gospi znalo---se da---j cblizu jematva. Kako Velovarošani · su kace i"_...karat'ile tako i Dobrani, pa...._. i LUČani i...._.",Manušani g6nalu do"_...mora ."...__, . da__,s e---zatopu (iUzliČu, jecgovoru da__,more liČi bO tam. V elovarošan()i na nizali svoje baČve, karat'ile, badne (._kace najv'išje oko---Matejuške, pa.__.sve daje prema__,grobišČu, do---Baluni, (._tamQ_.,b(ji prali (._zatapali pQ_.,n'ikoliko dan, dočim Lučan(._bi donili karat'ile na__,samu salbunadu (._tamQ_.,b (._ji zatapali Q_.,starine, bi moglo u · bit 'istina, do:��su"_...BaČvice dobili to Ime baš i"_...SVP�mi...._,se Čini, a....to ._"" "_... po---onin karat'iliman i bOtaman Ča'-'bLji bilo na---stotine po---salbunadi. Isto tako opralL__bLJ;e lL-moru mlš'ine Lkrtoli, jecmlš'ine.__.slLse od---jematve do---jematve držale napuvane ob'išene Q_.,gredu d
Čakavska čitanka
spom'inen za....n'ikega ...., Juru iz....Lečevice ...., da....jcdolazi!a ...., u....barba ...., ....lvana ...., Patrijarka v'išje o(dLdvadeset godin izasebice. On! boje obUčeni Vlaji - gazde - blll_,su župani, a....nLbi ...., našla "mrtva ruka" l_,u....t...., ež
-._..:
-...._.,.
....
-._.:
...._..,
146
-...._.,.
.._...
.._....
.._...
.._....
....._,
.._.,
.._...
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Po meni skupilo zar na 'iJ. ade, pa Č'iČali i mast i mene, da�.;:iim ne znan reč bUve b'iia probudiia,jec.-<':mo mokre robe o.._.,masta na.._.,meni osušilQ...se .._ Lpostalo oporo ka suva miš'ina. I ko zna Ča bi sve bilo o mene, da Duna ni priskOČ'iia zid za odlečenin balunon ot pinpinele i naša mene "mrtva" i krepanega, učin'iia uzbunu i tako me spasidu Lodnesedu sve onako smantanega doma. Nos'iia.._.,me striČev Pere l_y.._.,me ne inšempjanega sk'inuli skorenu robu s.._.,m raviman Lpriili.._.,m e studenon vodon. Mater me žestoko plakala m'isleč da neču doč sebi, al pod ladnon vodon poče____san.._.,se budit Lpripoznavat skupjeni svit okolo sebe, tako.._.,san Čuja da.._.,su.._.,me tega dana dva puta spasili. ..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
....
..._..
..._..
"'
..._..
..._..
..._..
-
.._..,
..._..
TurnaČ'ina Ka.._.,su.._.,poja otrgana, mast po.._.,konoban vr'ije j ur osan dan, jet__p._.Spl'iČani malQ...ko .._ .._.,j e Čin'iia opol, ven niijv'išje crno vino od_JinČuše, kojii.._.,je bila niijkorisn'iia, niijv'išje zato jet_je.._.,svršavala sva u.._.,- badiin, dočin ako.._.,je.._.,bilo po.._.,zemji paga debita, roman'ije, glavinuše, vtigave Lostalega grozja boje vrsti, to.._.,b ue poj'ilo, Lzato to grozje spl'iskin težaciman ni bilo kor'isno. Da se vino ne bi užešČilo i uzost'ilo, težaci bi ga svaku večer potrepali Lgorni dil uzd'ignutega masta privrnuli, da.._.,ga.._.,vino obl'ije, Lposli osan dan počela.._.,bi turnaČ'ina. Zaraj.._.,tega da____se.._.,more mast komodno potrepat u.._.,visokin badn'iman - Ljesu konobe visoke, doČin____su težaške komore puno n'iske da____san ja, basurak, moga prstiman doseč nebo. U.._.,m oje prvo ditinstvo malo.._.,je ko u.._.,Spl'itu jemii gozdene pom'išne turne, ven se turnalo na starinske nepom'išne turne, koJ·i su bili uČ'ineni po kučan Ldvoriman, paj_yrtliman, naJiv'ican stiniin, kojvu litiman Lpuntaroliman klesali i učin'ili u liši kolombar s.._.,kanhl'iČen za obruč pa s udubJ. enon kamenicon u.._.,kojon.._.,se prikQ...obrušnog .._ kolombara cidilo vino Lpunilo kamenicu. Sa____strane odJavne kamene padine bile____su 'isto u.._.,kamenu zasađene loze vi soke pr'iko dva metra, kii okrenuto svrdla, na koJ" e bi se nad'ile škrove i vrteč J. i tonule.._.,su sve n'ižje, Ltako pritiskale gred'ice Lutor, pa.._.,pritiskali drop, kojL,b i pod.._.,forcon gredic Ldasak bjuva vino. Tako sve j ače vrteč škrove po_jozi dro(p Lbue puno ocidiia, Lkad.._.,bLga.._.,još jedan put pritresli, pa.._.,drugi put skrovan pritiskali snažno, osta.._.,b i napola suv, jecbLse.._.,vino iscidilo iž.._.,nega i svrš'ilo sve u kamenicu koJ· ii bi se praznila i vino na mašt'ile nos'ilo kučan . Takovi nepom'išni turali kamen'iti bilo.._.,je u.._.,Spl'itu jeno dvadese - trideset. Tako.._.,je onda bilo, a.._.,kasne.._.,s u došli gozdeni, pom'išni turili, kojvu Čin'ili u Spl'itu u fondar'iJ"i "Savo". Stari turili su se počeli zapuščat, J"er su ovi novi, gozdeni, bili korisniji Lmogll_yu____s e primiščat LjaČe.._.,bi iscidili vino. U.._.,j ematvi nisu težaci jemali običaj kuvat meso za.._.,o bid, ven.._.,se pomaga li sa��lanin srdelan, doČin za večeru kuvali bi lazane s muron, drobiman ol centopecon, kako.._.,j e zapovida žep. ..._..
.._....
.._...
..._..
..._..
..._..
...._.
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
.._..,
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
..._....._..
..._..
.._...
..._..
..._..
..._..
..._..
..._..
...._.
..._..
'-""=
..._..
..._..
..._..
147
Čakavska čitanka
1 .7. Šolta
Sva su naselja na Šolti čakavska, osim najzapadnijeg, Maslenice, koja je štokavska. Vokalni inventar: i, i, e, e, a, ii (i u istočnim naseljima alofona varijanta oa), o, O, U, u te f. Svi su govori ikavski s uobičajenim ekavizmima (ozleda, koren, zenica, venac, telesa itd.). Tipični su čakavizmi: a) jaz'ik, prijiit; b) rebac, rest, krest; e) tepal, greb, a javljaju se i u zapadnim novoštokavskim govorima. Od konsonantnih osobitosti ističem: u Grohotama su čakavski bezvučni šum nici č i f neutralizirani i izgovaraju se kao afrikata [tj; primarno i sekundarno *dj daje j (tilji, meja); -l na kraju riječi i na kraju sloga zadržano je (stol, bilca), ali iščezava u muškom rodu singulara u participu perfekta aktivnoga (govori, bl, pa, plaka, kle). Staro palatalno l prelazi u j: kjun, ju t, ali fiiljen, moljen nasu prot pristaljelpristoje, pri čemu je dvografem [lj} slijed fonema l +j. Velarni spi rant x samo se sporadički očuvao i češće se ostvaruje kao j (kujina) ili v (kruv, kuvat). Sporadički se čuva stari konsonantski skup čr (črlvo, čfv). Skupovi *stj, *skj (primarni i sekundarni) postaju š'f (š'fap i š'fiip, gUš'ferica), a *zdj, *zgj posta ju zj (mOžJani, grožJe). Skup -jd- ostvaruje se u prezentu glagolskih složenica s iti: pojdeš, niijdeš, a skup -jt- ostvaruje se u infinitivu tih istih glagola kao -t!f: pof, dOf. I u šoltanskim govorima nahodimo pojednostavljivanje određenih suglasnič kih skupova, i to skupova čiji je prvi dio zatvorni suglasnik a slijedi ga koji dru gi šumni suglasnik: tela, šen'ica, sovat, t'if, maška; često se prvi zatvorni sugla snik u takvim skupovima ostvaruje kao j: dojtiir, klUjko. Dentalni t, d ostaju pred drugim okluzivima: potpis, odgovor, patka. Ipak kod starijih govornika u istoč nim otočnim naseljima (Gornje Selo) čuje se kao na Braču, Hvaru i Visu l (polpis, puLpoja), a u zapadnim naseljima (Donje Selo) čuje se j: pojpis, pajka, lUjka. Stariji govornici imaju u svom govoru čakavski troakcenatski sustav /", -, -; i sačuvane dužine u prednaglasnim i zanaglasnim slogovima. U Grohotama u mla đih govornika, uz navedene naglaske, čujemo oba uzlazna novoštokavska akcen ta. Takva petočlana akcentuacija nastala je pod utjecajem trogirske i splitske ak centuacije: bosa, dobit, mazga, putif, a u Grohotama pittit, kozlit. Pojedini glagoli l. razreda, kao i na sjeverozapadu u Novom, naglašeni su na zadnjem slogu aku tom: peteš, meteš, boden, umren, zoven. Pridjevi tipa č'ist, nov imaju u ženskom rodu (kao na Braču) kratkosilazni /"/ akcenat na zadnjem slogu (nova, čista). U G sg. i I sg. a-deklinacije susrećemo dvojake akcente: noge, nogun nasuprot ruke, rukun. U zatvorenim, kao i slogovima ispred sonanta i konsonanta pojavljuje se dužina (kao i na Braču), a ispred zvučnih suglasnika produžuje se slog: bob, kao i slog ispred skupa sonanta i konsonanta: javla, opii1}ka, starca, divojka. 148
Dalmatin ski ika vski
čakavski govori
'C\<>•~~EW '>
0
~GROHOTE O ~~~ ~~
o čakavska
Očakavska sa stariJOm akcentuaCijom
..,_
STOMORSKA
-v (y,
naselja:
G ~SE GORNJ•
w
• čakavska s mlađom akcentuaci)om • čakavska sJakim utjecaJem štokavske akcentuaciJe
"JKRUSIC S ~ A ,
• štokavska
Otok $olta i trogirsko okružje
U imeničkoj deklinaciji sačuvano je malo arhaizama. Kratka množina u o-deklinaciji: brodi, sfni, vuci; nastavci u G pl. iste deklinacije su: -0 (zub), -i(x) (zubf), a u D, L, I pl. ujednačen je nastavak -man (krfž'iman, m'išiman). U a-deklinaciji nastavak u I sg. glasi -un (vodun, rukun) a u i-deklinaciji -'un (koš'fun, soljun). Vidi napomene za šibensko otočje (str. 151). Padežni morfem G pl. a-deklinacije je -0 (žen, rfb, jabuk), a D, L, I pl. -an (sl'ivan, ses tran). Završni -i u nastavku infinitiva i participa prezenta ne izgovara se (zvat, pOf, ref, odnosno platuf). Imprefekt, aorist i particip preterita nisu sačuvani. Usporedi također napomene u govoru Splita.
*** A. Literaturu o ovim govorima vidi u Bibliografiji br.: 142, 296, 780, 794, 963. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji Il, br. 34.
1.7.1. Grohote Tekst je godine 1947. zapisao i akcentirao M . Hraste ("Osobine govora otoka Šolte, Čiova, Drvenika i susjedne obale", Rad JAZU, 272, Zagreb 1948, str. 153). GovoRNIK: žena od 74 godine iz Grohota. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: dvoglasnikom Q9 označen je izgovor oa (alofon fonema a), grafemima ć i č označen je fonem lt/, grafemom h označen je velarni spirant x, dvografemni nj označuje fonem n. Asimilacijski ostvaraji unutar prozodijske cjeline nisu bilježeni, npr. od......Jufe, kad'-'se itd. 149
Čakavska čitanka
Kako je Zmaj ilka jlla pršurate Jedna žena je pofr'igola pijat pršur®t i rekla je ćeri: "Odnes'i to bratu u poje!" Put je bi dug, a m'isto, di je j emala odnit, zv®lo se je Rudina. Pršurate je nos'ila na gl®v'i u krtolcu. Kad se je uput'ila od kuće, počela je j'ist jednu po jednu i govor'ila je s@ma sebi: "Jedna ni š'ija ni vozi." Ona je sve m'islila, da će jih b'it puno. Kad je došla do brata, rekla mu je: "Evo san ti donila pršur®t, ajdemo j'ist." Kad je on bidan doša, naša je jednu. (Ispričala žena od 74 godine iz Grohota) 1 .7.2. Donje Selo
Tekst je godine 1 947. zapisao i akcentirao M. Hraste u već spomenutoj raspravi. GovoRNIK: Ivan Kudričević rođen 1855. u Donjem Selu. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemi č i ć označuju fonem t, odnosno t'. Za ostalo vi di Grohote (1.7. 1 .). Na dan Gospe oj začeća na osan decenbra 'iša san iz Solina s kruvon i šen'icon puj Šolte. Bilo je u brodu pedeset kvarat šen'ice i deset svita povr karga. Učin'ila je velika fortuna i ni nan dala naprid. Fermhli smo upodan Marjana. Tote smo čekali tr! ure, da će nas pust'it naprid. Vidili smo, da ne molaje i onda smo salpali i 'išli smo puj Trogira. Došli smo u po puta oj Marjana i Trogira i učin'ila je voltadura kontr;;t nan. Jedan je od nas 'iša na provu učin'it potr'ibu, ma je ni učini, nego je sta vikat: "Paron Mar'ine, majna 'idra, eto pijavice na nas." Ja san sam majna 1dra svoj'ima rukan. Malo je majkalo da nas ni privrnulo i jedva smo se spas'ili. Posli toga pala je bonaca i na vesla smo došli u Trogir. ***
1 .7.3. Gornje Selo
Tekst je godine 1947. zapisao i akcentirao M. Hraste u spomenutoj raspravi. GovoRNIK: starac iz Gornjeg Sela. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemima č i ć označeni su fonemi t odnosno f. Ostalo vidi uz tekst Grohota. Oženi san se sedandeset i devete na dv®deset vejače (vele). Od dice ima san ih svega trinaest; pet muških a osan ženskih. Sv'i su sini oženjeni, a (k)ćere odate. Jedna mi je u Zadru. Muž njoj se zove Lip®ri, a njegova mater Meštrović. Nj'ima je sv'ima dobro, a meni slabo. Jedva dob'ijen komad kruha u mojoj. starosti. Za dešpet proda bih sve, s®mo da 'iman komu, ma u našen selu ne će n'ikor da kupi.
150
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1 .8. Šibensko otočje
Izuzmemo li govor Žirja i Kaprija, koji zauzima rubno mjesto u ovom arealu s posebnim izgovornim inventarom i akcenatskim ponašanjem, ostali otočki govo ri imaju ista obilježja. Pučanstvo ovih otoka u stalnom je doticaju sa štokavskim kopnom, osobito s gradom Šibenikom, pa u čakavštini ovoga otočja zapažamo go lemo isprepletanje starih čakavskih i novoštokavskih govora. Vokalni inventar sastoji se od ovih monoftonških vokala: i, i, e, e, a, a, o, o, u, ii te f, f. Dugi vokali e, a, o imaju, osobito u govoru otoka Zlarina, gdjekad s obzi rom na odgovarajuće kratke vokale, napetiji izgovor i stražnjije mjesto izgovora. Taj zatvoreniji izgovor (?, �' 9) čuvaju oni i onda u naknadno pokraćenim slogovi ma: r'ib? G sg., s'ilqn I sg., čiivt;� 3. lice sg. prezenta. Pri tom zatvaranju, koje osobito nastupa u slogu koji je zatvoren sonornim n, zatvoreno ? (< ?) može se realizirati kao i (grin umjesto gr?n) i 9 kao u (nun umjesto n()n). Veza vokala sa završnim -n (ili -m) može katkad dovesti do potpune nazalizacije prethodnog vokala: molj l. lice jednine prezenta (< malin), jaglc) I sg., osq (< osan < osam). Svi su govori ovoga otočja ikavski s nekoliko uobičajenih ekavizama koji se jav ljaju u jugoistočnim čakavskim govorima i čine na izvjestan način prijelaz prema središnjim čakavskim ikavsko-ekavskim govorima. Suglasnički sustav zlarinskoga govora sastoji se od ovih zatvornih suglasni ka lp, b, t, d, e, t, f, (d), k, g/, spiranata If, s, z, š, ž, xl i sonornih suglasnika /j, l, f,
v, m, n, nl. Uz suglasnička obilježja navodimo: a) izostanak zvučne afrikate j; b) ostva raj bezvučne afrikate č kao t; e) tipični čakavski izgovori f, d'kao zatvornih den talnih palatala. U Šepurinama, Jezerima, Tisnom i Murteru bezvučne su se afri kate neutralizirale i izgovaraju se kao {t]. Zvučne palatalne afrikate također su se ujednačile i izgovaraju se kao 3. Osobitost je ovih govora često ispadanje konsonanata na početku: (p)t'ica, (p)šen'ica, u sredini riječi: bril(t)ski i na kraju: bro(d), dese(t) i u izgovornoj cje lini kad se susretne završni suglasnik s drugim početnim suglasnikom u riječi: na(dJ-...g ..- robon, ka(d)-...pita ..itd. Završno -l participa perfekta aktivnog u muškom rodu jednine nestaje ili se nadomješta s -a (odnosno -ja radi izbjegavanja hijata): doša, dobija. Stari skup š'f (š'fap, iš'filt) dobro se čuva, a čuva se i stari skup čr (čfv) uz novi je cr. Suglasnički skup -čk- redovito se ostvaruje pojednostavljeno kao šk (luški, grški). Stari glagolski infiks -nu- (< -*n9-) javlja se kao -ni- (ton'iti). U ovim govorima ostvaruju se stari čakavski akcenti /", -, -;. Kratkosilazni /"/ redovito se povlači s ultime na penultimu i na novom se mjestu češće ostvaruje r,
151
Čakavska čitanka
~ibensko područje
"" .
kao akut n (sestra, noža G sg.), a rjeđe ostaje isti (je(d)na, moja). Duga nenaglašena dužina ostvaruje se neposredno pred naglašenim slogom, a dolazi i u zanaglasnim slogovima. Obično se očituje više zatvorenošću sloga nego kvantitetom, a u mlađih govornika kvantiteta i zatvorenost sloga ne ostvaruju se. Od morfoloških osobitosti ističemo kratke nastavke u pluralnim oblicima imenica muškog roda (zidi, bori, brodi); nastavak je u G pl. muških imenica na -o(v) i ženskih na -0 (dasak). Infinitivni je dočetak na -ti, -t'i.
*** A. Literatura o ovim govorima u Bibliografiji br.: 3, 157, 160, 206, 212, 353-357, 358, 416, 417-419, 430, 462, 547, 578, 653, 733, 741, 820-827. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji II, br.: 24, 81. e. Leksik: Bjažić, S., Dean, A., Zlarin. Kratka povijest i rječnik, Zagreb, 2002. 1.8.1. Zlarin
Tekst je snimila Ljiljana Marks 1977. godine. P. Šimunović je godine 1980. presnimio tekst s vrpce, dijalektalno uredio i akcentirao. GovoRNICI: tekst I. i II. ispripovijedala je Ljubica Maškov, rođena Vukov, iz Zlarina, rođena 1901. Pripovijedanje je živahno i dikcija dobra, izvrsno vlada materinskim idiomom. Tekst III. i IV. ispripovijedala je Srećka Gregov, rođena Gregov iz Zlarina, rođena 1903. Njezin je izgovor izvrstan. Dobro vlada materinskim idiomom. Tekst V. i VI. govorila je Nada Kadijaš, djevojačko prezime Acalin, iz Zlarina, rođena 1904. Ima dobar izgovor i izvrsno vlada materinskim idiomom. 152
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Gospa od'-"Raše!e
l.
Ona nam,.__j e dido pričala. Nama je bilo interes�tno kako____su onde ugrad'ili crkvicu. A ona kaže (o )vako: Da___yu onde bili vrtli, da je b'ij a vfta(l) staroga Milutina. Usred srid� on� dLje crkvica. Londa da tLse st�ri bunija ka(dLs0šla crkva ugraditi, da je____poš� Lda jcpos'ik� onu rašelku; dLje Gospe odabrala m'isto, za____da joj se crkva ugradi. Da je ona odabrala to misto Lda je prošla jena divojka iz, iz Borov'ic� daJ'-._je zvala Zumberkova Lda je zov� je(d)na gospoda. Govori: "Divojko", govori, "dLti 'ideš sada?" A__jo)na govori: "Iden u crkvu." Da j e bila n edita. AJ o ) na govori: "Kad__Jdeš u crkvu, da bLtLzamol'ila paroka da d<;>jde ovde Lda zamejašu ovde crkvu. Ovde je moja žela da___ye ugradi crkvica." "Ha, da", ona govori noj, govori: "Oću, poslušaću vas", govori, "ako mLbudu verovati." Lda je__jšla u crkvu Lvratila se. Kad je dOšla u crkvu, da tako kaže svećeniku, govori: "čujte", govori, "zamol'ila me", govori, "jedna gospoda", govori, "dayeka dojdete otamo vi", govori, "Lvaši crkvenari", govori, "Lda ugradite crkvicu", govori, "tu naJašeli." A da 9n noj govori: "Beži, jadnice", govori, "šta će se tebi prikazati, Gospe", govori, "jednoj____gr'išnici", govori, "Ne verujen____ti n'išta." Lona išla ća. Išla je kući. Onda je ope(t) zov� ta____gospoda. Govori: ____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
"Jeste rekli?", govori. "Jesan rekla", govori, "ne dadu mi zadobiti, rugaju ml.Je", govori, "naveliko." "Ajde", govori, "curo, molin te! Evo ti m<;>j p�s." Ldade joj sv<;>j p�s i(zLseb�. D� je na nemu pisalo: "Zdravo Marijo." Evo ja se sva ježin kad ja to pričan. . I onda da J e otišla i da kaže crkovenarima i popu, govori: "Evo", govori, 'Vidite šta mLje dala ta gospoda!" Onda oni gledaju jedan u.., ,drugoga LskupilLJ;e Udu tamo na___Jice m'ista. Ka(dl._;m došli tamo na___Jice m'ista, onda d0I1_je rekla da neka___ye tote 'im� ugr�d'iti crkva. A oni gledaju da jc:�_.J6te usko, da je tote put, tote crkva ne more nikako b'it. I 'išlLsu je pr( i) niti. ObUkle se djevojke u bilo i - Lto je ona meni pričala sve ke djevojke, ovde dv'i iz ovega našega suse( d)stva obukle___ye u bilo Ldruge - sve je ona tQ pričala, baba pokojna, ka(dLsu 'išli Gospu pr(i)niti. Ona nije bila Gospe da je ostala nego ostavila je svoju priliku, a ona je otišla ća otle, samo je prilika ostala. Ka(dlJu on'i 'išli nu priniti, unda da je učinilo nevrime. Nev�ra. FortUna v'itra. Kiša. Da nisu uopće mogli da je____d'ignu nLda jeyosu. ____
____
____
____
____
__
____
____
____
____
____
.._.,
.._,;
.._.,
____
.._,
.._..
...._,
____
__
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
____
1 53
Čakavska čitanka
DndaJu._je drugi pu(t) opet da"-"će"-"pr(i)niti gori onamo na"-"vr(hLBorovic NLtamo n'ikako. NLtamo n'ikako. Vitar, nev�ra, n'ikako. Tri puta da"-"su"-"oni noj d'izali. IJlavL.Je ti dan, poštivaju, slavu o san sedmoga m'iseca. Onda"-"je bila ovde fešta: pr(i)nešene Gosp'ino. Bilo tamo u"-"crkvi m'isa. I"-"tQ poštivaju. A sad ... akQ__,san_jaž čula, laž"-"van Lprič�n. Tako"-"san čUla o(dLstarih, ja nisam laž'iva osoba, n'itLbi ja žel'ila lagati. 2.
Prod� vragu šen'icu
Čov'ik ima brl)d, trabakuja Lpun trabakuja ima materjala, alLga"-"šen'ic�, odnosno šen'ic�. Nakfca"-"je pun bra( d) šen'ic�, alLnUma komu prodati. Traži komu"-"će"-"je prodati. Lv'iše stoji t� šen'ica kraj"-"riv� na"-"moru, ntLzna d'i š"-"niin, nLku(dLće, n'iko ncgr�de pQ__,naval, po"-"navaLsu zvali u"-"ono doba. "Evo", govori, "mn nu drža sakritno, a"-"kapitan"-"je zavir1ja Lutop1jaJa. Lka(dLga"-"je"-"utop1ja, onda"-"ga"-"je sveti Mikula sp�s1ja. Tl)"-"san čula u"-"crkvi svetoga Mikule u._ jesijama, kad"-"on6 pričaju lesije čue"-"j(eLdes'ilo u"-"životu. E__j__,onduu uhitili svake db�, Lon da donili prodati, a"-"kapitan"-"se pri( d) stavija LJ"'-'tun golubkun, pri( d)stavija se kraJu d'Lju"-"je"-"Qn spas1ja. A"-"ona"-"je uvik govorila da"-"nije"-"t6 ne dečko, da.___drugLje _. dečko ne. A.___dečka _. utopija 1 54
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Zlarin
i't_,more, sr'ića LJ3og za,___Jvetoga Mikulu da____ga,__je____spas'ija, E-.......-onda donili r'ibu po(dLsami prozor kralev, Spremaju-.......-se za____pirovane, a,___Jvega 'imaju pirovati, aJ'ibe fali! AJ'ib~__je po_j.zbor. Londa-.......-ona is____prozora v'idi dečka dL__prodaje r'ibu L__govori ocu svomu: "Eno", govori, "ono____je m<)j dečko, 9n-.......-je mene spas'ija." I-.......-onda ovoga zatvor'ili u-.......-zatvor, kapetana, a-.......-dečka ... L__ožen'ilL__se, ožen'ilLJe. Eto.
3. Siromah prod~ vragu dušu E____drugi jedar~_je opet (o )vako, šeć~ jedan siromah, šeć~, šeć~, zam'iš!eni. E, d<)jde prda-.......-ne jedan čov'ik, govori: "šta-.......-tL__je pr'ijatelu?" "A-.......-nLJnL__je n'išta!, govori, "nego eto tako, m'islin-.......-se kako-.......-ću pr(i)živ'iti, n~m(;ln", govori, "n'išta, n~m(;ln nL__Bože-tebe." "A-.......-čuješ", govori," da____tL__postaneš bogat", govori, "a-.......-šta-.......-bi t() ... čim-.......-bL__tLJad to pl~t'i!a L__kup'i!a", govori. "Ha", govori, "čim-.......-bi kup'iia? Ne-.......-mogu____se ožen'iti, ne-.......-mogu n'išta, siromašan,___J(;ln, pa", govori, "nem(;ln nL__Bože-tebe, pa-.......-kil__će za-.......-me div('>jka p<)jti kadyem(;ln n'išta." "A", govori, "nem(;lš n'išta, R_)i. A____oće~Ji ti", govori, "postati bogat a____da-.......-mL__daš tvoju dušu?" "Ha, pa-.......-niman n'išta", govori, "nego dušu." "Dobro-.......-je", govori. "Do-.......-jutra-.......-ćeš imati veliku kuću L__daću-.......-ti je(d)nu š'ibicu", govori, "zl~tnu LdL__ti Ln on udreš, sve____će____tLJe svega istvor'iti. Ali", 155
Čakavska čitanka
govori, "morM _.mi dati dušu. Ja'--'ću, je d(>jti", govori, "ja'--'ću'--'j e d(>jti okQ._,dva sata po'--'ponoću uz�sti." "Ma'--'kako'--'ćeLmi", govori, "moju dušu uz�sti?" "Upo, ja'--'zn�n kak(d) po'--'nega. "Ajde", govori, "ukrcaj__y e tt_.,ovi bro(d) i_yamo'--'ćeš", govori, "na'--'drugi kraj'--'se iskrcati, imaćeš svega, svega'--'ćeš imati štp zaželiš." A'-"'(>n nega dovea LbrodQn nvr(edLm<;>ra. Ka( dLdOšli n<\.._.,mi;lre, otvori_j;e velika jama. A'--'ondn doli nega dovea, to dole svake duše kršćansk� šta'--'je'--'(>n porobiia, ŠtQ._,(>n odniia, sve tako obeć<)v� bl�go Pj kQ._,je tebe", govori, "ovde doveia?" A___9n-.Je pozn�, govori: "A'--'tlJi moja teta", govori. "Ajme Sll)kO moj", govori, "kQ._,te'--'j(e) doveia? Ko'--'te'--'j (eLdoveia ovde?" A'--'tako (_,tako priča, govori. "Jedan čovik rek(;l da'--'ćcmcsvin nadariti", govori, "da'--'mu'--'neka'--'prodan dušu." "Ajme to'--'j e mene", govori, "jadnu pr(i)varilo i,__ja'--'san'--'mu dala dušu i_Jvo sada", govori, "na'--'meni gonu drva (_,svašta", govori, "sveJadu", govori, "Bože sačuvaj, ke muke trpin. DlJ;i doša, Sll)kO m(>j!" "Ajde", govori. Onda'--'dojde ti komtt_.,je obeća dušu. "Ajde", govori, "tLsLmi dušu obeća, sa(dLćeš", govori, "nadarlću'--'te svega, ali", govori, "mora daJadiš sve što'--'ti ja zapovidi:n." A onda (o)na nemu k<)zala, st�ra teta, na-.Je(d)nomu kako'--'ormaru, lipu go lubicu. A___to'--'j ckralevu ćer zarobiia. Isto prod<)la'--'mu dušu p<\.._.,j e'--'Odniia i'--'p retvoriia u'--'t ku. Vrag. A'--'g ovori: "Vidi", govori, "ka( dLmtLJdeš reći, ka(dLte'--'bude dušu pitati, a'--'t(ye stani zlamenivati", govori, "(i)ispr(ed) nega vazdaJeJamo prikršćivaj, samoJe krsti, samQ._,se krsti LJec(_,mu dn, govori: "Ala, sa(dLmi", govori, "daj dušu." _
1 56
__
Dalmatinski ikavski čakavski govori
Govori: "Daću'"_Ji dušu, ali", govori, "moraš,__,mi dat(i) onu golubku." "E", govori, "neJilogu,....)i nu nik�ko dati." "Mor�š,__,ml_je dati", govori, "Ako'-"mi ne'-"daš nu, ne'-"dan'-"ti nLdušu." Onda 9n stve prekršćivati, vazda___;;e zlamenivati prema nemu, a'-"9n ćapa golubku i: "Eto'-"tLje! Eto'-"tLje!", govori, "Eto'-"tLje", govori, "samo'-"me'-"pušti da-.Jzajdin val)ka gore." A'-"on izaša vrag gore, a'-"on blž za'-"nin z'-"golubkun. Ka(dLon doša gori, suho, suham�nto, nigdi m9ra, nigdi ništa. Blš'-"ća š,__n , un! Ka(dUzaša valJka m9ra, stvorLse lipa divojka. Ka(dLse'-"stvorlla divojka, ona nega gleda kLju'-"je spasi!a, govori: "A'-"kakoJi ti", govori, "ovde; kako'-"sLti mene ispasija." On noj priča kako'-"je. "A'-"tako'-"je", govori, "Lmeni, naša'-"m'-._je", govori, "u,Jetni Lz'-"drugar'icama mojima. Ltako'-"me'-"je", govori, "vidi!a lipu zgodnu Lda, da'-"neka", govori, "mu'-"prod�n dušu. Ja'-"san rekla da'-"neman'-"mu'-"ništa ko(dLsebe dati, ne gQ.__,dobru dušu", kaže. "E'-"sa(dLkad'-"je tako, ka(d)_;;Lme", kaže, "ispasi!a, ajmo doma ko(dLmojega oca." Ka( dLdoma dOšli kod'-"oca, oni plaču kukaju za'-"nun, uvik kukaju zayun dLje. Nisu'-"je nika(d) mogli najti. Kad'-"9n nu doveja, radosti, vesela, svirMa, sva zvona zazvonlli, sve'-"vesele po'-"cilomu gradu. "A", govori, "evo (o)vLme'-"je", govori, "mladić ispasi!a." E'-"oni onda daJ<-Lje, okl�__je, čigova roda, plemena. Kaže: "Ja'-"san siromah, mladijJan siromah", govori, "Ltako nisan ima ništa, šeta'-"san u'-"misli L9n'-"mLje", govori, "jedan preza'-"me doša", govori, "u'-"velikon ŠeŠiru da'-"Ć'-._.,m'-._.,nagradlti bl�ga, d
Priča Q.._L6di _
Sa(dLću ja pričati. Ka(dLu'-"prvo vrime ono'-"se verovalo, bilo'-"je dQ.__,toga da_jma, mLbimo rekli lode, kodak. Kodak, to vampir zovii. Ka(dLsan'-"bila ko(dLćere u'-"Srbiju, oni reču vampir, rata sestre dica. Lon p9jde loviti je(d)nu večer. :�__Jad'-"on dođe, na'-"putu nade magarca. "Ho", kaže, "sa(dLmLje dobro došlo", kaže, "E'-"sa(dLću", govori, "uzjahati." A'-"ono samo kollkQ.__,j e izreko, on'-"se izmisli!a, nestalo'-"ga, nigdi, nigdi magarca [ Lj ubica Miškov ubacuje: "Magarca nestalo".] e, nestalQ.__,ga, nema. On'-"sta paJe'-"krsti. · · "Šta J e ovo", govori, "Bože, šta J e ovo izmisliia sad." �
�
"-'
"
1 57
Čakavska čitanka
E, drugu večer naš jedan radnik i�Borov'ice, tamo malo dLsafl..._se ja udala, ono..._.,se zov� Borov'ica. Jed�n naš stari čov'ik rad'ii'l _je (o)vako u..._.,nekoga. Ka( dLscuvečer vraća, dalL,mu gospodari malo zela ll.Jonč'iću da..._.,nosi doma d'ici, dalL,mu malo bevandt;, dč\,_pese doma d'ici. Lnosi un, 'idt;, nosi u..._.,dv1 ruke, kacL,on, L,opet sretne un mag�rca. _
"O", govori, "q.Jme Isusovo, sa( dLmL,j e dobro došlo, sa( dLću..._.,baš uzjahati, finQ...mi .._ ispalo", govori. "Ako..._.,g<\_je..._.,neki u..._.,gori izgubiia, neka..._.,ga ujutro d(>jde ko( dLmene traž'iti, jLću..._.,ga", govori, "zatvor'iti u..._.,moju štalu, pa..._.,g�neka ujutro najde." .._ raste, raste, raste. Tamo Kad..._.,<)n uzjaha, t<) magarac, mi rečemo tovar pQ...našu, u..._.,p olu..._.,je jedna crkva, to..._.,mi zovemo Gospa od..._.,Rašele, raste, raste, narasta do..._.,blizu dkw;. A..._.,ovaj ka(dLdoša blizu ha, ovLse uhvati za..._.,batibalo od..._.,zvona L,ostane viseći. Kad..._.,v'idiia magarac d�nema nega na..._.,nemu, a..._.,<)n b'iž! Dv1 noge i)___zrak pa..._.,b'iž napri(d), pu(tLtamo..._.,lLMagarne. Tamo..._.,bL,ga b'ija u..._.,more odniia L,utop'iia. . AJ· me sa( d) kako će - "Na..._.čudu ... ...._,san, kako.._..,ću sada doJ ti doma, k1 će me sk'initi? Sad moran ovde čekati dQ...jutra .._ dok..._.,projde narod u..._.,goru da..._.,me..._.,najdu, ka( dLbUdu u..._.,pole hod'ili v'idiće čov'ika, ja..._.,ću_jfl..._se jav'it o zgor, pa..._.,mcneka v'idu, neka..._.,me spasu." AlL_.,ufl..._se s'itija da_.Jma tamo gromobran na..._.,crkvi. "E sa( dLćlLja", kaže on. On ob'isiia na..._.,kaj'iš lonč'ić na..._.,pas, a..._.,on'i butulun'ić ča..._.,j e..._.,bila..._.,bevanda uzme u..._.,ruku. I._jša_ye kalati, alL,m u..._.,butulun'ić ispuzni L_.,palo..._.,mu vino doli u..._.,draču. E..._.,a__Jonč'ić za..._.,p ason L_.,pomalo pq_J o )noj ž'ici sk'inue, sk'inue. E, ka( d)Je..._.,sk'iniia, e, dobro..._.,je. Traži dLje bev�nda, a..._.,ono u..._.,drači, n'itL,se razb'ilo n'i prolilo, n'išta, uhvati pa..._.,b'iž brže kući štramputice za..._.,ncb(i) ... nije putiin proša d�ga..._.,jope ne..._.,najde, d�ga..._.,ne..._.,b'i zlo našlo. DOša doma jedva, jedva duhat. Tuče u..._.,vrata, tuče. Kaže: "Mare moja, Mare moja, otvorLmi! '-"
..._...
'-"
"
"Ajmcbrajine, č�tLje, ajmcča..._.,tLje, braj ine ajme, ča..._.,mLtL,je?" "Otvori", govori, "jedva-..J>an živ doša. Naša-..J>an", govori, "tovara pvan..._.,uzjaha, a..._.,on..._.,naresta sve do..._.,crkve", govori, "L,j edva..._.,safl..._tL_.,se skapoja." "AJ· me braJ· ine, kako si mi se sk'iniia, kako si mu · se sk'iniia, b'ićeš..._.mi se .. ub'iia? "Nisan, fal�Bogu, n'igdi nisan, n'igdi nisan." '-"
"_...
'-"
""
"-"'
'-"
""
'-"
"
Ona nosi križa, moli, nosi blagoslovlenu vodu, zlameniva..._.,ga. "Djme Isusovo. U..._.,j 'ime oca L,s ina L,d uha svetoga, �men. D..._.,j ime križa, Gospina mlika, bož'ićne jutrojne, vazmene večerne, svetoga..._.,Jivana kršćene. D..._.,jime Isusovo sveJe zlo razbižalo. 158
Dalmatinski ikavski čakavski govori
U..._moga _" čov'ika po...__"gori, pc:z...doli, ._ d'i zvona ne..._zvon'ili _" d'i d'ica ne..._p_" Hiču, dLse B(>g ne..._moli, _" d'i pivci ne..._p _" 'ivaju, svetL.Ji Ante b'iia u..._p_" omoći lLdnevu Lnoći, sačuvil_,te o(d}_yvakoga zla." "Eto", govori d'ici, "v'idite da..._san..._ _" van..._ _" uvik _" govor'ila: dq__Jad..._j_" e_j o )tac, da..._je__j _" lonac, a..._da _" ..._je..._ _" moglo _" nestat oca, nLdica nLoca nUonca, etvan..._van _" uvik govorila, mati." "A..._sad..._ _" mi _" dajte", govori, "malo bil'ice da..._g_" a..._p _" okrin, starLje imal gahana, pa..._da _" ..._g _" a..._p _" okrin", govori. "Ajde sad lipo u..._j_" ime Isusovo, sa(dUipo lezi, _" Kad..._ujutro _" ..._ono _" - mOže__Ji još malo nadodati, sve - ajad..._ujutro _" pa..._zaspi." rasvan'ilve, a ona 'ide u konš'iju. "Kuma..._T6mica, _" ajme", govori, "daj..._mi _" tvoj mažin daJamelin malo ž'ita." "Ajme, kum'l__.Mare moja, ča..._tLje _" ka(dLJLzlov(>jna, ništo..._tLje, _" ništo..._tLje?" _" "A..._nije", _" govori, "fala..._Bogu!" _" "Ma...__"R_.Ji ništo, mora dj n'išta šir'iti napri(d)! Zla..._je "Ajde", govori, "rećLću..._t_" i. Tako Ltako", govori, "noća�mLje tako muža _" zlo našlo, naši!__j e", govori, "tovara, tovar veliki naresta L9nJe uh'itiia za..._zvona Ltako..._se _" spij.s'iia." "Ajme", govori, "t6..._je _" lode. Lode..._mu..._ _" je _" b'iia. T6..._mu..._ _" je _" lode", govori, "u..._j_" ime Isusovo kako..._tLje _" škap6?" "A..._eto, _" spas'iia..._se..._ _" je", _" govori. "Neću", govori, "kumo..._moja, _" ja n'ikomu reći. A..._ti _" znaš mene", govori, "more žena rod'iti", govori, "pr( odLmanQ, ja ne..._bi _" n'ikomu povidala." Nije izašlo pl) ur�, <\..._Ona 'ide ća kup'iti šola(d) papra, dva š(>lda cukra Lškatulu šuferin, e odma u..._čas _" cilo selo saznalo, te..._došlo _" do..._uši _" popu. Lpop gr� d
Mome Kokii"\.._.-se vrać� doma
Jedan čov'ik umra, ovi, jedan Kokin. Omra LzakopalLga. ZakopalLga, sve, LstavilLga u..._g_" rob. Lkad..._je _" bilo - doš<.1 doma. Šušk<_1, ši'tšk<.1 - neka..._mu _" otvoru. A..._on'i_ye _" sv'i pripali. Ka(dLje..._umra, _" kako..._će..._ _" mu _" otvorit. Londa duh po..._danu _" hod'iia, po..._noći _" _" uvik hod'iia Luvik vik�, zv�, jauk<_1. Londa nisi\...g._ a, nisu..._g_" a t'ili prim'iti u..._kuću, da..._je..._ _" (>n _" mrtav, da..._n�će, _" da..._neće. _" Lkad..._je _" ..._bilo _" - onLzvali popa Lpop..._g_" a dovea do..._g_" roba, Luval'iia..._g _" a u..._g_" rob Lu..._g_" robu..._g_" a koplun ubOia Lusmrtiia..._g_" a. Dajako..._je _" ruka, da..._se _" ..._cilo _" m'isto osvitlevalo. 159
Čakavska čitanka
6. Sveti Mikula bac'iia novac u kuću . "
'--'
Tri ćere Lmat. Da'-"su�_)ri ćere bile, sve tri sirote. Omrq_jn _je otac Lostale · · sve sirote. Ukad J e bilo, došle su v'iše velike. cure i imale se udat, J edna se imala udat. ALneće-.Jn n'iko (da) uzme. Ka(dL(j)e'-"sirot'ina, nima n'išta. A zn�te kako,_je pr'ije bilo na'-"nadnici, nisu bile kako danas nadnice. Ln'iko, Ln'iko, Lpoč�lQ.__se govoriti dLć�_je neko uz�sti. A Jako'-"ć�_je uz�sti ka(dLje sirot'ina. Kad__jednu'-"noć, n'išto palo krocprozor u'-"kuću. Ništo palo. štLje palo, šta'-"je palo - ka(dtye'-"oni d'igli ujutro, <\...,oni našli kesu novca ll._Jući. Olkler0n kesa novca u'-"kući? A'-"oni sv'i veseli. 1\.___dq_jn'-"mati govori: "D'ica moja, ko'-"zn;,1 čigovo'-"je t(>, je_J(iLto'-"možda kikod raj'-"nacskušati, za'-"da'-"nismo'-"mi t(> krele, more poslin ... " Lone t(> toliko vr'imena n�_)'ile, n'-_)'ile dirati, hOće-...JLse k9 najti, hOće-... Ji k(> govor'iti čigovt_yu novci. Niko, n'iko, n'iko. J:Londa one: "Fala Bogu", govori. 1\.___d<\_,j'-.._,bila crkva svetoga Mikule. Ušli 4__.dkvu, govori, "zafallti sv�tomu Mikuli kLnan__j e", govori, "bac'ija novac u'-"kuću." Lkad'-"je'-"bilo, kup'ila ona dotu Lud�la'-"se za,_)oga čov'ika. Ka(dLjcbilo došla drug? ćer za'-"udatLse, onda Lopet palo noćun 4__.kuću. Lopet kesa u'-"kući. Kaq _j cono bilo, Lopx_.,se udala druM ćer Ldonila dobru'-"dotu. Govori "otklen on'i sirot'ina", govori, "<\_,dobru dotu danila." Lkad'-"je'-"bilo treta ćer, jedna ostala ko(dLmatere. A sa(d) kLćcju vazesti? A - govori - našQ'-"se jedan siromah, govori: "Puirot'ina koJirot'ina i", govori, "pa'-"ćemo'-"preživ'iti iz...d . �na i\._,d;,1n", govori, "ćemo'-"preživ'iti." Lkad'-"je'-"bilo, ka(dtye'-"ona 'imala venčati, Lop� pala kesa n<\_,pod. Ltreta kesa. Ki? Sveti Mikula'-"je b�c'ija kese, uve tri ćere usrećija Luda Lpostale dobre žene Lodgoj'ili dobru d'icu. Lzafal'ili svetomu Mikuli ktjh__je nadar1ja n<\_,d�r. _
�
.._,
....__,.
,.._.
...__,.
'-"'
...
_ _
1 .8.2.
Krapanj
Teks je presnimio s magnetofonske vrpce P. Šimunović godine 1980., dijalek talno ga uredio i akcentirao. GovoRNIK: Kriste Gović, rođen 1906. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi Zlarin ( 1 .8 . 1 .).
R'ibaršćina ŠtaJq ja rad'ija? Ustil.__bLse n<\_,uru pQ.__p onoći zvati druž'inu n<\_,r'ibe. Loc\..._ure po'-"ponoći dQ_jes(t) i\._,večer ncokusitt..Je . Poteži Č'itav dan mr'ižu (y.ko'-"bLuvatija k'il galinov za'-"don'iti doma fameli ducpri(h)rani, a'-"danon nismo (i)m'ili n'ičesa. Ako'-"bLv'idija kupus, gržulu, lUk, to'-"bi po'ija, to'-"tLje hrana. 1 60
Dalmatinski ikavski čakavski govori
$epurine
1.8.3. Šepurine Tekst je 1959. zapisao i akcenti rao A. Šojat. GovoRNIK: Danica Draganić, rođena 1906. GRAFIJSKE NAPOMENE: bezvučne afrikate označene su grafemom t, a zvučne grafemom đ. Ostalo vidi Zlarin (1.8.1.).
Danka Ja.__..se zov~ DraganiĆ Danka. Ro3ena_Jq itadu devest6 šeste. Ujutrve diž~ rano: u.__..tr1 Čet'iri s~ta. Met~ kuču, iđ~ u.__..selo kupiti mesa, ribe, iđ~ u.__..zadrugu kupiti pašte, vraČ'l._,se doma, metn~ kuhati, iđ~ u.__..pole: kopq, sij~ biže, kopq grah ... Nosila_Jq suknu na.__..ždrita, bUštu po(dLškrlet, (o)piil)ke, bičve (v)unene, trav~su, šud~r na.__..gl~vi, vitk u.__..ušima, pontapet na.__..prsi, veru na.__..ruku.
1.8.4. Prvić Luka Tekst je godine 1959. zapisao i akcentirao A. Šojat. GovoRNIK: Mladen Bumbak, tada je imao 15 godina. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi Zlarin (1.8.1.).
Mladen Ja.__..se zov~ Bumbak Mladen. Rod'en.__..san u.__..Prviću. Jednog.__..dana lšl(ymo ja, Miro, Ivo na_Jibe u.__..negovon kajlću na.__..motor. Ka(dtymo.__..došli ispo( d) Jaruta tražllLsmo Plitki brak. Nismo.__..ga mogli naći, a.__..mLsmo.__..se štufali više išćati, fremalLsmo motor Uovlli ribu. 161
Čakavska čitanka
1 .8.5. Murter
Tekst je godine 1959. zapisao i akcentirao A. Šojat. GovoRNIK: Dobrila Plestić, rođena 1920. godine. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: bezvučne afrikate su ujednačene i bilježe se grafemom t. Za ostalo vidi Zlarin (1.8.1.).
Ned'ila ... E, napravue Londa lipo 4...dkvu ...(i}_j(zLdkve. Malo ručate, ko,_j(e}_Jto ima, onda"--'se priprem'it za"--'u"--'konobu. Londa igraj, igraj dQ_}e(st) sati na"--'večer i"--'onda gledaj tamo do"--'zdrave mar'ije ... Ka(dLzdrava mar'ija 'ima zvon'iti, vala b'iti prLvrata o(dLkuče. Nema vaiJka! Onda"--'bLtu malo"--'scskupile žene, konš'ij e, susjedi, ponaročiti Lpjevaj tote, malo priČaj ... 1"--'onda leči, leči. I__yutra ujutro vala rano na"--'p osa(l); u"--'čet'iri pet sati ajde kopati! 1 .8.6.
Betina
Tekst je godine 1959. zapisao i akcentirao A. Šojat. GovoRNIK: Marija Markov, rođena 1948. godine. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi Zlarin (1.8.1.).
Mar'ija Ja"--'se zoven M�rko(v) Mar'ija, rod'ena"--'san na"--'sedavnajst petoga mjeseca h'iladu devesto četrdeseLLosme. Moja__ye mati zove Antica. NosLJe po"--'betinsku: huštan, travesu, bluzu, mudante, postale o(dLkorama... Mati 'ide u"--'poje kopati 4...Maklrinu. ...Ka(dLse"--'vrati, ka(dLdojd� doma, pit
Tisno
Tekst je godine 1959. zapisao i akcentirao A. Šojat. GovoRNIK: Ante Čorpal, rođen 1945. GRAFIJSKE NAPOMENE: ujednačen izgovor bezvučnih afrikata predočen je grafe mom t. Za ostalo vidi Zlarin (1.8.1.).
Ante Ja"--'san Ćorpal Ante is"--'Tisnoga. Iman Četrnajst godin. Svl.Jmo Ti:šnani. Ja Lmoj drug Vlade"--'smo 'išli: Čuvati živo u"--'p ole. MLsmo uzjahali na"--'magarce. PQ...p ... utu"--'smo igrali u"--'sve čet'ire. Vlade"--'j e počea da"--'svi:ždi, menLje tovar svrdnua Lja"--'san pa u"--'gnašku i,__b'iia cil o(dLgnaške i,__sa(dLme boli palac o(dUive ruke. Ka(dLsmve nakupali mLsmo 'išli ko(dLživoga, bila"--'je noč, sunce"--'je več bilo n'Lzapaju LmLsmo 'išli kuči. 162
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1 .8.8.
Jezera
Tekst )e godine 1959. zaiJisao i akcentirao A. Šo)at. GovoRNIK: Mate Markov, rođen 1945. GRAFIJSKE NAPOMENE: kao i za Tisno (1.8.7.). selo
... Sa strane zove se selo. U sred'ini tamQ__s. u Ungarovi, onda Selani LKošlukari. Z'-'bUrcJ; Ćvrdi].k, nMe največe brdo, do'-'nega Kosmač, do'-'6ega Velike Ravn'iČine, a'-'pozadi n'ih'-'je vala Koromašnica. Mi tamo 'imamo grozda Ltrgamo tute. Na'-'naši niva raste šen'ica o(dLkoje pravimo kruf... Ja 'iman staroga d'ida, a 6n 'ima brod i š nin 'iden na sviču i na vrše. VaČali smo cnl.ule, pirke ... a'-'treviJ e dikor Uh)obotnica. JaJe zoven Mate Marko(v) iz'-'Jezer Uman četrnajz godin. ..._-
.._.. .._..
.._..
1 .8.9.
.._...
.._..
....._.
Žirje
Žirjanski je govor ikavski s rijetkim uobičajenim ekavizmima u pojedinim tvorbenim sufiksima. S obzirom na kvantitetu sloga postoje dva reda vokala e, o, a, i to u kratkim slogovima, tzv. srednji vokali, e, o, a, te u dugim slogovima: ?, Q, t;ž, odnosno njihovi alofoni j(}, yq, !;lef. Svaki vokal iza kojega slijedi nazal n (-n < -n; -n < -m) u zatvorenom slogu poprima nazalni izgovor: govorf, gledq, q ( 9n). Stari nazal ? poslije palatala prešao je u a u primjerima: jazlk, jiitrva, žiiti (novije: žeti). Od konsonantskih osobitosti spominjemo da su zatvorni suglasnici na kraju riječi s oslabljenim izgovorom i da često sasvim nestaju: deve(t), ob?(d), kott;l(l) itd. S tom pojavom u vezi navodimo iščeznuće zatvornog elementa u afrikata u sugla sničkim skupovima: miiška (< mačka), sl'išna (< slična), sefiiški, briiski, otiis...JLje; . svidOžba, kov(lž'-'ga'-'je itd., ili nestanak zatvornog suglasnika: oma (< odmah), j?na!jenii (<jedna), on!'ja (< *odnil). Upozoriti treba na oblike: mliij i (komparativ), koš't"ica, gfwjl'š'fe; grobfe, zdr(lv{e; r?biic, srb'iti, sekar (< svekar), giino (< gumno), erika (< crikva), bl'ita (< blitva); G sg. bojea (: bočac), pr(ljca (: prasac); nahat (: no kat);j(lla (: hvala); lebro (: rebro); mlOgo (: mnogo), dib{l (i div{i). Žirjanski govor ima čakavski troakcenatski inventar /", ', -;. Ti akcenti uglav nom čuvaju svoje prvašnje mjesto u riječi. Ipak se ostvaruje težnja da se akcenti pomiču prema naprijed po štokavskom uzorku. Stara, čakavska, dužina zadrža va se. Pomak kratkosilaznog akcenta /"! na dugi slog pred njim ostvaruje se kao čakavski akut. Pomakom brzog akcenta /"! na prethodni kratki slog ostvaruje se, kako je zapisao B. Finka, "poludugi" akcent !'! s uzlaznom intonacijom: ruka (< ruka), selo (< selo). Ta pojava, čini se, traži podrobnija istraživanja (P. Š.). U en klizi brzi akcenat /"/ ostaje na starom mjestu: nogii'-'me'-'boli. Ispred sonornih suglasnika taj kratki akcenat /"/ ostvaruje se kao čakav ski akut n, a ne kao dugosilazni akcenat n, kao što se to zbiva u južnijim ča kavskim govorima: kOn, divi)jka, pijfski. Dužine se ostvaruju u prednaglasnim i =
163
Čakavska čitanka
zanaglasnim slogovima. Ove potonje ostvaruju se nešto kraće, ili se katkad sa svim pokraćuju. U morfologiji je jak utjecaj štokavskih govora, koji se govore na sučelnom kopnu. Donesimo još pokoju specifičniju (ali ne isključivo) čakavsku osobinu kao npr.: I sg. f. šaklf, boleš'fij/ s tešklf bOlesti. G pl. m. bez grlh9(v), dese diteto(v), Ćudi)(v) l tu#s. I pl. f. s nogami, s rukami. Inf. p !'t, ref pored p 'iti, refi. Prez. l. sg. morin / morj, ali rjeđe i mogu; 3. pl. staju, vridu, peću, retu, mažu. Fut. l . l . sg. pijjfu pored pijjtiJu. Fut. ll. ako budemo mOfi. Kond. l. bin l bj, bi, bi, b'imo, b'ite, bi, pored bi za sva lica u jednini i množini. Kond. Il. jij bj blla imala. Part. perf. akt. m.: došij, rekij, prodij, poteja, popušija. Aorist i imperfekt nisu se očuvali. U optativnim i kondicionalnim rečenica ma mogu se pojaviti pokoji imperfektni oblici glagola biti: bl'še b'iti u škqli, b'išemo ___
___
___
dojti, vi b'išete majku dovesti u Zijgreb dii___van ona tuva d'icu. ___
***
A. Literatura o ovom govoru u Bibliografiji br.: 212, 2 14. ***
Tekstove su godine 1959. zapisali B. Finka i A. Šojat i akcentirali ih (vidi "Go vor otoka Žirja", Rasprave Instituta za jezik JAZU l, 1 968, 182-184). GovoRNICI: prva dva teksta govorio je Mario Mikšić sa 1 9 godina, po zanima nju zemljoradnik i ribar. Završio je pučku školu. Pripovijeda brzo i s razumijeva njem. Druga dva teksta govorio je Miro Grguričin, u to doba imao je 1 8 godina. Završio je pučku školu i izvrsno se snalazi u svojem materinskom idiomu. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemom 'b označen je reducirani izgovor glasa i, a gra femom 3 reducirani glas e. Dvoglasnici se pišu je, yo, ya. Grafemima č, ć, đ, h i skupom šć označeni su fonemi /t, f, d; xl i skup š'f. Prozodijski znakovi ' iznad samoglasnika označuju njegov poludugi izgovor; znakom ' iznad samoglasnika označuje se, prema zapisivačima, poludugi akcenat uzlazne intonacije.
Naš jed�n d�n Jedn� večeri, ka je bilo Ilpo vrime, dQgQvQrlli smo se j�, R�de Karmelin, Dino i Vit<)ri!o da 'id�mo sutra lov'iti k�jc�, ako bud� ujutro lipo vrime. Ka smo dOšli u KQrQmašnu, v!ezali smo 'idro i došli na Puntu Kr9mića. D'igli smo 'idro i onda s lev�ntun 'išli na otok Kakl}an, na šk(>l Kak�n. Tu smo malo lov'ili i kad ni bilo n'išta, 9nda smo 'išli na ški}Ql Mi'ten�. Napravilo je veliko jugo i tu smo morali st�t'b. Ništo smo ulov'ili, skuhali smo u jedn(lj teći i posli smo spr�zn'ili u j' ednu škrapu i zač'inili smo i 9nda smo posli !lli. Ka smo po!'ili, nismo imali Čl}a p'iti, nego smo imali u jenl}6j bOci vina cil9ga. Onda smo odluč'ili da 'id�mo na Kurbu, jer je na Kurbi jedna gušt�rna na koj(lj 'im� uvik vod�. Unda smo po jugu d'igli 'idro i 'išli 164
Dalmatinski ikavski lakavski govori
!irje
smo na Kfubu. Ka smo došli na Kurbu, zagrabili smo vod~, onda smo rasli).d'ili i napili se. Vej se počelo škunivati. Onda smo 'išli na šk1]6l Skrži).nu. Ka smo došli na Skrži).nu, našli smo n'ik~ furešte koj'i su bl).acali dalmitu u si). pe. Mi smo došli pr br1]6d i ki).ž~ nan jedi).n sti).ri da ča smo mi piloto. A jedi).n je kraj in hod'ija i nos'ija u kart'ilu dalamlt~ kako da nosi n'iku škalu ili pomid(>r~. Posli smo mi p}tali ota dv~ mor~ li se proći 'izmeju Velik~ i Mi).l~ Skroži).n~. On'i govoru da se ne mor~. A on'i su već bili bi).c'ili minu i skupili su r'ibu i za t(> nisu t'ili reći da se mor~. Vej se snoćalo i onda smo viezali 'idro, utindali se i legli. Ka se sutra svanUo, 'išli smo na Brl]iik o Kurb~. Kako je učin'ilo posti slabo vrime, od Bri).ka o Kurb~ 'išli smo na Lusmar'in<).. Tamo smo trevili naš ~di).n br(>d, ž'iri).jski. On'i su tamo lov'ili ki).jc~ i unda su došli ko ni).s. MI smo in rekli da ni~ćemo d1]6jti doma nego da ćemo mi noć'iti. Ka su oni d'igli 'idro, 'išli na Žirja, unda smo se mi iskrcali na Lusmar'in<)., ukrcali svaki svoje jane i unda u kaj'ić š n'iman. Malo kasnije p~ je v'itar i bila je samo mareta od juga. Ka smo dOšli na Pun tu Žiri).j, bilo je još sunce visoko. MI smo mogli dl]6jti ran'ije doma, ali nismo t'ili, jer smo imali sa sobun jan~c u brodu. Došli smo u Krumašnu oko deve sati noću. Tamo su bili n'iki r'ibari. Nas je bilo str~ da ji).D.ci ne zableiiju, da nas ne bi čuli. Un da smo svaki svoga stavili kolo vri).ta, ki).rtil pod rUku i doma.
Ka smo Išli na
r1b~
Jedi).n d~n ka smo 'išli na r'ib~- druž'ina Šim'ina- (on se zov~ Šime Pfvinkin, tako po kući) 'išli smo u Stupicu da ćemo r'ibati sa mr'ižun. T~ se mr'iža zovie 165
Čakavska čitanka
gaiun�ra. Ka smo mi Išli bilo nas je dese. B'ija je veliki v'itar, bila je bura, i mi nismo mogli probiti. A Šime k�ž�: "Mor�te probiti, mor�mo da utopimo mrižu i da uvatimo za ručak, za vičeru, kako bilo". Ka smo došli u Kab�l, tamo je bila vojska i nisu nas fili pustiti. Mi k�ž�mo, k�ž� Šime, govori: "Pust! nas, pusti da uvatimo n!što ribe za ručak". Onda mi Išli da utopimo mrižu. Ka smo Išli, čet'ire su ostali na kraju a šiest ih je bilo u brodu. Mi smo buadli mrižu. Bile su vele, j�ke, velike marete i slabo smo topili mrižu. Ka smo zviikli mrižu na kri).j, slabo smo uvatili rib�. Tu su bili dvi). mornara. Mi smo in d�li malo rib� da speču za ručak. Ka smo se vraćali kući, digli smo !dro i vej se smr�čllo. Unda smo podillli, na mulu smo podillli ribu i Išli smo kući. Up�llli smo dvi bumbete, dv� fer�la, kako b'ilo, i onda smo Išli kući, vičerali. Ka smo vičerali, unda smo Išli spvavati.
Mr'iža šabata Sada, sa u devietomu se !d� na šabatu, lovi se mval� ghic�, gorenače, uhiti se ski�ta. šabata izgled<:!: napri su četir kola, obruča, koj! su priv�zani za mrižu. Onda je odma vadana koj� ribu kupi. Od vadan� su produžene dvi str�ne, zovii se kolo. Na kraju mriž� nalazu se dv� šći).pa. Za ti šć�p su v�zani konopi, brgature. Za brogatf:tre v�zana jena št�nga koj� šabatu širi ka se pot�k Za št�ng� i za brgature v�zan je konop, jed�n konop. Taj konop !d� od šabat� do broda. U brodu se nalazi krik na kojeg motaju dv� čovika. Kad se smot':l tri konopa, onda d<)đ� šabata na brod<} i ako č� bud� u n<)j, unda se kupi, ako nim':! - ništa.
Od Baluna do Lant�rnt; Od Baluna je na zmorac vala Pečena. Pečena jer tamo rib<:1ri peču ribu. Tu je dobro kupMe. R!b<:1ri kad uvatu rib�, onda mrižu steraju po kraju i unda uveče d<)đu pa je skupu i stavu na brvod i onda odlaz� na rlb':lne. Zatin, nalazi se Podvoda. Tu je n!k<:1 jama, u n<)j 1m':l vod�. Zat<) se zov� Podvoda. Tu žinske ka čuvaju <)vc� grabu vodu i piju. Onda je Komin. Sliči niki kamin na komin. Onda je Krivača, kriva je. Za Krovač� nalazi se Punta Nozdr�, onda M�l':l Nozdra. Tako se zovie po b�rdu. Onda Punta Srodana, Punta Bab�. Za Punt� Bab� odma se nalazi Velik':! Nozdra. Tu n�jviše Jezerani dolazu i vaćaju ribu. Onda je sa ope Punta Zh�j. Sa prelaZ'bffiO na brvak� i škoJe. Sa ćemo poč�ti odma na ov� mal� škol� · Odma nalazi se ko Punt� Zir<:1j Raparašn�. Zatin odma ko M!kavic� nalazi se jedan m vali ško!Ić. lm<:! tU još nika pličina koja se zov� Prašćići. Tu je niko kop!e, da se ne bi razbija brvo. Odma sa zjuga nalazi se malo veći šk<)!, zovie se Mažirona. T ote Zirjani stavJaju <)vc� priko zirn�, jer tu 1m':l dosta tr�v�, unda <)vce zdeb!aju. Sa g<)rn� str�n� Kurb� nalazi se Skriži).na. Odma ko Velik� Skriž�n�, odma je Mala Skriž�na. Ispo Z!r�j, u malomu kulfu su otoci Kosm�rka, Pokl�ndica zatin Kameni. Odma za Kosm�rk� nalazi se mvali škvo! Baku. Ispo Kosmrk� u kulaf nalazi se Lant�rna, a zov� se Blitvenica. Mi je zov�mo Lant�rna jer je na ll<)j svića.
166
Dalmatinski ikavski čakavski govori
1 .9. Vrgada (otok)
1 .9 . 1 . Vrgada
(naselje)
Vokalni inventar sastoji se od: i, i, e, e, a, 0a (monofonematskog a), o, 6 (i nje gove zatvorene realizacije q), u, u te kratkog, slogotvornog f (i njegove alofonske realizacije er). Česti su hijati tipa gaeta, ka'ii!, braura, leut, gu'ina. .. i kontrakcije: stoti (: *stojat), greš (: *gre(d)eš), ni (: nije), v'iš (:vi(d)iš), probui!i (: preobut'), p0as (: pojas) i redukcije: (vu)kozlak, (o)tolii!, str(u)gati, dones(i), dones(i)te. Od ostalih govornih značajki navodimo: a) e > i (s uobičajenim ekavizmima: venac, verovat, zenica, seno, sest, slezena, zanovet, petex, koren); b) staro nazalno � daje a/0a u pri mjerima kao: jaz'ik, zajOiiti, prijOiiti; e) *vb > u : *v1>z > uz; d) ostvaruju se idući lek semi u ovim likovima: greb, tep0a(l), obresti, ubresti; rebac. Sve su navedene pojave tipične i u govorima na srednjodalmatinskim otocima. Konsonantni inventar sastoji se od zatvornih i tjesnačnih fonema: p, b, d, e, i!, j, k, g; f, s, š, z, ž, x i sonanata: j, r, l, {, m, n, n, v. S obzirom na konsonantizam valja navesti: a) ujednačenost bezvučnih afrikata č i ć i njihova je realizacija i!; b) čr > cr osim u primjerima: i!rešna, i!rida, triva, i!erv; e) x je uglavnom stabilan u konso nantskom sustavu; d) -l ispada na kraju riječi i na kraju sloga: pos0ii(l), osobito u participu perfekta aktivnog u muškom rodu jednine: i!u, dobi, xoti; sporadički je zadržan kao u primjerima: dil, molba; e) palatalno ! je zadržano: k{ui!, {udi, samo se rijetko ostvaruje kao j: boje, j ujOa (= {ufa); f) *dj > j: taja, rojene; g) *zgj > žj: zviž]ati, *zdj > z'j: groz'je; *stj i *skj > ši: štipat, 'iš'teš. U konsonantnim skupovima zbivaju se često pojednostavljivanja osobito ako je prvi suglasnik u skupu koji od zatvornih suglasnika: maška, osta (: octa), sl'nojka (: sinočka), slaki (: slatki), d'i (: gdje), dfi!at (: drhtati),f0ala, i!er (: kĆer); laxta, osavnaest; šen'ica, t'it, praca (G sg. od prasac), rebac, daž (: dažd) itd. U vrgadskom govoru je troakcenatski sustav: ", ", -. Svaki se akcenat može ostvariti na svakom slogu. (Čakavski je akut nastao povlačenjem starih akcenata na prethodni slog i duženjem u slogu zatvorenom sonantom i kojim drugim kon sonantom: " > ; - b > -; " b > ·.) Dužine se ostvaruju u prednaglasnim i zana glasnim slogovima. S obzirom na ponašanje akcenata vrgadski govor je na granici sjeverozapadnog (npr. Novi) i jugoistočnoga (npr. Hvar) čakavskog tipa. Sa bračkim i hvarskim govorima slaže se vrgadsko akcenatsko ponašanje: a) u pridjevima tipa: m0ali, st0iiri; b) u brojnim oblicima osobnih zamjenica: j% ti, mi, vi, n°as, v0iis; e) u glagolima: g'ineš, laješ itd., koji ne poznaju novljansku metatoniju. U ovim osobinama slaže se vrgadinski govor s novljanskim (i razlikuje se od bračkog i hvarskog): a) u intonacijama na nastalim dužinama: dim, starca, lok0iirda (koji na Hvaru i na Braču glase: dim, starca, lokorda); b) u izostanku du ljenja u slogu zatvorenom zvučnim konsonantom: prag, bOb (nasuprot p rog, bij b na Braču); e) ne ostvaruje se metataksa (kako je uobičajeno na Braču i Hvaru: bodna, -
·
"
167
Čakavska čitanka
G sg. od badon, kOtla, G sg. od kotal, te pismo, jopno), pa u Vrgadi kao i u Novom
ti primjeri glase: bad na, kotla, pismo, jap no; d) na Hvaru i Braču sačuvane su sa mo prednaglasne dužine, dok se u Vrgadi i Novom ostvaruju i one zanaglasne. U deklinacijama su rijetki arhaični nastavci. Sačuvana je kratka množina ime nica muškog roda, a u akuzativu množine čest je nastavak -i: sini, brodi, ježi; D, L, I pl. u o-deklinaciji ujednačen je nastavak -in; G pl. svršava na -o: novaac, pisaam; -ov: popov, kr'ilov ili -i: brodi, krl'll. U imenica srednjeg roda na -je i -stvo sufik si se ostvaruju dugo; imenice a-deklinacije čuvaju dužine u G sg. i u I pl.: kuie, ruke; nogan; G pl. tih imenica svršava na -o, a D, L, I pl. na -amin; I sg. i-deklina cije svršava na -'o n: mišfon. Infinitivni nastavak -i zadržan je, imperfekt i particip preterita nisu sačuvani, aorist je vrlo rijedak, a češće se može ostvariti u 3. licu singulara. ***
A. Literatura o ovom govoru u Bibliografiji br. 365, 367, 370, 371, 372, 738. C. Leksik u Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade uspoređen s nekim čakavskim i zapadnoštokavskim govorima. Biblioteka HDZ, I, 2, Zagreb 1 973. ***
Tekstove je zapisao Blaž Jurišić u raspravi uz Rječnik govora otoka Vrgade, I. dio, Uvod, Zagreb, 1 966, 1 21 - 1 25. Prof. B. Jurišiću vrgadski govor je materinski. Njegovi su zapisi vrlo minuciozno probrani i zapisani. GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemi č i ć označuju isti fonem Ć; grafemom h ozna čen je velarni spirant x.
Buškalo Da ti k0iižen štoko od Buškala? Bi je pdimaćuran. A im0ii je dvi lipe ovce. Svaki d0an ih je hodi pasti u Grbu. Puten in je govori: "Aj da, ovce moje, u Gerbu!" A dica bi za nin vikala: "Ajda, Buškalo, u Gerbu, ajda, ajda!" A on kamenen na nih. A jed0iin put mu se užg0ala kuća. J"udi gledaju, kako se iž negove kuće d'imi i puši. Svit se uzbulOži. Kad on'i unutr0a, n°ajdu Buškala doma - kuća mu gori, a ne zove n'ikoga u pomoć! Tako je samo hodi svaki d0an za ovcamin. "A d'i ćeš, Buškalo?" "Greden, duše mi, u Gerbu, onamo ću i umriti." Tako je i bilo. B0alijo ga je naš0a mertva u Gerbi i doni ga na kostin u selo.
ProkJestvo u deveto kolino Joii zn°an, da je grub0a styOiir prok!estvo u deveto kollno. Bi san jed0fm put u gr0adu kod našega m'išćanina kanoniga don Mikole, pa san mu me3u drugimin 168
Dalmatinski ikavski čakavski govori
bes'idamin rek0a, da san j0a sigurno proklet u deveto kol'ino. A i jes. Nesr'ića za nesr'ićon, Bože moj, tebi se priporučivOan! A kanonig meni k0aže: "Sinko moj, to je str0ašno i spom'inati. Nemoj n'ikad ni govoriti od otomu!" Po toj negovoj bes'idi san j0a razumi, da je zazbila str0ašno ono proklestvo. OvOa dvOa diteta piju vodu, a j0a bi voli p'iti more a ne vino, nego reći 'ikomu čov'iku: proklet bi u deveto kol'ino! Malig Užala je pripovidat'i moja baba Ursa, da su joj kaživali Hr0ast'ini - a ona je kod Hr0ast'inih služ'ila šest godin - da je u Basalovih bila žena, koj je doš0a m0al'ig. M0al'izi su dica do šest miseci ki umru pres krsta. Stoju u šumi. Ki m0al'iga trevi i zakumi ga, on će mu doniti bogastvo. Tako je onoj žen'i u Basalovih doš0a m0al'ig, i ona ga zakum'ila. On je nauk0a kaj maška: "Pec, mama, fr'ite! Pec, mama, fr'ite!" Ona mu je pekla fr'ite i fr'igala fritalu, a on je z0a nu r0adi i nosi joj zl0ata. Kad bi ga slala po selu, uvik bi joj doni puno zl0ata, ali kad bi ga slala da joj 'iz mora donese zl0ata, ni mu bilo dr0ago. A u moru da je n°ajveće bogastvo. Kad je nakupila puno zl0ata, l0ap'ila ga je, neka grede b\, a on ni hoti. Onda ga je počela proganati . Svruć'ila je prsuru ul0a i polila ga. Tako je on pob'ig0a.
Vile dobavlaju jabuke Da pripovid0an o vilamin? - K0ažu, da su u st0aro vrime bile na Grad'ini vile. Jedne noći je st0ari M0atulić sp0a u svomu giku na Pocriki. Na po noći došle su u brod vile. [A kol'iko ih je bilo?] B'iće ih bilo Četlre pet. On je lež0a po provon, nisu ga v'idile, samo su rekle, da in d0aje krst. Hod'ile su brodon po jabuke u Pulu, daleko u TOaliju. Za tren su došle tamo i naz0ad: svak0a vog0ada sto mil. Dovezle su krcat guc jabuk i nos'ile ih na Grad'inu, sve dok se rasvanulo, i još ih je puno ostalo u brodu. Kad su vile pošle, M0atulić napuni sprtu jabuk i drči š n'im0an doma. Kad je negova žena v'idila, što nosi, začudi se: "A oklen ti te lipe jabuke?" "Ajme meni, malo da nis o stroaha umra!", i k0aže joj sve, kako je bilo. "Jes0an li ti govor'ila, da spiš doma; ki vrag te nosi spati u brod!"
Uzrečice a) kod djece:
Eno brod na krml' mu rog a na pravi standarac gospod0iir mu magarac. 1 1
Izrazi rog i standiirac odnose se na karac (produženje statve malo iznad palube drvenog broda), koji je na krmi niži (malen kao rog), a na pramcu viši (visok kao stablo za vijanje zastave) - dakako sve u šali, ne faktičnih dimenzija.
169
Čakavska čitanka
b) kod odraslih:
Ko će bOfe, rodl'lo mu po[e, ko će tiše, rodl'lo mu više, a mi, braćo, zdravo i veselo, pomoglo nas Ime Isusovo! More te sine izlio! Postelu u moru naš0aP O gail ga je ud0avi. Dr'ito mu je serce puklo. Što prolivOaš; kaj da zaj'imleš!
Poslovice čov'ik k0aže a Bog raspol0aže. Dite gre i mre. 2 Goji sirotu za svoju sramotu. 3 Jaz'ik nim0a kosti a bode kaj osti. Kad je kruva i vina, da je sva družina mirna - (užaju reći). Kad miti otac Artinu, da zaboravi fam'ilu - (užaju reći).4 Kad susedu kuća gori, val0a se i svojoj n°ad'ijati. Kol'iko te je mati od ogna čuvala, nol'iko se čuvOaj od zla. Kud mu gl0ava, tud mu r0ana.5 Lako je s tujon peton ježi tući. Ne zn°a on! k! kus0a, nego on! k! drobi.6 Nek ore dok more. Nikad ne val0a plakati na pametan d0an.7 Nos'i postolac kako su ti nosili mati i otk Pltaće ih starost, d'i in je bila mladost. Pl0at'i, muse, dobre (i: slake) kuse!8 Svakoj se sprti n°ajde provrslo. Teško je uč'iti naučenoga. Uzm'i, Nude, kad ti nude; - uzeo bi kad ne bUde. VOli bi U mirU lSti tr0avU U pUStllli, negO U nemirU i neslogi med i maslo. Vrsta vrstu preko svita tr0aži.9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ružna kletva u srdžbi. Dijete ne zna za bolest, ne čuva se, pa strada. Dobročinstvo se uzvraća nezahvalnošću. Otok Artina zaklanja vrgadinsku Luku. Znači: čim ne vidi dom, ne misli na obitelj. Kamo stigne, tamo se i prehranjuje. Tko jede, ne zna kako je teško pribaviti i pripremiti hranu. "Pametan dan" je svečani, radosni dan. Muse mačka; živio si rasipno, sad ti se to osvećuje. Usporedi latinski: Similis sim ili gaudet.
1 70
=
Il. IKAVSKO-EKAVSKA ČAKAVŠTINA
2.0.
Čakavski izraz u zadarskom području
2.0.1. Zadarsko
otočje
Govorni je tip zadarskog prostora ikavsko-ekavski. Prema jugu prevladavaju ikavimi, a prema sjeveru ekavizmi. Razumljivo je po sebi da otoci s jednim nase ljem kao Premuda, Silba, Olib imaju kompaktniji govor od otoka s nekoliko na selja kao što su Dugi otok i Pag. Vokalni inventar sačinjavaju ovi fonemi: i, l, e, ij (s katkad ostvarivim dvoglas nikom ie), a, a (ili 0a), o, 9 (ili ua), u, u; slogotvorno r pojavljuje se rjeđe i ostvaru je se kratko, češće je defonologizirano u sekvenciju a + r i e+ r. Konsonantizam je tipično čakavski. Sastoji se od zatvornih i tjesnačnih kon sonanata: p, b, t, d, f, (rubno d), e, Ć, k, g; J, s, z, š, ž, xi od sonanata: v, r, j, l, {, m, n, n. Iz sustava izostaju zvučne afrikate j, j, a karakterističan je okluzivni par f, d: Ostvaruju se generalno suglasnički skupovi: š'f (< *stj, *skj), zj (< *zdj, *zgj), -jd (d9jdeš), Ć r (Ćrman, ĆrtVO, Ćripna) i cr (crv, crfen); promjena *dj > j (preja); X je uglav nom zadržan u sustavu s povremenim alternacijama s J (čerfula, Xrane o�- Frane), ili je zamijenjen s j. Na kraju riječi i na kraju sloga ostaje -l bez promjene: st9l, st9lca ili izostaje bez nadomjestka: tine(l), osobito u muškom rodu jednine participa per fekta aktivnog. Često je izostajanje prvog zatvornog suglasnika u uobičajenim su glasničkim skupovima (tica, (t)kalica, (p)Ćela) ili pojednostavljivanje suglasničkih skupova tipa maška i disimilacijama: mn > vn (guvno), mn > ml (d'im{ak), r- r > l - r (slebro). Primjećuje se reduciranje zvučnosti u konsonanata na kraju riječi ili na kraju akcenatski izgovorne cjeline. Čakavski silazni akcenti " , - nisu čvrsto vezani za određeni slog. Prigodimice se ostvaruje tzv. čakavski akut, osobito u zatvorenom slogu pred sonornim sugla snicima i produženi akcenat n s uzlaznim ili rjeđe neutralnim tonom kao poslje dica duženja kratkosilaznog akcenta/"/ na vokalu a u govoru Oliba ili na drugim vokalima (u govoru Silbe). Dugi nenaglašeni vokali ostvaruju se samo u pred naglasnim slogovima. Staro se mjesto akcenta dobro čuva: sestra, trava, kup'iti, kra/. Zapaža se sve čvršća pojava dezoksitoneze kratkosilaznog akcenta s otvorene 173
Čakavska čitanka
4
Prekrižje
Jurkovo Selo• •Pribić
Jezerine 4 Požun
......
...
4
Podbrežje
Ozalj
Ribnik
Netretić •Zadobarje Rosopajilik • • ~ative • Karlovac / • P'l'' ' VukoValiOiica n bee / ... Mraon .. osiljevo4
...
• Generalski Stol 4
Tounj
4
0štarije Zagorje"' "'Josipdol
0
Jezerane
e Brinje
e Otočac Sinac
e
e ličko lešće
Susak
'l1? Ilovik~
• primorski poddijalekt e
rubni poddijalekt
"' kontinentalni poddijalekt •
neutvrđena
pripadnost poddijalektu Mjesni ikavsko-ekavski govori- raspored i poddijalekti (po l. Lu kežić, Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990.)
174
Ikavsko-ekavska čakavština
ultime na prethodni slog: noga, ruka (< noga, ruka) i njegovo duženje u zatvore nom slogu tipa starca, otac. U imenicama a-deklinacije prevladavaju padežni nastavci ja-deklinacije. Od starih padežnih nastavaka sačuvani su: -ov u G pl. o-deklinacije i -o u G pl. a-de klinacije, pokatkad nastavak -i u A pl. o-deklinacije; -an, -ah, -ami u D, L, I pl. a-deklinacije. Infinitiv svršava na -ti (m'isliti) ili -fi (peti). Sačuvani su tragovi aa rista i imperfekta, i to redovitije u sjeverozapadnijem dijelu otočja. ***
A. Literatura o ovim govorima u Bibliografiji br.: 82, 105, 1 10, 129, 130, 138, 141, 178, 184, 189, 190, 193, 194, 195, 196, 200, 202, 20�208, 252, 255, 256, 336, 338, 362, 40�419, 423, 438, 445, 449, 450, 453, 471, 503, 525, 526, 52�528, 529, 532, 564, 669, 700, 701 , 702, 733, 764-770, 945, 950. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji Il, br.: 74, 75, 76, 1 1 7. C. Leksik u rječnicima i zbirkama: Kolanović, A., Mali rječnik privlačkog govora. Privlaka (zbornik). Zadar 2005. Maričić Kukljičanin, T., Rječnik govora mjesta Kukljica. Zadar 2000. Martinović, Z., Rječnik govora otoka Iža. Zadar 2005. Maštrović, Lj., "Rječničko blago ninskoga govora". Radovi Instituta JAZU u Zadru 3. Zadar 1957, 423-465 (govor je štokavski ikavski). Radulić, L., Rječnik rivanjskoga govora. Zadar 2002. Vulić, S. i Maresić, J., "Mali rječnik tkonskoga govora". Fluminensia 26, 1996, 1 17- 133 (govor je ikavski).
2.0.1.0. Ošljak Ošljak kraj Preka na Ugljanu. Tipičan govor zadarskih otoka ikavsko-ekav skoga tipa ( livo koleno). Dugo a ima zatvoren izgovor i zapisivač ga bilježi kao [q}. Dugo o ima dvoglasnički ostvaraj kao [@] (ml@j, prl@jki), a dugo e izgovara se [k] (/gd, osandesjgt i šjgst). Akcenatski inventar poznaje samo dva silazna akcen ta ( " i -) te prednaglasnu dužinu. Tekst je zapisao J. Lisac i objavio ga u svojoj knjizi Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje, Zagreb 2009, str. 124.
Kod doktora Ka je v'idi moje llvo koleno, doxtor je šolon zavrti gl�viin i odm� me paslo pod letriku da mi ga sl'ikaju. Nis puno čekala. Gledo je doxtor tie sl'ike, k'imo gl�viin i pito kol'iko 'im�n godin. Rekla san mu da san n'iki d�n pošla u i šiestu. On se je zeru nasmija i pito me je ka san rod'ena. J� san se odmq s'itila pokuojne matere i rekla san mu da se j� tuoga ne spom'iri.en, ali da mi je užala ret'i, Buog je pom'ilovo, da je bilo puno mrzlo ka me je rod'ila. Mep�r da me ni ovi pu ni razumi, po mu je muoj sin reko kol'iko 'im�n godin. Doxtor je jopet pogledo one sl'ike ot kolena i unda mi je vako reko: Babo, ovo llvo koleno ni dobro, puno se je istroš'ilo i z�to vas tako kruto boli, ali da ni čudo na moje tol'ike godine, a ri.'ix je osandesiet i šiest, kako mu je 175
Čakavska čitanka
mu6j sin reko. J� san se miilo zabezeknula i unda mu rekla: Doxtore, redte vi meni z�č me unda ne boli i ovo desno koleno, a 'im� jedn�ko godin kaj i livo. Ništa mi ni odgovori ali se je zeru nasmijo pored sv'ix moj ix boli. Prvo nego smo j� i sin pošli t'a, d� je sinu dv'i receude. Reko je da je tu6 jena receta za m�st is kun t'u maksirati koleno, a da drugu receudu d�n mu6mu doxtoru. I ko san dobro zapomiet'ila reko je da dv� pu na d�n maks'ir<Jn koleno is ledun dok mi ne utrne. Ništa mu na tu6 nis rekla, ali san rekla sinu ka me je vodi doma da mi ne nosi n'ikakov lied u kutu jerbo i onako šmrčen cilu godinu, a noge su mi vazda mrzle i utrnute i prez leda. Inšoma, mene i d�n danas sve jačje boli koleno a pru6jti t'e unda ka me Buog d'igne, a do tad tuk� mi trpiti.
2.0.1.1. Sali na Dugom otoku Vokalni se inventar sastoji od: i, l, e, e, a, a, O, O, U, u i slogotvornog r koje je uvijek kratko. Često se pojavljuje (redukcijom vokala uza r) sekundarno r (prnit). -m i -n tvore s prethodnim vokalom nazalne alofone. Govor ima samo silazne akcente/", "/ (sl'la, suša). Nenaglašene dužine ostva ruju se samo u prednaglasnim slogovima (živu, prlm'ili). ***
A. Literatura o otočkim govorima u Bibliografiji br. 130, 141, 181, 182, 189, 193, 20�209, 210, 2 1 1 , 215, 438, 483, 669, 962. B. Zapisi na ovim govorima u Bibliografiji II, br. 35, 74, 7 5, 76. C. Leksik u rječniku: Piasevoli, A., Rječnik govora mjesta Sali. Zadar 1993. ***
Tekstove je godine 1968. zabilježio i akcentirao B. Finka ("Dugootočki čakav ski govori", Hrvatski dijalektološki zbornik 4, 1977, 56-58). GovoRNIK: l. Milovan Finka rođen 1922. u Salima, po zanimanju je zemljorad nik i ribar, završio je pučku skalu. Živahan u pripovijedanju. 2. i 4. tekst govori la je Marcela Dominis, s djevojačkim prezimenom Raljević, rođena 1923. Potječe iz stare saljske porodice. Završila je pučku skalu. Dobro se snalazi u svojem zavi čajnom idiomu. 3. tekst govorila je Karmela Aunedi s djevojačkim prezimenom Finka, rođena 1920. godine. Lako se i slobodno izražava. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: grafemom ć označen je fonem f, a grafemom đ fonem d; grafemom y označeno je spirantno g; grafemom h označen je fonem x a grafemom č bezvučni pal atal 1:. Crtica - između naglašenih i nenaglašenih riječi - povezuje izgovornu prozodijsku cjelinu. l.
Mi-smo-vogodišće pošli na-r'ibe, sa, pod-račun fabrike. Tamo-smo n'iki ugovor učin'ili, ali, taj-ugovor-je, Bože-sačuvajte. Dali-su-nan za-mr'ižu šešnajst l!ad d'inari. To-e mizerija. Ako i-sinai rasparaš čil ili-ti-pade, feralu ča-se dogodi, to-su troške nejizmjerne. A-on'i to ne-maru. M'isli, znaš kako-ti-je, privatni sektor-se 176
Ikavsko-ekavska
čakavština
Sali
gleda uništiti. A-namin-su t'ili dati po-tri-'ilade i-še-sto d'inari pa-smo-se bun'ili. Tako-su-nan, sa( d), krešili na šest-iJad-dinari. 1-dali-nan šest-ilad d'inari. A, šest Judl'ima po-devet-iJad. A, oni drugi deset ludl'ima-po šest-i!ad. To, sa-ja-ne znan. Do-sa-su-nan davali plaću i-govoru, obećlvaju da-ćeju sve-do-konca godine. Sa, oćeliju, nećeliju, ki-zna.
2. Ovaj moj mali stariji-u-bOlnici. Siromašno moje dite. Baš-mi-je v'iše glavu i-pamet-moju popi. A-'isto-mi n'ika neće za-korist-b'iti. Ha, možda-će zbol'iti. Znaš [ .•. J tako-je užala meni reći moja mati: da san-ja bila mala i-nevaFva pa-san-isto zišla velika. l, tako-ti-je. Život-je teški. A-ovaj moj muž, siromah, gre na-r'ibe uvik, a-n'išta ni ćapa, ilanka Joge bOžje, celo leto. Nego-se praži na suncu. 1-jocrni i-josuši-je, a ništa-ni ćapa. Ja ne-znan, kad-ovo-malo plaće m'isečne svrši, kako-ćemo-dale živ'iti. Slabo-ji naopako. Da-nan Bog ni da-ovo malo dažja, bOramin bili-bimo, bili-bimo odur'ili na putu sv'i kol'iko-nas-je ovu zimu. 3. Ti govoriš tvoj'i-jadi. A-da-znaš ti ča-san-ja provala ovu-zimu. Onaj snig, onaj led pa-ono živo onako jadno. A-da-si v'idila d'i-su stale: n'i-u vosiku, 'i, ni-nider, nogo-nako-po, po-vedrin nebu. Pa-one smrdele: sve-su pojile, do skonca-i skorena, samo dri:vo-je ostalo. Pa-hOdi namo ona(j)-jadan moj muž, jadan-ti-ga-je. Šćap-bi-ti uze u-ruku i-kaban'ić pr'iko sebe pa-hOdi tamo škorlecaj-po celi dan i-muči-se da-oće-li ku zvući (s)-sniga i-z-leda i-donesti doma. Pa-to"ni-bilo za-n'išta, nogo-to-smo kuhali prajcu. I tako jadni jedva-zimu przim'ili. Pa kad-je došlo leto, do štajon za-musti mliko, to-a-ni-mlika ni-jancov ni-ovčin, nogo sve propalo, sve pog'inilo. To-smo ništo-malo, toga mlika-pa, vU.ci-to mliko iz Ki'šovice na-Sale ko-ćeš sinal'ić s'ira učin'iti. 177
Čakavska čitanka
2.0.1.2. Premuda Dugi vokali a, o, e realiziraju se monoftonški kao 9a, lJo, ie; r se ostvaruje kao a + r, J kao u. Govor poznaje silazne akcente/" , "/, a samo se sporadički pojavljuje akcent rl (crikva), i to obično u enklizi (jedan.__je). Kao posljedica duženja kratkog ak centa/"/ pojavljuje se produženi akcenat n sa slabom ili neutralnom intonaci jom. Čuvaju se prednaglasne dužine. Iz konsonantizma navodimo ove pojedino sti: *dj >j (mlajahni, ali dava); zvučni suglasnici na kraju reduciraju zvučnost. U množini imeničkih deklinacija stari se padežni nastavci čuvaju u G, A, L i l; u D pl. stari su nastavci rjeđi. I sg. a-deklinacije završava na -u, L sg. o-deklinacije na ... uti). Čest je u uporabi posesivni dativ: nevjestici i mužu._...jej. ... In -i (v_ , ...raji, na._...p finitivi su na -t (bit) ili f(ref). Usporedi napomene uz tekstove sa Silbe ili Oliba (2.0.1 .3.; 2.0. 1.4.). ***
A. Literatura o otočkom govoru u Bibliografiji br.: 252, 338, 521, 522, 523, 754. ***
Tekst je godine 1956. zabilježila i akcentirala Vesna Jakić-Cestarić. GovoRNIK: Ivona Lovrović, u to vrijeme imala je 85 godina. GRAFIJSKE osoBITOSTI: grafemom ć označen je fonem f, č stoji umjesto fonema t, sa h označen je velarni spirant x, a grafemom y pozicijska varijanta velarnog spi ranta g; grafemom y označena je napeta alofonska realizacija fonema i. Fonem u okruglim zagradama nije glasno izgovoren.
Ka se mlad'ić i divuojka ženu Najparvo bi mu bila prišla miiti, pa bi bila riekla: "Posl0a me je sin da oćeš li mu se obedit za ženlt se." Divuojka bi bila riekla: " Tuo se ne more tako na jed0an put reć da oću. Prija triba promlslit." Ma prija bi se on'i bili dogovorili na t0ancu oli kade god na puti. Divuojka bi se bojala govorit š nin. Dn bi bi svojej materi reka da neka mu jide tu divuojku pitat. Ako bi mati bila zadovuojna tuoj divuojki, onda bi bila šla pitat. Ne bl bila šla ni v utorak ni v pietak; n°aiJke brodi ne partiju VOa ti d0ani. Ka( t) se divuojka premlsli, unda rečie mlad'iću. Unda mladić večer pride. Otac i mati malo stoj u p0ak j'idu spat i rečie otac divuojki: "J0a gren, d'ica, spat, a slama blizu ogna ne stoji dobro." Kad otac i mati idu spat oni str0ažu ne činu više. ... i bi pir, z0ar0an v jutro šla bi divuojka k._...mladlću pot N°af [na ovaj] d0an kad._...b funiestru p0a bi mu zakantala:
Dobro jUtro mlajahni jun°ače, Ustani se jutros prija zore. Evo tebe zaručnica zove. Feteh p'iva, još nf zora bila, drugi p'iva, zora j( e) zabil'ila. .. (_,se_. . ..bilo Onda un pride na vr0ata i otvori, a divuojka padne unutra. Kad._.b rasvanulo i razd0an'ilo, onda bi se lipo divu6jka šla preblić i potpliest krunu na 178
Ikavsko-ekavska čakavština
gl0avu. Kakilovu san j0a krunicu imlla na gl0av'i! Tilo ni moglo b'it bOJe noy je bilo. Garil6fuli i jorl0ande i kurdele svakakove biloje: tilo bi bilo pinduJalo. ObUkla bi majicu negovu iznopak na gole telo, i komadić mryže bi stavila viš kolena, da sve č0are ostanu v mr1ži. Dokle se neviestica potpl'ita, griedu svati k nej. Mlad'ić priđe za svati, i armonika zvoni. Kat je gotova divilojka, priđe mlad'ić va nu sobu va kiloj se ona načina. Ki su vnutri, griedu VOaiJka. Samo divilojka i mlad'ić ostanu. Onda neviestica uzme but'ilu i keksi i č0asti svati, svih okolo. Tada griedu v crikvu se ožen'it. Pop pita: "Oćeš li ju zviet i oćeš li ga zviet?" A ki čami dava ga ne b'i zvie!? S'--'crikve se grie doma, kade se piruje. P'iva se i zvoni dokle se skuha obet, jer žen'ižba bUde vjutro kolo osan ur. Kad'--'je skuhano, onda se grie obiedvat. Najparvo svati nazdr0avJaju neviestici i mužu jej, onda svin z reda. Onda griedu na tanac. Tamo parnesu pr0askvine, malo šiloldof, keksov, mindul, bunboni. Tilo neviestica zah'iti preko funiestre, a dica se pobijaju za tin. T0ancaju do vičere.
2.0.1.3. Silba Dugi su vokali vrlo zatvoreni?, Q, q ali se ne ostvaruju kao dvoglasnici. Krat kosilazni /"! i dugosilazni akcenat n obično se ostvaruju na starim mjestima, ili se pomiču za slog naprijed i ostvaruju kao dugosilazni akcenat n: smiha, grfdu, pnJ[a. U tekstu se nekoliko puta pojavljuje akut n. Produženi akcent rl od krat kosilaznog akcenta, pokazuje uzlazno (ili neutralno) kretanje tona. Palatalno l prelazi u j, slogotvorno r ostvaruje se s reduciranim popratnim vokalom e {er} ili kao slijed glasova a+ r. I sg. a-deklinacije završava na -ov(< -*oj<)): sa konfstricov , L sg. o-deklinacije na -i (jsell). U množini se čuvaju stari padežni nastavci u G, A, L, l, a rjeđe i u D pl. Infinitiv završava na -ti ili -fi: kopilti , rUi. Završno -l u muš kom rodu participa perfekta aktivnog ne ostvaruje se: doša( l). Usporedi napomenu UZ tekstove Oliba i Premude (2 .0.1 .4.; 2.0. 1 .2.). ***
A. Literatura o otočkom govoru u Bibliografiji br.: 101, 252, 338, 521, 522, 523, 754. ***
Tekst je godine 1956. snimila i akcentirala Vesna Jakić-Cestarić. GovoRNIK: Danica Paulina iz Silbe. U to vrijeme imala je 83 godine. GRAFI)SKE OSOBITOSTI: vidi Premuda.
Priča o jenoga barbiera Sa(d) ću van poviti jenu priču. Pričaću van o( d) jenoga barb!era. Ima je dvanaest hćeri i dvi katride. Jedna je bila žuta od veseja, a druga čarna od žalosti. Bi u tome mesti jedan kr� j. On je učini da mu dojde barb!er da mu štim� br�du. Koji mu ne b'i zn� na negov mod, ili bi ga da zatvor'iti u tamnicu ili baš i ub'iti. Ovi čov'ik, nega je dopalo da ima dojti kraja obr'ijati. On je bi tako žalostan kad'--'mu'--' je doša poziv 179
Č akavska č itanka
Silba
i se j( e) na čarnu katridu. Prolazile su sve ćere uza nega, s~mo još mlaja ni prolazila. Ona s~ma pita oca: "Oče, z~č si se n~ tu katridu čarnu." "Moran, moja h ćeri, jer došlo mi je ot kr~ja da j~ j'iman negovu br~du procin'iti. Ako j~ ne znaden negovu br~du štimati, fm će me ub'iti." Ona govori: "Ka( d) ti reče "koliko ti štim~š moju br~du", a ti mu rec'i: "Tvoja br~da vriedi tri majna dažja, ma kad padnu za vrimena." A un će ti reći: "ča to zn~či." A onda ti rec'i da pade sve blago od ovoga svita i svašta zarodi." On je poša. Obr'ija je kraja. Kraj mu govori: "Sad j"imaš ti men! štimati bradu." A on nemu odgovori kako ga je hći naučlla. "A ko je tebe to nauči?" A on nemu odgov~ra: "Moja hći". D~ mu je jenu rucku kanave: "Ovo ti daj tvoj ej hćeri, neka men'i ona oduvle otke platna za zaod"iti moju vojsku." I otac je doša kući ž~lostan, pa hćeri govori: "Moja hćerce, mene si oslobodlla, a sebe si zaplela va mr'ižu. Kraj ti je posla rucku kanave da nemu otkeš pl~tna za negovu vojsku. Ona govori: "Nišće, oče, evo ti ovo vretence, ponesi ga kr~ju, nek mi un učlni krosna naš ću ja njemu tka ti platno." I on je poša kr~ju. Kr~j govori: "Reci tvojej hćeri da ona men11ma ujutro doniti dvanaest divojak sa mlikon." Ozela je dvanaest jaj, izbužala je z jene i z druge strane i ispuhala ća i ostali su pr~zni, i iskupila u jenu konestricu i ponila kraju. Kr~j jej govori: "Dl su divojke sa mlikon?" A ona odgovara: "Čekaj kraju, parvo mi imaš ti učiniti fritaju od ovih 180
Ikavsko-ekavska čakavština
j�j." On zazva slugu,neka mu učini fritaju. Sluga jeno po jeno j�je razbi. Kr�j n� nu vi;ipje: "Kako će ti b'iti fritaja od praznih j�j." Ona odgovara: "Onako isto kako ćeš ti da ti j� donesen divojke sa mlikon." Onda on noj govori: "J� vidin da si ti odveć mudra,ji;i ću te vazeti za ženu."
2.0.1.4. Olib Dugi vokali ponašaju se na ovaj način: a kao t;i ili (J, a u okružju zvučnih su glasnika kao o: vrat, korta, salata; o se ostvaruje kao zatvoreno Q ili !!o; e kao � i kao ie; slogotvorno r se defonologizira u sekvenciju a+ r. Akcenatski inventar sa stoji se od kratkosilaznog /"/, dugosilaznog rl, sporadički od akuta n i novijeg produženog akcenta rl s uzlaznim ili neutralnim kretanjem tona,a ostvaruje se uglavnom na vokalu a. Kratko prednaglasno o katkad prelazi u a: gramiiĆa, a e se ostvaruje sporadički kao a: navesta. Nastavak I sg. u a-deklinaciji glasi -ov, a L sg. o-deklinacije svršava na -i. U množini se čuvaju stari padežni nastavci u G,A, L, l, a rjeđe i u D. Infinitiv svršava na -ti ili -fi. Završni nastavak -l u jednini muš kog roda u participu perfekta aktivnog nestaje. Na mjestu -a i -e (nakon iščezlog -l) pojavljuje se -o: paso, strl'go, poćo. Usporedi također napomene uz tekstove iz Premude i Silbe (2.0.1.2.; 2.0. 1.3.). ***
A. Literatura o otočkom govoru u Bibliografiji br.: 252, 338, 521, 522, 523, 7 54. ***
Tekstove je snimila i akcentirala godine 1956. Vesn� Jakić-Cestarić. GovoRNIK: tekst l. govorila je Milica Ivančić. U to doba imala je 85 godina. Imala je završenu samo pučku školu. Tekst ll. govorila je Marija Vukas. U to do ba imala je 85 godina. GRAFIJSKE osoBITOSTI: vidi Premuda (2.0. 1. 2.).
L Rat HodllLJmo kopati pod'-'Garbe. Doma sa'-'sikarvov [sa svekrvom] smo'-'duošli. Ne'-'b1 bilo kruha,nLJoli. SikarvaJlli govori: "Hod mila po'-'m6ra za'-'učin!ti kruh. Ka(dLsen'-'bila nunuli,zagrabila'-'sen kiblić mora Lhodlla'-'sen ća. Nisin bila nLdeset koraci,avijon'-' j(e) duoša L počo'-'j(e) pucati,a'-'ji o (d) straha sen'-'kalala Hblić,legla_y . en uza'-'zid. SvtLse bilo zapalllo. Ni bilo nL jinoga martvoga.
II. Sama Sin Lnavesta dvoje dice imaju. Ka(dLdojde marač,unda'-'je šes(t) godišć da'-'su šll. OnLsu u Novajorki. Si (nLmi na'-'brodih raboti,skarciva. On'-' je bi puno godišć tamo. Nl__pas moga pomagati n(.Jllšće. Ona ni prihajala. Boje tako. Za umriti o( d) stidi sen bila. Osandeset i pet godišć sen pasala na dvi setembra. Puno putLJen u'-'Zadri parvo bila. To'-' je bila lipota buožja viti par vo Zadar. - Ka(dL garmi,ne znon ću se stati,ću ležati. Kisno se stanen. Ča moren, jadna. Puno'-'sen tarplla u'-'momu životu. Na parvi rat._yen bila glidna, alLnis imlla stdha. Z'-'vana ni hodllo,pa._ye'-'ni dobro živllo. .._,
,.._,
.._,
.._,
.._,
.._,
...._,
..._,
.._,
......_."
181
Čakavska čitanka
2.0.1.5. Otok Pag U zapadnom dijelu Paga smjestila su se čakavska naselja (Lun, Novalja, Barba ti, Kolan), u središnjem su cakavska naselja (Pag, Košljun), a na istočnom su dijelu poštokavljena naselja (Dinjička, Povljana, Vlašići). Tekstovi potječu iz središnjeg dijela i pripadaju ikavsko-ekavskom tipu. Vokalni inventar sastoji se od kratkih li, e, a, o, ul i od dugih vokala /l, ie, 0a, i ua, ul. Slogotvorno r ostvaruje se kao er ili er: kervi, kier ("krv"). Cakavski su konsonanti: e, s, i. Suglasnici d, t pred nekim drugim konsonan_ tima ostvaruju se kao r: kriirko, orkadt, porpis, or____straxa. Dvoakcenatski sustav sastoji se od kratkosilaznog /"/ i dugosilaznog akcenta rl. Prednaglasne dužine rijetko se ostvaruju, a zanaglasne su gotovo sasvim išče zle. Zapaža se vrlo rijetko ostvaraj čakavskog akuta. Akcent /"/ realizira se često kao dugosilazni rl, osobito u zatvorenom slogu: lokva, pisat, Juresti, dosta. U tim slučajevima VOkali a, e, OStVarujU Se kao dvoglasnici: Ot0aC, b[0ajdan, zienske ili kaO dugi a, e, te l, o, u: sei G pl., jos, kriirko, kerv i. Od starih padežnih nastavaka jav lja se -i u A pl. o-deklinacije: milun i, JiSfeti, petesi. Nastavak G pl. o-osnova je: o: sei, ili -ov: tovarov, veslov. Nastavci G pl. a-osnove je o D, L, I pl. imaju zajednič ki nastavak -amin. U zapadnom dijelu otoka čuvaju se još aorist i imperfekt. -
-
,
***
A. Literatura o otočkim govorima, uključujući i otok Rab, u Bibliografiji pod br.: 252, 255, 25�273, 286, 288, 423, 651, 755, 840, 903, 915, 916, 920, 925, 930, 966; Rab: 300, 496, 498, 572. B. Zapis na otočkim govorima u Bibliografiji II, br. 117. C. Leksik: Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Zagreb 2001. Oštarić, I., Rječnik kolanjskoga govora na otoku Pagu. Zadar 2001. Tičić, A., Rječnik govora mjesta Povijane na otoku Pagu. Zadar 2004. ***
Oba teksta zabilježio je Nikola Kustić. On je srednjoškolski profesor, kroatist iz Paga. U doba kad je tekstove zapisivao imao je 40 godina. Izvrsno govori ma terinski idiom i autor je rječnika toga idioma. Ove tekstove je po njegovu govore nju akcentirao P. Šimunović. GRAFIJSKE osoBITOSTI: ć označuje fonem f, h označuje x. Fonem u okruglim za gradama nije glasno izgovoren.
Stomorina _ veli p0aski bl0ajdan. Nas stariji pripovidaju da je____bila _ jedna Vela stomorina____je bolesć'ina Ot...k , e je umiralo puno judi. Jed0an d0ai1_jh je Umerlo m0al)kO StOtinu. Katju donili q_j>0a(g) Gospu i(sLSt0aroga gr0ada, prestalUu judi umirat. Ortad____je _ svako godisće na petn°ajst agusta presecjon L,toa d0an__je zove Stomorina. Vecer na zezin Stomorine gre u St0ari gr0ad puno svita. Kip kal0aju od olt0ara L,zienske obucujeju Gospu. Uzall}mo delu noć st0at u crikav. Star'ijL,bi molili _____
_____
_____
_____
_____
_____
_____
182
Ikavsko-ekavska čakavština
luz0arji (._hodili na..__., gole kolena, a..__.,mlajl_P(._se spoznali. TuotUan..__.,se jedno godisće (._ j0a spozn°a sa..__., s vojon zenon (._orma..__., S mQ.__Se u..__., o tubru m'isecu pozakonili. Ortat zivemo već puno godisć :tajno. Na..__.,z ezin Stomorine..__., j e vavik bi vesel svDas svit, i,_.Jt0aro Lml0ado. Po..__.,ka t'inamin LJla..__.,m ostarciĆ4_)i vaz'igali lug pomisao s..__., petrojen pa..__., j e..__., uzalo b'it svitlo kaj ..__.,da_Jetrika gori Na__ , _St omorinu_jJi dUoslo puno svita Ot_,Plan'ine (._ot_, p 0askih sei. SvDa(s) sviLje hod! za..__., presecjonon, a..__., po..__.,barkuniman..__., j e bilo cviće (._v'isil(._su tapeji. Muzika_jJi svirlla, a..__.,divojdce obucene u_jJielo p'ivale..__.,b i p'isme. N'iki_jJi puosli u_J<.ajlći pa..__.,b(._veslajuć po..__.,moru pratili presecjon. Na..__., pijacu__ju Bunovci (._sejani prod0avali al}gurje, milun!, trumbete, fisćeti, peteS'ići, ćikul0ate, kolaciĆi (._bomboni. Dica..__.,S U SVirlli (._ gUl}gali po..__.,deli d0all da..__.,b(._cov'ik dob6to oglUha, a-...Jlllad'ići (._divojke___;; u kolali (._ p'ivali. N°ajvise..__., je bilo cut Peteha od..__.,Gorke. Sad ni v'ise kako..__., j e bilo u__jt0aro vrime, ali LJlasi mlaj i jos derziju OvU nasu UZ0aUCU.
Jand0armi Ddt0ak, godisć pr'ije ovoga :l0adnega rata, parLm(._se trejSieste, bil(._su vati. Mi, p0aski tei0ad vavik..__.,smo bili proti gospllosćine. StllUmo da..__., u..__.,n°as komun dllojde tez0ak. N°al_je bilo n°ajvise UvUmo votali za..__.,nasega cov'ika. Kac)amo, da..__., j e VlSe dobi jed0all kogaJU Stili gosplloski. MLsmo pocali vikat Uesto..__., s mo, sve dercuć, pllosli vaziest bacuke, capun'i, motike, capete LkLje c0a im0a za..__., pretuć pjeg0ati, jerbo..__., s uyas prevarili. Kaumo..__.,se..__., tornali ugiedalUmo jand0armi S..__.,puskamin (._ golin bajunetamin. On'i da..__.,će..__., uy0as pucat, a-...JllUmo__jn odgovorlli: "Ubijte..__.,nas, (._takoyam ne..__.,d0ate ziv'it ka(jLjudiman!" svoas SviLje pob'iga outraha. Zene, dica Utar!ji judi su..__., se..__.,doma zakracunali. Na..__., pijacu ni bilo nidi nlkoga, s0amo na..__., jednu strDan mi, a..__.,na..__.,drugu jand0armi. MUmo oćut'ili da niećeju pucat j erbO ne..__., s mij u prolivat kier. Jed0an meju namin..__., j e zavika: "N°aprid, na..__.,nih, pa..__., nek ..__., n as..__.,ubijeju!" DobilUmo kur0aj LP liosli prama n'iman. Kaumo..__.,v'idili da..__.,on'i grej u n°azad, sve v'ise-..J mo..__.,ih t'irali ot_,pijace, krez..__.,Velu Ulicu. J0a_jan jednlloga jand0arma udri poJ!avi, a Uon..__.,je meni bajunetOll raspori ko ._ raja rive. Doz0ad nih..__., j e bilo s0amo more. SUjU Lbragese. Tako-..Jmo..__.,ih nagnali dQ...k Kr0arko vrime smo se giedali. Nismo znali c0a ćemo. Vidili smo da su on'i jacji, jerbo 'imaju puske, a..__.,mi s0amo nasi tez0aski ardeni. Najed0an puLje od:.__nlklec doleti veli kamen (potlUan dozn°a da..__.,g a..__., j e..__.,h'iti ... muoj ot0ac) . Jed0an j andaram..__., s e..__., j e prdtrasi, pofUza..__., je, skoturLse..__., j e Lp0a..__., j e u..__.,more. Ond� _}u on'i zapucali, a..__., mljmQ...._ se razb'izali jerbo..__., j e muoglo duoć dQ...._ pro livana kervi. ""-'
....._..,
....._..,
..._,
....._..,
.._....
_
183
Čakavska čitanka
2.0.2.
Zadarsko uzmorje
Zadarsko zaleđe u prošlosti je bilo kompaktno čakavsko područje. Danas su na tom prostoru tek male čakavske oaze vrlo natrunjene štokavštinom. Pravilni je je s obzirom na fonetske i morfološke elemente govoriti o čakavskom supstra tu. Samo akcenatska ponašanja manje ili više svjedoče o posvemašnjem čakaviz mu u jezičnoj prošlosti zadarskoga kopna. Bitni jezični prevrat zbio se u 16. i 17. stoljeću kada je u ovaj kraj stiglo novo pučanstvo iz zapadne Bosne,dalmatin ske Zagore, Hercegovine i Like kao prebjeglice pred najezdom Turaka i zaposje lo prostor Ravnih kotara.
2.0.2.1. Petrčane (sjeverozapadno od Zadra) U fonetskom smislu govor obiluje novoštokavskim pojavama. Ovo je potpu no ikavski govor. U glagolskim složenicama s glagolom ja ti (< *j�ti) stari nazal � prelazi iza palatala u a (zajati) što je čakavski supstrat. Konsonantizam pokazu je ove štokavske osobine: *dj > 3 (preja); čr > cr; *stj, *skj > št; x > 0 ili v/j. U G pl. u neosobnim zamjenicama i pridjevima padežni je nastavak -ix koji se realizira kao -ik: mojik, dobrik. Imenice o-osnova čuvaju u množini kratke nastavke: sini, brodi, vuci. G pl. završava na -ov: brodov; u D, L, I pl. ujednačeni je nastavak -in: brodin, vucin. Imenice a-deklinacije imaju u G pl. nastavke: -0, -ov: sestar, rl'bov, u D, L, I pl. nastavak je -an: r'iban. Pronominalni oblici kl, ka, ko dobro su saču vani. U glagola 5. vrste nastavak je -ivati (vinčivati). Važno je primijetiti stari oj konimski sufiks u toponimu Fetrčane s mnogo drugih takvih toponima u zadar skom zaleđu,od kojih su neki potvrđeni već u 13. stoljeću. Troakcenatski sustav/" , ", -;ima raspoređene akcente na starim mjestima, osim brzog akcenta/"! u zadnjem (otvorenom) slogu koji se povlači na penulti mu kao dugouzlazni akcent: daleko, ali i korist. Često se provodi metataksa u pr vom redu sa zadnjeg otvorenog sloga: čela, teta, noži; te strašila, cvrčak, kupaju (< strošl'la, cvrčak, nožl', kupaju). Čakavski akut ograničen je samo na enklizu i na kraj rečenice: pokrij.___se, š.___n on, inače se ostvaruje kao dugosilazni akcenat: težak, divfi, zaprećivan. U otvorenom slogu brzi akcenat/"/ često postaje produ žen s uzlaznom intonacijom n, a u zatvorenim slogovima ostvaruje se kao du gosilazni akcenat r/: rame, volin - trišna, dosta, udren. Zanaglasne su se duži ne pokratile,osim sporadički u G pl.: brodov, sestar i u prezentu nekih glagola:
ukradu. *** Literaturu o područnim govorima vidi u Bibliografiji br.: 1 10, 175, 176, 186, 196, 208, 290, 296, 337, 464, 465, 467, 469, 528, 764-770, 847. ***
Tekst je zapisala i akcentirala 1959. Vesna Jakić-Cestarić ("'spitivanje govo ra otoka Premude, Silbe, Oliba i Ista te Petrčana na zadarskom kopnu", Ljetopis JAZU 64, 1960, str. 359). GovoRNIK: Luca Radman iz Petrčana,u to doba imala je 60 godina. 184
Ikavsko-ekavska
čakavština
Novigrad
Malo
zemle
Nemamo puno kupusa. Malo smo zemlje imali, miili komadić za kupus. Zalivan ja uvik. Ali što mi je korist: ono fruta sve mi je mulad odnlla. Samo po vrtlin 13u, di će što uloviti. Imala san ćetrune, bačire. Jedan dan su nestali. Muž mi je znaj a, ko je, a ni ti!a ništa. Vaik nan ukradu. Ima u našen selu naroda, koji nema niti malo ograde, nego ako d'i opali- opali. U žala san ja dikod prilovlti u državnon koje brimešce. Crnika, plan'ika, smrdela, vrišt'ika - toga najviše u našoj gori 'ima.
2.0.2.2. Novigrad (dalmatinski), e>i Novigrad je čakavska oaza koja je od 16. stoljeća u novoštokavskom okružju. Još u 15. stoljeću pokazuju povijesni spisi i povijesna toponimija kako se je čakav sko narječje pružalo do Dinare. Novigradska fonetika, morfologija i leksik preplavljeni su novoštokavskim natruhama. Njegove su značajke: vokal izam: i, 1, e, e, a, a, o, o, u, u, te f, f. Redoviti je refleks staroga jata -i (e >i) (ekavizmi su: sesti, železo, seno, delati ... ), te se mnogim osobinama poput vrgadskoga govora priklanja jugoistočnom čakavskom tipu. Ponem IĆI dolazi za č i ć; čr > cr; *dj > j; završni -l u singularu m. roda participa perfekta aktivnoga ostvaruje se kao -al- o. Provodi se novo jotovanje: liš'fe, zdravfe. U konsonatizmu se ne nahodi x; *s tj, *skj >št; *zdj, *zgj > ž'j; veza -j d- > j (dojen). U imenica G pl. svršava na -a, D, L, I pl. u imenica muškoga i srednjega roda jedinstven je nastavak -in: mlstin, seli n, a u imenica ženskog roda -an: kravan. Pojavljuju se sporadički oba novoštokavska uzlazna akcenta /' , 'l. 185
Čakavska čitanka
Kao ostatak čakavskoga ostvaruje se a (<�)iza palatala: jadro, jaz'ik, počalo, najalo "navalilo"; krajnje -1 u singularu m. roda participa perfekta aktivnog katkad ispada: on se rodi. U D, L sg. a-osnova glasovni ostatci 2. palatalizacije nisu se sačuvali. U imenica m. roda padežni su nastavci u N pl. često kratki: pop'i, dil'i, žuj'i. G pl. a-osnova svršava na -o, a o-osnova ma -ov. Broj četiri glasi čet'ire itd. U čakavskom troakcenatskom sustavu " , -, - uglavnom nije narušeno staro mjesto ostvaraja tih akcenata. Prednaglasne su dužine sačuvane. Dužine na mje stu poslije čakavskoga akuta skraćuju se. Evo nekoliko primjera koji pokazuju da našnje stanje novigradske akcentuacije: g'ineš, r'ižen, ja, tf, nas, vas; stari, pravi; ____
pleja -plela -plelo; umren, prodreš; dimfak, kolpa, pokojni. Tim karakterističnim oznakama čini novljanski govor, s onim vrgadskim, prijelazno područje sjevernozapadnog čakavskog dijalekta i južnog tipa tog narječja. ***
Tekstove je godine 1957. zapisala i akcentirala Vesna Jakić-Cestarić. GovoR.NIK: tekst I. - Mare Buterin iz Novigrada. U vrijeme kazivanja imala je 75 godina. Tekst IL govorila je Gliša Buterin iz Novigrada, stara 84 godine. GRAFIJSKE ososnosn: fonem u okruglim zagradama nije glasno izgovoren.
I. Priča tete Mare A. Jedan mi je drag b'ija, i u grobu ga Častln, a moj'i n'ikako ne dali. Kašne bi bili vol'ili, jer san drugoga uvatila, koji in jopet ni b'ija drag. Muž mi je kopač b'ija, mornar b'ija. Dica su s namon uživali. On'i bi godili da ja š n'iman 'i3en kopati. On u Ameriki. Blja je dlt. Čefire godine ni pisma n'i glasa. Ni se sm'ilo. On piše da je bOlestan, a ja jadna uvik pisala da mi dobro, za ne strašiti. A što ču mu pisati da je slabo. A bilo nas je puno, šes(t) dice. Imali smo ono žitka, a što Češ, ka( d) ni 'ima ko rad'iti. Sv'i mladi umriše, pomriše. Muž mi je umra od kolpa. On'i nega iznesoše, a ja 'izdane od žalosti. B. Gospu iz Novoga su odnili u Pag kad su bili Turci, da je on'i ne ukradu. Pažani bili luti, da što su in donili udoviČinu novsku. A on'i sv'i umirali, umirali, po Pagu. Zato su on'i uvik u crnu. I denaska su ostali u crnu. A on'i ajde prid Gospu i kleli se da neče više sovati nego Če joj zvono darovati. Uvik smo to zvono zvali "paško zvono". Sa(d) se razb'ilo. Držali su ga u konobi crkvenoj, a sada je u crkvi prid Gospon.
II. Ka(d) smo se udavale Ćov'ik jedan doša bi reč star'iji. Prvo bi se dogovor'ili mladi. Ja san se s mojin dogovor'ila u v'inogradu. Moja sestra bila za mojin svakon i on'i dolazili k nami i tako se mi zagledali. Ka( d) san se ja udavala Mare me je naranžan cilin pos'ipala. Bila san š nin tri m'iseca. Ot'iša u Ameriku, piintu dobija i umra. B'ija je v13en, v'isok, pravi mladiČ. Dva puta san se udavala. Ne udaš se za liibav drugi piit, nego da uzdržaješ jedno drugo. 186
Ikavsko-ekavska čakavština
2.1. Čakavština
tzv. Hrvatskog primorja
2.1.1. Novi Vinodolski
Govor u Novom mogao bi se smatrati najboljim predstavnikom srednjočakav skoga ikavsko-ekavskog dijalekta. On je najranije i najtemeljitije istraživan, oso bito u studiji A. Belića ("Zametki po čakavskimn govoramn", 1909.). Svoje arha ično stanje očituje ponašanjem svojih akcenata: " , ', - (u raspravi i u tekstovima taj je akut bilježen znakom ', kao današnji dugouzlazni novoštokavski akcenat). Specifičan je i u morfološkim osobitostima. S obzirom na refleks jata ovaj govor pripada ikavsko-ekavskom tipu. Značajne osobitosti: vokali ii, a, e, e, l, i, u, u, o, o (koji se pojavljuje kao 9 u pozicijskoj varijanti: qbed, qtrok). Slogotvorno r uvijek je kratko. Pojavljuje se če sto sekundarno r: trmontana, p[nesal. Stari nazal f iza palatalnogj (j) ostvaruje se kao a: jalmin, zaj'ik ( < jaz'ik), ali žeja, p rijet, zalet. Samoglasno J daje u. Konsonatski inventar sastoji se od zatvornika p, b, t, d, f (d), k, g (s alofonom realizacijom y, tj. tjesnačnog velara s reduciranom zvučnošću), e, l kao zatvornih konsonanata; J, s, z, š, ž, x kao spiranata ij [jj, l, /, r, v, m, n, n kao sonanata; kon sonanti f, d' izgovaraju se kao palatalni plozivi. Fonem d' pojavljuje se pod utjeca jem standardnoga jezika osobito u participu perfekta pasivnog: p[siid'en, ogriid'en, v'id'en itd., inače se d' ostvaruje kaoj: ograja, taji, glojen, mejiiš, rja ( "hrđa"). Re fleks skupova *zdj, *zgj je zj; a *stj, *skj je š'f. Palatalno l ostaje: žefa, pofe, {udi. Sta ri formant -bje prelazi u -1: zeli, veli (usp. *velbji), kameni (usp. *kamenbje), vofi, pesfl, tf·ni, prol'ifl. Umjesto okluzivnog k ispred drugih, najčešće okluzivnih suglasnika ostvaruje sex: mexko, xff, noxta, laxta, doxtor, x'--'noj itd. Velarni spirant X čuva se, osim u fleksivnim oblicima od htjeti: Ofu, Otel; hv>f u fati, dofate, ali xfiila; neslogotvor no j rijetko se ostvaruje kao frikativnoj. Zvučni šumnici po postanju zadržavaju na kraju riječi svoju zvučnost, osim v koje se ostvaruje kao J (krf) i g koje se ču je s reduciranom zvučnošću kao y: Boy, qynlš'fe, saydi. Skup tr ostaje: tfn, Ćrivo, Ćr'išne, Ćrfen. U konsonantnim skupovima koji počinju zatvornim elementom, taj se suglasnik redovito reducira ili eliminira: deško ("dečko"), mušni ("mučni"), osta (: octa), ojfina; čela, suca, ozest itd. Mnoge takve pojave pratimo u većoj ili manjoj mjeri na cjelokupnom čakav skom području. Tipične su sjeverozapadne čakavske osobine u akcenatskom ponašanju: a) dim, starca, divojka; b) mall, stari; e) ja, ti, mi, v i, nas, vas; d) kabiil- kabla, badiin badna, kotiil - kotla; e) gudac- guca, koliic - kolca; f) pismo, japno; g) prag, bOb; 187
Čakavska čitanka
h) gineš, laješ, sito; i) pekal- pekla, prala, zvala; j) zadržavanje dužina u predna glasnim i zanaglasnim slogovima. O tim pojavama pisali smo u Proslavu. Ponašanje akcenata u novljanskom govoru usporedi s onim u govoru Vrgade i u Uvodu Šimunovićeva Rječnika bračkih čakavskih govora. Kao što je iz tekstova vidljivo,ovaj govor čuva mnoštvo arhaizama,kao što su primjerice stari nepalatalni padežni nastavci u a-deklinaciji. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji br.: l l, 12, 15,24,26,29, 30, 30a, 77,116,117,248,308,318,330,334,453,483,494,500,502,528,529,535, 537, 583, 616,619, 736, 853. B. Zapisi na područnim govorima u Bibliografiji II,br.: 16,49, 76, 82, 118. C. Rječnici: Ivančić Dusper,Đ., Crkvenički besedar. Rijeka-Crikvenica 2003. Sokolić Kozarić, J. M.,i Sokolić Kozarić, G. M.,Rječnik čakavskog govora No vog Vinodolskog. Rijeka-Novi Vinodolski 2003. Turina,Z. i Šepić Tomić,A.,Rječnik čakavskih izraza. Područje Bakarca i Škr ijeva. Rijeka 1977. ***
Tekstove je zabilježio Aleksandar Belić u radu "Zametki po čakavskimb govo ramb" (Izvestija Otdelenija russkogo jazyka i slovesnosti imperatorskoj Akademii nauk, 14,2, St. Petersburg 1909,255-266). GovoRNIK: nije naveden. Pretpostavlja se da je to bio Boguslav Mažuranić,je dan od glavnih Belićevih ispitanika. GRAFI)SKE OSOBITOSTI: čakavski akut rf bilježen je znakom za novoštokavski du gouzlazni akcenat / '/. Znakom ' nad vokalom bilježi se poludužina. Ostalo: j= j, č= t, ć f, h= x, šć= š'f. U riječima koje završavaju nazalom m/n, na prethodnom na glašenom vokalu autor bilježi nazalizirani vokal: On muh z. gospodar(in, 9n,_)'de, (in, _) e, jedijn pqnpagalo itd. U izgovornoj cjelini nije uvijek provedeno bilježe nje jednačenja po zvučnosti: No(_ga,_j(e) stigla, sused,__se, kiid,__se, mlad-Fran ... =
__
_
1. Sluga i knil Bil jedan gospodar Lsliiga. Sluga.__ je gospodara sliižil deset let. PitaLga da,__mu da negovo mito da____gre domaka. Gospodac,mu govori: da___,__ _ča bi rada za,__mito. Sluga odgovara da,__ča,__m u da. "Vollš_jl deset šestic prolqet'lh,alLdeset zrn blagoslov!ene šenice?" Sluga,__se prep'iral z.___g ospodarQn, da____ča,__mq_je to mita za.._,deset let; da neka mu da deset zrn blagoslovlene šen'ice. o· n 'ide na.._,sv6j dom. Noć.._,ga.._,j st'igla. Pride na.._,jed4n konak: da___g _ a.._,neka primu na.._,konak___Lda.._,mu.. _,neka.._,sprave tU šen'icu. Baba je.._,dala šen'icu kokoš1ci pozobat. Jutrodan pita babu šen'icu. Baba veli da.. _,je__jen'icu kokoš pozobala. Qn_y . e neboh plače: "čil...fe,__on sada; da__je.._z, a._t, o deset let sliižil". Baba,__mu da kokošku. Dri'tgLdan prišaLje opet na.._,konak Ldal kokoš da.._,mu.._,sprave. Lkladu.._,ju med ofce. Do.._,dana._yu Ofce kokoš zadav'ili. Jutrodan da.._,gn�,__ća,a kokoše ni; ....._,
188
....._,
....._,
.
Ik avsko- eka vska
čakavština
Novi Vinodolski
(mJe sopet plače, da,__je'--"'za'--"'to služil 10 let Daju mu janicu L,gre naprvo. Pride opet na'--"'konak, a bila'--"'je va'--"'kući mat L)lćer, divojka. DivojkiJ'-..,j sv'ikla lipa vilna na janici, pa'--"'j'-..,zela škare da'--"'gre ostr'ić vilnu; alL_.,suJe ufatili škare vilne, a'--"'divojka škar_ Jutrodan da'--"'gre ća. Totye stJroje skupa drži. Matye plače hćere, aJluga mita. <)n ne'--"'da janice, negQ__.pe!a se skupa L,hOdeć srlti jednoga popa. PopuJe'--"'je sv'ikla divojka: pita da'--"'mu'--"'neka da divojku. Sluga odgovara: oću, gospod'ine, ako'--"'ju po}ubhe straga. KušnuLje pop divojku, L,ufatil.Je pop divojke. Sluga se skupa pe!a po'--"'gradu, narod za'--"'n'imi teče: da'--"'nisu n'igdare toga v'ideli LJaj uJa kraju. TaJe kraj joL,n'igdar ni nasmeL On'--"'je šal kralu. KraLje pucal oclJ;miha: da'--"'ni n'igdar takova čuda v'ideL Kral zame sablu LJastane popa L,divojku LJkare L,Ofcu. Sluga'--"'je puno dara dobil oLkraja. Ltako'--"'mu'--"'je mito bilo plaćeno za'--"'cellh deset let JaJan totu bila L_.,menl_;m del dal'i. LEKSIČ KA ZNAČENJA I DRUGE NAPOMENE: mito= dar, nagrada, fl poslije suglasnika (voliš-il deset), a l poslije smaoglasnika, spriivit =ostaviti na čuvanje.
2. Čobani i vtik ...__"
BilLJ;u čobani, paJu'--"'spekl'i n'ikuliko ovac Qndatyu šl'i j'ist GledaLjiq__je vflk, pa'--"'govori: "da'--"'ja zamen jedno'--"'jane, se selo'--"'bi nil_;ne z'ijalo, a'--"'rlin'--"'bi ostalo lipih ovac". GovorL,mu čoban: "mi svoje'--"'jlmo, a'--"'tl, odi, zaJvoj ručak, ulov'i!". 189
Čakavska čitanka
3. Nasradin Lžena BllLsu NasradifLLžena, a'--'kuće n1su imeli. Novac-.._Yu imeli, puu'--' počeli kuću zidat. Kad'--'s4._.,skopali tQ.___mestišće kadLte kuću zidat, našaLje Nasradin jednu škUlu ka pela va susedovu konobu. Va'--'toj konobi bilo puno blaga. Qn blaga živoga nLmogal stezat kroz
4. Peteh i liska .......,
Bili peteh Llis'ica. Skupa'--'su po'--' gor1 hojevali. Peteh na'--'d rv'i, 'L)is'ica podJrm(m. Govori liska: "pete, menLse spi"; a-' 'peteh noj govori due__Lnemu spi. Govori liska: "pete, nlkLte zove". Qn muči. SkočlJe liska pa ufati peteha. "Gr'iža zela onoga ktye javla kacLse ne'--'zove" - govori peteh; 'L)islca govori: "proklete bili oči ke spe a ne'--s' pe''. s.
Muž i žena .......,
Muž_y . e (jena spominhli. :Žena veli: "ja'--'ću zil_)e umrit!" QfL_se hranil zLpeć Lklal modru svićku na'--'pod Lza_Jak
a. Mikulq_;; e šeće Po turskoj intriidi: G{edala.__ga Jele i:z_gorne penžere. "Mikula, !ub'i(__moj. čve tuda šećeš?" "Jele, !ubi moja, Se sporadi tebe". "Mikula, /ub'ić moj. zaman puti tvoje! Sl'no(JuJe Turci Z4....- m e balotali." "Jele, /ilbi moja, Čl'jilJi ostala?"
190
Ikavsko-ekavska čakavština
"Mikula, fub'ić moj, Turskoga vojvode". Zapisano je: M 'ikula, po tUrskoj, 'iz gorne, moja, tebe, zaman, pUti, tvoje, čl'jii umjesto Mikula, po turskoj, iz g6nie, moja, tebe, zaman, put!', tvoje, čija (A. B.).
b. "Majko ]elen'ina, KadUi Jelena?" "Moja__j e Jelena Doli na,_])unaju, Doli na punaju Belo ruho pere; Belo ruho pere, Zlatan prsten dere, ča____g a v'iše pere, Se____g a više dere". Izgovoreno je: kadi, moja, pere, dere umjesto: kad!', moja, pere, dere (A. B.). ___
e.
FranJe LLijana S'-"kamare zgovara: "HodLti, Lijana, Majke sveta pitat; !(_jaJu tint6ga Barčicu arma ti." Barčica'-"j armana, Slebron okovana.
Kad su šl'i r'ibari Ribicu lovl'ti, Oni su m'isleli, Da je velii r!'ba; A-" ' to-" ' je'-"bil mladJran Uipa- Lijana. Izgovoreno je: pitat, slebron, je bil, 'i lipa umjesto očekivanog: pitat, slebr6n, je bil, i lipa (A. B.).
d. Zrazla'-"mij murvica Pfd lipe Ane dvor. Pr'ileti t'ičica
191
Čakavska čitanka
S'ide�na murv icu. Pr'ičela�je pl'vat Tanko glasov'ito. Čula ju je Ane z devete kamare, z devete kamare z desete poneštre. "Ako je t'ičica, Bog�joj�daj lahku�noć, Ako__je dragi moj, K menLga pe/ajte." Odstupanja od uobičajenog naglaska: zrasla (zrasla), devete i slično (dew?te), meni (umjesto men!'), pe/ajte (umjesto pe/ajte) itd. (A. B.). e.
Sproigralaj oresnica, Lipa, mlada d'ivojčic!f; T6j divojki Mare 'ime; Nq___glavUoj zlata kruna. PopuhnuLje tl'hi vetar, Tihi vetar od�Levanta {_pdnesal Mari krunu. "Ki bi meni krunu našal, Negova bin fuba bila". NašaUu�je jedan mall, [edan mall črni Moro. "Volila�bi.J utop'iti, Neg___Morova fuba b'iti". Te se pjesme pjevaju pa odatle odstupanja od očekivanog naglaska: lipa, mlada (umjesto lipa, mlada ili lipa, mlada), dlvojčica (umjesto div6jĆica), Mare (umjesto Mare), zlata (umjesto zlata) itd. Melodija ovih napjeva zanimljiva je i po sebi i po načinu pjevanja. Po arhaičnosti mnogih crta iz svakodnevnog života ovaj gradić i ta strana nje gova života zaslužuje veću pozornost (A. B.). ***
Iduće tekstove zapisao je Amerikanac Kenneth E. Naylor 1952. godine (60 go dina poslije Belićeva zapisa i s mnogo manje uvjerljivosti od Belićevih zapisa). Objavio ih je u radu "A contribution to the discussion on the Novi'", Zbornik za filologiju i lingvistiku XIII/l, Novi Sad 1970, 254-255. GovoRNIK: Mara Mažuranić. U doba zapisa imala je SO godina. Rođena je u Novom. Ondje je završila pučku školu i stalno boravila. Ona je nećakinja Bogu slava Mažuranića,koji je 60 godina prije bio glavni ispitanik Aleksandru Beliću. 192
Ikavsko-ekavska čakavština
GRAFIJSKE NAPOMENE: K. E. Naylor preuzeo je grafijski način bilježenja od Alek
sandra Belića (v. prethodne tekstove).
I. Ovako, naši su stariji bili tu, bilo je v'iše braće i on'i su se podillli i jedne su šl'i va grad živ'it i moj'i su stariji stali ovd'i. I mi smo svali imeli jednoga svećenika. Taj van je služil va V al, po Liki i po Krajni - tako se zvalo ova Krajna gori Lika. I 6n je kašri.e prišal va Novi i to tu je bil ko slip i majku božju ... t6 tu j bila garna jedna. To tu van je 6n imel jednu dasku i na to dask'i buću kad i znal d'i mu stoje kaleže ove stvari i kašri.e 6n je napravil kapelicu i va kapelicu iklal majku bOžju. Ta maj ka bOžja je stala, v'idite, na kapelici se van v'idi da je to ot h'iJadu sedan sto četr deset i druge godine. Onda van je to stala van'i se do četrdeset i devete. I sananu lipo razbila i mi smo morali sprav'it va kuću, pa ću van i lipo pokazat. To van i potvorac bil ot kamenaj zdelan slesal majku bOžju. Majka bOžja se sad popravila i zagipsala.
II. Ja san govorila kako su Mažuranići prisel'ili va Novi. I on'i su vam bili ovaj Jan kovići, a rožica je na vratih bila mažurana. To rožica mažurana otke se p'iva-pisme se i po to rožice su se on'i prozvali Mažuranić, a ostali je špicnamo Janković. Ra zumite, tako da smo mi sada Mažuranić-Janković.
III. Moran govorit po novJanski, da ča, inako kako san se naučila. Mi nismo f školi gramatike prije govorili. Prije bilo kako koje kl znal i ča pisal i ča rekal, i tako je dobro bil ali sada on'i hOće n'ič drugačije. Blla san f školi, a novlanski su nas učili, da ča, i č'itat i pisat i to je nan bilo dosta. Nismo fakulteti učili, nije onda bilo potribno.
Kamenjak (blizu Crikvenice) Tekst je godine 1965. zabilježio i akcentirao B. Finka. GovoRNIK: pedesetogodišnjak iz Kamenjaka. GRAFIJSKE NAPOMENE: znakom - označen je čakavski akut. Za ostalo vidi napo mene uz novljanske tekstove.
Isječak govora Mi smo va gor'i imeli na sakoj ravn'ici jedno ogri.'išće kad'i smo kuhali. Imeli smo se, i lonc'i i p inati. Bilo je se črno od saje. Prvo bi se bilo ogari. nari.it'ilo, jedno radi tega ča nan je bilo toplije, a drugo da ne b'i napa! medv'id 'ili vUk. Ako je otel pada( t) daž, prvo bimo blli način'ili šator. Ako se šlo va jelovu šumu, b'i se z jeloviin šumun natkr'ilo, a nutra bi se bilo nakos'ilo trav'i. 193
Čakavska čitanka
2.1.2. Senj
Senjski govor pripada ikavsko-ekavskom tipu čakavskoga narječja. Vokalizam se sastoji od ovih fonema: i, !, e, e, a, a, O, O, U, u i kratkoga, slogotvornoga r u govoru su prisutni tragovi nekoć posvemašnjeg cakavizma, to znači da je starija generacija bila izjednačila izgovorom č, e> e; s, š> s; Z, ž> i. Cakavizam koji se javlja u 17. stoljeću postupno se prilagodio današnjem čakavskom izgovoru. Govor senjski poznaje tri akcenta ", ",-sa slobodnim razmještaj em, pa je prisutna oksitoneza (nemu) i metatonija - >" (treban). Čakavski akut ostvaruje se u slogu ispred sonornih suglasnika: dim i pred skupom sonornog i kojeg drugog šumnika: starca. Kvantitativna razlikovanja postoje u prednaglasnim slogovima. U zanaglasnima su se dužine izgubile. U morfologiji se zapažaju pojedine arhaične osobine. Imenice o-deklinacije imaju vokativ na -el-u: sinu/sine, ježu/ježe, u I sg. nastavak je -on: ježon, u imenica m. roda u pluralu čuvaju se kratki množinski likovi: sini, sinin; G pl. poznaje tri nastavka: -0, -ov, -i; D, L, I pl. imaju ujednačeni stariji nastavak -in i mlađi -iman. Padežni su nastavci u jednini imenica ž. roda iz ja-osnova. I sg. a-deklinacije glasi -on (ženon), a i-deklinacije -'on (maš't'on). U G pl. a-osnova sufiks je -0 (dasak) i rjeđe -ov (gajbov); u D, L, I pl. ujednačen je nastavak -an. U osobnih zamjenica ja, ti, on/ono čuva se u L oksitoneza: men'i, teb'i, nemu; kratki oblici upitnih i odnosnih zamjenica su: ki! koga, čil/česa i u pridjevskoj funkciji: ki, ka, ko (G koga, ke). U glagola su se izgubili adverbijalni particip na -v/-vši i imperfekt. Aorist je rijedak i pojavljuje se samo u 3. licu jednine. ***
Senj
194
Ikavsko-ekavska čakavština
A. Literaturu o područnim govorima vidi u Bibliografiji br.: 294, 331, 447,483, 58�591, 593,605,606,738,740, 993. B. Zapisi na područnom govoru u Bibliografiji IL br.: 68, 106. C. Rječnik: Moguš, M., Senjski rječnik. Zagreb-Senj 2002. ***
Sljedeći je tekst cakavski. Zapisao ga je godine 1928. Pavao Tijan u djelu "Senj ske storije i ćakule" (Zbornik za narodni život i običaje hrvatskog naroda 32/2, 1 940, str. 222-225). On je prvi put objavljen 1 929. u lokalnom karnevalskom li stu Metle i škavaeere te je bio dijalektalnim predloškom u istraživača senjskoga govora. GovoRNIK: Pavao Tijan, slavist iz Senja. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: grafemom h označen je fonem x, ć za t, šć stoji za š't, nj za n, lj za /, s za s i š, z za z i ž, e za č i e. U prozodijskim cjelinama asimilacije na granicama riječi nisu označivane.
Sejnska banja 1928. (izvadak) [ ... ] Tiho, da se jedva čuje, gospodinu: " ... da ti vrag sr'iću uzel, maskaro! Cel dan sedi doma i d�se se, ni vrazjeg posla nima, ondat u asan uri u banju kupat se. 6, Baze moj, svaki ti vrag mene muci! A da mi je baren znat, zac? Da 'iman baren plaću polak moga truda, ne bi mi ni zal bilo. To ti je, Mar'ija: t'ila san poć trun ran'ije doma, da poc'inen, sad je vrag donil jopet vl1 maskaru. I sad dok se vo svuce, pa ondat dvi ure centimetar po centimetar u more, pa ondat, dok se rask'isa u moru, pa andata, dok se jopet obuce, pa napravi flizuru, pa dok se izbrblja i izlaje vin drugih gospet'inan, dotle će ti doć i deset uri. Ah! Jezus Mar'ija, moj gospodine, vi ne bite verovali, kako san ja ve banje stUfa. Na vrh mi je glave! Mene će va banja Kurajici spravit!" Gospodin: "Nemojte, Mar'ija, tako nespametno govor'it! Vi se morate ve godine vježbat za do leta." Mar'ija: "Koga vraga? Ca će sad b'it?" Ja svenako ne veruj en, da će to b'it tako lipo vode u banji do leta nac'injeno. Vi mene samo varate. Bas ću pitat d'icu od nacelnika. On'i se celi dan vode kupljedu, on'i ćedu meni najbolje reć. Jezus Mar'ija! ako to bude sve tako llpo nac'injeno, kako on'i meni pripov'idadu, Bog in dal zdravlje, neka bacidu jednu besedu za me, kaj za svoju staru Mar'iju, da ja jopet vode ostanen, pa makar mi i ne kresili plaću. Sad neka v'ididu pravicu malo: Sv'i su 'isli ća, ona lipo pobrala biljete i kasu, onoga Omrcenca je nestalo kaj Lacka, a ti, Mar'ija, cekaj, dok se va maskara obuce i nadfra!" Gospodin: "Bog, Mar'ija!" Mar'ija: "Bog s nj'imin! Laku noć! Baze, daj jutra skropaduru i senpetariju, samo da poc'inen jedan dan!" 195
Čakavska čitanka ***
Iduće tekstove snimio je i akcentirao godine 1956. M. Moguš u knjizi "Današ nji senjski govor" (u: Senjski zbornik 20, Senj 1966, str. 147-148). GovoRNICI: l. tekst govorio je Franjo Bašić, u doba zapisa imao je 70 godina. Po naobrazbi ima pučku školu, po zanimanju je zidar, on i njegovi predci potje ču iz Senja. Govori isključivo senjski. 2. tekst govori Slave Grižin, u doba zapi sa imao je 63 godine. Završio je pučku školu, po zanimanju je ribar; on i njegovi predci potječu iz Senja. Izražava se izvrsno u senjskom govoru. 3. tekst govori Ive Glavičić Mačka, u doba zapisa imao je 50 godina. Po naobrazbi ima pučku ško lu, po zanimanju je lučki radnik. Bio je izvrstan ispitanik koji se isključivo služi materinskim govorom. GRAFI)SKE NAPOMENE: vidi prije uz Tijanov tekst. Cakavski izgovor nazočan je samo u ostatcima.
Senjani u Zagrebu Sastalo se n'ikuliko Senjanov u Zagrebu, pa su rekli da gredu na marendu, a jedan od nji kaže: - Ote, ja ću vas otpeljat, samo nemojte n'iš pitat vi, ja ću pitat za 'ist. Kad su došli u hotel, došla je keljnerica, a on nju pita: -Imate tenfanja? A ona izbeč'ila oči u njega, a on kaže: - Namesti kantride, donesi pijate, pirune i tavijole, metni na stol k'ilice, r'igljice i bajsice! A ona još jače izbeč'ila oči u njega jerbo se čudi. A on joj kaže: -Ča si se inkantala, dobićeš palamadu, pa ćeš polet'it priko balature. A ona onda njemu kaže da neka oprostidu, da ih ne razumi, da su gospoda valjda Bugari, a da ona bugarski ne zna.
O čišćenju lađe Kad bi t'ili čistit barku, izviičemo nju na kraj. Sad vučemo barku na ruke, ma pr'ija je bilo drukče. Dopeljali bimo, ćemo reć, pelig pod rivu i dizali na arganj. Brod il barka riblje se izvana najprvo rašketon, a onda bruškinon. Farba ča je na barki pere se sodon i stupon. Kad je sve č'isto, onda se dno poblaka blakon. Kad se barka iznii.tran č'isti, onda se ne riblje, nego se more iseka il ispalja pa se kanavacon ožmikne no trun mora ča se ni moglo šešulon isekat.
Kako se tovari brod Ljudi ča deladu na krcanju razdilidu se u tri kunpan'ije: jedni deladu u lageru, drugi na taulacu, a treći u štivi. Ni ča deladu u lageru štivadu drva na taulac. Drva se dopeljedu taulacon do broda i sad na druga kunpan'ija baca u štivu. Kad su drva pobacana, štivar'i gredu štivat. Doklen štivar1 poštivadu, već je drugi taulac pun i dopeljan do broda i vi ča deladu na taulacu moradu jopet bacat. I tako to gre šenpre una tralala. Kod dela najviše moradu pazit štivar'i. Prvi taulac ne baca 196
lkavsko-ekavska čakavština
se u štivu, nego se štiva na soljer da se brod ne šundriva. U štivi se drva sHižedu u landane. Kad se brod nakrca do soljera, ondat se v'iše ne štiva u landane nego u murade i tako se štiva napuni. Na kuverti ni teško štivat. Glavno je napravit križe da stojidu štanje. ***
Vesna Zečević je godine 1973. zapisala i akcentirala tekst "Karneval", nastojeći zabilježiti i istražiti štokavski (bunjevački) utjecaj na senjski čakavski govor. GovoRNIK: Vlatko Barbiani, u doba zapisa imao je 19 godina. Imao je završenu stručnu školu, a po zanimanju je staklar. Po očevoj liniji potječe od stare senjske porodice. Majka potječe iz senjskog štokavskog zaleđa i govori svojim štokavskim govorom. Ispitanik ima dobar govorni osjećaj za razlikovanje senjskoga čakavsko ga od štokavskoga govora. GRAFIJSKE ososnosn: grafemom h označuje se fonem x. Fonem u okruglim za gradama nije glasno izgovoren.
Karneval Karneval ko� svake godine dolazi prvi, drugi LJreći 4__.,0Smo(m) misecu dLse skupi puno dičurlije Lstar'iji Judi, stari babie ke špijaju kros'--' puneštre. Maškare ulaze nesvakidašnje obučene, diciljh vučeju za_ .Mtine, smijeju,_J>e, urliču, sve to'--'se odvija na'--'ulici punoj buke, u veseJu LJadosti. Olazak'--'je veoma tr'ijunfalan u'--'kojLse ulazi kroz'--' glavnu kapiju Lmaškare posle dob'ivaju svoje nagrade. BllLsu pokr'ivateJi "Studio" C'Arena" Ldrugi veoma č'itani listovi naše zemJe. Prvi ples ki izvode maškare to'--' je valcer ki on'i izvode sa'--'svoji(m) muškićima ' drugoj strani, na'--'drugom placu nalazl..Je posebno obučenin 4__.,dno odielo, & pa--' senska muzika koja svira celu noć dok'--'sv'i ne'--'odu ča. KladilaJe dva Senanina ki 'ima najoštrije oko i'--'došli kraj zvonika. PrvLće Viktor: "Ge Marjane mušicu gori na'--'z voniku." A'--'n a'--'t o'--'će Marjan: "Je, je, Viktore, d'igla levu nogu paJe'--č' eše za'--' glavu." Jutrocsan,_J>e d'igal vrlo rano, ve ni bilo ki zna. Došal kući, obed, a'--'čUe bllo: pašta štita, pa(r) r'ibic, golč'ići na'--'marinadicu, salata, papr'ike Lvlše gladan nego_J> , 'it izašal van. Našal svoje drugove, ot'išll..Jm o malo kroz_,. grad, strankino'(__je bllo puno, zezali, zafrkavali, nasmjehivalLse, sedllL,pred MJečnin restoranom L,gledali kadLću nać da'--'zezamo. Oko sedan uri 'išll..Jmo na-' 'barku JuJalLse, zezali, zafrkavali, a'--'navečer katye spustila noć 'išli_J> , mo u'--'kino dtymo,_J>e našalili, nasmijali, izašli radosni, malo kroz'--'more par điradic do'--'katakombov, dQ.)iftara par turov s'imo tamo Lot'išli doma. __
__
197
Čakavska čitanka
2.2
Čakavština na kvarnerskim otocima
2.2.1. Otok Krk
2.2.1.1. Dobrinj Govor Dobrinja pripada ikavsko-ekavskom tipu: lep, vavik. Vokali imaju krat ke i duge ostvaraje: i, l, e, e, a, a, o, 6, u, u ir koje je uvijek kratko. Kontinuan ta starih poluglasova je o: otac, pexoj, mogla, bačva, kasno, donos. Samoglasno J ostvaruje se kao o: vana, paž. Konsonantizam se sastoji od zatvornih (p, b, t, d, f, [d], t, e, k, g), tjesnačnih (j, S, Z, Š, ž) i sonornih (j, r, l, V, m, n, n) konsonanata. U konsonatskom inventaru nedostaju zvučne afrikate 3 i j; f se ostvaruje kao tipičan čakavski okluziv; x je, osim u f leksijskim oblicima glagola ot'it, vrlo prisutan. Umjesto frikativnog v pred zvučnim konsonantima ostvaruje se f (ofca); palatalno l gubi svoju palatalnost (zatl'lak) ili prelazi u j (judi), ili se pak ostvaruje kao slijed fonema l +j (< *lbj); n je zadržan ili se ostvaruje kao n +j (< *nbj). Od konsonatskih promjena spominjemo: *dj > j; *stj, *skj > š'(; *zgj > zj; složenice glagola iti imaju u prezentu -jd- (ujde), ali infinitiv svršava na -f (dM, pof, uU); glasovni skup tr čuva se (tfv); -*bje > i (llš'fi, uli); mn > vn (Vnečane); vc >Je (ofca). Karakteristična je metateza: zajl'k (<jaz'ik). U skupu dvaju zatvornih konsonanata, ili zatvornog konsonanta za kojim slijedi nazal obično se gubi prvi zatvorni suglasnik skupa ili se skup pojednostavljuje gu bitkom zatvorenosti prvog elementa skupa: pt > t (tl'ca), pt > t (tela), ct > st (osta), tk > šk (Gfška), tt > št, čn > šn, kf> xf (xfer) itd. Dobrinjski govor ima dva pokretna silazna akcenta", -koja se mogu ostvari ti na svakom slogu. Dužine su sačuvane u prednaglasnim i zanaglasnim slogovi ma. Pred slijedom sonornog (osim v) i kojeg drugog konsonanta kratki se voka li duže: starca, žensko. U morfologiji su zastupljeni mnogi arhaični dočeci. Očuvali su se neki oblici v-osnova: žuki, Zoki, smoki. Imenice a-deklinacije svršavaju u G sg. na -i; imeni ce o-deklinacije svršavaju u L sg. na -i (po'-.,.../seli). Imenice jo-deklinacije imaju u N pl. dočetak -e (kraje, p6že). Stare dočetke sačuvali su u D, L, I pl. imenice i pri djevi. U G, A sg. i u D, L pl. osobne zamjenice imaju naglašenu oksitonezu. U in finitivu je završno -i iščezlo, kao što je nestalo -l u muškom rodu jednine partici pa perfekta aktivnog. Imperfekt i aorist danas su nepoznati. ***
198
Ikavsko-ekavska čakavština
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br. 143, 235, 250, 254, 258, 259, 264, 265, 266, 343, 344, 346, 350, 476, 479, 480, 483, 496, 498, 508, 513, 514, 56� 572, 604, 745, 756, 854, 855, 856, 869, 870, 967 B. Zapisi na područnim govorima u Bibliografiji IL br.: 7, 8, 9, 17, 47, 48, 61, 63, 70, 83, 122-127. C. Rječnici na područnim govorima: Lovrić, M. i Lovrić, A. Z., Bascanski besedar. Zagreb 2004. Mahulja, L, Rječnik omišaljskoga govora. Rijeka-Omišalj 2006. Turčić, B., Sedmoškojani. Prvi čakavski rječnik. Rijeka 2002. ***
Tekst je napisao čakavski antologičar iz Dobrinštine Ive Jelenović i objavio u radu "Etnološki prilozi iz Dobrinja na otoku Krku" (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena 40, Zagreb 1962., str. 221-237). GovoRNIK je autor Ive Jelenović rođen u Svetom Vidu na Dobrinjštini. Slavist. Dobrinjski govor je njegov materinski govor, koji je marljivo istraživao. Tekst je sam akcentirao. GRAFIJSKE osoBITOSTI: ć = f; č = t; h = x; j = spira n t j i neslogotvorni alofon j; nj = n i nj; šć = š'f. Apostrof označuje neizgovoren fonem. Asimilacijske pojave na granicama riječi u akcenatski izgovornoj cjelini nisu se bilježile kao primjerice: pod...._-pazuhami, pod...._-pezu, pod...._-kamik itd.
Plačivice (izvadak) "Ste kada čuli za plačivice?",1 upita Iv'ić zaokruživši pogledom okolo. "Ne, ne, ne", padali su odgovori, premda su sigurno, barem oni stariji, već što god o tome znali. " Ben, dobro, ću van pravit", nastavi on, a ja naćulih uši da mi ne bi što izmaklo. "Ne bin van zna pravit kada je to bilo", stade on pričati, "ma neka je pasalo i s'ih trejset-četrdeset let, ni v'iše, a moglo je b'it n'ikako pred Bož'ić, ako ni na samu Ludjinu, kada smo mleli ulikvi va toš'i na Gostinci. Ne domišjan se više ni kih težak! smo imeli, samo znan da nas je s'ih zajeno bilo desetak. Okolo pol noće - već smo bili somleli prvu meju, naponili športi i jušto je već bilo počelo pomalo ci:d'it ono prvo uli:, verjino, kako se ono reče, kada smo šl'i zatin da će nan falit okruti: za uli:, zač dvi pinati, ke smo imeli sobun, vaje je bilo vit, da će to bit premalo. Ni bi lo ča, nego poć doma zet još kakov okrut. Ja son se spravi: da ren ja, zač ki bi drugi mogo poć. Pogjeda son okolo, ako je kad'i ča tribi i ako nan još ča rabi:, i ontrat son parti: pomalo. n ću prit, m'isli:n, zavrimena nazad, dokla se naponl moštelić prvoga ula. Ni ni pol ure hoda od Gostinca do Svetoga Vida. Ren van ja tako pomalo i priden do Duhova klanca, ma ćemo reć, evamo još malo bliže, morda još kakovih pedeset do sto korak, i n'ikako mi se para, koti da je čut nikakov plač zo Duhova 1
Osebujna vrsta vila na otoku Krku.
199
Čakavska čitanka
klanca. Malo son posta ... posluhnu ... i nis se prevari! E, čuje se, čuje ... Ne varan se ... Sve jače i jače ... Sve bl'iže i bl'iže ... Men'i su se vlasi nasrhnuli, i ... čo ću... kamo ću ... a ja skok pr'iko grumače va on drmun'ić ... i tatu son čučnu i pritaji se za jedon grm da me ni bilo ni vit ni čut ... samo son ja ču kako mi srce pod gi'lon dela bub, bUb, bUb ... Pogjedan malo na livu bandu, tot rezo klanca plačuć desetak-petnajst žen, se va belih, svilnih sv'itah, i redu se dvi i dvl... ma ni se n'iš čUlo da hOde, nego samo son v'ide ma na, koti da jih još i donos v'idin kako se pomalo pomiču ... dvi su hodeli naprid... za njimi su čet'ire nos'ili lipu, belu mrtvašku škr'inju, pokrivenu s belimi mr'ižicami... a ontrat su za riimi hodeli druge, se dvi i dvl... i plakali, plakali, Majko Božja, da van srce pukne... one lih'i i on dolac onamo pred Mondinićevimi, sve je to ozvarialo od nj'ihova plača ... Kada su prepasali sprid mene, ja son još ma lo posta ond'i smiron, i se va strahu da se ne b'i vrnuli, a kada mi se je v'idelo da su već dobro odošl'i i prepasali Pojlča, debOto jih već ni bilo ni čut, ja son se pomalo sta, znova son skoči priko grumače na put i -b'iži ja doma, ma ne tekuć, ne, nego brzo hOdeć, zač govore judi da se ne srni teć! V ušujih mi je šumelo, kako da mi va njih se dobririske zvoni zvone... " "Srića, da si ime kamo uć i da si se znaži!", primijeti stric Miko. "Zač?", ozva se više mlađih glasova s prizvukom straha. "Aš ki se na njih trefi na put'i i ne ujde, on ond'i vaje umre!" Zbudi son suseda Antona Plovanića, pravi son mu sve čo je bilo i kako je bilo, i on je pok istešo šo s monun nazad na Gost'irioc . Kada smo prišl'i poli Duhova klanca, n'iš se nismo obz'irali ni na jenu ni na drugu stran, samo smo se zlamenali i do vrh bOka poli Sobotić ni bilo od nas besedi. Ond'i smo komaj malo zdohnuli i tako prišl'i va tOš...
2.2. 1 .2. Baška Isto kao dobrinjski govor i ostali krčki govori, tako i baščanski govor pripada ikavsko-ekavskom tipu. Vokalizam je jednostavan i sastoji se od ovih vokala: i, l, e, e, a, a, o, o, u, u, a kvantitativna se razlikovnost ostvaruje jedino u naglašenim vokalima. Baščanski je govor cakavski, tj. s, š > s; Z, ž > i; t, e > e. Cakavizmom i nepojavljivanjem zvučnih afrikata j i 3 ovaj je konsonantizam vrlo pojednostav ljen. Mnoge konsonantske pojave koje smo spominjali u dobrinjskom govoru pri sutne su i u baščanskom. Padežni dočetak -i u A pl. (ia ovi blagdani), u G pl. m. (be{_juresti), nastavci -oni-en u D pl. m. (prljatefen), -ix u L pl. m. i n. (na mestix), -i u I pl. m. i n. (s kt:tmi), -ul-on u I sg. f.; padežni nastavci tih imenica u množini glase: iene, ien, ientin, iene, ienax, ienami. Akcenatski se inventar sastoji od dva silazna akcenta /", -/. Čakavski je akut vr lo rijedak (vet'inu, kolac) i ne nosi distinktivno obilježje. Dužine nisu izrazite. Tekst je snimio, dijalekatski uredio i akcentirao P. Šimunović sedamdesetih godina. GovoRNIK: dr. Vinko Dorčić, rođen 1900. u Baški. Baščanski je njegov mate rinski, odnjegovan govor. On i piše tim govorom. Za snimanja ovoga teksta pot200
lkavsko-ekavska
čakavština
krali su mu se neki štokavizmi, a tu i tamo prisutni su tragovi njegove naobrazbe, čega, naravno, nije bio svjestan i, nakon mojega upozorenja, rado bi to bio popravio, što namjerno zbog spontanosti izlaganja nismo učinili. GRAFI)SKE OSOBITOSTI: Ć = f, h= X, SĆ =§'t'.
Narodni obicaji va....__,Baski Mesto Baska na,__.,otoku Karku poznatQ_je va,._jtoriji (JoLucenih tudi pQ__Basćanskoj ploci harvaskoga krala Zvonimira i_Jeta mijar Utotoga va,__.,harvasken iajlku. Baska,__.,je bila n'ikatd r'ibarsko, pomorsko L.Jargovasko, a,._jada LJur'istisko mesto, kupal'isće z,__.,velin prometon furesti. Obicaji va,__.,Baski veian(Ju kako LpQ__drugih mestih za,__.,prllike va,__.,zivotu 'ili za,__.,blagdani Uvecanosti. Svakoga dana va,__.,setimani bavve Basćani iLsvojin poslon. Nedlta,__.,je ia,._jvih dan pociiJka Uluibe Boije. Već u,._jest uri ujutro gredu domać'ice, mornari, r'ibari Lteiaki na,__.,malu miSu. Vela m'isa sllliLse u,__.,deset uri Lk,__.,noj gredu mlaji svit, dica, artiiani, muzi i gor'ini, a,__.,to,._ju ludi ~.Jurandvora LBatomta z,__.,okolice Baske. PQ__veloj m'isi mlaj i Svit seće Paladon Lpo,__.,mulu, a,__.,onda gre na,__.,obetd. PQ__polne gredu ludi na,__.,vecernu Lblagoslov, a,__.,pQ__vecerni star'iji tudi side na,__.,Paladi lli preLkućon L.Jazgovaraju, a,__.,mladi seću do,__.,Zablaća lli do,__.,Jurandvora. Kad,__.,iena rodi pohajaju sr1tnu mater. Uiancq,_je da,__.,se,__.,dite već va,__.,ned'ilu PQ_yecerni ponese karst'it. Na,__.,karsćenu,__.,su ui,__.,dite sutal Lsi'ttla kl,._je onda varnu z.._diteton doma na,__.,malu juiinu. Na,__.,kr'iimi sutal Uutla poiovi't svoga piluna 201
Čakavska čitanka
na'--'obetd LdadJ.L,mu kakav lipi regal,
_
_
__
Mnogi obicaji va'---"Baski veianUu i(__blagdani. Na'---"Novo leto bil
Ikavsko-ekavska čakavština
crikve. Na,_yele principali kao Vazam, Duhovu, Telovu, Svetu Trojicu LJ3oz'ić pucalLbi kalun'i zada zupne crikve. Na'--'prosne dani gredu procesije zLcrikve, Lto parvi dan do'--'cr'ikvice svetog Antona, svetog Marka Lsvetog Mihovila, drugi dan dQ__,crikve svetoga Otkup'itela Uvete Luc'ije va'--' Jurandvor'i, treći dan dQ__,crikve Majke Bozje. Na'--'Duhovu dartUe samari. koLcrikve Majke Bozje, to'--'je jedini samari. va'--'Baski. Ta'--' je samari. bez'--'vele targovine, be5'--' pecenih janac Lbez vele bUke. Najvise ako,Je kupi koji prisnac pop'ije zdelica bele kafe 'ili kvartin vina - Uaman'--' je gotov. 0Lhodocasća Basćan potr'ibno'--' je spomenut hodocasće na'--'Koslun na'--'Pro cijunkulu drugog agusta. J"udi gredu hOdeć na'--'Punat, a'--'ond1\_Je prebace na'--'oto cić Koslun. Tutu prime sakramenti Ljutradan,Je varnu CPunta hodeć va'--'Basku Lponesu zljobu zelene lovor'ike CKMluna. Na'--'dan petoga agusta, na'--'blagdan Majke Bozje oUn'iga, polaze Basćani, pod'--' goru va_j(rivi Put kraj '--'Sena, a'--' pet naestoga agusta na'--'Velu Gospoju gredu va'--'Krasno na'--'V eleb'itu. Oba'--'s e ova hodocasća spreme barkami do'--'Sena 'ili do'--'Svetog Jurja. Niki ludi gredu Majki B6tjoj na'--'Tarsat. Od'--'verovana moremo spomenut talene olova po'--'kome,Je onda gata. Gata ne'--'s e cini L pred'--'blagdan svetog Ivana Karst'itela kada,Je va'--'bOcu punu vode zllje belmo od'--' jaja Lostavi pr'iko noći na'--' punestri. Pr'iko noćLse va'--'boci naprave lipe forme kako konc'i Lredi zLkaplicami vode na'--'s vakon varhu. Is'--' toga,Je onda gata Lpror'ice budućnost divojke 'ili zene. Niki obicaji odarzallju'--' se sve do'--'danas va'--'Baski. Niki'--'su'--' se zgub'ili meju mlajin sviton, ma'--'va'--'doba moga ditinstva vars'illju'--' se sv'i va'--'Baski, pa,Jan___jh dal da,Je'--' to ne'--'pozabi. 2.2.2.
Susak
Govor otoka Suska pripada ikavsko-ekavskom tipu. Stari poluglasovi zami jenjeni su vokalom a (dan, mayla), samoglasno J je defonologizirano u sekvenci ju a + l ir u slijed a + r. Vokali su bili podložni zatvaranju ili diftongiranju (ii, e, o > a, ie, Vo) te duženju (a, e, o > ii, e, o) izvan posljednjeg sloga. Dugi vokali tvore osmočlani sustav s labijaliziranim i nelabijaliziranim izgovorom /i, ie, e, d, ii, Vo, o, ul. Duženje vokala naglašenih kratkosilaznim akcentom /a, e, o! dogodilo se u dvije faze. Najprije na mjestu pred dvama suglasnicima, pri čemu su samoglasnici pretrpjeli kvantitativne promjene: ldxta, utiekla, a kasnije na mjestu pred jednim suglasnikom: liixat, utekal. Nenaglašeni samoglasnici pretrpjeli su česte redukci je, koje su katkad dovele do potpunog iščeznuća dotičnog samoglasnika. Kratko f ostvaruje se, naročito u susjedstvu dentala, kao reducirani alofon y, koji se oči tuje ekspresivnim izgovornim obilježjem. Susački konsonantizam ima ove zatvorne suglasnike: p, b, t, d, snačne: J, s, i, y, x i ove sonante: j/j, r, l, v, m, n, (n).
e,
f, k, ove tje
203
Čakavska čitanka
Susak
Kao posebne osobitosti u konsonantizmu navodimo: gubitak zvučnih afrikata j, j; cakavizam, koji je dosljedniji u starom naselju (Selo), nego u novom naselju uz more (Sp!aza), u kojem čakavski fonemi Ć, š, ž, e, z, s prevladavaju; suglasnik v ispred bezvučnih suglasnika i na apsolutnom kraju riječi, ostvaruje se kao J (ofca, f____kuru, briyof); palatalno ! ostvaruje se kao j, ili se depalatalizira; na isti način depalatalizira se n> n (ili se sporadički javlja kao posljedica jotovanja); zadržavaju se fonemi J i x; g se ostvaruje kao frikativ s reduciranom zvučnošću i označuje se u tekstu grafemom y. Na apsolutnom kraju riječi, odnosno akcenatski izgovorne cjeline, etimološki zvučni suglasnici reduciraju zvučnost: ii1p, karf, paiS ("puž"), medv'it. U skupu dvaju zatvornih suglasnika prvi redovito gubi zatvarnost i prelazi u tjesnačni ili sonorni suglasnik: čk> sk (m&ska), k t> xt (ldxta), pt> ft (ftyta), dp> lp (poLpetu), dm> lm (oLmene) itd. Pojavljuje se također prijelaz palatodentala i alveopalatalnog dentala u neslogotvorno j: na...__Sujci ("na Susku"), prajcevina ("praščetina"), vej...__byx ("već bih"), rajs'it(= *razsjeći), ili čak prijelaz y u j - bldjdan ("blagdan"). Dodajmo da se u troakcenatskom sustavu (celo, judi, mul) pojavljuje sporadički kratkouzlazni akcent ', i to u slogovima koji su više od tri sloga udaljeni od kraja riječi (nikakova). Za akcentuaciju je važno napomenuti: a) izostanak distinktivne fonološke opreke između akcenata - i ", što je posljedica češće metatonije: miis, glavu, oni...__ielii; b) duženje vokala naglašenih kratkosilaznim akcentom a, e, o izvan zadnjih slogova; e) gubitak zanaglasnih dužina i dužina ispred dugih akcenata. Od morfoloških osobitosti navodimo: a) prevlast padežnih nastavaka "mekih" osnova u G sg. i u N, A, V pl. ženskih imenica i I sg. na -u; b) množinski nastavci 204
Ikavsko-ekavska čakavština
u D, L, I: -an, -ax, -ami; e) u o-sklonidbi javlja se fakultativno -i u L sg. i skoro re dovito u A pl.; d) G pl. ima trojake nastavke: -o (jydar), -i (briyi) i -of (briyof); e) D pl. završava na -on, L, I pl. na -i(x)!-i. Osim toga česti su nastavci a-sklonidbe (-an, -ax, -ami) ili poopćeni nastavak -ima, koji je dosljedan u imenica i-deklinacije; f) akcenatski su odnosi u pridjeva pojednostavljeni: ml/ida, ml/ido; g) komparativ je na -iji; h) u osobnih zamjenica D, L glasi: men!', a G i A: mene (< mene). U glagola nedostaju oblici priloških participa, ali su i aorist i imperfekt češći u uporabi nego drugdje u čakavskom narječju. Sintaksa pokazuje nemali broj osobitosti, od kojih su mnoge nastale utjecajem romanske sintakse: a) od + G sg. u imenica (obrue od zl& ta); b) uporaba pasivnog dativa (Dumici m đli__je bolan.); e) uporaba N i A umjesto partitivnog genitiva (tronajst xfere); d) uporaba A umjesto L uz prijedloge v/f (f Cicinovu rapOt'u); e) nadomjestak nominativa akuzativom u pasivnim konstrukcijama (viilnu se eysty); f) konstrukcija za + infinitiv itd. _____
_____
_____
***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 235, 236, 248, 251, 253, 258, 273, 282, 285, 286, 572, 735, 872. ***
Iduće tekstove zapisali su M. Hraste, J. Hamm i P. Guberina u raspravi "Go vor otoka Suska" (Hrvatski dijalektološki zbornik I, 1956, 143-146). Snimanje je obavljeno godine 1953. GovoRNICI: vidi napomene uz tekstove. GRAFIJSKE osoBITOSTI: znakom za šva lal označen je vrlo reducirani vokal, a y označuje reducirani glas i. Apostrofom ' označen je neizgovoreni glas. Grafe mom y označen je frikativni velar g s reduciranom zvučnošću. Grafem ć stoji za fonem f. Cakavski fonemi e, i, s zbog variranog izgovora nalaze se zajedno sa: e,
z, s; ć, i, S; č, ž, š.
Dyt B ieli Men'i je šal bil dy-t Bieli na mul. I tude su bili silni muzyne. P� su ti muzyne ćakulali z men'i poku6jnim dydon netjakuon. A ta netj�k je bil malo slip. Ontrat su ti judi s nin ruyali, a u6n je rekal: Vi, ruyajte se, ruyajte s nami, ma vi ne zn�te, da bymo sli na skomesu, da byx najlayje j� v j'iglu vdil pr'ija neyol vi. A u6n untrat je sal kel men'i dyda Bieloya i rekal je: Bhba, nute ovi judi se s nami ruyaju, a j� sen nin rekal, da se men'i pari, da byx najparvo j� v j'iglu vdil ot svyx kolykyx. A men'i dyd - Bieli reće n�to: Da, da by bilo lixo ot capiina!
Stari Bračić Ka su uz�li pocat judi xody-t v Lošin, pak uzhu z m�lu Mrku xody-t. Sada - ! bil pokuojni Br�čić šal na mul, i već je b�rka bila šla ća. Ontrat rečie: Jivane, Jivane, torn�jte, al j'iman jedan tramyš poslat v Lošin. Ontrat rečie: Če ćeš poslat, če? I tornali su, tornali su ti judi, tornali z otu Mrku, prišli na mul. Ontra Uon varyal 205
Čakavska čitanka
jedan parčyna, i rede: 'Vo vazm1te Cazinu v Lošin. Znate, ne ea byste od mane učinyli! 'Vo mu dajte, dajte mu to, ol mu rec)lte. A uon je n�se posU! tomu Bdčiću jeno dv� kila kruxa, i pocali su se svy smijat.
Svigalica I jedan birka je bila sla dare v Lošin, i sla je bila ća. I ontrat je muoj d)lt Bieli bil na mulu. I xodyla je na mul jena zienska f čarnu. I ontrat je počal ta čov'ik ta st�ri: Jivane, J ivane, torn�jte se! A zič? - Ovamo van još ust�l na muli jedan karatiel blaka za imbarkat. - Kade? - Sa - nute, cekajte, yrie. Hodyla, xodyla, to je bila st�ra Sv'iyalica. I imbarkali su ju, i sl'i su v Lošin. To ni bil karatiel blaka, neyol sdra Sv'igalica. -
Korizma Korizma, račići, poyrizla, Ole polokala, bOp je pozobala, Nijenoya kupčića ni skopala, Neyol jedan i puaz. .. P smuryću se-j vozyla, Rukavycu je zmocyla, S'imo tamo maxala, Boyu, boyu davala Lonci, lonci, ki pom(Jru, S tamburinu buox pom(Jru! (Čarčinova, 46 god.)
Kako smo letyli od aroplanof (J ure i Dumiea) Jure: Sada ću ti ji, Dume, reć nyč ono če ! bilo jedan put ka - no uzhu xod)lt skhit'ići ovi'lda po Susku. Tar zniš, ka - se 'no užhomo zakrivat n'iki z jenie b�nde, n'iki z dru ye, n'iki z trete. Niki po jenien konalu, n'iki po druyon, n'iki po treton. Tar zniš, moraš to pametit. Du mica: Kako nieću znat! Ce su mi jedanput dyea lhyo <)d mene sp�li, ji na jenuoj postyly, a on'i po vanu. Jure: Ma če i ie! Dum ica: Majko moja, a ni! Jure: Tako i ti si bila va tien, kako sen bil i ji. Dumica: Sve jeno. Jure: Sada ću ti j� povit, kada smo bili mi tamo v yusteranski, tar zniš v yusteranski, kade i naša rapoća, i bili smo učinili jenu kućićinu, saieta, tude učin'ixomo jenu kućićinu, i tude nas je šlo spat jenu patnajst, dvajset, tar ji, oni stiti moj'i d<)ma, Mar'ija pape, Martinčić Skr<)ko koya no uzhu zvat, tata M'ijičina men'i, i tamo joi svl. Spimo jedan večer, yremo tudeka, jušto batixu jedanajst uri. Sa - ću ti to povit, punat po punat. -
-
206
Ikavsko-ekavska čakavština
Jedanajst uri, bati, to noyol latixu sklat'ići rot; Latixu se dvyzat zyor te kućićine i mi da remo malo na dt;>lika. Vei - nas byše strh tude f kućici stk I mi da remo pomalo na d(>li pod smuokvu. Sa - ovi mlaji pr'ija zlet-yxu i vei - su sv'i d(>li. Najzadni usta men'i cio Čami i če m'i i teta, tar zn�š ka, ona ka 'no blizu Poluš'ićeve stoji, ti ju modš poznivat. Dumica: Kak<;> i ne! Jure: Justo pridoxomo napol Konala, napol naše rapoće, to noyol jedan sklat'ić varže bengalu i sve se to rasvetli, yola svitlava usta 'ko i d�n. Tar zn�š, a zn�š ono va fuyi n'iki v mudindax a n'iki prez mud�nt, n'ika f košUli, a n'ika i bres košule. Dumica: Tar zn�n. Jure: Vala re-če-i pravo, ova če mi i teta, ova byše noyol f košuli. Tar zdš, one košule ot starine kako su ot pupka na nay(>ri, ali na d(>lika tar zn�š če je. Dumica: Sujčani svykoliki tako jimaju. Nijedan nima dalu. Jure: Jušto napol Konila sve se to rasvetli i tako to usta. Ji se jirax, i men'i cio Čami se jira i ovako yov(>ri: Strina, syla sen jix vydyl, ma va t1ej sfaži još ni jenu. I nipret - za martvo j'ime - pridoxomo do ovie, do smuokve, i latixu mećat bumbe. Latixu mećat, i onde se rasvantaxomo do jutra. Dumica: A ji sen ontrat bila znaš kadeka, na Salbun'ići, a i - Salbun'ića letu; yov(>rixu, da su na yumni veći diel svalčeni neyol obalčeni. Jure: Za muke, majko Isukarstova! Dumica: 01 straxa, a ji - vala re-če-i pravo - ji sen lipo z dycu arivala do Salbun'ića, a 'vi druyi, kako su bili sli pr'ija spat, ovy su vei prisli veći diel nay'i. Kako i bllo teplo; ontrat su 'vi druyi leryli i niyi f kosul'ičinax milix. (Čarčinova, 46 god., i Jorjo, 32 god.)
O strica Jivana V Lošiny sen, na skulax sen jušto xodil, to noyo yrie men'i stric Jiv�n. Ji ya pitax: A če ste to prišli? - yov(>ri: Prišal sen kup)'t ber)'tu n(>vu, al sen na Susku prez ber)'te. Ova ber)'tyna mi je puna poryna, yov(>ri, pa ću uvde kup)'t ke -Tedaldeva, zn�š onde, kade 'no pot škriple v Lošiny, ber)'tu n(>vu, neka mi je Iayja za kada j'iden v leti na pjumbinčićina i latit rybyčinu. 'Vako, če i za lešat. Ja din: Dobro je; ja din, če ćete ustat? yov(>ri: Da, ji ću ustat, ću kel tebe večerat i kel tebe ću spat. Ja din: Dobro je, strice, vi pr'ite svaku d(>bu. Ji ren sa - još na skulu, pi ću prit. Ji pridox zvan skule i d<;>ma pridox kel yospodaryce, to i u6n već onde pr(>nat. Ja din: Moi strice, xomo ća vit ovamo Bepicu kel sv;,toya Martyna. Rybuje, latit će čeyot rip, pi ćemo vit, če su latili. Pridoxomo, sl'i smo vit, i vydili smo sve. Tomaxomo d<;>ma kel mene na je nu siest uri i puol i jidoxomo vičerat. A ontrat 'no uziše b)'t ono radio na osan uri, i mi d<;>ma (vala re - če - i pravo) nismo jiml.li radio, neyol ya uzhomo pll6i - poslUšat tamo kade je ki ya uzhu jim)'t. I ontrat tude jimo, jimo, jimo, i već dv� tri menuti fali od osan uri, ja din: Striče, vala žvielto, žvielto to učinimo, ako ne, niećemo arivat na radio. I ji se dvygnux, a Uon dvyle za namu, i jidoxomo van. Ondeka vani, zvan kuxine, kade se klida kap(>ti, ber)'te, i 'vako ako su zienske i 207
Čakavska čitanka
kapellni, i ove stvhe, i ilon je sve bll tude kl!tl 'ko i ji, ka - smo prišli f kuću. I jidoxomo van, ji nanke za tin. Ji nyš. Ji ni letriku važyat, ni nyš. Ji sen pratičan, ji zvex miloj kapot i moju ber)'tu i ća. A ilon - ka - pridox na skale d<)li, ve! - sen blizu, yov<)ri: A kade ! meni 'na ber)'tyčina? - Ja din: Tude van mori b)'t, kade van je kapot. - A ilon je nyč zviel i na ylavu klil; i nyš. Ji ya počekax na skalax i jidox onde 'za kantuni: če 'no zovu v Lošin'i. yrien za nin tamo, letin daren onde v oštar'iju kel jenoya, kade je radio. Napol puta pridoxomo, ji ya pelan, to noyol mi yov<)ri, yov<)ri: Ma če mi 'vo, Jorjiću, 'ko mi 'vo la!ko na ylav'i! - A ja din; ji, ja din: Strice, to van je ber)'ta n<)va, ja din, pa van se to pari, da van je to Iayje, al je to pres potyna, prez nyš druyo. Tar znite, kako je. Ber)'ta n<)va je vavik Iayja. - Noyol ontrat ilon 'vo tako ta ontrat: By-će da, by-će, yov<)ri. A ji nyš, škuro je, ne vydyn ny-če ji znin, če je 'vi če ! ilon pokryjen. Pridoxomo vnutar v oštar'iju, ja otvoryx i ja din: D9bar večer. A ilon za namu: D9bar večer. Mila moja, majko moja, noyo sve jedan smix usta! Ji se jerivan, to je ilon v žalton kapelinčiću z 9nin peryćon ot k<)koše, onako on bieli čarjeni, 'nako on r<)za s čarjenin perlćon. Sve jedan smix osta! 'Nako on nilos, ki je ilon jimil, pun čarv'ićof, modar, pun 'nako terkuliša. A mene srin, kako ću to zamotat. Ja din... Ja latix to zapl)'tat, zapl)'tat: 'Vo smo 'vako za depilosta učinyli, kako ! kada ! karnevil. (Jorjo, 32 god.) 2.2.3. Lošinj
Malološinjski govor izdiferenciran je s obzirom na susački govor. Na Lošinju je međutim više naselja, pa su inačice u govorima očitije. Sjeverni dio otoka s Ne rezinama i Svetim Jakovom pripadaju ekavskom, creskom tipu čakavskog narječja (e > e). Akcenat nije vezan uz stalno mjesto u riječi niti je distinktivan po tonu (vidi komentar za Unije, str. 2 12). Prednaglasne se dužine pokraćuju. U 3. licu množi ne prezenta generalizira se produženi oblik (lupiju). Zanimljiva je niječna tvorba imperativa: ne budi pil (= "ne pij"). U govoru Nerezina i Svetog Jakova nema ca kavskih glasova; dugo se a ostvaruje i kao 9a, r kao ar, a J kao al. U široj otočkoj zoni ne ostvaruje se prijelaz l > l; l se ili čuva ili prelazi u j. Ovaj govor ne poznaje fakultativni nastavak -ima u D, L, I pl. o-sklonidbe, kao što je to na Susku. U nastavcima muškoga i srednjeg roda u pridjeva i zamjenica javlja se nastavak -e u N, A sg.: male selo, D m&len selU, L m&len sel'i. Aorist i imperfekt rjeđi su nego na Susku. Sintaktičke osobitosti slične su oni ma na Susku. Često je oblično nerazlikovanje akuzativa i lokativa u lokalnom zna .. miesto - yr:ie sada na.__.pieton .. godiš'fe. čenju: uć'm .)e na.__.dobro __
***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 251, 253, 257, 258, 286, 366, 401, 572, 810. B. Zapisi na područnim govorima u Bibliografiji Il. br.: 91. 208
Ik avsko-ekavska
čaka vština
Mali Lošinj
***
Tekst je snimio i akcentirao J. Hamm i objavio u zajedničkom radu M. Hraste, J. Hamm, P. Guberina Govor otoka Suska. GovoRNIK nije spomenut imenom. Uz tekstove se navodi naselje, muška ili ženska osoba i godine starosti. GRAFIJSKE osoBITOSTI: Vidi napomene uz tekstove sa Suska.
Od Ostrornana To i bllo na milih osan stuo i devedesiet i sies, na dv~ ayusta. Tllox (Otavij Ostroman) je imll pr'ijatelof. On'i su se pokupili i sl'i su se nap'it v ostar'iju. I kada su prisli van z ostar'ije, su zakantali p'ismu ot Krvat'ice v'ile. I j onda, kada su zakantali, dvi strhe su pred Il'imi prisle, i kada su prisli kel n'ix, su poznali nega, Ostro mana, as je bll pozn~n od n'ix po kan dnu. Ontrat su ya subito zv~li, neka yrie kel n'ix, i onda su se pr'icali spriemat, da te ya viezat, a uon se ni dM viezat, as ni imll uzroka,
209
Čakavska čitanka
da ya viezu. Oni ontrat su ya pocali lupat pod noye, pot kolieno, a uon jix moli, neka ya pustu. A oni ne haju, n�pret su ya lupali dokle su ya ubili, a kada su ya ubili, onda su ya zvalkli va nlxovu kaziermu. Su ya polieyli na tlox martvoya. Posli su sll po likara, a liHr je prisal, subito je v'idil, da je martvi, ma ni otil niš reć. Posli, kada ! pasalo miilo vrimena, ondrat je rekal, of covlk je martvi. Niydar Lošin ni vldil veći funerM. A ph tuox d�n je bila velika stv�r, kada su zatvorili strhe, svix dvix. Su vikali sveya za nlmi. Strhe su ucinlli svuoj kastix (jedan je irni tri yodlšća, a druyi se ne znt koliko), i su ix zvieli ća z Lošina. (Veli Lošinj, žena 69 god.)
Tovar Jedan covlk je bil parziinu, as je krM darva i nosil je je s tovaron. I ontrat su ya klali f parzun, neya i tovara. A kada je prlsal van ot parziina, tako judi su mu se ruyali, i kada je niki yovoril, da je bil parziinu, uon mu je rekal: Jebeni tovare, tovare, ti si yarji od mojeya tovara, as parziin je ucinen za judi, a muoj tovir je bil parziinu, a ti ne. Tako si xuji od mojeya tovara!
G arci Muoj pokojn otac kada je naviy�l, tako je bil z Garci. I tako 'ni su mu riekli, da će mu dat libar neka zn� kade su ovde soldi zakopani z�t Svietoya Mikule na varslću od Bulbina drlto na puti. Da je jena vela skrilyna i soto da su soldi. A muoj otac ni otil nls, ni libar, ni znat za soldi. (Veli Lošinj, žena 75 god.)
Gviera Kada su pocali bornbardat, ontrat ji\ sen xodila va Velon Selu i sp0ala sen va jenu konobu. A kada su xodili aroplani, ontrat smo uzali van uteć, ać nas je bilo str0ax, pa smo bIzali f kampanu pod muasline, pol stupi. A kada su uzali puoj - ća, ontrat smo tornali f konobu, a -smo moyle bit yori f kamaru, ma kako nan je bilo str0ax, smo st0ale i sp0ale f konobu, kade su leryli mysi. (Mali Lošinj, žena 74 god.)
Štorija na hl0adu Toni je bil f kampani, kopu�l je i vldil je parvoya aroplana i ćapu;\1 se je za smokvu i je rekal: Neka me uov-vrax ne zame yuorje! I za smuokvu se je viezu�l. (Ćunski, žena 52 god.)
Ribovane (e > e) Ja sen se fčiera st0al na piet uri. Šal sen na more misleć da ću puoć na ullgne. Invece nis šal na ullgne neyor sen ziel arćuaš, natoril sen y'irice i latil sen jlx pu6l košića. Onda sen šal s kajlćen na seku van artina. Počel je puxat burin i teško sen se zvozil do seke. Onda sen kal0al jedan kamik na konopčić i survual sen se. 210
Ikavsko-ekavska čakavština
Naješkual sen tunu i kal0al va v more za Hitit koyayot karia, ma bura je sve v'iše puxala i zmestila me je ot požicillona tako da sen moral dv'iynut kamik gore na ka'ić i jedva sen prišal vozeć va f porat, a n'iš nisen latil. (Sv. Jakov, muškarac 62 god.)
Harvuaska skula v N erezinah (e > e) Na miju&r osan stuo devedesiet i šiestoya leta mi smo prišl'i kol skule za pošniet xod'it na skillu xarvu&sku, koa još donda ni bila redov'ita skula. I ondašna autoritu&t ni nan utela dat skulu, aš su se škuževali, da za xarvu&sku decu ni skule v Nerez'inax. I jonda se je razjidil muoj otac i skočil je va f skulu i zi s koleni je otvoril vru&ta ot šale va f k'i je jimela bit nuoin skula. I pod neyovu difiežu i na rieyovu rešponšabiltu&t smo šli vnutar. A uon je zato bil kaštiyuin jedan duin pariuna. (Nerezine, muškarac 65 god.) ***
Oba iduća teksta su iz Malog Lošinja. Zapisao ih je i akcentirao Josip Ribarić 1 908- 19 10. godine. GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE osoBITOSTI: j stoji za nefrikativno j, grafemom 'b označena je reduci rana varijanta fonema i (u Susku: y), ć za f, h za x, g za y (velarni frikativ s reduci ranom zvučnošću). Apostrofom je označen neizgovoreni fonem.
Ki drugomu cini, s0am sebi cini Bila ie iena udov'ica sa sinon. Bila ie siromaha, ma sveieno ie shuiala. Nei bi pf'isal Svaki d0an ied0an Siromah po bokuniĆ kruha i Ona mu ga i e SVaki put 0( d) sarca d0ala, ma pokle ie ioi palo v oci, da Uon prev'ise nei iahaia. I kad ie drugi d0an kruh misi,la, zamiSa ied0an kolaclĆ za toga St0aroga i klade mU malo Otrova nutra ac iadna ni znala, da su v Uonuon siromahu skr'iien s0am Gospodin BUoh i kad ie pr'isal drugi d0an nei, d0ala mu ga. Siromah se lipo iahVOali i sal je svojin putien. Na putu ga je il)kontr0al sin udov'ice i lacan kako je bil, pita ga, da mu d0a za Boga cegod pojist. St0ari ivadi kolac'ić, d0a mu ga i rede mu, da mu je tuo negova mat d0ala. UQn ga pojidie, a kad je pr'isal doma, latil ti ga je trbUh boli,t, da se vas previj0al. Mat ga zapita, ce mu je. uon i6i spov'idi, da mu je U()n st0ari d0al kolac'ić kruha i sve da mu se cini, da ga po'non tarbuh boli. Mat iavriSći: "Joh, sine muo!! Otrovala seiLte!"
KakOf ie Suscan na piru Bil je invit0an na pir jed0an Suscan. Ka-su po mUesu parnesli na stUol stikadienti Vldnl je, kako drugi Z diesnon rukU()n ZlmjU pO jenUoga, a Z liThCOn pred USti i clSte si zubi. uon je m'islnl, da on'i stikadienti jidu, p0ak je i U()n tako ucinil. Poji jenu6ga, ma drugi mu se r il)kastr0al mei zubi, p0ak ie latil s parsti dalbat. Ied0an drugi, k'i ie tUO VIdnl, pok0aze mU Stikadienti. UQn Siromah ji, miSlnl, da mU gOVOri, neka jidie, p0ak mu rede: "Hvala van! PojidU.ih vei dvui, ma me masa ne komodUlliu." 211
Čakavska ćitanka
2.2.4. Otok Unije
Govor Unija pripada susačko-lošinjskom tipu. Vokali se izvode: a (< a), Ilo (< o), ie (< e). Naglašeni vokali s dugosilaznim akcentom: e, o, a rezultat su duženja voka la naglašenih kratkosilaznim akcentom: e, o, a izvan zadnjega sloga. Slogotvorno r > ar, a J > al, palatalno ! zadržano je. Govor poznaje samo silazne akcente (", -). Pojavljuje se i tzv. čakavski akut -, ali nema nikakve razlikovne tonske funkcije s obzirom na dugosilazni akcenat. Zanaglasne su dužine nestale. Iz morfologije napominjemo: I sg. a-osnova svršava na -u (ruku, muku), G pl. je bez nastavka (žen, ruk), D pl. svršava na -an, L pl. na -ax, a I pl. na -ami. Padežni nastavci o-osnova imaju u A pl. -i (sini), u G pl. -ov, a u I pl.-i. Govor ne poznaje ni aorist, ni imperfekt kao ni priloške participe na -v!-vši. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 251, 253, 258, 572, 646. C. Zbirka riječi: Nikolić, M., "Unije - Kuželj vaf sarcu". Katedra Čakavskog sabora. Mali Lošinj 2000. ***
Oba je teksta zapisao i akcentirao J. Hamm i objavio u već citiranom kolek tivnom radu "Govor otoka Suska", HDZ l, 1956, str. 213. Tekst je zapisan 1953. godine. GovoRNIK: žena iz Unija u dobi od 33 godine. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi napomene uz Susak.
Ot stare Pitaju st�ru: Ka ste r(>jeni? A ta stha yov{>ri: Pitajte popa! Ondar ju pitaju: Ki bruoj j'imate na kući? - A ona odyov�ra: Nimamo ni br{>da!
Tovar Jiv�n BravarUf šal je va Istriju z R'ibarsku zadruyu da će u6n nk jenoya tovara. P� je ya n�šal i phhll ya je, i onda ka-je jim'il ya parnies, nisu mu ya d�li ukarcat. Onda je ya viez� za jeno stablo i šal je ća pud - Unij ziet još šoldof. šal je n�se za ya ziet, a staval ya je na slabi k(>n(>p. I kat se je torn�l, ni n�šal n'iš. Pr'išal je d{>ma pres tovara.
212
Ikavsko-ekavska čakavština
2.2.5.
Otok Cres
Cres i Lošinj u dijalektalnom su smislu prilično izdiferencirani. U njima su donedavno izolirane i zatvorene seoske enklave u unutrašnjosti kudikamo bolje čuvale dijalektalne značajke nego su to mogla urbana otočka središta, u kojima su se jezici i dijalekti miješali i prožimali. Odnarođivanje hrvatskoga puka u urba nim naseljima bilo je jako za talijanske aneksije (1923-1943), kada je talijanski je zik u javnom životu bio jezikom prestiža. Kad bi npr. Malološinjani (Maloseljani) rekli: Vado a messa in ćesa su Kalk, u toj se rečenici jedina hrvatska riječ Kalk (< kjk, "kuk") činila nerazumljivom. Dijalektalne osobine iskazuju se ovdje kao živa arheologija u prostoru. Čakavsko se narječje običavalo dijeliti s obzirom na izgovor staroga jata !čl. Ovdje je ta diskriminanta vrlo indikativna. Na Cresu s lošinjskim naseljima Ne rezine, Sveti Jakov refleksi staroga jata su e (č > e), odnosno ile (č > ile) prijelaznoga tipa i pripadaju ekavskom području, kakvo je u središnjoj Istri, istarskoj Liburniji te riječkom i bakarskom području. Danas su na mjestu nekadašnjega poluglasa /al u sjevernom dijelu Cresa, u tzv. Tramuntani (Beli, !vanji, Dragozetići, Predošćica) ostvaruje lal: Konac, Starganac, Uredak, Smokovac, Vartac ... 1 Prema jugu pojavljuje se /el kao refleks: Sterganec,
žaken, Orlec... U središnjem dijelu Cresa (Cres, Merag, Valun, Pernat, Lubenice, Martinšći ca, Grmov, Vrana, Orlec, Belej) na mjestu nekadašnjeg poluglasa ostvaruje se !el: Š'ilec, Klanec, O rlec, Dubec, Temna, Peklena, Piskelj, Zela ("zla"), Vrutek, Retec, KolUnder, Lukavec, K'imen (G sg. Kimna), te u apelativima: megla, m'irec, zmorec, naz'imed ("dvogodišnje jare"). Tom se pojavom cresko-orlečko okružje s najarhaičnijim otočkim govorom vezuje uz govore Omišlja i Vrbnika na otoku Krku. Ostali (južni) creski i lošinjski govori na tim mjestima imaju lal: Platac, Hai mac, KolUdar, zaza ... Tamo gdje se ostvaruje a > e (cresko-orlečko područje) defonologizira se !rl i lj! u !er! i /el/: Vertec, Kerni, Ertec, Melžicarica, Delgi, Teisti, Helm, Gerbin ... Tamo gdje se lal supstituira sa lal ostvaruju se uz prijašnje !rl i lj! skupovi lar! i lal/: Harbac, Hart'ina, Kalč'ić, Garba, Halmac... Cakavizam u naseljima Cresu, Lubenicama, Valunu, te u Velom i Malom Lo šinju skorašnjija je pojava (17. stoljeće) i razvila se utjecajem mletačkoga jezika. Važna je i morfološka diskriminanta u imenica ženskoga roda nepalatalne a-sklonidbe: Ustr'ini, Ogradi, Jami na Sredi (N, A pl.), koja je uobičajena u starije naseobinske populacije na Cresu. Neke se imenice i pojedini toponimi rabe isključivo na sjeveru, ili samo na ju gu otoka. Na sjeveru su npr. ulika i toponim Uli, a na jugu je maslina i toponim 1
Primjeri su s mojega toponomastičkog istraživanja ovih otoka (P. š., "Pabirci iz creskološinjske dija lektologije i toponimije", Folia onomastica Croatica 7, 1998, 267-280).
213
Čakavska čitanka
D sjeverni creski govori infiltrirani govornim inovacijama kasnijih doseljenika • najarhaičniji starosjedillačkil creski govori • cresko-loši njski govori prijelaznog tipa sarhaičnim osobinama
' D /a/> /e/
•Jal> /al
(
'
Area li cresko-lošinjskih ekavskih govora (lijevo); razmještaj govora s različitim refleksima nekadašnjeg šva lal(< bib) (desno)
Maslinica. U Orlecu rastu rozgi, na Lošinju loze. Orlečani nose stomafzu (lat. casulla, staminea), Lošinj ani košuju (i casulla). Na sjeveru grade gromače, na jugu modre itd. Sjeverno cresko područje (Beli, !vanji) bio je kraj intenzivnijeg naseljavanja. Grad Cres s Lubenicama i Orlecom čuvaju najstarije jezične osobine.
*** A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 17, 257, 258, 259, 260, 263,284,286,369, 72~810,830,831,868. B. Zapisi na tim govorima u Bibliografiji II. br.: 4. C. Rječnici i zbirke riječi: Houtzagers, P. H., The Čakavian Dialect Orlec on the Island Cres. Amsterdam 1985.
*** 2.2.5.1. Orlec na Cresu (ekavski govor)
Govor Orleca pripada arhaičnim creskim govorima. Vokalni inventar sastoji se od ovih vokala: i, i, e, e, a, ii, o, o, u, u. Slogotvorno !rl i /j/ defonologizirani su u skupinu [e+ r] i [e+ l]. Stari jat dolazi kao e u korijenskim, tvorbenim i relacijskim morfemima: čovek, ce/, letet, mex, krave (D sg.), drugemi. Na mjestu starog šva u jaku položaju ostvaruje se /e/, katkad s redukcijskim timbrom: denes, dubec, Temna, Zela, naz'imak. Ponekad se prednaglasno /o/ ostvaruje kao lu/: 214
Ikavsko-ekavska čakavština
u rex, ali o bet. Ostatci � > a iza palatalnih suglasnika zabilježeni su u primjerima: žajen, zaj'ik (< *jazik). Suglasnički inventar sastoji se od šumnika: b, d, g, p, t, k, e, (, Ć; spiranata: J, x, s, z, š, ž i sonanata: j, l, r, v, m, n, n. Zvučni se suglasnici na apsolutnom kraju riječi, i na kraju akcenatske cjeli ne obezvučuju: m uš, abet, zdraj, bop, čerf Stara skupina čr dobro se čuva: črn'it, črešna, čreva, črep'it; črf Čuva se dobro troakcenatski sustav: ", , - (glava, A sg. glavu, G pl. gliif) bez nenaglašenih dužina. U imeničkim deklinacijama dobro se čuvaju stari dočeci: a) o-deklinacije: sg. NA stOl, G stola, D stolU, L stolU/stale, pl. NA stol'i, D stolen, L stolex, I stOli; b) a-deklinacija (nepalatalna): sg. N noga, G nog'i, A nogu, L noge, I nogu; pl. NA nogi, G nox, D nogan, L nogax, I nogami; e) i-deklinacija: sg. NA kost, G kost'i, L koste, I košt'u; pl. NA kosti, G košiit, L koštax. Ovaj je govor podrobno opisao Hubrecht Peter Houtzagers u knjizi The čaka vian dialect of Orlec on the Island of Cres (Rodopi, Amsterdam 1983, 415 str.), u koji je opis uključen vrlo obilan rječnik (str. 202-407) i akcentuirani tekstovi (str. 172-201), koje donosimo u izvatcima. GovoRNIK: Franica Benvin, rođena u Orlecu 1912. Spontana i uvjerljiva kazivačica. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: nj = n; Ć = t'; Č = Ć; h= X. "
I. I mi bimo bile šle ća, sve mlade ženske, ča kampanju, a stare bi bile čuvale dec. I deca bi se bili istešo zgoj'ili, v'ite, tako na toh način. Nl bilo ni dudi ni za zabavu ni n'iš . Ko ne mi smo, znate če, smo zibali dec, mi smo imeli one zlkvi, to se je zvala zlkva. Jena zlkva o'-'derva, i onda je imela vako dve nožke, vako delga bi bila. I onda bi se bilo klalo nuter jeden sakun'ij'-'do slami. Jeden saket, bi se bilo žašllo saket, znate če je saket? I onda se napelni slami ga, onda nasret jenu škuju vako udela za promeša'-'slamu, i van jenu blažinčicu do ... malo velni. I onda bi mo bili stavili jeden obruč, kako jeden obruč, znate obruš'-'če je? To bimo bili stavili na glavu, i onda jeden fac61, i z otin bimo bili pokr'ili dete i š kožicu do ofd, š kožu - bimo bili ostrojlli - i zgora jeden blek, i onda dete bi bilo m1tre spalo, bi se ga bilo zibalo dokle bi bil usnul. Znate, lulat, lulat, onda bi bil usnul. I dokle bi bil spal ne bl bilo rabllo zibadJa. Tako smo des, tako su dezJoj'ili judi. Da, sen vam'-'povedala - moja mat miela, i žerna, i zibala z nogu. [ ... ] Bi se bili z otln zabavjali, bi bili zibali, bi ih bilo vreme pasalo. Ne bl bil mogel poć, nikan ne hod'it, već je bil stari čovek - nona, nono - onda bi se bill poseli vako i onda z nogu, ili bi se bilo vežalo špažić, jeden špah, znate če je špah? Onda bi se bilo vezalo, zikva je imela sake bandi svoju škuju, lepo udelanu na deske. Onda bi se bilo vezalo, bi bil z delga potezal i dete bi bilo ... on bi bil kantal pomalo, i onda bi bilo dete usnulo. Isto, v'ite, su se znali ranjat, su se snašli nekako za živet. 215
Čakavska čitanka
IL Je bila jena mat, je imela ... m uš noj je bil umer, je bila udov'ica, je imela tr'ih sini, tr'ih sini je imela. I kada su noj sini narasli, prišl'i veli, na leta, mat nin govori: "Čujte deca, v! ste već veli, vi morete sa poć na delo, terbUhon za kruhon, a ja sen s'irota, ja ne moren van n'iš pomoć, ja niman n'iš . Ja sen va(zLzgoj'ila, a v! sada hOte. A najmlaji sin noj je bil go bić, on je imel gobicu zada, kako onu k'ilu, znate, ono zovemo mi da je gobaf čovek, gobić. A dva sina su bili lepo ... pr'istojni. I su se sv'i tr! lepo dogovor'ili da redu sv'i tr! zajeno. I su šl'i jenomu kraju. Su prišl'i kraju, su ga pozdravili, su prišl'i k njemu, da ko će ih zet za junaka, da bi šl'i kako za junaka (to se je zvalo "za junaka": delat u njega skros, b'it u njega). A kraj da nin govori "Da, da, ću va(zLzet, ja 'iman dela (on je imel posla, znate). Samor ako budete me pošlušali". Oni jeden drugoga gjedaju i govoriju kraju "Da, mi ćemo vas pošlušat, mi ćemo delat če nan v! naredite, rečete". A govori "Znate če, ovoh mlaji brat van je ... voh je kako malo brižni, nima tol'iko forci. Ja ću njega fermat doma, a on će van hod'i z'--'obedon. On će van obet nos'it". I onda on'i su bili jadni, znate, ot'i dva brata, da on će lepo... da on će imet lahko (v'ite, brat na brata). A onda on je ustal domaka, gobić, on je šel... on'i su šl'i jutro na fad!gu. On nin nosi obet, karocu mu je prontal, jenoga konja i karočicu, on je šel z otu ka[ rocu] , fumat mu je dal, fuma, kanta, re nadole ke su delali "Ala", govori, "sen prišel, bratjo, hote van, ćete jest?". Onda večer redu doma ot'i brati, i on'i govore kraju: "Kraju, znate če je rekel naš gobić? Da on će poj popaz Divomu Čoveku mesec". (Aš Divi Čoveh ka bi bila nevera, ka bi bilo grimalo, on bi pošlal ženu: "Zeno stavi mese�_pa punestru!". Da nećeju krupi pada, znate, on'i su imeli ... tako su to imeli po nj'ihovu). A on to je znal a on govori "Dobro, dobro, ja ću poć zet, ja ću pernest mesec". Da kako, kako, da kako će. On govori kraju: "Ćete mi dat jenu skalcu" (Znate, skalcu za poj'--'gore). I on gre z otu skalcu, to ti... nevera, grimje, nevera! I re blizu njegove kući, do Divoga Šloveka. I v'idi da žena mu nosi ven mesec. A ona je šla kuću, zaperla punestru, a om'--'po skalce gore, mesec va njedra i fila, put kraja. Re kraju, "Kraju, v'ite, sen ga pernesel". "A, tl si pravi, ti si pravi, ti si pameten, ti pošlUšaš, dobro, dobro, neka s'i". Onda opet drugo jutro šu šl'i... bratja je šla na fad!gu. Je šel. .. opeda re drugi dan, opet. On'i su m'isleli da neće, da neće on to pernest, on'i nisu znali da je pernesel mesec. Su bili kuntenti: "A neće prit deneska aš nL more... kako će on toh mese_Jet?". Prišel je! On'i jadni: "Viž ga, gre! Da je pernesel, govori". Opeda večer se deventa[ju] da če ćeju večer reć, ka su prišl'i doma. Večer da govoriju: "Znate, kraju, če je rekel nažJobić: da on će poj'--'Divomu Čoveku papagiila popast". (Aš papagala je imel Divi Čoveh'--'vaveh'--'na punestre, va gajbe.)A on da govori, tq_,gobij'--'da de: "Dobro, dobro, ja ću i papagala pernest". Onda je šel, 'isto tako skaku zel, i šel tan, on'i šu šl'i spat, judi. Neka mu da kraj jeden saket ureh. I onda da on će stavit... on će počet uresi h'itat po krovil, i da ćeju m'islet da je ovoh... da padaju krupi. I on'i su se va tin zabenili kuće. A on je šel kol papagala, a papagiilo da govori "papagiilo, grudu meda, papagiilo, grudu meda!" (Neka mu da grudu meda). "Melč, melč!", [ ... ] mu govori, dokle ga je ćapal. Kada je ćapal, vaf... če je imel, torba, če je imel, ne znan če, rusak, i doma gre. Nosi on ji 216
Ika vs ko -ekavska
čakavština
Orlec
papagala_ Onda on'i jadni, ot'i brati, jadni_ Drugi dan ... treti dan re opeda z obedon, vespeda re. I onda ka je prišel kede su on'i, nanke ganat nisu teli š njin. Jadni. On istešo kanta, fuma, on se smeje. Kada je bilo večer opeJu se deventalL Su prišl'i doma i da govoriju ... "A kako, če ste trudn'i?", kraj da nin govori (ko su trudn'i). "A, čujte, celi dan delamo, a to znate da smo trudni., da. Je muki, 'imamo muki. A znate če se je gobić devental: da će Dlvoga Čoveka vam'-'perpejat tuka". Sa to je bilo za m'islet, kako će ga on perpejat. Ni se on strašil. "Ja ću ga perpejat", da govori. Onda pokle zes kraj on on je ganal, govori kraju: "Znate če, vl mi garmajte jenu iškr'inju velu, i stavite noj kola šoto, i vež'ite jeden ... stavite noj jenu verugu i jeden špah vež'ite i ja ću poć". I on gre na tan i gre z otu karocu i Divi Čovek re do kampanji. I on ga je škuntral i plače, plače toh mali, otoh olč'ina plače! "A če ti je, mali, če plačeš?", da mu govori Divi Čovek. A on da govori: "A plačen aš 'iman perpejat va voj iškr'inje jenoga čoveka i sa ne znan ko će mi stat niltre. B'ite šel v'i nuter se zmerit". (Tako, tako jeden čovek, vrah, ma je bil fiirbo!) A on da govori ... ovoh ... : "Aren, ren van ja se zmerit" (Vite!). On šel nuter, ala, on zaper škr'inju, peja kraju Dlvoga Čoveka. On'i redu večer doma. On'i jadni! Rečeju "To je udela!!". Onda gobić študija, m'isli, govori "če ću se ja sa deventa'-'za njili? Ja moran neč''. A on govori: "A i v! ste neš rekl'i deneska", gobijJOVori, "i vl ste neš rekl'i". "A mi nismo n'iš rekl'i, mi nismo n'iš rekl'i". "če niste rekl'i, ste! VJ: ste rekl'i, da ćete ... da neka kraj udela jeden kup slami, i da v1 ćete poć zg6r njega i neka ga vežge i da vl nećete zgoret". On'i šu šl'i na kup slami i zgoreli. Eko, št6rija je fin jena. To su nan vaveh'-'povedalL
III. Onda kada su opeda po polnu tri sata, opet vaja pOt' pomlest, 'idemo tan va ograjcu, tu 'imamo 6fce. Onda je skupimo, blejemo na ne: "vo, male, vo!", one se lepo skupe va mergar. Onda tuka je zapremo. Onda 'imamo jeden stol'if... stolčit'... stol'it', onda se na to posedemo i onda melzemo, dokle finimo. Onda kada finimo mlest otvorimo lesu, ili laš, če je, ogradimo, onda 6fce redu opet na pašu. Moxuni su van če uč'ini b1ža, bop, faž61, znate, ono zeleno, no su moxuni. I onda ka se moxuna ošuši se ju opre, oč'isti, i onda se škapula zerna a moxuni se x'iti t'a pak onda se da ofcam'-'pojest, kozan, i sve, oto je va če su obelčene ili b1ža ili faž6l ili bOp, to su moxuni. 217
Čakavska čitanka
2.3.
Čakavska kopnena unutrašnjost
Čakavski govori u unutrašnjosti, ponajviše po Lici, u Gorskom kotaru i u Po kuplju, pripadaju ikavsko-ekavskom tipu govora, onako kako je to na sjevernodal matinskim otocima i na većini kvarnerskih otoka. Govorne oaze na kopnu pod jakim su utjecajem okolišnih dijalekata. Koncentrirane su uglavnom oko Otočca i Brinja u Lici te oko Ozlja i po :Žumberku. Vidi dijalektalni zemljovid, str. 174. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 9, l l, 14, 145, 175, 186, 191, 192, 204, 2 13, 254, 318, 319, 321, 325, 400, 405, 411, 412, 483, 494, 531, 583, 584, 592, 601, 602, 655, 656, 663, 664, 744, 746, 747, 749, 750, 751, 81 1-815, 922, 923, 926, 929, 958, 960, 965, 968, 972, 973, 976. C. Rječnici: Kranjčević, M., Ričnik gacke čakavštine. Konpoljski divan. Otočac 2003. ***
2.3.1. Otočac i okolica
Govor ima troakcenatski sustav /", -, -l. Akut na apsolutnoj ultimi prelazi u du gosilazni rJ (kovač, ali koviič,_)e). Kratkosilazni akcenat povlači se s ultime kao " ili kao ": noga, ruka. Kretanje tona u čakavskom akutu sličan je novoštokavskom dugouzlaznom akcentu / '/. Kratkosilazni akcenat u zadnjim zatvorenim slogovima duži se: jezik, bobrfg, ali dati, mat. To duženje je starije od gubitka nekadašnjeg za vršnog -i, pa je, primjerice, stanje brzog akcenta u tipu dospl't mlađe. Ostvaraj br zog akcenta /"/ sličan je kratkouzlaznom akcentu hrvatskoga standardnog jezika. U infinitiva na -st s brzim akcentom, taj se akcent ostvaruje kao dugosilazni: prest (< prest), Ist (< 'ist). Ispred sonornih suglasnika brzi akcent /"/, koji je po po rijeklu imao uzlaznu intonaciju, ostvaruje se kao akut rl: opanci, brfnski. Vokalni inventar sastoji se od: f, i, ie, e, o, o, u, u i f, f. Kao refleks jata javlja se ile (e > ile), te a kao relikt u primjerima: gnazdo, nadra. Stari nazal f > e (jezik, žedan, ali jačmen); il (< b, 'b) > a, čak i u primjerima tzv. jake vokalnosti: manom, kadi, malin, zamem; maša (< *mJsa < missa); u čakavizme ovdje ubrajamo: repčan, teplo, crfkva; e > je s akcenatskim inačicama: g, 1'?, je, )'ie; dugo ii ostaje neizmije njeno; dugo o pod akcentom je također neizmijenjeno, osim u položaju pred n: un, unda. Kratko 6 pretvara se često pred akcentom u a: patak, nasieća, a kratko u postaje u istom položaju o: bobrig, oš'ćipnut; staro Vb > u (utorak) ili nestaje kao u primjerima: (u)šenac (= "uš"), zamen (= "uzmem"), čiera ("jučer"). 218
lkavsko -ekavska
čakavština
Seobe i naselja u Lici po zemljovidu S. Pavičića, ZbŽO, JAZU, 47, 1962.
Konsonantizam se sastoji od ovih šumnih suglasnika: p, b, t, d, č, e, ć, (j), k, g kao zatvornih, od: f, s, z, š, ž kao frikativa i od: j, r, l, f, v, m, n, nkao sonanata. U ponašanju suglasnika navodimo ove pojave: *dj i *daj> j (preja, siija, mliiji); ć je afrikata, a ne zatvorni suglasnik [f], zvučna afrikata j izgubila je zatvornost i ostvaruje se kao ž (žCp); x iščezava, ili se zamjenjuje sa v (skuvat) ili j (arij); Jje u sustavu i samo katkad se na njegovu mjestu ostvaruje p (pratar); redovito se čuva skup še (šcuka); čr nahodimo u leksemima čfv, č(e)rišna, inače se ostvaruje cr: crni, crnelo ("crveno"). Složenice s glagolom iti glase u prezentu: dojde, pojde, a infinitiv glasi: doć, poć. Ostvaruje se novo jotovanje: ze[e, safon (I sg.), nećak; na kraju riječi i na kraju sloga ostaje -l (potukal, dolci). U suglasničkim skupovima, sa zatvornikom kao prvim elementom u skupu, taj zatvornik često izostaje: šenica, pe(t)._..statin, ka(d)._..ću kući doć. Od morfoloških osobina spominjemo: I sg. imenica jo-sklonidbe završava na -en (Lčšcen), u a-sklonidbi završava na -on (s'ilon), u i-sklonidbi na -'on (safon); u množini imenica m. roda dolaze kraći oblici (vuci). N pl. nekih toponima svršava bezvučna
219
Čakavska čitanka
na -el-ane (Čoviće, Riivfane); nastavak G pl. a-imenica svršava na -0, a kod o-ime nica na -0/-ov(-ev)/-i: rib, jiij, dan, vragov, zeci; D, L, I pl. u a-deklinaciji svršava ju na: -an, -a(x), -ami a u o-deklinaciji na: -on (-en), -i(x), -i. Upitne i odnosne za mjenice glase: ki "tko", čii (G česa); niič, krozač, poč, 'iča, n !'što; ki "koji", kii "koja"; broj "četiri" glasi čet!'ra (briita), čet'ire (ženk); infinitivni dočetak nema -i; 3. l. pl. prezenta svršava na -du (zovedu); kondicional poznaje za sva lica samo oblik bi kao pomoćni glagol; aorist je čest, ali oblici za 2. i 3. lice sg. (a katkad i za l. lice) glase: (kol'iko jii) 'ispripovida. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 227, 292, SSS, S83, S84, S92 . B. Zapisi na područnim govorima u Bibliografiji II, br. 14. ***
2.3. 1 . 1. Lešće
Tekstove je zapisao, dijalekatski uredio i akcentirao Pavle Ivić i objavio u ras pravi "O govoru ličkih čakavaca (okolina Otočca)" Zbornik za filologiju i lingvi stiku 6, Novi Sad 1 964, tekstovi na str. str. 1 32 - 1 3S. GovoRNIK: Vidi napomene uz tekstove. GRAFIJSKE NAPOMENE: znak - služi kao poveznica riječi u izgovornoj (prozodij skoj) cjelini.
U Pedltovi Dragi pod Oštrin Gr'ičen Tamo-san gonil kona i-dvokolicu, punu dvokolicu df'v, kit ielovi. I-uvati-me lugar, kaže da-će-me !avit, da-san-ukral kite, ielvu skresal i-kite odvukal. A-u-Bi}evina-san ubilll tri-četl.re bukve sebi za-zimu, za-zimsku drvarl.nu. J3.-sam pravoužl.tnik, šal-san da-mi-dadu dva-tri stabla, pa-bi-napravil n'išto trupac, pa-bi-splli'l pa-pokrpal malo kuće i-štale. Da-'iman dasku, na-slUča! smrti ili-česa. Da-ne-'iden u-selo tražit. (ispričao Mile Kolak, oko SS godina)
Kako oriemo Mi oriemo na-koni i-na-voli. Imamo drven plug. Pa-san-iedn6n zgodon šal u-Gospić, pa-san v'idil na-poJu di-iedan-čovik ore na-koni i-'ima polu gvozden plug. To-mi-je orane dobro sv'iklo, kako ti plug lipo orie. Tako kai-da-si-ga-prekopal na-lopatu. (isti govornik)
Uputstva ženi Ti, ženo, skuva! uitro palentu i-zela pofr'igai na-lotu. Ima tamo koziega loia u-ormaru. Ja-ne-ručan dok-se-palente ne-nain. Ja-ću ić u-drva, ne-znan ka-ću 220
Ikavsko-ekavska čakavština
kući doć, a-ti za-večeru skuva! zela i-fažola i-krompira ucelo. To-ie-H1gušno za večeru. 1-nacipai div za-konak. (isti govornik)
Kat san se ženil Kat-san-se-ženll dvaiset i šeste godine, imal-san petera kola u-svati i-pedeset ludi, ča žen, ča eur, ča svatov ludi. I -divoike su bile, cure, idedu sa mladon.1 Pivadu, igradu. Mlada ima venac visok pol metra kai-naiveća košara. Imali smo miesa dosta za-ist. Bilo-ie i-vina za pit, b'ilo-ie iako društvo povolno. Glavno da-se ni niki s-nikin potukal. (isti govornik)
Kako ie ov1e godine rodilo Vidiš ti kako-ie ovie godine lipo žito rodUo, samo-ie poleglo, kai -da-ie valak šiil preko-nega. A-na-krompir-ie navallla zlatica. Moramo-ga čistit i-brat. Seno-ie isto rodllo, dobro, samo-ie poleglo, moramo-ga kosit dok-ni sagnUo. Ovie godine ima puno grašice u-iačmenu. Velika-ie trava obrlatlla iačmen pa-neće niž bit od-nega. Lani-ie bil boli nego-ovie godine. Zato ča-ni bilo travie velike. (ispričao Ivan Marić, 49 god.)
Nezgoda s kolima Lani-san okoval kot-kovača kola. Ni-godina dan me nisu vilkla, opet-i moran ić popravlat kot-kovača. Dade2 i-konšli iednome pa mi prebi potegaru. I-un-se sat sprda sa-tin! A-ia-moran skidat i-pravit nanovo. (isti govornik)
Oko stoke Imamo pet ovac i-petero !anac. To-ćemo ostavit sve za-sime, samo-ćemo iednoga-bravlća zaklat za lozariiu, za pečenku. Prasica-nan-se okotila i-dala sedmero praščićev. Dv6ie-ćemo ostavit sebi za-sime. Jednoga muškoga, i-iednu žensku. A-drugo-ćemo prodat. Moramo iutra ić u Otočac, vozit na-seiam. Ako-prodamo, biće dobro, kupićemo brašna i-kukuruza, krlak i-dici opančiće za-školu. Imali-smo i-pet tučic, i-sinoć-san zaboravila zatvorit u-kokošarnak. Iutros i ni: n'išto-i odnesla. Bože moi, kad'i-su? Ki-He odnesal? Iie-li3 les1ca ili-or ili-ki drugi? Baš-mi-ie žal. Bile-su lipe. (ispričala žena Ivana Rasta, oko 40 godina) 2 3
Riječ divojka znači samo opisanu funkciju u svadbi, inače se govori � dadoh � je li
cura.
221
Čakavska čitanka
O kućnom poslu Idemo sH1pat1 mliko pa-ćemo poč'init iedan sir. Pa-ćemo skuvat krpice sa s'iron pa ćemo to iutra za-illžinu. Za-poiužinu-ćemo skuvat kafe biele i-kukuruzovnice. Idemo misit Fbinu pa-ćemo-na-ognišće-ie metnut pot-pekvu. Llpši-ie kruv ispot-pekve nego-is-trumbe. 2 Posudila-san od-Lude3 čet'ira iaieta pa-sa-metnula pot-kvočku pa nisu izlegla. (ista govornica)
Ča san rad'ila č!era Ja vami malo 'iman pripovidat Ča-S
Kako san lefila za z!econ Ja-san čer bila u-šćet'ini i-v'idila-s'! zieca. Letlla-san4 za-ziecon preko-grma, pre ko barovice, preko-griča5 i-preko-škrape. Utekal-mi-ie. Ja-s
Moia istoriia Ja kat-počmien pripov'ida[t) svoiu istoriiu, ia-z'imlen u-obzir sve. Počela-san čuvat ovce dok-san-izašla i-škole. Čuvala-san do-dvaiset i-iednu godinu. Onda-sam-bila cura, prava. Letila-san vaik oko-ovac. Bilo-ie puno momkov po-glav1ci7 pa nisan t'ila blizo ić, nis
4
5
6 7
= bućkati = iz pećnice = od Luce = trčala sam = preko stijene = plakala = po brdu
222
Ikavsko -ekavska
čakavština
Otočac
i-u-kolo da-poHincan i-da-Ul}atin momka !ednoga ki-će-me zet, da-me-zame. To-sa-na'išla na-momka, da-S
Odlomci iz razgovora -Mogli-su-vas u-'izbu zapelat, 1 tamo-v'!-!e l'ipše za-s'idit i-za-pisat. Tote-v'! smetadu d'ica pa-ne-mOžete pisat. - Pi'vo-bi 2 !a došla k-vami da-S
2 3 4
5
= uvesti u sobu = prije bih = tu nom. Ton e = ljut je
223
Čakavska čitanka
Dolari Uv-!e imal puno dolarov i-metnul pod-bačvu. Tamo-!e došal m'iš, zavilkal-se pod-bačvu i-puil dolare. Ni do-kra!a sve puil, nego-!e-zgr'izal. Nosil-!e u-štedionu da-će-i-prom'init pa-ni mogal. (ista govornica) 2.3.1.2.
Prozor
Govor Prozora razlikuje se od govora Lešća dvjema osobinama: a) pokraćiva njem prednaglasnih dužina, b) izostankom dvoglasnika (e >) je, koji je tipičan za Lešće (zjec, čjera, pr]!:lo). Iduće tekstove snimio je godine 1962. P. Ivić, dijalektalno uredio i akcentirao. Objavio ih je u prije navedenoj raspravi (v. napomene uz Lešće), na str. 135-138. GovoRNIK: Dane Božičević, star u to doba 77 godina. GRAFIJSKE NAPOMENE: znak - služi kao poveznica riječi u izgovornoj (prozodij skoj) cjelini. p. i moia baba Imal-san osamnii!z godin. I-ugledal curu na-sa!mu sredon, sa!menin danon. I-dogovoril-S<}-Se š-non kad-bi došal u-prelo. I-ona-mi rekla da do!den u-subOtu veče. Ha pital nezinu mamu b'i-li Vl meni dali svo!u curu. I-razgovarali-smo-se o-svemu kako-bi na!bole bilo da-naEeftin'i!e pro!demo. I-kad-bi-se mogli zet i-kol'iko-ćete-mi dat novac da-!ii nu iz-vaše kuće ispe!en. I-dogovorimo-se: oko-Svete Kate.1 I-naši-su stari rekli: "Sveta-Kata otvara piru vrata". I-došal-san iii i-mo!a mama za-ručine. I-dan-!oi pet forinti u-!abuki. Onda-s<} metnul !abuku na-stol i-rekal san: "Koga-se ovo tiče, neka-primi!" Onda-!e dOšla cura, zela !abuku i-počeli-smo-se razgovarat. Dogovorili-smo-se da-ćemo-proć kot-popa da-nas-napov'ida. I-drugi-smo sastali-se ko-crikve i ot'išli kot-plovana i-on -(n)as !e primil u-crkveni ured. I napov'idal-nas-!e svaku ned'ilu !edamput. Kad-!e bilo gotovo napov'idane, skupil-san svate, strica za-kuma, str'inu za-kuvaricu, a-uiu da-doide da-nas-provuče kro-selo. Bili-su moii koni i-kuma M'ike koni pa-smo-se-provukli kroz-grad i došli do-crikve. Tamo u-crikvi dočekal-nas pop i-povenčal-nas. Kad-nas-!e povenčal, pozvali-smo-ga da-do!de k-nami na-večeru. I-on-!e sel u-zadna kola i-odvilkal-se s-nami do-kuće. Pa-smo celu noć !'ili, pili, p'ivali, vesel'ili-se. Stara mama triput kafu kuvali. Onda-smo-se u-zoru rastali. Ja S<} šiil sa-mladQ spat na-pod,2 oni-su !oš ostali p'it i-'igrat dok-se-ni sasvim razdan'ilo. Onda-san sašal is-poda i-mlada s-vodon-nas sve odreda poliva i-pere-nan ruke. A-mi u-nezin vrč bacamo po-dve-tri solde svaki. I-tako-se to sve svrš'ilo da-n'ikoga ni ni-glava zabol'ila. I -znaš, kume, kako-!e lipo prošlo, sv'i-su bili pi!ani, a-ni!edna-se čašica ni razb'ila. I-tako-s<} !ii š-nQ živil pedeset i-dvi godine. Porod'ila-mi-!e dva 1
2
25. studenog. � na kat
224
Ikavsko-ekavska čakavština
sina i-tri' curice. Dvi san udal, a-sini-su-mi u-ratu pog'inul�. A�� a-sa� � at san: ostal. Ja i-mo!a baba, ostali-smo sami. I-ostarili, zube pogubl.h. , kosa-m1 1z-glave već-pob'igla, a-stara baba kai-ovca posiv'ila.
Kako san živ!l
bil. " v ·l, n'it-sam puške nosil, nit-sam -u-vlaku se vozil, n'i u-ratu 1-;lt-sa m pus1 " " d m. d go an se i est Ni-u-tli!e žene nisan-se pačal. H-evo -san doživil sedand " n'
,
Iz lokve vode šal-san u-goru po-gra!u. Sat-san došal iz-gore, iz-lokve-se napil vode, kadi kani i-voli pišadu. Tako-san bil žedan da-san-slaie pil neg-otočku pivu. vuk odnesal
ovcu
�� �-�ilva ledne godine, ne-sićq-se ke, Sq-sastavil sedan ovac. I-poslal-sq �aloga � ' oJ u-'igru, vi'lg došal i-naibolu mi ovcu odnesal. Dosle- su kuC1 ovce, - n sv a.t - o 1-napase. pa-traz1 svo!u ali sedme ovce ni. Ne-bi- se ni-s'itil da-ni ovce, nego je jane ostalo mamu. I-ni-mi tol'iko bilo žal ovce, kol'iko mi-ie bilo žal !aneta kad-je ostalo bez matere. Mali moi pobl'gal u-poiatu u-seno. Dva-ga dana n'isan našal, vaik-ga-je mama saklrala. l -
·
-
,
- v ·
" .
Nova godina Na-Novu godinu uj utro rano sastanedu-se cure i-ponese svaka sobon zeru
kruva. I-cura kaže vodi: Ja tebe darujen s-kruvon, a-ti' mene zdravJen i-veseJen. Onda-se na-vodi umijedu, uvatidu-se u-kolo i-1gradu dok-se-fort ne-svane. I-1dedu kući, ničadu i-gredu u crikvu. Tako-nan Nova godina pr6jde u-pl:smi i-u-veseJu.
Baba i d'ica Baba donese grančku kil-je posvetila u-crikvi pa-zapali-je na-ognu i-moli-se bogu, a-d'ica oko-kuće skačedu. A-ona vajk nabraja: "Oko-kuće, bOže, oko-kuće, bOže!" A-d'ica skačedu po-vani, po-blatu, a-ona psliie i-viče: "U kuću, vragovi!"
Vjerovanja
Mladi-se ml:sec rodil. Prekčer-ie bila mena. I-biće slab m'isec. Rozi-su -mu gori okrenuti. Biće silv, u-ml:secu-ie vode pun trbilv. Tako gatadu. Pete! p'iva, proml'niće-se vrime. S'inoć-m i kokoš zap'ivala, n'išto-ć e-se u-kući dogodit. Il-će ki' umrit, lli će n'išto zla b'it. Ja šal u-drva, a cfn mačak šal-mi preko-puta, neće b'id dobro. Kat-Sq -Se-vdkal kući, triput-san kola prevrnu!. To-je sve zato-ča -mi-ie mačka šla preko-puta. (San:) Šal-sam preko-vode u-plavU Plav se zalulala, ia pal il-vodu , iedva- sq-se izvilkal iz-vode .
1
2
=
sakrivala
u lađi
225
Čakavska čitanka
Baba i vilna Ošiškala baba ovce, oprala vilnu, uprela preiu, potkala sUkno, u-švku-ga poslhla uvalat. "Skrolću dedu lače i-ia-ću sebi surku!" Dedov-ie ćurag dobar za-ovu zimu, Ded more ić u-staromu. Na-nega ni-vrag ne-gleda. Da-ga-već iedamput oće vrag da-odnese ovako staroga, da-ne-kašle po kući.
Stari božićni običaji Kate, već-ie prosinac tote. Sa-će doć i-Božić. Treba ditetu kupit opanke. I-curici kakovu robicu. I-zet ča vina i-pečenku. Pa-ćemo-zet bi:loga brašna, um'isit masn'icu i-krunčicu za-BOžić. Krunčica, toti-v
Idući tekst snimio je i akcentirao B. Finka godine 1965. GovoRNIK: učiteljica iz Prozora. U to doba imala je 30 godina. GRAFIJSKE ososnosn: grafemom a označuje se vrlo reducirano i. Znakom is pod zvučnog suglasnika označuje se njegova obezvučenost. Umanjeni i podignuti grafem upozorava na oslabljen izgovor dotičnoga fonema. Dvotočje iza suglasni ka označuje njegov produljeni izgovor (kukuru-s:e < *kukuruz�se). v
Isječci govora MLsmo sada u'-"Prozoru. A'-"Prozot:__j e kraj Otošca u'-"Uki. Ma'-"slabo'-"je ovde. Zem!a'-"je slaba, a._j JudLse puno mučidu, kopadu ... i ... oredu, da, radu u'-"tvornicami, svilda deladu ... Sa_y:mo baš ovde u'-"školi. Malo divanimo o'-"t(>m našem govoru. Danas'-"je dvadeset Lšesti lipna. A'-"još za'-"tri dana slaviće_ye Petrova u'-"Kosinu. Tamo 'ide puno Judi ... pijedu, gostidu'-"se ... Sa'-"c:e najviše okapa krumpir, navrće'-"se kukuruz, kosidu travu. Nek__jma dobre kose pa dobro kosi, a'-"neki bome slabe. Kose oštridu sa'-"bruson. Za�paso-n:osidu tambul'icu. U'-"tambul'ie
226
Ikavsko-ekavska čakavština
To"-"močidu u"-"vodu, onda maže kosu, dok"-"je kosa još mokra, onda bnlsidu, da"-"bllde oštrija ... A"-"kat puše bura, onda"-"je ružno vrime, jako ružno, zima"-"je ... VelebiLje pa"-"ne"-"d� da"-"dolazi tepli zrak sa"-"mora ... Ovde kroz..___._naše selo teče jedna mala rika. Zove"-"se Gacka. Voda"-"je u"-"noj mrzla, jako mrzla. AUma dobre r'ibe: pastrve, štuke. ToLse može Lpregazit prek pučine. AJ'ibe najviše dolazu lovit stranci Nemci, kako mi zovemo - Švabe. Oko močvar 'ima, dolazu i"-"rode . A..___._dojde Lpo..___._ki galeJ?, preko velebita. A__jnače 'ima dosta lastavic, unda repčanQv' pa"-"čvorci. P'iliće sab'iredu lovci, tOJU jastrebi. Ima dosta, ovako, po"-"drveću, čuje..___._se "kl,.la-kl,.la", tOJU garvani. Ve godine bilQ._je kod..___._nas jako slabo prol'iće. Bih:lje..___._puno sniga ... dva metra. Niz-d'ica 'išla u školu. A..___._kašne tak, malo k'iša malo sunce, kako kag. A..___._d'icaJu....se ... ... puno sankala z'imus. MogllJ;uJe svilda sankat, b'ilo"-"je dosta nametQ(v). Sankad4__,se najviše na"-"strani, pa LP
.._..
"-"
.._..
.._..
2.3.2. Brinje i
.._..
,..,
..._...
okolica
Brinjanski govor ima troakcenatski sustav /", ", -;. Čakavski akut rl u tekstovi ma nije zapisan (?), ili je zabilježen dugouzlaznim akcentom (suši se). Sporadički se ostvaruje i kratkouzlazni akcenat / '/. Kratkosilazni naglasak u zatvorenu slogu često se duži i ostvaruje kao dugosilazni naglasak rl: otac, pietak. Dugouzlazni naglasak n nastaje pomicanjem kratkog akcenta /"/ sa zadnjeg sloga na prethod ni, tj. javlja se u pravilu na penultimi: jćtam, kotla, kosit. Pomicanje brzog akcenta /"/ izostaje u enklizi: dva kotla su to. U zatvorenom slogu pred sonornim ___
227
Čakavska čitanka
suglasnikom brzi akcenat !"/ se duži i ostvaruje kao dugosilazni: ogan, kruv, ie. .. opanci, starca. Dužine se čuvaju samo u prednaglasnom slogu: brez...Juk Izgovor kratkih vokala jednak je onima u hrvatskom standardnom jeziku. Što se tiče dugih vokala, e se ostvaruje kao ie ili ?; o kao !!o ili 9, a kao ij. Ako se zate kne dugouzlazni akcent n na po porijeklu kratkom vokalu e ili 6 ti vokali ne dif tongiraju, niti tako naglašeni vokali e, 6, a suzuju (zatvaraju) svoj izgovor. u zana glasnom slogu vokal i često izostaje ili je reduciranog izgovora: d'itelna < d'itelina. Jat (e) se reflektira kao ile (b ile). Slogotvorno flf je zadržano. Tipični su čaka vizmi: malin ("mlin"), s manon (I sg. zamjenice ja), te, u čakavštini vrlo obični riebdc ("vrabac"), tepal itd. Velarni spirant x nestaje ili se zamjenjuje sa v/j: fbat ("hrbat"), suv, arij. Spora dički se čuje: tlih, naxta (x <j), dox tor (x < k); f se zadržava ili se zamjenjuje sa p: pijaker; *dj >j: preja, meja; f, d' ostvaruju se na čakavski način kao palatalni plozi vi: brafa, raden; glagolske složenice s glagolom iti imaju u prezentu likove: pojdeš, zajdeš, a u infinitivu glase: pOf, zdf; završno -l u riječi ili u slogu čuva se: pepel, Išal, dolca; čuva se skup š'f: guš'fer, praš'fak; skupovi pj, bj itd. ostvaruju se tako ili s epentetskim l: ll'pji, ll'pfi; skup mn zadržava se ili prelazi u mf: sumna i sumfa; pred vokalom na početku riječi često se pridodaje j (j'imaš) ili v (vu l'it, vuha). Često je uobičajeno pojednostavljivanje suglasničkih skupova tn > šn (rušnik), tc > še (OtOšca), sc >je (prajcien); stari skup čr zadržan je u primjerima: trvi, Crnac, t(e)r'išna, ali se obično ostvaruje kao cr; javljaju se disimilacije tipa: lUmer (: nu mer), lebro (: rebro). Česte su imenice m. roda u kojima se ostvaruje kratka množina: N voli, D volom, L na voli, I s voli. G pl. u imenica m. roda svršava na -ov!-ev; u imenica sa nepostojanim a taj je genitiv obično bez nastavka: prasac. D pl. ima nastavke -oml-em, L pl. na -i(x): po gradi; I pl. na -i s voli. Kod imenica a-deklinacije ne provodi se sibilarizacija u D i L sg.: na ruki, na nogi; G pl. je bez nastavka, a ri jetko se pojavljuje -ov (jelov); D pl. ima nastavak -am, L pl. -a(x): na-...k..-- omoštra i I pl. -ami. U imenica i-deklinacije I sg. svršava na -'om (sofom). Upitne i odnosne zamjenice za živo glase ki, ka, ko; ta (G tega i tesa) za neživo. Infinitiv je bez za vršnog -i: l'it, pet'. Aorist je u živoj upotrebi, pri čemu oblici za 2. i 3. lice sg. služe i za l. lice: ide ti ja i___v___ 'idi medv'ida. ______
______
______
***
A . Literatura o područnim govorima pod br.: 177, 183, 186, 483. ***
Tekstove su snimili B. Finka i S. Pavešić i objavili u članku "Rad na proučava nju čakavskih govora u Brinju i okolici", Rasprave Instituta za jezik JAZU l, Za greb 1968, str. 18-21. GovoRNIK: dječak u osnovnoj školi u Brinju. Potječe iz okolice Brinja. Rodite lji su mu čakavci. Njegov govor djelomično je pod utjecajem standardnog ("škol skog") jezika. 228
Čakavska čitanka
III. Sa ću vam pričat ča 'ima u kujini. U kujini 'ima šparet, čet'ire stol'ice, stuol, ormar, kredenca. U kredenci 'ima padele, zdele, šalice, žl'ice i v'ilice za jist. Pladni, iž ni se ji, a noži shlžidu za rezat mieso i kril. Na šparetu se sve to kuva. Šparet se lOži z drvi, a dim i-špareta 'ide s trumbom u puod. Is poda 'ide kroz rafung u zrak. Mi trošimo bukova drva.
IV. Ja se zovem Fum'ić Ivan. ROđen sam u Fumići !Jadu devesto četrdesiet i siedme. Moj je otac zemJoradnik. On sad ore, kopJe, s'ija, brana, drva vozi, na kani ore i brana i drva vozi 'isto na kani. Kani vučiedu za rudu, metnuti su u vagire, u komote, 'imadu uzde, spuste, štrange, lance i brunze. Kola 'imadu: ručke, oplen, puod, prva kola, zadila kola, prvi štiel, zadni štiel, srce. Još su vinta, škarice, ghivna. Kola nan služidu za vozit. Na n'imi vozimo drva, gnuoj, vozimo još i list, grane, sieno, slamu. List nam treba za nastuor, pod blago mećemo da se blago ne zamaže. To dobijemo iz Gaja, u jesen lis padie, mi grabimo, nosimo u plata 'ili vozimo, kani vučiedu. Slama je o (p )šenke, u prol'iće pos'ijemo šenku. Šenka izrastie, pokosimo, otpelemo na mašinu, na mašini izvršimo, dobijemo slamu i onda nast'iremo pod blago. Sieno se u letu pokosije, suši se, vozi se u lopu, iz lope dajemo blagu. Krumpir se sadije, najprije se izjamiča, onda se nagnojije, metne se krompir, nagrne se, kad je već velik onda se ogrne. Ima i zlatice, bere se zlatice 'ili se prašije, kašne, u jesen ga kopJemo 'il vadimo na plug, vozimo ga kući i mećemo u trap, u zim'i ga jimo. v.
Ja se ujutro dignem u sedam uri. Onda se obučien i počešJam i 'idem u školu. Ka san došla u školu, dočekadu me curice i mi 'idemo u razred. U razredu jopet učimo i j'igramo se i tako dok ne izajdemo i-škole van. Onda 'idem kući. Ka dojem kući, unda južinam i kad južinam, operem sudie, pometen kuću i jopet ako treba popodne 'iden u školu. Ka d6jdem i-škole, donesem drv šparetu i uvečer učin dok ne 'iden spat.
VI. U mesnki 'ima miesa: teleće, prašče, ovče i goveđe. Najbole je teleće. Ot peradi 'imamo kokoše, guske, tuke, race i n'iš više. Perad nam treba za perje, jer nam daje perje, pa delamo vankuše ot perja. Mieso dobivamo i jaja nesiedu. Oko kuće 'ima golubov, vrabac, sjenic, onda su čavke i kuopci. Imamo liske, vilke, medv'ide, ziece, sine. Oko kuće 'imamo najviše kokoše. Imamo i krave. One pasiedu vani. Imamo i vole, kone, magarce, a 'ima i kucak i mačak. Krava muči, kucak laje, mačka mnauče, magarac riči, kokoš kokodače, pete on p'iva, uovca bleji. Medvid vriči, riči po gori, a vuk v'ij e. Kobac leti za kokošon i dok je ne uvati. Kad je uvati, onda je ubije i kad je ubije, onda je nosi kadi u grmJe i u grmJu je poji. A kad t'iramo, onda vičemo: "ju-juj !"
230
Ikavsko-ekavska čakavština
2.3.3.
Kajkavsko-čakavski govori iz Pokuplja i Žumberka
Kajkavsko-čakavsko granično područje obuhvaća područje četiriju rijeka na širem karlovačkom prostoru, te pojas Zumberka prema Savi i Sutli. Ti govori po svojoj strukturi pripadaju ikavsko-ekavskom tipu čakavštine, koji se proteže dje lomično Gorskim kotarom, Likom do tzv. Hrvatskog primorja i zadarskih otoka. Većina pučanstva u tom području u prošlosti je govorila čakavskim narječjem. Taj prostor Pokuplja i Zumberka u prošlim je stoljećima kajkaviziran. S genetsko ga motrišta ozaljski prostor prepoznajemo kao čakavsko-kajkavski, a sa struktu ralnog gledišta kao kajkavska-čakavski. Ti govori s čakavskom osnovicom, pro žeti kajkavskim elementima, počeli su se strukturalno formirati prije početka 17. stoljeća, čije se naznake očituju u djelima Jurja Križanića (vidi W. Borys, "Studia nad dialektem czakawskim Juraja Križanicia", Akcentuacia rzeczownikow, Wroc law 1986). Naselja južno od Kupe, s izuzećem Ozlja, Požuna, Podbrežja i Ribnika imaju vokalni inventar identičan hrvatskom standardnom jeziku. U luku koji čini ko rito Kupe (Ribnik i okolica) javljaju se dvoglasnici l > �i i u > 9u: m� islim, kf9uč. Se la sjeverno od Kupe (Ozalj, Požun, Podbrežje, Donji Oštri Vrh) iskazuju u dugim slogovima zatvorene vokale (mqst, m(!st, gr�de) ali i u kratkim slogovima vokale drukčije artikulacije (jfs, z?men). U ozaljskom prostoru (Ozalj, Požun, Podbrežje) čuvaju se varijante stare reducirane stražnje artikulacije, i to pod akcentom (staza, sarzem, kej), ali još češće u nenaglašenim slogovima (otac, dobar, jaram). Na tom području samoglasno r ostvaruje se i kao Jr (parst, varba). Čakavski relikt pred njeg nazala � > a nalazimo u primjerima: jiidrka, jačmen; stražnji nazal daje uvijek
u (9 > u): guba, dubrava, xalUga, luka, vugal, zubi. Konsonantski inventar podudara se sa štokavskim. Postoje obje bezvučne afri kate č, ć, ali na samom rubu ovoga govora njihova je razlikovnost izgubljena i rea liziraju se kao t (to je zamijećeno u naseljima: Bubnjari, Vivodina i Gradac). Govo ri Ozlja i Kobilića imaju sp irante s; z'. Sačuvan je skup čr (čfn, čff, čr{ en, ali čerlvo, čerlp u Ozlju, te bvo, bp u Kobilićima). Velarno X čuva se: kuxati, čak i xrja. u skupovima xl, xr + samoglasnik, v:elarni x iščezava u primjerima lače, l'ibac, rast, rana; primarni *dj i sekundarni *dbj daju j: meja, mliiji, sliiji; pojavljuje se rubno i j kao posljedica sekundarne jotacije: pasuje, mliije; tako i *zdj daje j: graje (ili jž: grajže) ili z' (graz'e); čuva se skup še: gušcer, dvor'išce, šciip, a u samom Ozlju javlja se s': gus'er, s'iip. Čuva se završno -l na kraju riječi i na kraju sloga (vol, dalil); zastupljeno je protetsko v-: vura, vujac; *vo daje v ili vu; zvučni suglasnici b, d, g, .. e). v, z, ž obezvučuju se na apsolutnom kraju (griit ali grad...) Između Kupe i Dobre te Dobre i Korane u govoru prevladava dvoakcenat ski sustav /", -;. Pojavljuje se i dugouzlazni / '/, i to uglavnom kao rezultat po maknutog brzog akcenta / "/ na prethodni dugi i kratki slog: brada, ruka, peta; potok, selo, negof, prestati itd. Troakcenatski inventar nahodimo u Ozlju, Požu nu, Mekušju, Kobilićima i u cjelokupnom sjevernom prostoru. Oksitoneza s brzim 231
Čakavska čitanka
akcentom čuva se u zatvorenom slogu (otac, udr'il) u Prekrižju, u Kobilićima, Ha sju, Donjem Mekušju. U Vodostaju se brzi akcenat čuva i u zadnjem otvorenom slogu (žena, dobra; zemLmu). U Prekrižju su se zadržale i prednaglasne dužine (pitamo). Posvuda se zapaža metafonija tipa: vidim, rebra, dobri. U imeničkim deklinacijama nahodimo djelomično arhaizme. U o-sklonidbi javljaju se ovi deklinacijski nastavci: N, V sg. vOl, G, A vola, D, L volu, I volum; u množini: N, V voli, G -oji-ef, D -uml-em, L, I -i. Navodimo i neke padežne na stavke a-deklinacije: G pl. -o (također i kod imenica srednjeg roda), D pl. -am, L pl. -a(x), I pl. -ami. Imenice i-deklinacije imaju u I sg. padežni morfem -juml-um, u N, G, A, V, L pl. -i, a u D pl. -im i u I pl. -mil-i: stvarmilstvari. Ovaj govor više ne poznaje aorist, imperfekt i adverbijalne participe. U naselji ma južno od Kupe postoje dva načina tvorbe futura: došal bum i doću. Sjeverno od Kupe infinitiv svršava na -ti, a supin na -t: 'idem kopat, a.__ne.__znam kopati. Južno od Kupe infinitiv završava na -t. U 3. L pl. prezenta glagolski je nastavak -ju pro dužen (-iju, -eju, -aju), i to u Ozlju, Požunu i Podbrežju, a u naseljima oko Ribni ka, osim nastavaka -du, javljaju se varijantni nastavci (-idu, -edu, -adu). ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 8, 10, 60, 63, 97, 213, 327, 397, 663, 664, 730, 833-839, 995. C. Rječnici: Perušić, M., Rječnik čakavsko-kajkavskih govora karlovačko-dugoreškog kraja. Karlovac 1999. Vidi u Bibliografiji i br. 663. Težak, S., "Ozaljski govor", Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 203-428 (s rječnikom). ***
2.3.3.1.
Požun kraj Ozlja
Tekst je zapisao i akcentirao S. Težak godine 1964. i objavio u raspravi "Ozalj ski govor" (Hrvatski dijalektološki zbornik 5, 1981, 203-428). GovoRNIK: Ljubica Mihalić iz Požuna u dobi od 37 godina. GRAFIJSKE NAPOMENE: grafemom h označuje se fonem x, digrafemom nj označu je se ln/, a digrafemom lj fonem f. Zatvorena artikulacija vokala (npr. slqp, ke} ni) i otvoreni izgovor kratkih vokala (npr. Ćfi!, n�k, gl�da itd.) ne bilježe se dosljedno. Grafemom a označen je reducirani vokal a.
Mihičinca Kuzmana sin Mihičinca Kuzmana sin lšdl je is škole. Pri svetim Roku je jen čovik bil, imal je batinu v ruka. T�mu čoviku un veli: "Dobdr večer!" I čovik veli: "Bok dej, veli, 1dmu skupa, Miko." I tak uni idu i veli: "Miko, linda kak je školi?" Veli: "Dobro. " 232
fkavsko-ekavska
čakavština
Ozalj, Zrinsko-Frankopanski grad na litici nad Kupom i mu njara grada Karlovca
"A dobro, dobro, ali ti bUdeš siromak kak s;:Jm i ja pri svoji hiži da me ni nigdo trpil. Se me mrzi gd'i got je gdo bil, s'i su me mrzlli. A znaš"__,kej? Kad dojdem tu doli do most;:Jca f Slatiniku, linda bu jen vetrić;:Jk zapuhnal i linda bude mene nestalo. Ali ti, ak ćeš da ja tebi j~dnu savjest dam i da te n'ikej podvučim, j utri op sedmi vliri večer 'isto ti mene tu počekaj pri svetim Roku ili Slatiniku. Budem ja tebi nlkej pov'idal i savjetoval. I znaš kej, to ne smiš n'ikemu pov'idati, samo svomu ocu. Kad dojdeš domof, se istiraj is 'iže van i samo nemu to povi da budeš se znal kak vladati, da ne buš siromak kak s;:1m i ja uvik bil." I zb'ila, t~ga čov'ika je Slatiniku nestalo. Ot straha je mali jedva doš;:1l dom6f. "Joj meni, joj meni!" 6t;:JC oko nega: "Kaj je? Kej je školi kej kvara? Kej te gdo prestrašil?" On ni mog;:1l niš reći, samo ž nim na postel i: meni je slabo, uni su brže skočili po doftora. Iš;:1l je po Vincekovića v 6z;:1lj. Samo se gori na Zaluki prep~lal, ni 'iš;:1l ovilt pot sveti Rok n~gof ot;:1c, nek se na Zaluki prep~lal. I Vinceković je dOšdl. Ni mu drago b'ilo 'iti tu dobu noći, ali je 'iš;:1l. Bog zna kej malemu more biti, da bi se prestrašila dite do dana il kaj ... vmfl ot straha. Kad je Vinceković doš;:Jl, dal mu je jeno par nekcij i n'ikakve tablete i mali ni 'iš;:1l dva dane školu. S::lt 'ide i s::lt priča kak je to se b'ilo i kak se jako prestrašil. 233
Čakavska čitanka 2.3.3.2. Zajačko
Selo kraj Ozlja
Tekstove je 1976. godine zapisao i akcentirao S. Težak, te ih objavio u već spo menutoj raspravi "Ozaljski govor". GovoRNIK: Đurđa Basar, 1 2 godina iz Zajačkog Sela. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Požun (2.3.3 . 1 .).
Pr6sci J�ni ludi imali su dvi ćeri. Starija je mucala pak ju ni n'igdor t'il žen'iti. Jemput su došli prosci ki nisu znali za nenu falingu. Ot<:Jc i mati su ćeri poslali v zapebk i rekli jim da moraju mučati. Dok su uni sid'ili s prosd za stolum, fižu je dotek<:Jl cuc<:Jk i počel klapsati mek'ine. Starija ćl ni mogla mučati pak jim je rekla: "Da, ja tamo muti, a tut<:Jk nek klapta mek'ine!" Kat su to čuli prosci, uni su se d'ignali i prešli dom6f, a Ot<:JC i mati SU kleli i cucka i svoju klepetavu Ćer.
Kak se sluga osvetil gospodaru Jen sluga zaprosil svoga gospodara da mu da kruha. Gospodar je bil škrt pak mu da samo šn'iticu. Sluga s� potuži da mu je to malo, a gazda mu veli: "Kat se to vii tebi razmoči, bUš sit!" Odma poslek t�ga un ga poš<:Jlje v lozu po diva. Sluga se seti da bi se s<:Jt mog<:Jl osvet'iti. Otsiče j�nu bat'inu i odn�se ju gazdi. On ga pogledi pak se izd�re: "Kaj je to? Kej mi to će?" Onda mu sluga odr�če: "Namoč'ite si to vodu pak bu vam dost." 2.3.3.3. Donji Oštri Vrh
kraj Ozlja
Tekstove je zapisao i akcentirao godine 1 964. S. Težak i objavio u spomenutoj raspravi "Ozaljski govori". GovoRNIK: Ana Peretin, rođena u Podgraju a udana u Donji Oštri Vrh u do bi od 66 godina. GRAFIJSKE osoBITosTI: vidi Požun (2.3.3 . 1 .).
Kak se živi Proliće je najteže, zato kej triba zemlju metati i trse rediti. Kat s<:Jm s'im došla, tu je b'ilo slabije, tu su b'ili siromašniji pak s<:Jm se morala v'iše br'initi za ranu. Kopala s<:Jm, orala, kosila, žela, se s<:Jm sama delala. Morala s<:Jm se br'initi gdo nam je obdelival zemlju s<:J svojim blagum. Mi srnu mu morali vraćati težake. Ali posle srnu 'ipak došli do t�ga da mi je s:'lt laže nek mi je b'ilo odma kat s<:Jm došla. S:'lt 'ipak 'imam u svoje blago. Samo kej mi je 'inače teško j el S<:lill sama ž�na pri h'iži. Triba kuhati, prati, drobnu živinu imati na br'igi, a polok t�ga i na n'ivu 'iti s motikum. Pos<:Jl me gledi is s'i stran. 2 .3.3.4.
Ribnik
Tekst je godine 1954. zapisao i akcentirao S. Težak. GovoRNIK: čovjek iz Ribnika, pedesetogodišnjak. 234
Ikavsko-ekavska čakavština
S9ftsedi Naše___.su žene skupa curovale. Negova___.j e poluverka - pol Hrvatka, pol Slovenka, a___.mojq je domaća. Mt;Lsmu___.si b'ili dobri. S___.tlm čov'ikum___.sam___.se uvik mogal složit. Nikom(>cne.__.,b i b'il veroval da___.se___.ne___.bumu rajmali. To___.je b'ilo tak. JaJam celi dan oral. Žena___.je pustila kravu (Jdr'ibe na___.p ašu. Ždr'ibe neće past pa___.ga___.žena zapre, a.__.,krava ostane. Potle___.je žena pekla dva mala l'ipčića za___.težake kLsu tfše prašili. K___.meni na.__.,n'ivu dOšaLje Drago (_počel klet. "Kej___.sue rasforcal, Drago?" - pt;itam___.ga v'L..-smt;ihu. A.__.,un k9fme se grje. "Tt;i ovakof, tt;i onakof. Tvoje je goveče moju travu popaslo. ZakejJi to pustil? Bum___.d�l c'init. Idem vale po___.cence. Ne�buš tt;i moje žderal!" O(tLtega vr'imena mt;i se pe raj mamu. Ja___.samJi to dobro zamerkal. Više�me nećedu zasl'ipit negve lt;ipe besede. __
_ _ _
2.3.3.5.
Prekrižje (jugozapadno od Ozlja)
Tekst je godine 1954. zapisao i akcentirao S. Težak. GovoRNIK: Pero Medved, pedesetogodišnjak.
Torac Jo, znate kej novoga? Snoć, kaLsmu___.p rošli spat, zavlikaLse�je torac meLkokoši u___.kurnak. Pet glav pišćenac�je vraža živina požerala. B'ilo___.bi bOle da___.smuJLmi bradu omast'ili. ZaJruštik___.se kuvaju žganci i mliko, za___.kosce masno zele i.._slan'ina; _ za___.obet kaša jačmenova, zele, slan'ina (_g'ibanica. Al(_se se,_)o zalije z�vinom. Letos bu___.dost malo orijov. Nikakov___.je p'ikac u___.ne udr'il (_s'i opadadu nakla, Stabli 'ima or'ijevi dost ovde prLnas. PrLnas___se _ ludi jako bavidu sa3em. Ima rušak, jabuk, čer'išan, sliv rani (_kasni, bille, katarinki, dvonkač a.__Lsmokav. 2.3.3.6. Žumberak
Žumberački čakavski govor pripada ikavsko-ekavskom tipu čakavskih go vora. U njemu se nalazi mnoštvo ikavizama. P. Skok istraživao je dugo ovaj svoj zavičajni idiom i zaključio da ova čakavština počiva na kajkavskome sup stratu. Kajkavski supstrat ostavio je uz mnoge ekavizme, kajkavski sufiks -ec (pak/ec), protoničko v (vi'tš, vušiv). Kao adstrat nalazi se u ovom govoru i što kavskih jekavizama žumberačkih unijata, kojih je osobito mnogo u zapadnom Žumberku, osobito u naseljima Malinci, Cvetiš'će, Leš'će, Osredak, Sošice koji svojim imenima upozoravaju na dijalekatnu prožetost čakavskim narječjem. Uz to nalazimo pojave superstratnih natruha kao što su kajkavski elementi u crkvenoj, civilnoj i upravnoj terminologiji. Tu dijalekatnu isprepletenost poja čavao je njemački leksik u nekadašnjoj Vojnoj krajini i leksik koji u novije vri jeme ulazi školom i sredstvima javnog priopćavanja. 235
Čakavska čitanka
Tekst je zapisao i akcentirao P. Skok godine 191 1 . i objavio u radu "Mund art aus Zumberak (Sichelburg)" (Archiv fur slavische Philologie 32, Berlin 1911, 363-388 i br. 33, 1912, 338-358). GovoRNIK: nije naveden. Grafijske naznake: znakom / '/ označen je dugouzlazni akcenat: glava, papki (i na mjestu čakavskog akuta: po miša, pušća, priveže, brusi).
Rad u kuhinji Tenfane. Meso se sr'iže, vrže se u koz'icu. Onda se ozgor obr mesa vrže g'ivka, pa se na žeravki peče. 2. Prežgana župa. Mast se razbili. Onda se vrže bela mela. Bela mela mora požut'it. Onda se ulije krop; osoli se i onda se se skupa zavari. l.
Rad u polju Posal u trsu. Kolac se priveže u zemnu. Trse se najprvo r'iže. To se zove rizadba. Kat se obr'iže, onda se stavi. Kat se nastavi, onda se priveže. Kat se prive že, onda se rože pobere. Kat se rože pobere, onda se kopa. Kat se okopa, tamo ma lo kašn'ije onda se praši. Onda se špr'ica. Zame se galicije i japna; to se skupa po miša; s otim se trse špr'ica. Kad je veliko mnađe, onda se škopom povežuje. Sad ja ti ne znam ot trsa n'iš kazat. Sad mu je pak mir, dok se bUde 'išlo brat o Mio!i. I"udi, koji rl.žedu, ostavladu riznike i svijače, zabOdnice i grebenice. Grebenice se pokapledu u prol'iću. 2. Posill pri kukuruzi. Kukuruza se s'ije o Jurlevi. O Jur!evi j oj se ore spoli. Kad je pedan duga, onda se okaple. Onda jopet kad je jedan metar velika onda se ognl.uje. Onda joj je mir, dok se 'ide trgati. Kukuruza pušća vlasune. Onda se zrno dela. Is toga je klas. Kad je ztne žuto, onda se klase trga. Ono kaj gori porene, zove se lat; ono se doli zove batvo. Kat se klase potrga, onda se 'ide batavle s'ić; onda ono, kad je suvo, blago ji. l.
Zabilješke a. Mašina. Ima jedna mašina, koja šije prateš ludem; a druga, koja mnati str ninu; a treća, koja po polu kukuruzu ogrnuje; to je prava boža 'istina; a četrta, koja lude vozi. b. Glavaća je 'igla is krače sv1nske, za udivat gašnak ludem. e. Brus, jedan koji kosu brusi, a drugi na čem se sik'ire brusi du. d. Valar. Mi Skoki velimu valar, sav drugi kraj veli valus. e. Dijelovi na zaklanoj svinji: rtina, kičma, rebra, zec med rebri, kana (kaj ozdol pras'ica ima ispod laloke), kuk, lopatica, trbUšina, glava, papki, slezena, bubr'igi, srce, kučanak, krača zadila i prva, slan'ina, kOžica, kobase mesnene i krvav'ice. Ladetina (Vlaji i Mavlićanci velidu žalad'ija) se sastaje, kad se papki vržedu kuvat.
236
III. EKAVSKI (l IKAVSKI) ČAKAVSKI NA KASTAVŠTINI, PO ISTARSKOJ LIBURNIJI I PO ISTRI
3.1. Kastavština
U Kastavštini je ekavski tip čakavskog narječja. On se na istoku prostire do Bakra, na jugu se pruža istarskom Liburnijom i središnjom Istrom do Pazina i Žminja (vidi dijalektalni zemljovid, str. 254). Vokalni inventar kastavskoga govora čine ovi vokali: i, ž, e, e, a, ii, o, o, u, u te f if. Nahođe se karakteristični sjevernočakavski leksemi: zajl'k i fzazlo "gnijezdo". Konsonatski inventar sastoji se od zatvornih suglasnika: p, b, t, d, t, e, t; k, g (y); tjesnačnih: J, s, z, š, ž, x i sonornih: j (j), r, l, (/), v, m, n, fz. Nedostaju zvučne afri kate j i j; *dj i *daj daju j: preja, žeja, tilji, mliiji; x se dobro čuva: milxa, kuxifza, xriinl'la; l je samo u nekim naseljima sačuvan, kao primjerice u Brešcu i Rukav cu (/udi, razmiš/iil). U drugim mjestima, kao u Halubju, prelazi u j (judi, nevoja). Nema epentetskoga l: zemjil, zobje, grobje. Čuva se stari skup čr (čfn, črešfze). Za vršni -l ostaje (cel, zrel, brontuliil, zel). Redoviti su skupovi š'f (veš'fa, gorš'fakl) i zj (mozjani), z] (groz]e). Neki se konsonatski skupovi pojednostavnjuju, kao na primjer pt- > t (tlf), pš- > š (šenlca). Složenice s glagolom iti imaju u prezentu -jd (ziijde), a u infinitivu -f (ziit; niif). Govor ima tri klasična čakavska akcenta: /", -, -;. Zanaglasne su dužine saču vane, a prednaglasne se mogu ostvariti samo u slogu neposredno pred naglaše nim. O drugim ponašanjima akcenata vidi napomene uz tekstove iz Novog Vi nodolskog (2.1.1.). U deklinaciji se čuvaju padežni morfemi nekadašnjih nepalatalnih tipova: Ka stavske "domaće" besedi. Završno -i u infinitivu ne ostvaruje se (bit, pU). ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 12, 13, 28, 46, 152, 153, 341, 360, 478, 481, 482, 484, 485, 48�488, 489, 490, 491, 493, 494, 495, 501, 569, 575, 586, 588, 589, 594, 595, 609, 742, 743, 751, 908, 911, 912, 914, 91�921, 927, 932, 997-1005. B. Zapisi na područnim govorima u Bibliografiji II, br.: 42-46, 57, 58. C. Rječnici i zbirke riječi: Lučić, B., "Kastavske 'domaće' besedi". Kastavski zbornik 5, 1997, 139-197. 239
Čakavska čitanka
Lukežić, I. i Zubčić, S., Grobnički govor XX. stoljeća, gramatika i rječnik [ikav sko-ekavski]. Rijeka 2007. Mohorovičić-Maričin, F., Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice. Ri jeka-Opatija-Matulji 2001. 3.1.1. Halubje (središnja Kastavština)- izvadci
Tekstovi su uzeti iz rada Ive Jardasa "Kastavština. Građa o narodnom živo tu i običajima u kastavskom govoru" (Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb 1957). Tekstove su po autorovu izgovoru zabilježili i akcentirali M. Moguš i S. Pavešić. GoVORNIK: Ivo Jardas, učitelj, rođen u Kastavštini i ovo je njegov materin ski govor u kojemu je vješt i pouzdan. Građu je skupljao u razdoblju između dva svjetska rata. Grafijske osobitosti: digrafem nj označuje fonem n, a n'j slijed je fonema n +j, ć označuje f, č predstavlja Ć, grafemom j označeni su j i varijanta j; grafemom h predstavljen je fonem x. Apostrofom je označen neizgovoreni fonem. Rezultati asimilacije unutar riječi (raskanpanalo, stavit-...ć....- u) na granici riječi unutar prozo dijske cjeline nisu označivani.
Kastafci su kapi tana va lokvu h'itili Kapitan Frane Morelli otel je po soj silnoj s'ile Kastafcen navreć neki novi datki za svoju valput1ju leta 1666. 1 Kastafci su počeli navjadat, šršurat, sakomantit i, najzada, sunula j' jena trupa nutar va kaštel. Zgrabili su kapitana za nogi i brankanali ga po skaleh; se mu j' glava bubala ob skallni. Kapitan da j' kričal: "Pomozite Bog i sveta Trojka!" Kastafci su pak govorlli: "Ni trebe, ne, Boga, ni svete Trojke! Će mo sami, sami!" Z1vlekli su ga s kaštela i smrknuli v lokvu, ka j' bi:la zmej kaštela i zmej crekvice svete Trojke. Llšto se j' raskanpanalo na s! kraji, da su Kastafci hitili kapitana v lokvu pred kaštelan. Ja, bam'ića, rešken ježovitaran i gospošćine, kako deju Kastafci, držalo j' r1t ule. Vaj e mahan su nekuliko judi stavili va pržun. Sud je na se vije štavral, kopal zam1noval, ale ni mogal ni troh'i zvindrit z nijenega Kastafca. Kad je sudac zam1noval: "Ki j' prvi ćapal kapitana?", Kastafci su govor'ili onako šćeto, s! kod jedan: "S! smo ga! Ja i moj brat, i od maj ga brata brat, i sudac Kinkela, i s!, do vragu tega! Još ga j' i stara Mare s preslicun v r1t badala! " Kastafci s u bili složni, sud n i znal kega kaštigat. Najzad s u odsud'ili oneh, na keh je sujma padala, da su prvi počeli neč šatrat po grade. Odsujeno j ih je bilo jeno dvajsetak. Nisu bili nebore va pržune, lego morali su nosit leto dan jedan špag za vratan. Deli su njin "Obešenjak'i !" Tisuće šesto šezdeset i šestega.
240
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
Ubarak cekini Barba Frane je povedal, kako j' Miha Jurkotov prevaril Francezi za sun ri.ihun šegavar'ijun. Jeno pozime M1haj j' va Dražice predeH�val jenu prezid. Va toj prezide j' našal jedan ubOrak cekini. Miha j' sakako otel, da to ne doćuhaju Francezi, lego da beči ustanu nemu. Ma po pravice nemu i sllše, tr on ni našal beči na ceste, lego j ih je zikopal va praven svojen posese. "Vrag je to" - brontulal je barba Miho sam sobun, "po nekeh prav'icah hod'it i z gospošćinun imet posla." Stari judi lepo deju: "Ki z gospodun črešri.e zobje, mu ustanu repi" Počel je sam sobun kunšijat, kamo će cekini hran'it. Se s pesti va pest jih je prehićeval. Jušto ontrat, kad je da će ubOrak s temi beči zazidat va jenu grobju, prnesla mu j' žena Mare drugu rušri.u: celi konpir, slane ribi i barilčicu vina. Mare j' videla cekini pak je rekla: "Miho, ča j' to Miho? Pusti to po bande. Z beči j' hudoba zmešana. Ne, Miho, prazne sohi! Francezi nažri.Ofaju saku hudobu. More se tretlt, da se zacinbujaš na Rosceh."- "Stavi(t) ću nazad beči, kade su bili ki zna kul'ika leta", rekal je Miha i zazidal je uborak. Miha j' znal, da će Mare to vaje podr'isnut, aš ona ne bi bila nijenu zatršutila, magari ako će človeku poć vaje za glavu. On je bil provrćii.n človek, znal se j' vavek inžir\.at, pak se j' i sada llšto zmislel, ča će i kako će. Miha j' podlekeval zari.ki za zeci. Za sreću mu se j' bll ćapal jedan zečina. Tega zeca j' nesal va jedan kallć. Zadni kraj mu j' zamastil va kallće va blato. Prve nogi i glava bile su mu na vode. Studeri.ki, ke su z Reki nesle r'ibi, dale su mu jenega oslića. Na jenen grmiće storil je od maha ri.azlo i stavil je nutar r'ibu. Z obedon je rekal Marete, da moraju poć z vozon va Vrhl Da te pripejat neč n' ogar\. i malo veja. Kad su prišl'i na kallć, pokazal je Miha Marete va vode zeca i rekal noj je, da se zec kupa. Zgrabil je jedan babuj i h'itil ga va zeca. Ontrat je zeca znel z vodi. Mare ni znala da j' Miha zeca jutro va vodu stavil, pak je mislela, da ga j' ontrat s kamikon ubil. V umejke pokazal je Marete ribu na grm'iće i rekal ri.Oj je, da r'iba ri.azlo dela. Zel je jenu mjavicu, laznul je po kite i r'iba j' pala dole. Kad su šll okol Zdrave marije doma, rul je nejde na ceste nekakov o sal, ki j' nesal sukno va stupu v Rečinu. Miha j' znal, da j' Maretu večer strah, kad već Zdrava marija za dušice odzvoni, pak noj je rekal: "Mare, čuj! To, potar1 ga sveti križ, vrag tuli, aš bi otel zet franceskega kapitana." Mare je to verovala, pak se j' počela zlamenevat. Kako god je Miha mislel, tako j' i bilo. Mare j' za cekini naćuknula tete Tonke, teta Tonka kume Zvanke i tako j' prej noći so selo gučelo, da j' barba Miha čuda beči našal. Neka ženska j' rekla, da j' videla tri brenti zlata, neka da j' videla sedan baril srebra, i već kako je va sele, se, ča daje, saki j' neč prižboknul, pak je tega prišlo vrag i pol! 241
Čakavska čitanka
Pul Marčeji deju: "Prisegla je zemja raju, da se sa otajna znaju!" T ako j' i Mihotova tajna, za ku j' već so selo znalo, prišla Francezon v uše. Kapitan je pozval preda se Mihu i Maretu i počel jih je zvedat za to zlato. Miha j' bil nekako koražan. z nega ni mogal kapitan n'iš zvindrit. On je vavek jenu pilll: "Ja ne znan za zlato n'iš, a za ono, ča j' Mare po sele petinala, ne b'ite marili ni uknut, aš Mare ni baš na sen šeste, ja, već puti j' ko da bi prez ješera. Neč noj va glavu trupi. Onput je kapitan Marete onako na trdo zatracal, da neka dr'ito povede, kade j' Miho beč'i našal i kada j ih je našal. Mare j' rekla: "Ma, gospod'ine, Miho j' beč'i našal on dan, kad je ulovil zeca va kal'iće, a r'ibu na grm'iće. Ja certo nis zab'ila, aš je onisti večer otel n'ih, gospod'ine, Bog nas očuvaj, vrag zet." Kapitan je m'islel, da j' Mare, kako god je Miha rekal, malo šupkasta, ak je obeh spravil doma. Tako su M'ihe ustali cekini.
Štriga Frkulova Povedala j' pokojna tete Kata Toninova. Puli Friculi su bile dve sestr'i: Zvanka i Tonka. One da su skupa spavale va jenoj kamarice i na jenoj posteje. Kad se j' nejde Tonka v noć'i probud'ila o(b) prven cur'ile, Zvanki ni bilo na posteje. Ona j' to već puti pode zapoštala, da Zvanka nekamo v noć'i zgine, utinut va kvatreh. Jenu noć ni zaspala, lego j' navar imela, da malo v'idi, kamo se to Zvanka zgubi. Okol jedanajste ure da j' Zvanka po snažno stala, da se j' obukla, otprla da j' poneštru, onput da j' spod posteji z'iviikla jenu drenovu metlu, s kakovun se veje mete. Za jahala da j' na tu metlu i rekla: "Let'i, metla, Benkošćinu!" i da j' frkniila na metle skros poneštru van. Tonka j' onput znala, da j' Zvanka štriga, pak je nam'islela, da će jedanput poć v'idet, kamo Zvanka hojeva. Na jedan kvatrni petak Tonka j' rekla sestre, ovako okol sunca zahOda: "Zvanka, tete Jele Pećar'ičina j' bolna, gren malo k noj i ne znan, kad ću prit. - Ona j' šla Benkošćinu, tamo na Cenetinu ravan, pak se j' blizu jenega velega grma va jedan štf·ped. Neku dobu da su počele seh stran priletat vešćini na ta gfm. Onput da su po ravne tancale i na se v'ije matač'ile i munesiile. Niju sestru Zvanku da su su raskusale i rascenperale, a klisi da su okole rash'itale. Jeno rebro da j' priletelo vaje va štrped, kade j' bila Tonka skrivena, pak ga j' zela i hran'ila. štrižini da su klisi nazad pobrale i Zvanku slož'ile, ale jeno rebro j' falilo, a n'ikako ga nisu mogle nać. Jena štriga da j' rekla. "Već nan ni lazno rebro iskat, aš te ta čas, vaje na, peteh'i počet kukurikat. Stavimo noj l'išto jeno rebro od grabrića. To će b'it sejeno, kako i pravo rebro. Samo pazite se, da noj ka ne žb6knete kada: "Grabrova rebro", aš bi se on hip sa rasula. 242
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
V ešćini su zlom'ile l'išto jedan gdlbrić i Zvanke su od nega stor'ile rebro, pak je zajeno oživela. Ontrat su još sled'ić manesale i hOpsale. Kad su se oglas'ili Marišćine peteh'i pul Ć6ški i Mar6ški, razletele su se štrigi saka na svoj dom. Do nekuliko let da su se Zvanka i Tonka neč pokrenkale. Zvanka da j' Tanke rekla: "Mo, ja znan da, da si zač, b'iš se bila ožen'ila." Ki j' kade hilje rekal. Tonku j' to n'ikad tako ofendilo, pak je za se moći zakričala: "Muč, vrajžjo grabrovo rebro!" Kad je to zgovor'ila, Zvanka da se j' on hip, kul'iko bi z okon m'ignul, rasula ko da bi brenta, kad noj padu obruči.
Ča stari deju Ako ni d'ima, ni ni pečani. Ako ni grma, ni ni hlada. Ako ni otroka, ne će b'it ni človeka. ča mlad prišparaš, star najdeš. ča noć prespi, rad vuk poji. ča trezan m'isll, pijan govori. Človek se vadi, dokla j' živ. Človeka se veže za besedu, a vola za rogi. čuda pas uji vilka. I ot črne kravi j' belo mleko. I slepa kokoša najde kadagod zrno. Jedanput teče pas, drugi put zec. J oh nemu, ki pade s curi v ogan. J oh ti mužu, ki zgane ženu, da prime preslicu. J oh ti žene, ka zgane muža, da prime mat'iku v ruki. Kega Bog ne zna kako kaštigat, zame mu pamet. Kega kaška uji, on se kušćerice boji. Kega moraš pros'it, mu se ni groz'it. Kega ni, ta ne ji. Kega od svoje palenti štumih boli, od tuje će ga bolet glava. Kega va crekav goniš, on ne će Boga mol'it. Ki 'ima fijurin, neka potroši devedeset i devet sold!. Ki kupuje, ča mu ne rabi, prodava, ča mu rabi. Ki ne b'i zel, kad mu ponujaš, ne bi ni dal, kad h nemu prideš. Ki ne čuva salad, ne će brzo do fijurina. Ki ne dela, neka ne ji. Ki ne vaga, nima blaga. Ki nima glav'i, mora imet nogi. Ki nima srama, nima ni poštena. Ki od straha umre, nemu s prd zvone. Ki po lete va hlade leži, po zime prazan trbuh drži. Ki se jedanput upari, puše va ostujenu kašu. 243
Čakavska čitanka
Ki se nagusto seli i ženi, dobro ne opravja. Ki s ken spi, s ten drži. Ki teče pred rudu, ruda ga t6fne po glave. Ki z gospodun črešne zobje, mu repi ustanu. Lahka j' skuža pul dobrega muža. Ne bodi se z onen, ki 'ima rogi. Ne levaj v ogan petroji. Ne pjuvaj v ajer, aš će ti past na obraz. Ne sej vetar, aš ćeš žet buru. Ne stavjaj skupa slamu i ogan. NI dobro pitomo pustit, a divo lovit. Nijedan se ni rodil navajan. Nova metla rada mete. Od obećana do dana je čuda. Padela se loncu špota, a oba su črn'i. Par para i va crekve najde. Retka frmenta, gusta kaša. S prston se ne more va vode škuju storit. S1 judi se znaju, se "imaju, se store i se pojedu. Va jedan dan ne moru judi se storit, ni se poj"ist. Va jenen sele se groze, va drugen se ne boje. Va more ni trebe soli hitat. Va rešeto ni kor'isti levat vodu. V eć vaja prišparano jaje, lego pojeden kon. V reću i lop"iž prez dna ne moreš napunit. Zdrav, mlad i čitovat človek neka ne de, da j' siromah. Zena nora, muž pijanac, t6 j' va kuće vrajžjl tanac. 3.1.2. Kastav
Tekst je godine 1908-1910. zapisao i akcentirao J. Ribarić. nije naveden. Grafijske napomene: grafemom č označuje se t, a grafemom ć čakavsko t: Da lje: h= x, đ=j, a=reducirano e, apostrof stoji za reducirano ile, glas u okruglim zagradama nije glasno izgovoren. Znakom ' označen je čakavski akut rl. GovoRNIK:
Kako su Kastavci turan snažili Bilo je to ča----san, yan nam"islel povedet, V;3----ona vremena, ka(dlJ;mo----još bili nazad Lhartanci L,kad----nl_još Bog sv6jga pulL,nas imel, ale verujte vere mojoj, bilLJ;mo L,6nput trdoglavci, n1Cmane legQ__,dan današni. Pak pajzada, ča---more tega---bit? Morda jtLkL.,put po---deset let, morda--- pak nL,ni. KastavcLsu pasje v'ire, to dobro---znamo, ale---čast, dobrL!udi L,poštenLdelavci. Ia----ću povedet, ča L,kako----san čul, a---vi sud'ite pQ__, prav'ice L,poJazume. __
__
244
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
Va,__.n . ašen grade, kega gospoda Kasta'Z_,zovii, 'imamo hvala,__..Bogu ve(jepa le ta stari naš__. , .turan (__cn'kav svetu Jelenu. A,__..nona,__..ml__ie povedela, dve,__..n(__ni . 1 na,__.n . ašen i4....P ona ni domišlala, kad,__.. ie zadn(__ put rabila žika, plazina i melta, da,__.b turne od,__..vod1 z1iedene škflle požbokali. Črq__je,__.. on, pun kumišur, al�___pa,__.. trden živce (_trdo uzidan. To urepd i__jestavice dobro znaiu, pak__s e,__..ne,__.b . oie,__..storit sakoJeto svoia nazla podJlepci, znest viL_,ne pragešć,__.. iai (__z1goiit bisagi mladeh, . ašen ž1te. Ja, tako__. , .ie, ve�urepc1 gradu gospocku di\._pan se,__.ž. ene (_goste po,__.n hate, pak,__..nan žeru (__onQ...m ._ alo, ča,__..ne,__.m . oramo zaJranki,__.. prodat, a,__..zaJlabe letini se,__..tega,__.. ioha ioš__. , v . 1še nakoti! Lego, skoro,__..da,__..san pozabil, ča,__.s. an,__.o . tel reć, . ire lahko za,__..ne s,__.k. reluti! Raii homo,__.d . aJe. Tako, ta,__.t. ićar1!a pusmo urepd na,__.m , ..našeh niv nazad va,__.. grad (_nosi sobun sačesa po,__..malo, daJepo se,__.. povraće z__ (__m ladeh napita z,__.n . ašega žula (__ takuiina. JedanpuLie ienemtLt1ću tako Palo nekoliko'<._..)zrn klasuli, i,_.šenke s.._...kluna i,.._...ka(dLti.._..,temu zlodeiu ne,._..beše, , ,., zaustavilo,__.. s e va,__.. ien6i dobro,__.o. gnoienoi škule neide n1že zvoni. Na,__.. mlado leto, vale neide pozq__,dažii z1lezlo,__..ie seme Lpočela,__.. ie travaJaSt z...._o ne škuli. Sak(__dan veća, saki__. , d . an veća, svetJe,__.. ie počel va,__..čude pitat, ča,__.b . (__ to reć (_kako more trava na,__..vrh turna rast. DaJe posvetuiu, složil(__suJe po,__..kl'iče iene nedeli prvi muži za,__.s. ekolike Kastavšćini va,__..veće. Ien'i su računali, da,__.. ie,__.. to sramota, da,__..travaJaste na,__.. turne, drugi suJe zlamenovali (_kričali, aš,__..to da ,__..mora,__..bit sveta trava, ka na,__.. takoven meste raste. A__. , .n eki tt_,n eki su govor'ili, da,__..s u to !edan večer štrigi morale storlt, kad,__.. i�_Matina Kuzm1nićev po,__..škur6Lnoće z...._ L1sini svetlo v'idel n:.__onen meste, kade sada travaJaste. Naizada,__..su SeJkupa u!edin1li, da,__..to ni lepo pak da,__.e.! trebe nq__,neki mod ća,__..dat tu,__..narugu s,__.. turna, daJe,__.. tuii svet neJmeie okol�___pas. Nego,__.k . ako? Drugu nedelu će,__..scsopeta sać veće, gracki fanat ćcpripelat Pasiačanovu kravu, ku,__.s. u,__..m u z,__..dvora pregnali '(_,općinsku štalu, aš,__..n(__mogal štivri platit, pa�te,__.. iu na,__.. paranak, po,__.k . ega,__..će Kamb1ć v,__.R . eku__. , .skočit, gore,__..dat, da,__.. travf:t popase. Zač,__.d . a trava na,__..kvacpride, kadaJako leto sena prifali! Prišla,__.. ia druga nedela, lep,__.. dan. Paranki priprav ni, privezani na,__.. !en6! grede spod,__..zvoni, a,__.. fanaL!e ranQ...._ !utro v1gnal kravu (__ goniLiu s,__.k . lać6n po,__.. grade, s,__.k . en,__..!e stara Marinčina frkatke delala, za,__..ku deiu, da,__.. icštriga, neka krava pur ogladneie prvo,__..takove paši. ZaJelLkraLse,__.. ie nagrnulo sveta, puna placa luctva, da,__..v 1de, kako kravu zd1gnut na,__.. paranak do,__.. trav'i. Odb'ilo iedana!st ur, kravu privežu na,__.z. anku ot špaga za,__.v . rat (__za,__..drugi krai počnu stezat. SLsu,__..s e prvo zlamenali (__prvl__ie potegnul ztJpag stari županJukavački Kinkela. Lala dale! Naizadq__,!' krava počela zai'ik ,__..s tezat l__sLsuJe začudili, kako,__.. ie brzo zagledala zeleninu. LegQ...a.f naLnin,__.. ie povede!, da,__.. i:.__iako lačna, pak,__..s u zamuknuli. Prišla,__..ie do,__..trav'i. Muž(__ s u zapazili, daJe,__..već,__.. teže viiče, krava napuhnena kakQ...._bačva i - s'ita! !ira, po,__.m . alo dole! N ego,__..mirakul: samo,__..d a,__.. ie krava dole,__.b. ila, v'ide, dq__,ie kreben'icu stegnula! , .ioš gore, kakQ.j prvo, samo čq__,ie,__.. prei baren za,__.k . vartu mana bila. Ni I,__.t. rava__. druge, štrig(__su tu! Lego kad,__.. ieJtari Kinkela v'idel, da,__.s. e,__..vrag pali (__da,__.b . i,__..! oš mogl(__ prit do,__.. tega, da,__..turan zruše, dom'islLse brzo pravo! (__ poveie Juden: 245
Čakavska čitanka
Kastav
"Ne, muži, ono,__ je zakudHina trava, ka kravu pi!eža šaLse,_je prina!ala Lkrepala, L!i'tšto zato, zač.__je'-"zakudlana, ne'-"more ni!ena krava se'-"po!ist . Nego'-"homo lepo doma Lsaki sebe Lpusmo, neka'-"se bOž!a vrši, zač._j<.6ntra temu se'-"n'iš ne'-"more . " Kinkela !e'-"takQ___govoril, alJe'-"!e'-"bal, da'-"bLmogl'i Kastavci traVU. zgoret, a'-"6rue nLbal štrig, aL!e bil Lčr!enun bareticunJo!en. Drugo leto'-"su Kinkelu za.._;;uca z'ibrali, aš'-"ie'-"trava'-"bila posahnula LsLsu v'ideli, da.._;;tari kresnik v'iše'-"zna lego.._;;'i !udi skupa. VLJ;e sme!ete i pitate: tui caratan, ča'-"to deš, da.._;;u naši stare!i tako'-"nemi bili? K1 ne'-"veru!e, nekaJe pitat moiuyonu, koi_je to pod'-"mučeć povedela ni!a pok6!na li!na, da'-"!' od'-"nekega pok6inega Starega TonLčula, kL!' pomogal špag'-"stezat. Pak'-"ča parate, da.._;;mo čuda pametneii danaska? DrugL,put ću'-"van povedet stvari, po'-"keh ćete'-"v'idet, da.._;;u,_paši stari blli !oLpametne!i nego'-"m1 danaska. 3.1.3. Brešca
(sjevernočakavski
liburnijski tip)
Tekst je 1908-1910. zapisao i akcentirao J. Ribarić u monografiji "Razmještaj južnoslovenskih dijalekata na poluotoku Istri" (Srpski dijalektološki zbornik 9, Beograd 1940, str. 127}. GovoRNIK: nije naveden. Grafijske napomene: č označuje t, a ć > f, h je x, g je y (strujnik s oslabljenom zvučnošću}, nj je n, lj je f. Znak/'/ označuje čakavski akut n. Znak - služi kao poveznica riječi u izgovornoj prozodijskoj cjelini.
Kastavci šire crekav J"udi-su jušto kot-i-mravi: najprvo pride jedan, pak-su-dva, pak-deset, pak, jezero bregi, najzada nimaš već-kade, da-mi-prostiš, ni-koca-storit, da-nekega ne-pitaš, ako mu-j pravo. Naši stari su-vel'iku crekav stor'ili i n'ikad-ni-mežnar s t6rbicun od-lemozini va-človeka-zadel zarad prostora, a-danaska, to-j-bilo onput, ne-more-se ž1v obrnut va-crekve, ča-j !lidi kot-i-mrava. Trebe-j veću crekav, aš-već ni-pod-ložu ne-moru s'i !udi, a-ča-te brižni za-nevremena ale-sunca z golun glavlin pod-golen nebon? 246
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
Tako-j razmlšlal župan Matešić i-na-klič pozval muži, neka sl pridu nedelu grad. I"udi prišli i-to-baš s1 cn'kve. Bilo-j teplo i-sl-su po-rede odložlli vardakoli pul-zid o-crekvi.2 Sada Matešić svetuje: "Sl-hote va-crekav i-uprite z-rameni i-s hrt6n va-zid pak r'inite zid na-van, koliko ki more!" Muži-su se tako poslušali i storili, aš-su-se nadeli, da-te tako tlaku prišparat, ako-se-delo na-tako lagak mod stori. uušto 6ntrat, kad-je-Matešić gledal, ako-saki dosta riva, prišli-su s crekve3 nekakovi Istrani, pobrali vardakoli i pobegnuli š njimi. Sad zlleze Matešić van s crekvi i vidi na-svojo-čudo, kako-j zid već-tako-dugo r'injen, da-su vardakoli pod-njin ostali. Dosta, dosta! Sl zllezu i-saki počne za-se m'islet: Na-slavu Božju i vardakoli, samo-da-j crekav veća! Od-6nput-gredu-vaveki dva lemozinu pob'irat va-grackoj crekve, aš-da-j-mesta dosta, a neki kalkulaju, da-j-zato i zabogatela sveta Jelena. 3.1.4. Klana i Studena
Govori Klane i Studene poseban su dijalektalni problem. To su ikavski govo ri u sjeverozapadnoj čakavštini ekavskih i ikavsko-ekavskih govora. Po ikavskom refleksu jata neki ih smatraju ikavskim južnim doseljeničkim govorima (iz čakav ske Dalmacije u 16. stoljeću) i klasificiraju ih u južnočakavski dijalekt (J. Lisac, ča kavsko narječje, 2006,163-164). Poznata dijalektologinja Iva Lukežić o govorima Klane i Studene napisala je knjigu (L L., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik 1998, 193 str.+ karte) u či jem zaključku ističe: "lkavskoj tezi protive se mnoge od jezičnih značajki prikaza nib u ovome radu, koncipiranome po načelu hijerarhijske slojevitosti. One vežu govore Klane i Studene sa starosjedilačkim ekavskim i ikavsko-ekavskim govori ma u najbližem teritorijalnom i jezičnom susjedstvu na čakavskome sjeverozapa du, što posredno govori o dugu i staru susjedstvu i o srodnosti s tim govorima, i predstavlja značajan argument u prilog pretpostavci o autohtonosti tih govora na sjevernočakavskoj ekavskoj i ikavsko-ekavskoj granici." Kako je Iva Lukežić analizirala dvadesetak jezičnih pojava (vidi tekstove), koje su svojstvene gorskokotarskim i buzetskim govorima, smatra da porijeklo tih go vora ne treba tražiti izvan prostora u kojemu su danas. Smatram da je ovdje riječ o prepletu genetskih kriterija (ikavizam, brlja "bre da", cista "cesta"; ov/ovi itd.) i tipoloških osobina koje su razumljive u izoliranom višestoljetnom suživotu s drugim dijalektima. Zbog brojnosti tih sjevernočakav skih značajki u govorima Klane, ove tekstove (mjerilima lingvističke geografije) uvrštavamo među tekstove sjevernočakavskih govora. 1
2 3
=h pred idućim d + e > t + e > e. s= h
e
kao u Vodicama s pred t u stiti.
247
Čakavska čitanka
• Prezid Ča ba~
Livade
•
Brest BrGe~RuP-a . • .. . • • • •Lisac Klenovscak Pasjak Lipa Klana Krbavčici• :Nugla Skalnica•. • Sveti Marti~ • Podgaće Breza •studena • Brul •Lanišće •Račice
Sveti Bartul• Zamask
Brkač•
•
Kaldir
•
Pagubice
•Gerovo Brod na Kupi • Delnice.
.Dolenja Vas Vela Učk~
Skrad
•
• Ravna Gora
Vrbovsko
•
Vrata
Fužin;
•
Govori s međudijalekatskim značajkama (po l. Lu kežić, Govori K/ane i Studene, Libel l us, Crikvenica 1998)
Tekstove je zabilježila Vesna Grginović godine 1985, a objavljeni su u spomenutoj knjizi Ive Lukežić 1998. godine. GovoRNICI: Marija Gržinić, rođena 1909. godine i njezin sin Josip Gržinić, rođen 1949. godine. Oboje pripovijedaju o neposrednom ratnom iskustvu. GRAF!)SKE NAPOMENE: Ć je f, đ je d; digrafem nj= n, a ij =j.
O ratnom iskustvu Marija: NI mi bilo dobro, ni. Grdo i slabo, i dh je bi\t, i se je bilo. A bilo nan je sakakor: kad moraš i( z) svoje kiše ća p6ć, onda nan je bilo sakakor. Potljer su Njemci prišl'i, onda su nas oni gonlli, i tako. Vavik smo bili ća. Se z malu dicu san bila vavik po šumi.D'icu san morala zet i po šumi p6ć. I onda ni bilo d'ici pravo ni man'i. Kaj smo d'ilali? Gladovali. Ki će ti onda ča dat? Va šumi, ki će ti dat? Pa si morala bižat pred avioni, i po dvisto, se se je nebo črnilo od nj'ih va zraku. I onda ti si morala bižat ako ćeš z gHivCt uteć. Onda smo s'i blžali n'ikamo, ne znaš ni sama kamo. Kaj m'isliš, da nan je bilo dobro? Dica su bila va školi a mi doma, i potljer ne znamo kamo su dica. Avioni su prišl'i, i učiteljice su morale školu otprit, d'icu pust'it kuda ki, i onda nisu vodile račUna kamo ko. A dica su bila mala, neiskusna: to se je sakamo razletllo. Josip: Ono jin povij, kako si Vilkota našla va šumi .. . Marija: Ki bi ti se pričice povidalJ., biš polud'ila ... Imela san ja tu d'icu malu, maliga, sina, i malu Slaviju, mamu od Sandrića. To su bila dica od naročaja. A to smo morali bižat pred avioni va šumi. Eno san nesla, a edno mi se prijelO za krilo. Jast već nis mogla, i onda mi je edan čov'ik prišav, i govori: ću ti ja zet maliga, Vnkota. I on mi to dite zame, i ja da gren po malo z malu za njin, a on pred manu. I kaj, janis vodlla računa... Josip: Imela si povirenja va t'iga čov'ika ... Marija: Jast govorin: zam'i mi ga da malo laglje gren, z dv'imi dicu je malo teško po kamenju, po brdih ... I zelJ. mi je to dite. Va t6 se već i noć pribllžhla. To su avioni šum'ili, šum'ili, i to mi je on S tin malin ŠalJ. n'ikamo va enu stran, odneSalJ. ga n'ikamo 248
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
va šumu. I ja pr'iden tamo blizu ljudi (aš to smo s'i ljudi bili va šumi, se zmlšano), i: kamo mi je s tin malin? ... jast si nis znala kamo mi je s tin malin! I kaj? N'iš, kaj san tela? Jast san z malu doma šla, a za maliga si nisan znala. A oni čov'ik je ša1,.1 tamo na drugu stran, va drugo brdo, a maliga je pol0ži1,.1 va eni jami, zad zid. A mali je b'i1,.1 nego malo prigrnjen, san mu ja dala n'iki mali ogrnjač. Poli en'iga mrtvaca ga je položl1,.1, puli Njemca mrtviga. I ja pr'iden doma, i muž pita kad'i je mali, Vilko. A jast govor'in: tako i tako, ze1,.1 mi ga je Tone (Tone se zva1,.1) da malo laglje gren (a muža mi nl bilo doma, aš muž nT sm'i1,.1 b'it z manu i z dicu va k'iši; muški su se morali skrivat, aš ne daj BOže, koga bi bili našl'i, bi ga bili striljali. I tako, kad je on tu večer priša1,.1, već se mrač'ilo, škurivalo, i govori: kad'i mi je mali?) Jast govorTn da ga je otpelja1,.1 n'ikamo na Drinovo (rečemo, na n'iko brdo). I njemu to nl dalo mira, da mora poć za svoje dite. Znaš da moraš m'islit i poć iskat kad'i ćeš ga nać. I on je ša1,.1, i zov'i, i zov'i, i prTde va tu šumu (točno san mu povidala kamo je kren'i1,.1, se to). I zove, zove, i: Vilko, Vilko, Vilkić! A mali, kot je, već je plaka1,.1, mu je već pofaljivalo grlo. l: Vilkić! Vilkić! A ki će ti se jav'it? Aš mali se nT moga1,.1 jav'it, ni n'iš, ot plača. Noć se približivala, kaj ćemo? I v'idi1,.1 je tamo čov'ika, mrtviga. I n'ikako je se kod bl'iže malo prihaja1,.1, i zove, zove, i malo je ču1,.1 kot n'iki glas, i se prema t'imu glasu je ša1,.1, i nebOziga naša1,.1, n'igder je već b'i1,.1, već smo m'islili da će... Josip: Promržnjen... Bilo je bombardiranje, onda je on mora1,.1 bižat ća, mali mu je b'i1,.1 na teret, i onda ga je samo pust'i1,.1 puli trga mrtviga. Ime1,.1 je čet'iri l'ita. Marija: I tako, v'idiš, potljer ga je ze1,.1 muž i prinesa1,.1 ga je doma, nebOžića siromaha, prestrašeniga. No, ki bi ti takovih povida1,.1. Niste vi provale, ne. Ka(j) je čov'ik prova1,.1 oni put! Njemc'i su me va k'išu zapfli, muža mi nT bilo, ko(t) ti govorTn, nl sm'i1,.1 z manu tu b'it. I t6 su bili veli napadi. Tamo ot Svete Katarine, iz Reke, od tamo su semo pucali, mine su h'itali i siga vraga, semo na selo. I to je prišlo Njemci puno semo zgoru va Klanu o pounoć'i, to je bila ura za pounoću. I prišl'i su mi nutar va k'išu nj'ih sedan. To je bilo se lačno, jadno, pob'ić je moralo, umorno. I prišl'i su va k'išu i onda su mi se, su kuću preobašl'i kad'i će ča nać za j'ist, ter su lačni bili. I su d'ilali: kad'i mi je partizan, partizan, da moran pov'idat kad'i mi je partizan. A da kaj je, su morali muški bižat pred Njemci, koga je naša1,.1 va k'iši, bi ga b'i1,.1 strllja1,.1. Još su mane i d'icu teli na račun njega strlljat va k'iši. Ali je b'i1,.1 edan Poljak, pa je makar i dobar čov'ik. I govori da je on jušto tako doma pust11,.1 ženu i d'icu poli k'iše, mlad je čov'ik b'i1,.1, i reka1,.1 da mu se to smili va srcu kada v'idi tako malu d'icu i ženu mladu. A drugi su već naperili da će me poć strlljat z dicu. Ali on je to n'ikako nje, da neka me puste, da kaj ja moren znat kad'i da mi je muž, aš nisan drugo trd'ila nego da mi nl ži1,.1, da mi je ubijen, da su mi ga partizani ub'ili, i se tako san morala lagat. I tako da ti je b'i1,.1 vrag to. To je b'i1,.1 težak život, aš je bila patnja i trpljenje, i glada i siga. Nis'i znala za hranu, i nis'i znala za n'iš. Kat su te pitali kada su bili lačni, kaj si in tela dat? Kruha nT bilo, palente nl bilo, n'iš, ni domaće ni n'ikakove hrane. J edino san imela mlika i malo kompira, i to san morala dat kad su me ki sovdati pitali. Ali su prišl'i ovi naši, aš to su se skrivali naši pred on'imi, a oni pred našimi, i se tako. I 249
Čakavska čitanka
onda kada su se ovi kamo pomakn'ili, su oni prišl'i, tako da nisi znala sama komu ćeš dat, ni s kin ćeš b'it, ni niš, aš se to se grdo gledalo ... A i su mi pobrali se kaj san imela i poJili, i tako san ostala brižna z dicu brez niš va kiši. Nego tako, nezr'ilu kakovu šljivu pobrala i tako ča da san njin dala. Ja rečen: da biju znala dica kako1,;1 život je bi1,;1, nikad ne b'iju prigovor'ila hrani, nikad, nego se biju odreda pojlli. Aš bi bili naši poj'ili, brižni, ma nisu imeli. Druge ženske kaj su imele kom pira, su kompir skuhale, a jast san imela d'icu i nisan imela čeza, san morala one olupčiće speć. Ako smo, nami su bili i olupki dobri, a oni ki je ime1,;1, je i kompir poji1,;1. Vidiš, tako ti je to bilo, se strašno. To je kot i danas kaj je. Ki more, si i teletinu kupi, ki ne more... San rekla: ja san već tri rate provala ne daj mi, BOže, da bin još kiga... Josip: Prvi, onda je ćaća pokojni trijsetiga l'ita b'i1,;1 v abesinskimu ratu doli va Libiji, i sad, drugi svjetski rat. Marija: To je bilo se gore ko gore. Ali je bllo strašno. Ljudi su pob'irali, brižni, ko(d) da b'ite vi sada semo prišle. Prišl'i su s kamioni, i se odreda ljudi pobirali, na kamion hitali i vozili, nisi znala kud ni kamo, onda su ih popeljali, su j in dali kramp i lopatu, i morali su kopat one škulje kamo su se skrivali kada je bila pucnjava i kad su bili napadi. Znaš kaj je napad? Kaj su se borili edan prema drugimu, partizan prema Njemcu, Njemac prema partizanu. Ja, i oni su se tako gospodu i učiteljice i činovnike po kanceH\rijeh pobrali i pohitali va auto. Semo su nan pripeljali z Istre ljude i zaprli ih va kazermu, ljudi nisu znali ni kamo su prišl'i, znaš. Va kazermi je bilo puno sakakove nesnage: one uši su bile, to vi ne znate, a ja, more b'it i da znate, aš i sada bi se na kon našlO to. To su bili ljudi čisti, uredni, učiteljice, po kancelarijah su d'ilali, i onda in se to stld'ilo i gnjus'ilo kamo su ih pripeljali. Dali su in nego malo slame, to su si po podu hitili i na to legli. Bile su n'ike kuhinje, slabe, eno sedan ljudi je bilo nutrl, se iz Istre su bili, i onda su in dali one 'iskaznice da moreju poć, ako moreju dobit privatno, tu po k'išah. Pa su tako ljudi, nebozi, večer van šl'i, i prldeju semo, tu smo bili najbliže te kazerme, i pitaju da ako bimo ih mogl'i zet za prenoć'it.Čez dan moraju oni jutro na vrime prlt da gredu na svoj posa1,;1 kamo su ih dali d'ilat, kopat i to, a po noći da ako bimo ih mogl'i samo va pot kro1,;1 zet, da pr'ideju va čisto spat. A moj mu(ž) se nebOh ba1,;1 da nan Njemce pošaljeju va k'išu, va kamare. Dica su bila mala. I govori: znaš li kaj, jast ću raje da i ovi ljudi pr1deju, n'ikamo ćemo ih pospravit, 'ipak su to naši domaći ljudi, i nan neće zablt tiga, ako buju ljudi živi nan neće moć ljubavi pozab'it da smo ih spaslli, govori, zet ćemo ih va kišu, pa makar in ja na podu načinio. I tako su oni pristali, nebozi, nisu pitali ni kauča, ni postelje, ni niš, nego samo da su va čistln, pot krovon. I to je bilo se dobro. Su spali nutri tri noći, i oni govor1ju: čujte, nas je sran, more bit smo kakoviga šenca dob'ili, pa mi to znamo da smo već morali ča dob'it, vi malu d'icu mate i mi bimo morali to oč'istit. Muž je ša1,;1 i ze1,;1 je enu velu kantu od petrole i prer'iza1,;1 je na po1,;1, i va vrtu tamo (mamo vrt tu blizu) ud'ila1,;1 veli oganj i d'i1,;1 vodu gr1t, i govori in: čujte, ćete se poć oprat ako želite, pa ćete si glave oprat. I oni su bili na to zadovoljni, su se sllkli, sonce je bilo. I di1,;1 je moj muž robu va tU vodu, d'ila san malo pepela (ni bilo ovih prahi kot se 250
Ekavski (i ikavski)
čakavsk i
na Ka stavštini, po istarskoj Liburn iji i po Istri
Klan a
sada kuha roba) i skuhali smo tu robu da to pocrka va vod'i, i glave su si pooprali, i bOme ih je postr'igal) moj muž, s'i ti ljudi brižni. I moj muž in je načinil) va kamari onako n'ike postelje i malo slame, i lipo su bili zadovoljni i spali su. Sada ovako, kako te njihove familije znat kamo su prišll? On'i su po svitu šl'i, a ne znaju kamo su prišl'i. Nisu znali kako se zove tu, ni kamo su, ni n'iš to. I da: kako se zove to selo? Moj muž in se to napiše na harticu. A bile su to ženske učene, i to dvi, i one govore da biju malo napisali i dali doma znat da kad'i se to nahajaju. I njin je n'ikako pronašal) n'ike hartoline (je na pošti ili kad'i), i tako su on'i napisali i dali doma znat da kad'i se to nahajaju: da va Klani, poli te i te familije, i tako i tako. I kaj ne prideju na eno četrti, peti dan ženske o( d) doma, matere, s tovarići i se nakrcane, va on'ih rucakih. One su doma po Istri jako dobro imele ovako, su j ančića imele, ali puru, ali ovako jaje, i se tako, i ž'ito su imele pa su cvita imeli ljudi. Ili ako su koze imeli, pa su one domaće s'ire dilali. Tako da su ti one t'iga napi'tile 251
Čakavska čitanka
va one rucake, pune rucake, i na te tovariće dilaju, jašuć. Prideju ti tovarići, a naša dica su bili miili i, majko moja, in je t6 bilo smišno. To se ni dalo odillt, ma okoli tih tovarićih su se dale. A te ženske pr'ideju va kišu, plaču, aš in oni povidaju kako su t6 doživili, kako da smo ih zeli va kišu. Njin je to bilo čudno, brižne, prišle su i još su ih našle oš'iškane, pa in je to bilo čudno. Znaš da ti je to strašno, mlad'imu čoviku. Te ženske su ti to prinesle va k'išu i raskrcale, i ja san potljer ko(d) da san va zadrugi, s'iga imela: ko( d) da san van prodat]nu imela. Niti su mi bila dica lačna, ni mi, ni on'i. Aš, njin se to ni grust'ilo poć s tovarići doma i opeta za par dan nakrcat te rucake i opeta su prinesle, da san potljer i ja drugimu podala, da malo i drugi oživlju, da nismo samo ml. Ali, kada je to tel) rat završit, kako te on! doma? A to su bill tri brati z Kampanara z Istre, tako se to selo zove. I kako se rat počet] završavat, moj muž je znal) podatke (on je već se to znal) toliko prvo kako će to završit, i da će to bit približno tako kot je bilo) i govori: mi ćemo vas nikako da bUte živi unesli glave doma. Aš ni priša1"1 saki doma, znaš. To su na cisti avioni bombradirali, da su po cisti ležali i ljudi i konj! i vozi, i Njemci i partizani. To su ciste pune bile mrtvih ljudi i naroda. Ali te ljudi smo mi spasili. Njin je moj muž nikakove propusnice storil). I dica su bila majhana, pa su dica, tobože, prijeli saki eniga za ruke, dva, i onako su ih pripeljali do na kraj. I n'iš, potljer su nan on! pisali: pridite, i kaj zaželite, ćete dobit. Hrane nl bilo, i: pridite i dobi ćete hrane kakove bUte teli. A kamo ćeš poć? A jast san se sajeno odlUčila, odlučili smo se mi eno čet"iri, i šle smo ti mi lipo va Istru. Točno smo znali kadi njihOva nasvojta bi bila i kuće. I lipo san prišla tamo. Imeli su ta mo te tri sini tri neviste doma i još su imeli svoju nonu živu o(d) devedeset i eno lito. Ta ženska je još se dUala, i kruh pekla, i se. I kad su on'i mane pripeljali z vlaka, iz štaciona (aš su me šli čekat): eno, bakice, majčica ka ti je spaslla tri sine! I da znaš kakoviga plača! Kako su te neviste i ta baka, to je se na me skočilo! To bi mi bilo dalo i prasca, i kravu, i se kaj bin mogla doma nest! Vidiš, kako si čov"ik to ... ako moreš komu dobro storit, stor! ga, i neće pozabit saki, znaš da neće. Nisu on! pozabili! On'i su nan potljer lita i lita pisali. Ne znan su li još žive. Tako v'idiš, kako se to čov'ik mora edan drugimu dobro storit, ako moreš. A, viš, takovih bin mogla dan i noć, biš ih čula i poslušala, takovih je bilo. I ne b'ite ih zablle, aš bi ostalo se čagod va glav!, aš more čov'ik vavik očekivat. Jast još zamišljao da još se more promin'it ta život. Mi smo bili već pod Talijani, i pod Njemci, i pot partizani smo sada. I vas vrag je bil), ali još ne moreš reć da ne more bit vrag kak6l]. Aš moreju ljudi se sami met sobu. Aš jast rečen, mi po selu se snaj demo, a po gradih je težak život. Vidiš i sama kakova mraza je bilo ove zime, n'iš ni na obilo, slabe plaćice, a znaš kakol) život more bit. Tako to si moreju si ljudi se met sobu stor'it. Aš, ni dobro. Slabe plaće daj ej u ljuden brižnin, pak ni njin ni za živit, a kamoli da će ti bit za drugo. Ljudi se brane kako moreju, ali sagder se ne more.
252
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
3.2. Kratak pregled istarskih govora
Istra je izvanredno zanimljiva za spoznaju čakavskoga narječja. Ona predstav lja vrlo izdiferencirani dijalektalni pejzaž. Smještena je na rubu Romanije i Slavi je i čuva do danas stara jezična obilježja, koja su u drugim dijalektalnim regijama odavno nestala, ili su pretrpjela bitne promjene. Posebnosti i razlikovnosti jezičnoga stanja do danas su sačuvane. Nažalost, upravo danas pratimo kako se promjenom društvenih struktura jezične razliko sti gube, ujednačuju i kako iskonske jezične osobitosti nestaju naočigled. Pa ipak Istra još uvijek nudi zanimljivu sliku hrvatskih i romanskih dijalekata, koju valja i na ovaj način spašavati od muka i zaborava. ***
Čakavština je u Istru došla s prvotnom hrvatskom naseobom već početkom V II. stoljeća. Taj se prvotni govor razvio u klasičnu čakavštinu ekavskoga tipa ka kva je do danas u središnjoj Istri i istarskoj Liburniji, u Kastvu pa istočno uz pri morje sve od Rijeke do Bakra. Taj tip ima pet kratkih i pet dugih vokala te dugo i kratko slogotvorno r u konsonantizmu nema zvučnih afrikata j i j; fje zatvor ni palatalni dental. Glasovni skup *dj u pravilu se ostvaruje kao j: preja, meja. Velarni spirant x dobro se čuva kao i završno -l na kraju riječi i na kraju sloga šal, dolca. Glasovni skup čr također se čuva: čfn, črešna. Skupovi š'f (gorš'fiikl) i zj (mOž]ani) karakteristični su za svaki mjesni govor ovoga tipa.Čuva se klasični akcenatski sustav (zaj'ik, {udi, brontuliil) s vokalnim dužinama u neposrednom prednaglasnom slogu (niizlO) i u zanaglasnim slogovima (pozva[, predii_. . . se). U a-deklinaciji čuvaju se nastavci nepalatalnih osnova: N žena, G žen'i, D žene itd., G pl. žen, L pl. ženax, I pl. ženami. U ovom govoru spjevane su najljepše Nazo rove i Gervaisove čakavske pjesme. Ovaj čakavski tip Kastva i istarske Liburnije u bliskoj je vezi s govorom Zmi nja, Lindara i Pazina. Na Zminjštini se dugi vokali e i i5 izgovaraju kao dvoglas nici i§ i l@· Na mjestu nekoć stražnjega nazala 9 javlja se o i slijedi sudbinu toga fonema: ruoko, želodac. Nekadašnji vokali� i e ostvaruju se kao e i slijede sud binu toga fonema: zf!_t, zvMzda, vera. Poseban se nazalni dvoglasnik razvio u Zminju od vokala ii u položaju iza nazalnih konsonanata m, n, n: M?iite, n?iis. U gradu Zminju govori se cakavski, a u okolici čakavski. Etimološki zvučni konso nanti postaju na apsolutnom kraju riječi bezvučni. Glasovni skupovi -st, -št (-zd, -žd) gube na apsolutnom kraju riječi dentalni suglasnik: mlados, gn@s (< gr!@z). Od glagolskih vremena izostaju aorist i imperfekt. U dijalektalnom i u umjet ničkom smislu ističu se zbirke pjesama :Žminjski libar i Bezjak na tovare :Žminj ea ZvaneČrnje. 253
Čakavska čitanka
ekavski govori -
buzetski tip govora jkavsko-ekavski tip govora • mjesta iz kojih se donose tekstovi
Lakavski govori u Istri
Arhaični dijalektalni biljeg nosi buzetski dijalekt smješten u Buzetskoj zavali i na južnim obroncima Ćićarije (Brest, Slum). Ovaj je dijalekt obilježen jakim, vrlo izdiferenciranim i razgranatim dijalekatnim pejzažem. Na istoku u Rošćini, na jugu u Draguću i Račicama, u središtu (Buzet, Drašćići), na sjeveru u Ćićariji (Slum i okolica), na jugozapadu (Veli i Mali Mlun) nose posebne karakteristike. Na cjelokupnom slavenskom jugu jedva da je moguće naći dijalektalno područje sa sličnim mnogostrukim različitostima u vokalizmu. Važna se značajka ovoga govornog područja, što se akcenta tiče, sastoji u tome da razlikovnost nosi samo akcenatsko mjesto u riječi, jer je kvantiteta izgubila razlikovna obilježja. Kao naknadu izgubljenih kvantiteta i intonacije, ovi su govori razvili velik broj vokalnih fonema koji se drukčije ostvaruju u nenaglašenim, a
254
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
drukčije u naglašenim slogovima, drukčije kao kratki a drukčije kao dugi. Umje sto po kvantiteti i tonu, nastalo je razlikovanje po vokalnoj boji u sastavima sa po devet vokalnih fonema u pojedinim mjesnim govorima. Konsonantizam poka zuje pojednostavljenu strukturnu razlikovnost. Izostaju zvučne afrikate j i 3; l se ostvaruje kao j, a ć kao tipično čakavsko f. Skupovi *dj i *daj daju j (preja, breja), a staro J daje u. Imenice ženskoga roda za označavanje čega neživog imaju u N i A sg. iste oblike (bačva, noga), a one koje se odnose na što živo imaju iste oblike u A i G sg. Upitne i odnosne zamjenice glase ki, kaj; zakaj, u čemu se očituje utje caj susjednih slovenskih govora. Zbog toga se snepravom ovi govori često naziva ju kajkavskim, kao što ih je zbog nekih tipoloških podudaranja pogrešno nazivati slovenskim. Ovi govori pripadaju genetski čakavskom narječju, što je vidljivo iz jezičnih pisanih dokumenata u prošlim stoljećima i po mnogim izoglosama koje ove govore vežu sa srednjoistarskima. Prije ovih starohrvatskih govora, i paralelno s njima, postojali su i postoje u Istri romanski dijalekti. Na sjeveru se govorio furlanski, čiji su se tragovi sačuvali u rijetkim mjesnim imenima (npr. Pinguentum >Buzet). U Rovinju, Balama, Ga ležani, Fažani i Vodnjanu još se danas govori istroromanskim (istriotskim) dija lektom. Ti su se govori, kao uostalom i drugi romanski dijalekti, razvili iz staroro manskog, čiji genetski razvitak pratimo iz vulgarnog latiniteta, koji je u različitim krajevima nekadašnjega prostiranja razvio i sačuvao posebne jezične osobitosti. Istroromanski je jedan od njih, koji je odavna privukao na sebe pozornost struč njaka i dobro je istražen (vidi, među inim, radove Pavla Tekavčića). Mletački idiom u Istri potječe iz mlađeg vremena. Njegovu prisutnost i raspro stranjenost pratimo posvuda od XV. stoljeća u upravnoj uporabi, a pojedinačno i prije kao posljedicu mletačko-istarskih trgovinskih razmjena. Ipak se ne može tvrditi da je mletački dijalekt u seoskim čakavskim naseljima Liburnije, u središ njoj Istri i u Buzetskoj zavali pustio duboke korijene. Istru je često u prošlosti pohodila kuga i hametice pomorila velik broj pučan stva. Tako se primjerice u X IV. stoljeću zbog pomora od kuge broj od 72 naselja u okolici Pule sveo na 12. Slično se dogodilo i u XVI. stoljeću kada su gradovi Umag, Poreč, Novigrad i Pula brojili oko 200-300 stanovnika. Tada je Venecija započela s naseljavanjem tih opustjelih prostora dovođenjem pučanstva iz Like, Krbave, iz dalmatinskog kopna i zapadne Bosne, koje je naseljavalo osobito južne i jugoza padne istarske prostore i one gorske na obroncima Učke i Ćićarije. Tako su dose ljenici naselili dvije trećine Istre. Ti kolonisti dolazili su, dakle, u različitim raz dobljima i iz različitih krajeva pa su donosili sa sobom i različite jezične osobine, diferencirajući još više dijalekatnu sliku ovoga poluotoka. U isto vrijeme s došljacima stigli su u Istru, naročito u XVI. i X V II. stoljeću, Vlasi. Mnogi su bili pomiješani s Hrvatima i postupno su se asimilirali. Tamo gdje su osnovali svoja odjelita naselja kao u Žejanama u Ćićariji, u Šušnjevici, Novoj Vasi, Jasenoviku, Brdu i oko Plomina još danas govore tzv. vlaškorumunjskim je zikom, koji u naše vrijeme istražuju A. Kovačec i G. Filipi. 255
Čakavska čitanka
.~.
..
Jelo~[~e • 'V.odice ... ,.,. __....,
l• Q.
. ·... ···.··
..............
/
e• e
'. ~ne•
·. •,_...\
TrStenik
·-·
·-· ....
( ..\
-
D
čakavsko-štokavski ikavski govori
lliiW
perojski štokavski ijekavski govor
-
štokavsko ikavski govori
Čakavski štakavski ikavski (i štokavski) govori u Istri
Već od XIV. stoljeća na krasku visoravan dolaze kolonisti iz šibenskog zalei okolice Zadra, te iz Krbavskog polja i iz zapadne Bosne. Na tom naseljenom prostoru (Vele i Male Mune, Skandišćina, Brgudac itd.) razvio se sjeveroistarski tip čakavskih govora. S obzirom na refleks jata to su ikavsko-ekavski govori s jakim udjelom ikavizama. Ekavizmi su također česti: človek, vera, sused u Obrovu i Podgradu; cvet i cvffe, seno i sinokoša, leto i lltina u Munama. Poznato je da su se stanovnici Muna i Žejana ondje naselili 1510-1525. iz Krbavskog polja i zapadne Bosne. Za njihov govor karakteristični su ovi čakavizmi: žaja, jadro, jatra; česta je prejotacija: jl'gla, j'ime. Nejotirani oblici: cvitje, kostju (Obrov, Račice) također se čuvaju. Stari troakcenatski sustav do danas se čuva: manu, tobu, sobu, ruka, suša, ali je distribucija akcenata drukčija nego npr. u "klasičnom" čakavskom. Nestale đa
256
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
su dužine u prednaglasnim slogovima, a tu i tamo, kao primjerice u Poljanama i kvantitativna razlika sasvim je neutralizirana: m eso, p'išen. U Munama, opet, jav lja se jasno izrazita opreka po kvantiteti i intonaciji. Javlja se i akut gdje ga ne bi smo očekivali: briit, ded, jezik, šlovik, misec, grišnik. Tamo gdje je naglasak povu čen s ultime na penultimu pojavljuje se dugosilazni naglasak: ruka, ruke (G sg.), ali rukiix, rukami. U nominalnim deklinacijama stari padežni nastavci nisu se sa čuvali. Završno -l na kraju riječi (i na kraju sloga) prelazi u labijal w: bMw (= bjel u Račicama) ili u labiodental v: popev. Ovim govorima blizak je govor kojim se govori od Sv. Petra u Šumi do rijeke Raše, pri čemu nisu obuhvaćeni pazinsko-žminjski govori, ni oni oko Grdosela, Kršikle i susjednih naselja (v. kartu čakavskih istarskih govora, str. 254). U ovom govoru spominjemo čakavizme: nač, poč, zač(=na što, po što, za što). Od ikavskog istarskog dijalekta koji pokriva prostran istarski prostor (od ikavskog govora oko Vodica u Ćićariji, sav južni i jugozapadni dio istarskog poluotoka) raz likuje se ovaj govor Sv. Petra u Šumi, Kršana i Glogovnice: a) nedosljednim ikaviz mom, b) izostankom štokavskih skupova št, žd koji se ovdje ostvaruju kao š'f (š'fap), zj (mož]ani), e) dvoakcenatskim sustavom (" i"), pri čemu se povlačenjem kratkog akcenta/" l s ultime na penultimu ne ostvaruje duženje penultime: noga, Otac, kako to biva u ikavskim govorima južne i jugozapadne Istre: noga, sestra, otac itd. Golemu raširenost razvili su ikavski govori u južnoj, jugozapadnoj Istri i u vo dičkom "otoku" u Ćićariji. U tom su se ćićarijskom kraju zadržali u govoru sa mo silazni akcenti/", "l s dužinom u neposrednom prednaglasnom slogu: n:tkon, pri čemu se ti akcenti uglavnom ostvaruju na starim mjestu: gospodar, zašvikne, guvori, u tac. Nasuprot takvu ponašanju, u južnoj i jugozapadnoj ikavskoj Istri po vlače se oba silazna akcenta (" ,") s kraja na penultimu i očekivani kratkouzlazni akcenat ostvaruje se na penultimi kao dugouzlazni: koza, Otac, sirOta. U ovome dijalektu nalazimo u većoj ili manjoj mjeri a) čakavski ak ut kao relikt prijašnjeg stanja: osmi, pojden, ziijde, Čit]ka; b) refleks nazalnoga� iza palatala j kao a: zaja ti, jaz'ik/zajl'k; e) zadržavanje -l na kraju riječi i na kraju sloga: vol, gol, dolni, maštel i nadomjestak -a: kota, paka, doša pored bO, so, bOna (=bolna); d) djelomič no čuvan x: xodl'ti, kuxat, krux; e) refleks sekundarnoga glasovnog skupa *dj kao j: m lilji, d: mliid'i i ž saža; f) često čuvanje skupa š'f: ugnl'š'fe; g) djelomično čuvanje skupa čr: črivo, črn'ilo, čfv; h) čuvanje veze -jd- u prezentu složenica s glagolom iti: dojdeš, pojdeš, najdeš, a infinitivi takvih glagola glase u pojedinim govorima: najti, pojti, zajti; i) čuvanje kratkoga plurala tipa: voli, zidi; k) oblici glagola biti u kondi cionalu (u gotovo svim naseljima ikavske Istre): b'in, b'iš, b'i, bl'mo, bl'te, b'i. Većina je ovih pojava u gotovo svim čakavskim govorima (v. kartu na str. 16-17). Kako se radi o dijalektu koji ima široku rasprostranjenost, moguće su i druge lokalne realizacije. U najjužnijoj Istri, u naseljima Vintijanu, Vinkuranu, Valde beku, Banjolama i u Premanturi nahodimo više štokavskih osobina nego u osta lim istarskim govorima. U govoru Raklja na istočnom dijelu ovog dijalektnog po dručja poznati čakavski pjesnik Mate Balota spjevao je svoje pjesme. '
257
Čakavska čitanka
Još starije osobitosti pokazuju ikavski govori u sjeverozapadnoj Istri (Bujšti na). Ondje se ne nalaze štakavski skupovi št, žd već čakavski refleksi š'f, zj. Ovakvi govori nalaze se i u području Barbana. Jezične crte upućuju na to da su ovi govori stigli migracijama u Istru u XVI-XVII. stoljeću iz sjevernoga Pocetinja. Mala izolirana jezična oaza sa crnogorskim štokavskim dijalektom sa sjevernih obala Skadarskoga jezera sačuvana je u naselju Peroj u. Crnogorci s Albancima (Pe roj potječe od alb. perroi i znači "potok") dolaze sredinom XVI. stoljeća. Okruženi istro romanskim jezikom i čakavskim govorima sačuvali su u govornoj (i vjerskoj) izolaciji osobine svojega donesenoga govora do danas. Moglo bi se općenito reći da su brze promjene u modernim društvenim struk turama imale utjecaja na to da se govorna izoliranost sve više gubila a govorna istarska koine jačala kao posljedica društvenog razvitka, napuštanja sela i odlaska u gradove. Sredstva javnog priopćavanja rastakala su i rastaču lokalne govore. Bio je posljednji čas da se glavnina istarskih govora snimi, akcentira i objavi kao važ na jezična svjedočanstva čakavskih govora u Istri. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 47, 119, 124, 137, 144, 145, 146, 147, 159, 161-166, 216, 217, 281, 283, 287, 301, 307, 323, 366, 369, 390396, 452, 463, 466, 472, 475, 490, 491, 511, 515, 516, 51�518, 519, 586, 59�598, 609, 662, 664a, 665, 670-682, 686-694, 696, 703, 710, 711, 721, 748, 773, 784, 792, 801, 802, 808, 857-859, 909, 910, 912, 932, 936, 93�991. B. Zapisi na istarskim govorima u Bibliografiji Il, pod br.: 2, 3, 10, ll, 15, 25-29, 42-46, 50, 64-67, 78, 90, 98, 99, 103, 107, 116. C. Rječnici i rječničke zbirke: Francetić, I., Rječnik boljunskih govora (rukopis) Kovačec,A., Istorunjsko-hrvatski rječnik s gramatikom i tekstovima. Pula 1998. (Vidi i br. 161-166. radove Gorana Filipi za istrorumunske govore.) Milevoj, M., Gonan po nase. Labin 1992. i drugo izdanje 2006. Ribarić, J., "Razmještaj južnoslovenskih govora na poluotku Istri". Srpski dijalek tološki zbornik 9, 1940, 107 (rječnik ikavskih Vodica u sjevernoj Istri). V. i br. 710. Ružić Sučev, š., Pićan i pićonski idiomi. Pula 1999. Medica, A., "Jen miljar radoških hesed (Račja Vas)", Buzetski zbornik 30, 2004, 287-321. 3.2.1. Istarska Liburnija- Lovran
Tekst je godine 1908-1910. zabilježio i akcentirao J. Ribarić. GovoRNIK: nije naveden. GRAFI)SKE NAPOMENE: vidi Kastav (3.1.2.). Čakavski akut n bilježi se znakom za dugouzlazni akcenat '.
258
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
Kako Lovninci n'iš n' umeiu S'i znamo da'-"Lovninci maruna nima!u, da'-"bLs, 'i zahvi:reli od'-" glada kako'-"iur ievo mače, zač'-"on'i n:._,umeiu ma'-"nLJ'ibu lov'it, nLk , onpi:ra.__)adit, nL,ne-" ' poznaiu oruda nL,n1š-" ' za'-"korist. Na.__jaku Stepaim, kad_jmaiu veli saman, nin'-"naLšepasti: Zvane kovač'-"nese sake sorti oruda: štrpač, hrasni:c, kran pi:, a'-"ako'-"voz'ić'-"zame onput naloži L,svedrlć, pillc, bati:, macol, prali:c, kuneri:, sekir, plankač L,sega drugega. N e znaiu, ča bi delali s ten. Kakov Tatalović, Ki:rac af l stran kupi ča L, prokura, on'i nL,črnega za'-"nohton. A š čen? Jedanput su da'-"će provat, kakQ....._s e'-" pili, pak'-"da'-"ćiLv'idet ć(_Lmu pil'icu platit, aCnazada dat. Šlo !ih'-" ie'-"čuda na'-"delo. Jedan, kL, ie'-"bll naipametneii meLnimi, z'-"duplun bradun, plazi:L ie na'-" !eda11..._.,m arun puLsamega mora, oLkega'-" ie iena'-"k'ita bila nadJubokun vodun pak.__ju'-"marun'i padali ž'-"ritLća. Zač'-"bL,to bilo? neka raie oni marun'i (zLzernl'i vq__druge k'iti gredu, ckeh pada!u na'-"trdo! Pak da'-"ćt"L,o tpi:l'it on'istu. Gr(_)L,on gore Lsede na'-"k'itu malo dale o(dLdebla i počne skuleć pll'it puLsamega debla i naiprvo s'-"hrton oLpil'ice, q__k a(dLsU,__,m u oni o(dLdoleka zakri:čali, da'-"ne'-" pada pilotina, kako'-"rii:n'-" ie ona štroliga oLkovača povedela, obrnuL ie pil'icu L, počel, kakQ...i.._ :._,trebe. Pi:l'i, pll'i, vaci� yeć bil potan. Ioš malo. Sad zapuhne vetar, k'ita'-"se zamaše L,otki'hne Lnaš pilač skupa s k'itun: plus va'-"more! S'i druglJu brzo plazili gore, da'-"v'ide, kako'-" ie'-"to lepo otpileno, a'-"komać potle su'-"v'ideli, da'-"s� je brižan kumpar komać z'iviikal z'-"mora, kega.__}e'-" ie do.__)ita napil. Nego pil'ica ie'-"bila zgublena . u'-"odluč'ili poseć celi q__ plat'iLiu'-" ie bilo trebe. TQ._jih'-" ie tako raziad'ilo, da__} ' vreć i z'irit za.__}eil..._.,korenen pak-" ' neka bude za'-"sen'-"sega marun o(dLtal, dol'--.,ga-" kovaču za'-" plaću. Ale'-"on'-" ie bil nagnen na'-"more L,akQ....._ga poseču, pas(tLće nutar. Lčuite, kako__j . uJegavo stor'ili, bl_ye zlomak zmutil. Onde i' bilo nekoliko l stran s tovarićL On'i riin n'iš nP�red, lego zam'i lepo tovari za.__}emi baštami L,k'-"marunu! One k'iti oLkontra brega privezalLsu (š)Jpagi L,za'-"saki: špag pQ...i.._ enega tovara, ale'-"su bašti znelL,ž'-"riih. I.__jada udri po'-"brižneh tovareh, ale'-"marun stoii! Sad'-" ie pasal onuda !edan Mošćen'ičan pak'-"nin'-" ie povedel, da'-" i'--.,trebe naiprvo marun poseć L,ontrat blago nagnat, neka-" ' svoiu__} . torL .._,
"
.._,
..._....
.....__,
__
__
.._,....
.._,
.._,
Seču, seču z'-" iene L,z'-"drugcstrani. SLsu gledali, kakve to seče, q__tovarl_yu pur mučali. Ka(dLtLtemu zlodeiu n'-'beše, zaškripne marun L, pade va'-"more. Brižni: tovari zamaitalL,se v:._.aiere L,zleteli, potegrieni zaJpag, morda sto metar dugo va'-"vodu. Ča'-"će sada muži? Opi'till_yu lepo plačuć bašti un tako rovUĆ iedail..._.,Za drugen na!kraćen pu ten doma. Kad__} . u žen'i v'idele bašti, počele'-"su L,one vap'it: "!oh nan, tovari gredu, a'-"muži ni!" Tako su on'i L,brižnen lsbranon zafr'igali, kLs4..__se počeli kregat, al'--.,za'-"kor'ist! Šl'i su doma prectovarić, a naš brižan krulastl Zvane kovač precpil'ice L,pre(zL soldi. Lodonput se'-" i:._,zavećal, da'-"neće već-" ' n'igdar Lovran na.__}amari. 259
Čakavska čitanka
Tako...__,_su Lovranci iedinega mudrega človeka, k(__f__,k...__,_nin...__,_prihaial baren !enu na_jeto za...__,_v'ična vremena odagnali (__zgubili, a...__,_to...__,_b(__nin zavavek tecalo, da_jma kemu. A...__,_Zvane kovač (__danas reče, ako,__,ga,__,pitate: "Bole,__,ie na,__,vlakah cedći suš'it, pak,__,iih zdolu...__,_viić, lego b'it artižan, pak...__,_Lovran poć. Bog...__,_iih šental, puLmora, a,__,prez vrag...__,_zrna soli!"
3.2.1.1. Ika kraj Lovrana Tekst je zapisala Silvana Vranić, a objavio ga je J. Lisac u knjizi Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje (Golden marketing-Tehnička knjiga 2009, str. 87-88). Moja mama se j ožen'ila tu kade j Fakultet sada. Aš tamo su bile časne sestre i bila j crekva, a moja mama j kako divojka došla semo. Imela j dvajset let i je delala va kfucine š časnemi sestrami. Ona se j i nemački navadila tamo. Onda, kad ona se j imela ožen'it, moj otac je bil va Pule soldat i on ju j v'idel na sl'ike i zajubil se zajeno i finil je soldata. On se j oženll va mon ture vojničkoj. On je prišal na dopust doma i pita: "Milica, ka j ova divojka?". "NI to za te, ona 'ima va Slovenije vet mladega." "A, ova t'e b'it moja." "Ti si nem." "Ona t'e b'it s'igurno moja." On ni dal mira da j morala b'it negova. Za nun je xodiL Ju tron su koludrice pošijale ju Lovran stor'it špežu. Na vratima ju j čekal, na portune. Čujte, nekada su se z velon se žen'ile. A znate od česa su postol'i? Aš t6 je zajedno bilo za vreme rata. Kada j jedanput stavila još pokle ov'i beli postol'i, pa je dažilo, pa su joj pop lati pali aš su bili ot kartona storen'i. Ovo gori od robi. Bela roba je
Ika
260
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
bila. A krunicu ja još 'iman od pokojne mami. Tamo dole va jednoj škatule mi je. Još sada mi je tamo. I isto od pokojnega oca 'iman ča j imel tuka, ma to j od voska storeno bilo. Ja ne znan kako su to zvali: rožice storene od voska. Piturane lepo. I on'i su se oženlli tu va crekve, a fotograf je bil v Opatije. I onda kako će se pot', čujte ni bil lego tranvaj nekada. I onda ča? Tu va Ike, baš tuka, prva kllt'a ka je, imel je taj čovek barku. I došal ix je tamo zet va barku i ona s ten velon. Ja joj pokle govorin: "Mama, ča te ni bilo sram da te judi gledaju," ja govorin, "va barke s ten velon?" Pejat ix Opatiju na sllkane i onda nazada va Ičit'i. Pojane je bil pir puli moje noni i po pute zgorun. Ona mi j povedala, ja. A ja san se oženlla pul svetega Mikuli va crekve. Bura je piixala, dvajset i dva jenara, za krepat zima j bllo. Mi smo pak šll sa taksijen. Puli oca od moj ga muža, on'i su imeli nekada oštar'iju, trejset i tri leta. Oni su prasca gojili. Kada j bilo, to j bilo četrdeset i devete, pokle rata. Znate da j bila mižerija, i su ubili prasca, skuxali su kiseli kapus, kako da ga danaska vidin s fažolon črjenen i s tun praščevinun. I pečena praščevina (sic!) je bila. I kunada moja, sestra od mojega muža, ona biva, još je danas živa va Ičit'ax, ona j storlla jednu tortu. I to j bilo se. I gotovo. Mižerija pa box! Pokle d1ta. Robu za veštu mi je poslal barba z Ameriki. Svetloplavo! I postoll neki kafeni mi j poslal. Ma on ni znal da se ja ženin. A to mi j zašlla moja kuj ina. Aš ona je šnajderica kako i ja, pa mi j ona to storlla. I to ni bilo nikakovega luksusa, to ni bilo niš. Ni rožice nisan imela za se pot' oženit! Bez rožic, bez niš! 3.2.2. Žminj (središnja Istra)
Zminjski govor pripada ekavskom tipu čakavskoga narječja s ovim vokalnim inventarom: i, i, e, k, a, a (u dugim slogovima poslije nazalnih suglasnika javlja se nazalizirani dvoglasnik ?a), o, �gJ, u, u te slogotvorno fi f. Kontinuanta je pra slavenskog 9 > o koji se ponaša kao staro o. Praslavenski vokali e i f reflektiraju se kao e koje slijedi sudbinu staroga e. Konsonantizam je jednostavan. Sastoji se od zatvoruih p, b, t, d, e, č, f (rubno d'), k, g, tjesnačnih J, s, z, š, ž, x i sonornih j, r, l, f, v, m, n, fz konsonanata. Nema zvučnih afrikata, a bezvučna afrikata č realizira se kao t Fonem f tipični je čakavski zatvorni suglasnik. U gradiću Žminju vlada cakavizam, t se izgovara kao e, fonem s zamjenjuje glasove s i š, a fonem i glasove z i ž. U žminjskoj okolici nasuprot čakavski su su glasnici (e, č, s, š, z, ž). U govoru su prisutni tipični čakavski refleksi: *dj >j, ču vanje suglasnika l i x; na kraju riječi g se obezvučuje i spirantizira. Na kraju rije či i ostali se zvučni šumnici obezvučuju. Suglasnik v ne dolazi ispred zatvornih bezvučnih suglasnika (p, t, t, e, f, k): ofca (< *ovca). Na početku riječi v izostaje ispred 6, �gJ, u, u (uk < *vuk; idgs < *vuoz) i u sredini riječi između suglasnika i spo menutih samoglasnika: sukla < *svukla; stor'it < *stvorit itd. Suglasnički skupovi -st, -št (-zd, -žd) izostavljaju na kraju riječi dentalni suglasnik (gruos, pliiš). Čuvaju se stari suglasnički skupovi tr te š't' (< *stj, *skj) i ž] (< *zdj, *zgj). 261
Čakavska čitanka
U žminjskom govoru je troakcenatski sustav (", ", -).Čakavski akut ne pojav ljuje se uvijek na očekivanim mjestima. U Žminju je manje pravilan nego u žminj skoj okolici. Prelazi često u dugosilazni akcenat, pri čemu se pravilnost te promje ne ne da uvijek ni predvidjeti, ni utvrditi. Valja ipak napomenuti: a) u naglašenom slogu ispred sonanta i kojeg drugog konsonanta javlja se pravilno čakavski akut: starca, bl@mba, stranci, pokl@jni, žmlnski itd.; b) čakavski se akut ostvaruje na posljednjem slogu riječi ako je taj slog zatvoren sonantom: bgl, dim, dliin, papiir, zakon "ženidba", jedan, glgdiil, ali ipak balarin, pir, kunen itd. Kvantiteta nije izra zito razlikovna, tako da su silazni akcenti/", "l u kvantitativnom smislu toliko pri bliženi da ih nije uvijek lako razlikovati. Dužine se javljaju, osim u naglašenim slogovima, jedino u prednaglasnom slogu. Dvoglasnici se uvijek realiziraju dugo. U deklinacijama se stari padežni nastavci dobro čuvaju. Od glagolskih vreme na izostaju aorist i imperfekt. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 392, 393, 597, 808, 994. B. Zapisi na žminjskom govoru u Bibliografiji IL pod br.: 10, 25-29, 107. ***
Tekstovi su snimljeni u Žminju i u okolnim selima Kmetima i Matikima. Njih je godine 1974. zapisao, dijalektalno uredio i akcentirao P. Šimunović. Pri akcen tiranju mu je pomagao prof. dr. M. Križman, domorodac i dobar poznavalac te dijalektalne problematike. GovoRNICI: tekstove l i 13 govorio je Ivan Eman, zemljoradnik, rođen u Žmi nju, imao je 65 godina. Nije sasvim siguran u svojem zavičajnom idiomu. Mo guće je utvrditi utjecaje drugih istarskih idioma. Tekstove 9-12 govorila je Mari ja Roviš, domaćica rođena u Žminju, imala je tada 33 godine. Vrlo razgovorljiva i izvrsno vlada zavičajnim idiomom. Utjecaje drugih istarskih idioma nisam za mijetio. Tekstove 3-5 govorila je Ines Kmet, učenica iz žminjskog okolišnog na selja Kmeti. Imala je tada 15 godina. Osim u školi govori isključivo zavičajnim idiomom. Utjecaj standardnoga jezika zamjetljiviji je u leksiku nego u dijalektal nim strukturama. Tekstove 6-8 govorio je Dario Matika, učenik, rođen u okolici Žminja u Matikama. Imao je tada 14 godina. Izvrsno se izražava u materinskom idiomu. Kako doma ispomaže u poljodjelskim radovima i taj mu je leksik izvrsno poznat. Dobro rasuđuje koji od izraza pripadaju materinskom govoru, a koji stan dardnom ("školskom") jeziku. U razgovoru je siguran i slobodan. GRAFIJSKE NAPOMENE: akcenat na prvom dijelu slivenog dvoglasnika (!Jg, ]!]), od nosno akcenta - i dužine - na drugom dijelu slivenog dvoglasnika (l@, g; 1@, EJ odnose se na oba dijela "slivenog" dvoglasnika. Grafem rna početku riječi (fž) ili između dvaju konsonanata (lfn) označuje slogotvorno [,kao i u svim drugim tek stovima. Grafem y označuje neslogotvorno u (yos ="voz"), h označuje x. U među riječima u prozodijskoj cjelini e, 3 nastaju kao stopljene realizacije t + s, d + z. Po nem u okruglim zagradama nije glasno izgovoren. 262
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
l.
Zmin
�e i'-"danas v'idi: kastiel Pret'-"nekoliko stotin llet Zmin J. e bi okoli zazidan. Tilo � '--' " " i J os neki zidi. Tu pret moJ"uon kuton so bile J ene vrata, tamo pret Sviete Moti '--" druge L,dole na'-"'Stareh vrata tret'e. Tri vrata, ke-..Jo po'-"'not'e zap'irali ludi daye'-"'bi uki prisli nutra. Z
'_...:
�
...._,.
.._....
'-"
'--'
,
,_,.
..._..
2.
Zminska kuta
JedampuLso imeli staro kuto ludi L,doleka kade'-"'se prislo bila'-"'je konoba L,va'-"'k onobe'-"'so bivale kokos'ice brizne L,prasac'-"'je biva dole va'-"'parkate. Po-..J kalah'-"'se slo goreka. Lka(tlje'-"'prislo, goreka'-"'je bilo ugn'is't'e, jena'-"'napa samo na'-"'jedan p!an L,tu'-"'so imeli jeno'-"'vel'iko skanc'ijo L,na'-"'te'-"'skanc'ije-..J o . bivali lonac i neki kadini s cesa so ludi J eli. Starica i...._,.starac J· e'-"spa va kantuone na'-"'kavaletah. Jena'-"'kasela je'-"'bila na'-"'jedan kraj L,jena'-"'kasela je'-"'bila na'-"'drugi kraj. A mladi ludi!, kLje img kamaro je-..Jpal v
'-"
3.
.._...
,
.._..
......
Va'-"starinskeh kuhinah
Va'-"'starinskeh kuhinah je'-"'veliko ugniSt'e pokrito s'-"'pločicami. Tu'-"'so trinogi od'-"'ž eleza L,n a'-"'nlh.__se kuha jes. N?ajveLse kuha palgnta, škrop, maneštra 263
Čakavska čitanka
L,kumpiri. V'l.___kotl'it'ah kuhamo pul�nto L,škrop,
,_.
4.
,.,
,._....
........-
.....__"
V
Va..__.,jene..__.,kamare starinske st:__.nilajde jena..__.,puste!a, na..__.,n!L-je pa!arka (_,o na ... l_;;o.._jkpo zrezane kut'eti. TUJO još kaseli kade držiio naše ž�nske sojo robo Uancunl. Po..__.,zidalt__so čuda slik, L,to..__.,so nilajvet' B@jže sl'iki. Na..__.,kamare..__.,so velika ukna, starinska ukna. s.
Roba
Ka( d) ž�nske gredo h..__.,maše, ali na..__.,neko fešto, obuč®..._.,si b�lo robo: zdola (_,zgora s(_,stavo rašnice, to..__.,so oLsukna storene veštaF, L,stomani keJo zdola rakamane, 'imaio široki rukavi. Sta(v)Q__.si još zaprez'it'. A..._muški _ sl_;;tavo steši brageši otyukna, čtno L,b�lo zgora stavo kružat otyukna i klobuč'it' stavo na..__.,glavo. stomano, 6.
Konoba
T 'u..__.,ret' ča oLkonobi. Va..__.,konobe..__.,so kant\!gni za..__.,kumpiri. Kumpiri se..__.,dopelaio doma, potle._jh..__.,se zbere. Un'i debeli se..__.,stavi va..__.,jedan kant\!gn, uni tani seJtavi va..__.,drugi. Potl0h'-'se kuha na'-'prahd. TuJo kas\!gni za'-'žito, za..__.,ovas, za..__.,šenko. Na gredah v'isi truk'ina, ku_jma ki pršuti, špeh ... V
7. D\!{lr Va..__.,dore stoiio kravi, va jenen kant\!gne, va'-'dvore stoji v�ie. Krav(_,so v�žene za..__.,manad uro. Z..__.,manaduri kravi i!o. Manadurue more storit o(dLdrkva ali bet\!gna. Va..__.,dore so još prkat'i storeni: mini za..__.,@fci (_,malo vet'i za..__.,prahd. Va..__.,dorahJo još prkafl o(dLdrkva. Korita o(dLdrkva L,o
Ordene
Kor"itaJo storena (z) sek'iricon, dubač�n UzLsvedri. (ZL!;eklronJe more pres�kat, kalat, ka..__.,ce..__.,cok'i stav!a za..__.,p@t; s.._kos@n..__.,se _., kosi. Kosa..__.,j e želkzna. Una Ima koslst'e, na..__.,kos'ist'eJo r�di.!, s..__.,kos@n gr� tombolac, va..__.,tombolce..__.,se Ima peruško (_,brus. Peruška..__.,j e storena od..__.,j enega..__.,klasunca (_,j en�__,palici. V'l.___tombolac scmore vajka nal'it malo osta Uv)od1. KosQ__.se brusi i kos@n..__.,se kosi. 264
Ekavski (i ikavski)
čakavski
na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
:2:minj
Imamo dv'ie kienue pele -........- vrsti J. arma. Jaram s'--''--" , i-.-.J. aram za..._,orat. Jaram za..._,orat 'ima trti, na,_jarme.__.,so kamhi Lžb'ica. Kravi (v)uč],!9 vrgan. Vrgan 'ima lemeš, či'talo, gr~ dal, das ko ... V rgan more b'it žel!~zni Ldrev~ni. Drev~ni 'ima lemeš o(dLželeza, a.__.,dasko o(dLdr~va, a.__.,žel~zni 'ima se žel~zno. Samo gr~dal 'ima drv~ni saki vrgan. Bran?a.__.,se (z) zobaticon. (O)na more b'it žel~zna Ldrv~na. Drv~na 'ima žel~zne z\d9bi, aJel~zna.__.,je sa o(dLžel~za, Lto kravi iičuo za.__.,sobon po.__.,n'ive.
9. Mladiti Ldivojc'ine JedampuLso bivali mladit"i Ldivojc'ine. KaLso._jmeli sesn?ajs sedavn?ajs l~t, mladit' n?ajde mlado, he! ],!9n poene hod'it va.__.,kUt'o dokle rece sojemu.__.,ocu Lsoje.__.,matere. Kat..Jece ocu Lmatere oniput pojo Lnin za.__.,avizon. UnLbLse pripoznali prvo nego.__.,je sa mladit' soldaton, a__Lka.__.,co._jh.__.,slali po ml~ko, ali nekamo, sQ___se.__.,n?asli i sapit'ali da.__.,ih.__.,n'ijedan ne.__.,v'idi. KaLje__ja za.__.,soldiita je.__.,je.__.,pisa, br1:lna.__.,ga.__.,je cekala kLina kol'iko vremena LkaLje.__.,priSa doma, neke sreta se.__.,posret'i da.__.,je.__.,:tame, a.__.,neke sreta pak ostane br1zna divojc'ina Ltako. A.__.,tol'iki puti se.__.,gfdo prometo (ubet'aio) da.__.,t'o.__.,se.__.,ziet Ue cekajo br1:tni 'i, pak...Jh.__.,uh'idi kakova nesret'a Luniput se.__.,m®rajo pust'it. A.__.,kaLjedamput poene hod'it mladi t' vajUt'o, pak,__,unipiiLga.__.,je vet' sran pust'it oLstareh tudi da.__.,mu.__.,ca rek\!9. A.__.,dokle.__.,so mladi, pojo po.__.,pl~sah Ldokle gredo po.__.,p1,!9teh ni n'ic, zato kako.__.,so.__.,se n?asli tako.__.,se Lpuste. I.__.,kaLpocno hod'it po..__,kutah se.__.,slo:tiio Lse.__.,pak u:teno kaLpride aiJka oLsoldati doma i.__..,buodo va.__..,mire . ~
265
Čakavska čitanka
10.
Smrt
KaLumre brizna star'ica kakova ali kakof starac, brizni ludi. Ja, niso, ja!, jako zalosni, az brizan_ je uze svoje,_yr�me, a'-'kaLumre kakova brizna mama s'i ludi pHico, s'i b rizni g1,!9ro kako je brizna umrla, k'Lt'e brizno d'ico gojit kako'-'t'e t@ bit L,vero to'-'b@de slabo, sa, sa sosest'ina L,s'i tečl,!9 brizni v'idet kako'-'so t@ brizni siromahi zustali pres materi. sun pomoro kol'iko moro, ma'-'onl, brizni, grdo placo L,gfdo__Jo zalosni sojo'-'brizno mater kat pusto L,kaLje'-'stavo V<\_ _kaso pak'-'unipuLse ncmore nL,cu.t kako brizni, sl cisti placo, ne'-'samo un'i ma'-'sl ki kumpailYajo, s'i placo L,je'-'pones@ l�po va'-'crgkvo L,tamo gospodin napravi maso Ue'-'ludi pricgsto L,pak'-'pomalo, pomalo gredo na'-'cim'itar i'-'tamQ_jo, brizno zakopa!o. Ku'-'je'-'mama placo j os vet', ku'-'jeJtar'ica kakova ali kakof starac placo jenu'-'malo, C\..._.,ZC\..._.,mladen moro b'it zalosni, a� _bi jos rabi briznen otrok1,!9n. Eko na! __
_
__
1 1.
Ugari. n
Na'-'vi\o svetega Ivana s'i otrokUe pokupo saki va__Jvoje__jusestine L,dones\!9 zbic kol'iko ki more L,dr�va. T o se nalozo L,se'-'si veseliio kako kadiLje vet'i ugari.. Sl taka!o skakat preko'-'teg<\..._.,ugna. KaUini jedan'-'ugan va'-'jeng suseSt'ine gredo va'-'drugo susestino Ue-..Jtrasno prontgva!o L,vice L,kanta na-..Jo brauro. OnL,dan'-'se sl cisti cuva!o as ku'-'ne in'-'otrokl so dr�vo pones\!9 t'a L,stabelo nalozo ugari.. 12.
Sam?an
Jedamput je bi sveti Bartul na'-'dvajsticetlre angosta, a'-'danaska'-'je na'-'dvajst ldevet angosta. Sl ludi g1,!9ro kade'-'t'o p1,!9t' na'-'sam?an. JedampuLso m?ali otroki pobirali galki U
..._,
'
.....__",
"-"'
..._,
-...._."..
13.
..._,
"
..._,
"-'
"--"
Strigi
PreLnekol'iko lW tudUo jos veruvali va'-'neke strigi. Va'-'Zm'ine'-'smQ.jh imeli . . dvie-tri. KaLJ e neki ubolie, so Sl'i tamo da to una kriza, dira, ea J a zn?an, zUv) od1,!9n, travu,_šm ... NekL,so L,klgli za'-'odvrnut vraga. "--"
266
"_..,
-
..._,
.._...
�
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
3.2.2.1. Beram (kraj Pazina) Idući
tekst istarska je narodna priča koju su na vrpcu snimili L Ivančan i M. u Bermu kraj Pazina. Snimku je dijalektalno uredio i akcentirao
Bošković-Stulli
P. Šimunović. GovoRNIK: Jože Gortan, rođen 1890. godine, po zanimanju rudar. GRAF!)SKE NAPOMENE: vidi Žminj (3.2.2.).
Storija od'--"breka Lod__jv)uka Onda,_je bi jedan"'-"brek Ljedan (v)uk, onda"'-"sQ___si un'i napravili skupa (v)ojsko. Onda da b@do z~li saki jednega"'-"kumpana na"'-"pomot'. He, onda ta, ta (v)uk, a"'-"brek? Uk"'-"sLje naša medveda, a brek ni moga naist n'ikega. Onda"'-"se"'-"je sta na"'-"jednega mačka ta brek Lga"'-"pita: "Kamo grgš?" Brek"'-"je bi unako žalostan, jeJpija va"'-"tla, a"'-"vUk"'-"je tamo čeka va"'-"jeneJume, va"'-"jene"'-"boške za"'-"tQ___vojsko napravit. I medvet Lvuk sQ___tamo čekali. KaLje"'-"ta"'-"brek bi tamo žalostan, sam, se"'-"jeJta na"'-"tega mačka Lkaže: "Kamo grgš?" "Ha", govori, "ha, grgn va"'-"sml:'t", je_Jeka brek; za"'-"da"'-"neJmet kumpana, je"'-"m'isli da"'-"t'e"'-"ga vtik zaklat. "Grgn, t'u"'-"poLja ctobon", muJOVori ta mačak. "E, onda, he, ku m'isliš s nama umriet", mu govori, "ti hoJ·" nami." E, grg brek, grg tamo žalosno, rgp (v)uče ZaJobon, a"'-"mačak nosi rgp vet' kako sablo, je"'-"m'isli na"'-"breka unako, to"'-"je se pomalo. Vuk Lmedveuo tamo čekali, ma"'-"niso poznali tega mačka, niso"'-"ga poznali. "Ča"'-"je uno z~no"'-"blago, ča"'-"je uno za"'-"jena"'-"beštija; mula z"'-"jenon sablon, ca"'-"t'e b'it sada." He, (vuk) seJkri va"'-"to, edampuLje bi kup lista onde, va"'-"te bOške, se"'-"je"'-"skri nutre, a"'-"medveLje ša gore na"'-"dup daJpija za"'-"v'idet ča"'-"je to z~nQ___blago; priđe tamo za"'-"kup ... v11k"'-"je"'-"se skri. A"'-"medvet onda stoji na"'-"dr~vo, a"'-"ta"Jis .....__".
.._.....
..._.,
....__".
....__".
"<..__)
Bera m
267
Čakavska čitanka
se,_j'-..,m 1Uo pomakuii, tQjiSt'e S'-..,j e'--'malo pomaklo, a mačak'--'je misli da'--'j'-..m , lš, je'--'skoči nq__Ja, na'--'tega vilka, je'--'skoči na'--'tQjiSt'e, vilk'--'se'--'je prestraši, je'--'poče bežat na'--'diip, a'--'gor'-..,j e bi medvet, pak'--'je'--'p a dole, S'-..,j e'--'ubi. MedveLse'--'j e ubi, viik'--'je iiša t'a. (V)ojskq__so dobili mačak (__brek. 3.2.3. Buzeština
Čakavštinu buzetskih govora zbog svojih posebnih odlika smatram starim istarskim dijalektom. Ovi su govori bili (i jesu) pod jakim utjecajem susjednih slovenskih govora. Karakteristično je za takav buzetski dijalekt nestanak kvantitativne i intona cijske razlikovnosti. Znakom / /' označujemo samo naglašeni slog. Ovi su govo ri izgubili kvantitativnu razlikovnost. Posljednica tih prozodijskih neutralizacija odrazila se na vrlo bogato izdiferencirane vokalne sustave. Istočni buzetski govori imaju pod akcentom ove vokalne foneme: i kao konti nuantu i, y; � kao kontinuantu e; � (vrlo otvoreno e koje zvuči kao monofonemat ski dvoglasnik t;!§) kao kontinuanta e i �; u kao kontinuantu u; u kao kontinuantu J; 916 kao kontinuantu o; Q9/lf91!!:9 kao kontinuante a, Q, 'b/i>; a kao kontinuanta ii, 9,
'bih.
U nenaglašenim slogovima ovakvo je vokalno stanje: i < i, y; l? < e, �, e; a < a, 9, b/b; ii < u i u < J, o. Manja odstupanja dadu se lako objasniti utjecajem susjed nih lokalnih govora. Glavne su osobine koje ove govore vežu uz čakavski jezični prostor: gotovo pravilan refleks starih poluvokala b/b koji se ostvaruju kao a; gotovo redoviti pri jelaz samoglasničkog J u u, te zadržavanje samoglasničkih f, riJ. Konsonantski inventar pojednostavljeno je strukturiran. Sastoji se od zatvor nika (p, b, t, d, e, t, f, k), tjesnačnika (f, s, z, š, ž, x, y) i sonantnika (j/j, r, l, v, m, n, n). Izostaju zvučne afrikate 3 i j; ! >j; ć je čakavski zatvornik f; refleks starog i novog *dj >j (pr�ja, br�ja). Etimološki zvučni šumnici gube na apsolutnom kra ju zvučnost; fonem y je velarni zvučni spirant s labavim zatvorom, koji na apso lutnom kraju postaje bezvučni [x]. Suglasnički skupovi -st, -št (i -zd, -žd) gube na apsolutnom kraju dentalni zatvornik; završno -m katkad se (obično u nesklo njivih riječi) promeće u -n (ja'--'s an, s�dan), i to beziznimno na kraju padežnih i tvorbenih morfema: pitan, dimun (I sg. < dim). Od ostalih osobitosti navodimo: s't: is't'f?ju, pregrš'f; skup ž]: m6Zjani, daž'ja; -jd- u prezentu složenica s glagolom iti: mdgjdf?n; skup tr: ttf, Cfnci (patronimni toponim). U konsonantskim skupovima sa zatvornim konsonantom kao prvim dijelom skupa, taj zatvorni element nestaje (tif) ili se pojednostavljuje: ct > st (osta), čl > šl (šl�n), čb > žb (žb�la), kf> xf (xf�r) itd. Postoje dvije imeničke a-deklinacije: a) ona s nekadašnjim naglašenim nastav kom tipa ruka/noga. Sg.: N, V rQg.ka, G rak�, D, L rak�, A r9g.ka, I rak9g.; pl.: N, A, V rQgki, G rQg.k, D rakan, L rakax, I rakami; b) s naglaskom na osnovi -- tip krava, s'ila: Sg. N krava itd., PL N, A, V kravi? itd.
268
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
Imenice ženskog roda koje označuju kategoriju neživog imaju u jednini iste na stavke za N i A: BniLmUe dQgw r(!g,ka Lbtrs?da. Ako označuju kategoriju živog, onda su u jednini G i A s istim padežnim morfemima: Vidiw,__? an xftrr� Lmattrrif. Imenice o-sklonidbe imaju u D, L sg. nastavke -ii/-lf, u G pl. -i, u D pl. -on/-ifn, u L pl. -ix, u I pl. -i. Upitne i odnosne zamjenice glase ki, kaj; zakaj; pridjevski oblici imaju na stavke palatalnih osnova. U 3. 1. pl. u prezentu česti su tzv. produženi nastavci: dištrj u. Futur I. tvori se oblicima glagola htjeti + infinitiv: fun ... + prit. Kondicio nal se tvori oblicima pomoćnog glagola: bin, biš ... bimo... i participa perfekta ak tivnog. Enklitički glagolski oblici često se pojavljuju na proklitičkim mjestima: ftrLprit. Završno -i u infinitivu ne izgovara se. Od glagolskih vremena iščezli su aorist i imperfekt. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 147-151, 231-233, 301, 314, 315, 324, 327, 339, 391, 394, 395, 451, 538, 540, 642, 697, 775, 7 7 7, 781, 807, 894-902, 1006-1007. B. Zapisi na područnom govoru u Bibliografiji II, pod br.: 99d, 100. 3.2.3.1. Nugla
Tekstove je godine 1974. snimio, akcentirao i dijalektalno priredio P. Šimu nović. GovoRNIK: Milovan Greblo. Potječe iz stare patrijarhalne zemljoradničke obi telji iz Nugle. Imao je tada 35 godina. Bio je učitelj u pučkoj školi u Buzetu. Vlada besprijekorno svojim materinskim idiomom. Dikcija mu je jasna i razgovjetna. GRAFIJSKE NAPOMENE: č stoji umjesto t, ć umjesto f, h umjesto x; w označuje zvučni bilabijalni spirant (-ll-v > -w). Znakom / '/ označeno je mjesto akcenta. Za ostalo vidi :Žminj (3.2.2.).
Nugla Nuyla,_j� hiryu ud,__,Buz�t� n� d�s�t kil6m�tri. Umi,__,j e tamu uzdula �n�ya kr@ya. Taku da,__,n�,__,�n kraj___.j t; kr@h LKras, a,__,n�,__,druyi kra(jLjt; ramnica. U,__,Nuylt; s@ čuda hiš st@rih zatu kaj s@ judi šli ća iz,__,N uylt;. T� hišt; s@ �na puli druyt;. fma n
269
Čakavska čitanka
Nugla
iz,__yr®ta LJaku uni vU.čyju ta pluh Ltaku zur~ ju niva. P(>tly ny~ta nivaJy p~jy yn(>j Lta yn(>jJy vozi z~v(>zun, a~vU.s m(>ra im~t k(>š. U~ta kQLsy st®vja yn(>j Lkada~sy pride ny~niva, ta yn(>jJy zvtny. PulLna(slJ;y ryč~: lunac, a~tamu ny P(>jii sy ryč~ kam~la, u~Buz~tyJy ryč~ uji, a~pulLnas vliji. PQtly~jy (>š t~ya ka(jLjy druyašny pulLnas n~yu u~Buz~ty, ilL'Z...-RQčy. Pul(_pa(slJ;y ryč~ bWi kruh, a~uJuz~ty ilLJly~P(>ju SyJyč~ b~li kruh. P(>tly pulLna(slJ;y ryč~ u~kun(>by a~druyi r~čyju u~kun(>bi. U~kun(>by~Sy drži~ bačvy Lu~t~ bačvyJy st®vja vin(> kadaJy puttya. PulLnas ima čtnyya vina l_Pilyya vina. Tu~vin(>Jy nyjpri~ zm®sti l.J>y~pusti da-.._Ytruji ynu (>san d®n d(>k Sy ny skUha. KadaJy tu~vin(> skuha sy~ga~pryt(>či u~bačva LttLvin(> stuji u~ty~bačvy duy~mlat. P(>tlyJy tu~vin(> n~jzat pryt(>či zatu kaj~je typl(>. KUJy nLbi vin(> prytučilu blJ;y lahku pukvarilu UY~Ya-.._Ytavi lL-bačva da~tamu stuji d(>kJy~ya ny~pupijy. PulLna(s) ima v~t'vrsti tyga r(>jza. Jimamu: plavina,jimamu malvažija. Nyrb(>jy jy ta malvažija l_j;adaJy nyrv~t' una s®di.
N y'-"'Krasy Sada~bi t~l puv~dat ~na pravica kajy jy pulLnas bila. En b(>t s® judi pasli kravy ny~krasy Luni s® im~li y(>ry saki suja št®lica. U~ty št®licv® uni pustili kravy PlLdnyv~ u~puh d®n Lny~v~čyr, a~pu~nu1'0® šli d(>ma spat. U nu® šli ny~Kras saku jutru kaLje bilu prišlu ~nu pW vlir. Kada s® prišli y(>ry, uni S® pumuzli t~ kravy LtuJOlik<>J® držali ud~ d(>kli SU® šli naza(t) d(>ma u puh d®n. UnlJ;® t~ kravy pumuzli al)ka lLPllh d®n LmlikQJ® nysli d(>ma. Kada S® prišli d(>mu unLs® tu~mlik(> ucidili Ltu mlik(> S® druyi d®n puslali lLmlikarna '(_,R(>č.
270
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
UnlJ;® saku jutru šli n�'-"'Kras ctuvori. Zy<)runJQL_S� ynali (;ilJka zd<)lun. Zaj layj�'-"'H bilu s� ynat s'-"'tuvar9n n�yu p9t n�'-"'n9yi l.Jl�s mliko zy<)run Lzd<)lun. Tu'-"'j� bilu d9sta laryu forši štir� pi�t kil9m�tri. Zara(t) t�ga'-"'s® im�li al)ka tuvar�, q_ _p�'-"'t�n tuvar� S@ im�li bašta. Ta baštaJ® im�li da'-"'bLs�Jayje ynali Lda'-"'bUayje mlikQ st®lu n�'-"'tuvar� za'-"'ya'-"'ynat v�č�r d<)ma. Tu'-"'j� bilo za sakiga lipu zat9 kaj'-"'S ® yor� im�li čista ariia, y6re'-"'S® j�li, sQ0m�li ub�t, SQL,j �li kruh LPršut Lunda SQL_pili ucat Lv9da Ln�kLj� im� forši kakiya šp�ha ali di kaj, ay�ki f9rši nal)ka nič. Tamu yred® s�dmiya m�s�ca kada trova'-"'s� usušila, zakaj y9re trova'-"'j� poč�la ran�j� r®s, alLs� zatu al)ka Pfvu usušila Lkrav� nis® t�l� j�s ta trova. Kada'-"'j� trova poč�la bit stora t� krav�'-"'S®...Ji� zi�le naza(d) d91� u'-"'v ®s LsQL_s �'-"'p9č�l� pas tamu kadLs�'-"'j� pukusilo, kadLj� bila ml®da tr®va. Lt�'-"'krav�'-"'s® priynali naza(t) d91� LsQLih'-"'pasli tamu <)kulu vasi�· Kada'-"'s® is'-"'K rasa prihajali, tamu'-"'j� bilo čuda mlika Ldq_,_b Ln�kaj im�li o(tLtnaJlllika uni nis®_j;� prodali n�yu'-"'s® napravili alJka sir. Ta'-"'sics�'-"'j� d�lal taku. V�č�cs� stavilu sirit Lvjutru'-"'s� ta sir zm�šalu va pravilu sir. Uno ka(jLj� zustalu u(tLt�ya mlika uni nis® hitili ta n�yUJ® d®li prascu Ltaku'-"'sQL_mu d®li n�m�stu mu'-"'dat voda pit. Un9 ka(jLj� zustalu uLsira, to'-"'j� žur. Lta žucs® dajali prascu. Ku'-"'nis® im�li prasca SQL.d®li kukušan pit ili mačkon ili br�ku za'-"'ub�t ili za'-"'v�č�ra. T9'-"'j� bilo forši pr�t č�tir�-pi�t l�t, danas vet t�ya ni, zato kaj nLv�t judi. Uni st®ri kaj S® još d9ma uni v�t n�'-"'mor�ju pot n�'-"'Kras zajJ® st®ri, a'-"'ml®dih ni Lzatu danas'-"'j� malu kraf, malu bl®ya LalJka ku'-"'j� kaka s�'-"'pas� tamu pulLhiš� ilLJ� pita si�nun č�s cilu l�tu. TuJorši ni dubr9, ali druyašil�J� n�Jll9r� pumot. LjudLbi jaku radu p9t još n�'-"'Kras, aLs® stari Ln�'-'mor�ju pot. _
3.2.3.2. Brul
Oba iduća teksta snimio je, dijalektalno uredio i akcentirao P. Šimunović 1974. godine. GovoRNIK: Milka Krbavčić, rođena u Brulu, imala je 40 godina. Vlada svo jim materinskim govorom izvrsno. Njezin govor je brz ali razgovjetan. Živjela je u Buzetu. GRAFIJSKE OSOBITOSTI: vidi Nugla i Žminj (3.2.3.1.; 3.2.2.).
Bruw Bruw'-"'j� m@la vuiJs. Stuji n�'-'visok� ramnici blis Roči. 6kulu n�ya'-'S@ snuž�ti Lb9šk�. Hiš�'-'S@ v�lik� Lčist�. Zazidan� S@ z ubj@č�n. N� sr�t vasiLj� m@li plac u'-'kati�riya'-'s� more prit č�s dvi vr@t�. Blizi vasiLj� cr�kvica sv�t� Liicij�. N�'-'nLj� st@ru ylay9lsku pismo. U'-'vasLj� pu'-'vujsk� živ�lu ši�s fam�j z'-'blizu dvajsti štir� judi. Judu® d�lali z�mna. Danas u'-'vas� živ� s@mu �na fam�ja zaj S@ s� druye pr�n�sl� h Kupr�. 271
Čakavska čitanka
Uyan vupitevi hiši L�ta mijl!§r d�v�stu kvatl!§r (__druyiya n�mlat u'--'anajs ur 4 _y�čt;r Ruma nt;ta'--'j t; i(sLsna zbi.idiw dim. Koku ni znaw kaj'--'j t;, skučiw'--'j t; is'--'p ust�jt; Lt�kaw puJkl!§lah. Kada'--'jt; prišaw prt;Lhiš Lvidt;w uyan koktLdct...Jt; munt;n jt;'--'zav�wkaw: "Pupiteva hiš yuri!" T9 Sl!9 čuli si judi iz'--'Brula kaj Sl!9 v�t spl!§li (__nt;'--'p uw ubUčt;ni tt;kli van i(sLsvuj�(h) hiš. Kada Sl!9 vidt;li kahJt; duyudilu počt;1Lsl!9 murit uyan. V �(_j t; yur�lu puw Pupit't;vt; hišt; (__u yan'--'j t; pr�tiw da'--'zguri cila vl!§s. o� _jt;'-p-' i.ihala ml!§la bUra (_nosila jaškt;rict; nt;'--'druyt; hišt;, (__štl!§lt; punt; s!�na. Barba Juvan(__jt; t�kaw du'--'cr�kvict; sv�tt; Li.icijt; (__zyun�w d'l..-pridt;hu judi. Usu�h vasah okolu Brula'--'S\,!9 pritt;kli judi pumot murit uyan. Vl!§( sLs® dt;libt;rali, al(__jt;'--'Pupit't;va hiš za'--'s� zyur�la. V'--'ilt;J� m9yaw vid�t ml!§li uyan 9š mt;'--'9smi dl!§n uLkada,_yt; zapalila. yuspudl!§r t� hišt; ni bivaw v'--'nt; n�yu l1.._.,Kupr�. Prišaw'--'jt; nt;'--'Bruw zJam�ju druyi dl!§n da'--'b(__vidt;w kuliktLjt; škodt;. JudLsl!9 pt;nsali da'--'s(__jt;Jl!§m za paliw hiš koku'--'bi dubiw vt;lika šikuraci9n, a'--'da'--'ni nič pt;nsaw n� druye judt; (v) vas� kajJ® moyli zustat prt;s'--'kruva nt;:Lglav®. To'--'sl!9 judi prept;nsali za'--'t9 kaj'--'sl!9 malu dl!§n potje nl!§šli tLYrme prt;Lhiš t;na bOca z'--'malu bt;nzint;. Ma'--'jt; pravica dubila, a'--'nt;'--'yuspudl!§r t� hišt;, zaj ni biw platiw n(__p[va rata šikuraci9na. Siyuru ni znaw d'l..-kLbi t�w s� nt;'--'dobi nič! ToJt; duyudilu kadaJan'--'ja oš bila ml!§li otrok, ma'--'st;'--'oš danas spamt;tin. _
_
3.2.3.3. Klenovšćak (u Istri)
Taj govor na Kraskoj visoravni predstavlja prijelazni tip govora od istarsko -slovenske jezične granice prema čakavskim govorima srednje Istre. O vokalizmu: kontinuanta starih poluglasnika 'b/b ostvaruje se kao a, koji se pod određenim uvjetima izgovara zatvoreno: CJ (u tekstu se bilježi grafemom a). Refleks staroga jata je e (č > e): kude/a, sret'a; refleks starog stražnjeg nazala je o (9 > o): sosed, si5dc;Ic; hižo, glavo A sg., a refleks starog prednjeg nazala je e (� > e): žedan. Kratko naglašeno (i nenaglašeno) i često postaje povišeno reducirano e (= a). Samoglasničko J daje u (sunce). Umjesto bezvučne afrikate ć ostvaruje se ča kavski zatvornik f; *dj daje j (preja); krajnje -l u m. rodu jednine participa perfek ta aktivnog javlja se kao zvučni bilabijalni spirant w (finiw, v'idiw). Tekstove je godine 1908-1910. zapisao i akcentirao J. Ribarić. GovoRNICI: Nisu navedeni.
Razgovor A: K�! si danas stor:lw? B: Nič! �� s�n baw u gddu. 272
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
A: ZaHi si šow u gdt? B: Tožiw s�n mojga soseda. A: Kateri je bJw sodac? B: Oni breli. A: Pa Hi ti je rekow? B: Da ću marat prić t� drugi d�n nhat h nemu. A: Kad si šow u grk si sretiw mojga kume Miteta? Zatu, k' je on prvo pršow damu z gr�da. B: Ne, i� ga nisan v'idiw! Morebl.t je pršow po drugi stiri; vero bJlo !e !�o teplo na poti; vajk s�n si maraw br'isat pot š čela. Sunce je !�ko gorelo, kako !Oš n'idar to leto, a na nebu ni nijenega obl�ka. Ja s�n brižan zew lumbr'iiu za sobon, ma mi ni dbila lumbr'ija za daš 'ku ne za hl�d. Nisan 'ku ne pršow, maraw s�n poć šantolo Bradetićo, da pupijen pu l'itre vina, zatu ki s�n bJw !�ko žedan.
Luce i Kate Luce: Kate moja, ja nisan naiJke pu vilne sprela; nidar niman vremena; u jutro se moran ustat i poć po vodu na vroćuk, moja brenta je t�ko teška, da je moren komać d1gnit, a pokle priden domu i pometen hižo, a najveć boti maran i� skuhat kalicijon, da ga nosin oće; moja m�ti je puno boti bolana. Kate: A Hi ie boli? Luce: A kii ja znin! Pfšla je buotra Matija Hlijeva viročit. Kate: Pak Hko je viročila? Luce: Zela je dv� uglena, h'itila hi u !eno ćlkaro, dv� su piavali na vodi, a dv� su pali na dno. Pokle ii je d�la m�lo te vode plt, a uglene ie h'itila preko ne. Kate: A Hi peraš ti Luce, da tu viročene pomore? Luce: A Hi ja zn�n . Kate: A kin ti je šow brat Jure? Luce: Šow je kos;',t u Medvejicu, a kad bude finiw, pokle će poć u Maredu. Čera !e bJw u dulu, pak !e povedaw, da je v'idiw na vrzeli jenega vel'ikega goža. Kate: Pa Hi !e sto�w ž nen? Luce: Priiew je !en velik obl�k, pa ga je zadew iušti u glavo, pa ga !e zabesiw na jen pi:k. Kate: Ma i� s�n čula, da goš ni strupov'it. Luce: Naj, naj, ma i� bin se ga se jen�ko bojela. Poveda! mi, Kate, kul'iko si ti već sprela? Kate: J� p reden kudelu za kudelon, fiman sreću z drugemi sestrami, ki mi one pomoreju u hiži; one pomuzu sako jutro krave, a i� s�n već ovo šetemano splela tri phi hl�č, a još me čeka štrnajst klupki pre!e. Luce: J oh, brižna j�, kada ću prić damu? Će me m�ti Hrat, ki s�n se dugo zamudila. Kate: Ma i i� gren vale; a najeo ćemo se nhat vidit. Bah, Luce! 273
Čakavska čitanka
Jure i Miho Jure: Barba Milio! De ste b� z ovcami? Pod razbiien boHw aJi na vrh iarovega brega? Miho: B;}w sin Pod razbiien bokaw. Jure: Kul'iko kvarniri hi !!mate? Milio: fiman okoli št'iri kvarnir gliw, aJi ovo leto je milo mleka; p�ša je slaba, triva !e od sunca sa zgorena. Kad u !utro pomuzemo, ne pride naiJkeć kotiw pun. Hvala Bogu, se!eno se !e nabrilo sira, da ga ie puna diska. Dragi kume, to leto je s'ir !iko drih i će b;}t se dr�ži, ma naši !udi so pršl;} na slabo pamet, a steli bi živit po gospocki i n1č ne delat. A danišni din se prz dela ne more živit, zaH! vremena so se slabe!a. 3.2.4. Ikavska Istra
3.2.4.1. Vodice (sjeverna Istra)
Govor Vodica srodan je ikavskom govoru u južnoj i jugozapadnoj Istri. Go vor se sastoji od ovih samoglasnika: i, l, e, e, a, ii, o, o, u, u i f. Od posebnosti u sa moglasničkom ponašanju navodimo da se e koje je pred naglaskom često izgova ra zatvoreno pa se ima utisak kao da je izgovoreno i, isto tako o u istom položaju suzuje se i ostvaruje katkad kao u. Kontinuanta jata (e) u pravilu je i, a kantinu anta starih poluglasa (*'b, *b > *a >) ostvaruje se kao a. Stari stražnji nazal *9 daje u, a prednji nazal *� daje e. Slogotvorno r uvijek je kratko, a slogotvorno *J daje u osim u leksemima jabluka (<jabulka) i dlažica ("dužica"). Vrlo se često ostvaruje prejotacija s razgovjetnom frikcijom: jl'gla, jl'stina, Jive. Etimološki zvučni šumnici postaju na apsolutnom kraju bezvučni; k ispred bezvučnih p, t, k, s, e, č i ispred sonanata izgovara se kao velarni spirant x; ispred zvučnih b, d, g, z, ž izgovara se k kao laringalno y; *dj!*dbj >j: preja, mlaji, rojen i češće *dj!*dbj > ž': žeza, glož'e n; sekundarni skup *daj reflektira se kao d' ili kao j: milosfd'e, milosfje, pored: oritdfe, posudfe; jednako tako *taj daje f u primjeri ma: briit'a, nUak, pamefon . . . pored: cvit/e, prittje. Prvotni skup *stj reflektira se kao š'č i kao št: kfš'čen i kfšten, ali: štap, plašt, prišt; sekundarno stj daje š'f: hraš'fe, m'iloš'fon; skup *zdj ostvaruje se kao žd (zagvOžden), odnosno kao zj ili metate zom jzd: grozje i grojzde. Na sličan način provodi se razvitak skupova *skj > š'č i št (vriš'čen, taština) i skupa *zgj > žd (moždani, zvižditi). Prvotne i sekundarne sugla sničke veze pj, bj, vj, mj daju p/, b/, vf, m/. Nestanak početnih zatvornih suglasnika ili njihovo pojednostavljivanje u suglasničkim skupovima pokazuju ovi primjeri: t'ič, šen'ica, tavn'ica, žbela (= pčela), gosposki, osta (: ocat) itd. Skup čr uglavnom se čuva: črivo, črip, čfn, čftalo; č(e)reda, č(e)r'išfza; čl > čl ili š/ (č/en i š/en), a u imenici člov'ik ostaje ili glasi: šlov'ik. Čakavsko fbilježimo u riječima: fUk, pifa, sviifa, bri:ifa, forda, fakula, a d' u dava; završno -l u riječi prelazi u a (goja < gol, vrl'ja < april, misa < misal, kota, paka; uskfsa, blja, doša, ora pored: bO, so vo), a završno -l u ...
274
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
slogu obično se čuva: krilce, selce, kalca ..., ali: doca, bona (< bolna "bolesna"). Su glasnik J ostvaruje se kao ja u primjerima: preteja, gredeja. Česte su izgovorne asi milacije tipa: {_j'istin, ž'...f .. zega itd. U vodičkom je govoru akcenatski sustav od dva silazna akcenta /", "/. Dužine su rijetke i ostvaruju se u slogu neposredno pred naglaskom: rukan, glavan. Akce nat obično čuva svoje staro mjesto, osobito dugosilazni rl koji se ostvaruje na mje stu nekadašnjeg čakavskog akuta. U posljednjem slogu ispred v i j i ispred skupa od sonanta i drugog konsonanta prelazi kratki akcenat /"/ u dugi rl: glavna, dim. Pokazuje se tendencija u obaju akcenata pomicanja za slog unaprijed: žena, čelo, popa, mesti, bOsti; griha, gnizdo, duša, vrime, dite, jako, rasti, tUči, svetac, pitati, vikati, tresemo... ali guspodar (< *gospodar), kaba (< *kabiil) itd. U morfologiji su zastupljeni rijetki arhaizmi. U množini imenica m. roda ne ma sufiksalnog proširenja. Ojkonimi: Pofane, Jelšane, Zejane čuvaju staru ojko nimsku tvorbu na -'ane. Nastavci u množini muških imenica glase: N, V -i; A -e; D -an; G, L, I -i. U L pl. rijetko se pojavljuje nastavak -ax. Imenice ž. roda mijenjaju se po palatalnom deklinacijskom tipu. U G sg. javlja se pomaknuti akcenat žene i stari na starom mjestu nastao od akuta ( - > " ) žene (< žene). Istu pojavu susreće mo i u I sg.: ženon i ženon (< *ženon), u D pl. ženan i ženan, u L pl. ženax i ženax, a u I pl. ženami i ženami. N, A, V pl. a-sklonidbe svršavaju na -e, G pl. je bez na stavka (-0); I sg. i-sklonidbe svršava na -'on (košfon). Upitne i odnosne zamjenice glase: ki!koji, ko/koje, ka/koja i ča. Nastavci su pronominalne deklinacije: -ega i -oga, kemu i komu. Od glagolskih vremena iščezli su aorist i imperfekt. ***
A. Literatura o područnim govorima u Bibliografiji pod br.: 87, 88, 281, 283, 369, 520, 65�658, 665, 686, 688, 711, 942, 943. B. Zapisi na područnim idiomima u Bibliografiji II, br.: 2, 3, 90, 98. ***
Tekst je zapisao i akcentirao J. Ribarić u godinama prije Drugog svjetskog ra ta i objavio ga u monografiji "Razmještaj južnoslovenskih dijalekata na poluotoku Istri" (osobito u poglavlju Dijalekt Vodica s Rječnikom), SDZ 9, Beograd 1940, tek stovi na str. 125-127). Pretisak knjige glasi: O istarskim dijalektima. Razmještaj juž noslavenskih dijalekata na poluotoku Istri s opisom vodičkoga govora. Pazin 2002. GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE NAPOMENE: h je X, g= y; digrafemom nj označen je fonem n, a digra femom lj fonem /. Grafem č predstavlja č i ć (ali ipak svaća, mlad'ića, braća). Cr tica između riječi označuje akcenatski izgovorenu cjelinu. Ostalo vidjeti u prika zu govora.
Zaruke i-pir Prije-zaruk se-j'ide (ili: se-gre) na-"ugH�de", zašto-snuboki mud!ju znati, kamo-te-p6jt. Oni več-pr'ije znadu, da-su-si-mladi ubičani i-da-gredu na-gutovo. Kad-bi-šli-zaručiti, bi-pošli-tr!, čit'iri ud-mlad'ića u-h'ižu ud-divojke (zapravo: 275
Čakavska čitanka
Vodice u Istri
u-divojke). Onde su-našli druž'inu. Na-vrati bi-puzdravili: "Dubar-večer, Bog-daj, stari čajko!" Druž'ina bi uzdravila: "Bog-daj svaku večer! " Utac u(d)-divojke bi-valje pita: "Ča-vas-je, sinci-moji, duneslo vičeras u-muju-h'ižu?" A-uni-drugi bi-zašli-z-bis'idon van: "Došli-smo, da-čete-nan-dati vašu-t'ičicu za-našega-t'ičiča. Nato bi-stari čajka reka: "Dobro, site-doli, čemo-se-ča-malo puguvur'it!" Sa-cu (< sad+ su) s'ili i-se puguvur'ili. Druž'ina je-prepravila n'išto za-vičeru, ča-najliplje mogla. Bilo-je-kruha, vina i-mesa. Ka-cu-se-punap'lli i punaj'ili, "uženja" i "narečena niv'ista" dali-su-si najprije ruke priko-mize. Kada-su-si-davali ruke, su-jin-njihova-braća ulili u-šake v'ina. Ona je-puplla vino, z-njigove, a-on ž-njeje šake. Ako-bi-ča-v'ina ustala u-šakah, bi-ustanke pljusnili jedan-drugumu u-oči. Potlje su-si-m'lnjali prstene i-tako su-se "mladi" zarilčili. Brzo pu-"zarukah" bi-doša-"p!r". "Uženja" je-mura-jimat svoje "svate" i-"svatnice", a "niv'ista" opet-svoje. Na-redu su-bili-najprije za puzvati un! ud-roda, a-potlje pretelji. Na-dan "poruke" bi-šli-prije-maše "speljat niv'istu" uženja i-njiguvi-svati, "stari-svat" naprid, a "svaća" za-nj'in. Kada-su-došli pret-h'ižu ud-"niv'iste", su-bila-vrata zapfta; samo "stari svat" ud "niv'iste" i-još-kl-tr-kl je-biia vani. Oni su-se-pučeli-srdit na-svate od uženje, da-ča su-dušli-h'ižu pukrest. "Stari svat" ud-uženje je-pukaza sve pravice i-dupuv'ida, da-je-u-unoj-h'iži zapfta jena-gulubica, da gulubica mora-van, da-bude-par gulubu. Sada se-otpru vrata i-pu-redu shajaju s h'iže "svatnice" lipo ok'ičene, a-prije-"niv'iste" zajde stara jena-baba u-kut'igi. Svati ud-uženje utklanjaju sve, doklje-ne-dojde prava gulubica- "niv'ista". Stariji pametu, kad-e mura "uženja" strujati jabuku na-band'i:ri, prije-nego-su-mu-dali niv'istu, a-sada mora-"uženja" prelom'it samo jedan-kulac i h'itit ga priko-hlže. Nato gredu sv'i-skupa u-crlkvu i s-crlkve na-pir.
3.2.4.2. Krnica (jugoistočna Istra) Tekst je godine 1908-1910. zapisao i akcentirao J. Ribarić. GovoRNIK: nije naveden. GRAFIJSKE NAPOMENE: grafem h označuje fonem x, č označuje Apostrofom je označen neizgovoreni glas.
t,
šč stoji za š'č.
Dvi matere, a iedan sin Nika žena n! mogla rod'iti muško dite, nego rod'ila bi sve ženske. Muž ie ie zamrz'iia i ie ie tako progana, da ie bila skoro prisQena sama sebe ub'iti, ali noi
276
Ekavski (i ikavski) čakavski na Kastavštini, po istarskoj Liburniji i po Istri
se !e sanalo, da kad bude prvo dite rodila i 'ko bUde žensko, neka !de h crikvi na prvi samari., pak da če se žensko privrči u muško. Rodila !e žensko, i kad !e doša prvi samari., pOšla !e z diteton u konvenat i onde !e našla čuda drugih mater, ke su donesle svo!u d'icu na ziiv'it. Ta žena !e držala svo!e dite cilu noč u crikvi, pak u !utro pogleda, ko se !e bilo privrglo u muško. Bilo !e žensko, kako i pr'i!a. Bila !e u škrbi, ča bi učinila, a doma se ni sm'ila vrnuti sporadi muža. Radi tega !e ukrela !eno! tu!o! ženi z !ene zikve spodobno muško dite i pOšla !e od onde svo!in puten doma. Kad !e mati od onega diteta vidila žensko dite i da ne!ega sina ni zazove u pomoč na vas glas: "Ki !e kadi bož!i? Niki mi !e ukre!a sina!" Skočlli su !udi i teči s'imo i teči tamo, iSči tote, isči onde, doznali su, kako !e n'ika žena pošla ča i ponesla sobon n'iko dite. Potekla !e h no! i kako 'zvan sebe zavikala: "Dai mi dite, kučko!" A ona se !e briinlla, da ni, dokle u to! svaži ne doteče sudac od sela (o cela). Kad sam ni zna, kako bi tu svažu rasud'i!a, !e reka: "Kad se obe kunete, da !e dite o( d) dv'ih mater, da!te, da van ga razdilin!" 'Zvadi!a ie nOž 'za pasa i zamaha, kako da če ga ras1či, a prava mati zaškiči i( z) svega grla i podvrže obe ruke pod nOž i reče: "Ne, suče, za Boga milega! Neka noi bude cili!" Sudac ie sada v'idi!a ka ie prava mati i da noi !e sina. 3.2.4.3. Karlevići kraj Poreča
Tekst je godine 1908-1910. zapisao i akcentirao J. Ribarić. GoVORNIK: nije naveden. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Krnica (3.2.4.2.).
Dvl matere, a iedan sin Nika žena ni mogla rod'iti muškega diteta, nego rod'ila bi sve same ženske. Muž !e nu zamtziia i progana, tako da ie bila primorana skoro sama sebe ubiti, ali no! se !e sanalo, da kad bUde prvo dite rod'ila i 'ko bUde žensko, neka lde k crikvi na prvi samari., pak da če se žensko privrči u muško. Rod'ila žensko, 'i kad je doša prvi samari., pošla !e z diteton u kloštar i onde !e našla čuda drugih mater, koie su donesle svo!u d'icu u zikvi na zavit. Ta žena !e držala svote dite cilu noč u crikvi, pak u !utro pogleda, 'ko se !e bilo privrglo u muško. Bila ie ženska kako i pr'iie. Bila !e u škfbi, ča bi učinila, a doma ni smila tornati sporadi muža. Radi tega ie ukrela !eno! tu!oi ženi z !ene zikve spodobno muško dite i pošla ie od onde svoiin pUten doma. Kad ie mati od onega diteta v'idila žensko dite i da ne!ega sina ni, zazove u pomoč na vas glas: "Ki ie kadi bO!ži? Niki mi !e ukreia sina!" Skoč'ili su iudi i teci s'imo i teci tamo, iSči onde, zaznali su, kako ie nika žena pošla ča i ponesla sobon n'iko dite. Potekla !e h noi i kako 'zvan sebe zavikala: "Dai mi dite, kučko!" A ona se !e brani la, da ni, dokle u to! svažbi ne doteče sudac od sela (o cela). Kad ni zna, kako bi tu svažbu rasudi!a, !e reka: "KLce obe kunete, da !e dite o( d) dv'ih mater, da!te, da van ga razdilin!" Zvadi!a ie nož za pasa i zamahnu!a, kako da če ga ras'iči, a prava mati zvr'isne i( z) svega grla i podvrže obe ruke pod nOž i reče: "Ne, suče, za Boga mllega! Neka noi bude cili!" Sudac ie sada v'idiia, koia ie prava mati i da noi ie sina. 277
IV. ČAKAVŠTINA IZVAN DOMOVINE
Iseljavanje čakavskog pučanstva započelo je u XVI. stoljeću. Tisuće Hrvata iz Like, Pounja i Pokuplja selilo se u današnji austrijski Burgenland (Gradišće) u oko lici današnje Bratislave, u Moravsku i osobito uzduž austrijsko-mađarske granice. Među izbjeglim Hrvatima pretežito se govorilo čakavski, tako je čakavština bila zavladala u opustjelim krajevima koje su pred osmanlijskom opasnošću napuči li Hrvati. Po tim u zemljopisnom i narodnosnom smislu zatvorenim iseljeničkim oazama Hrvati su dugo vremena bili u većini. U izdvojenoj i izoliranoj iseljenič koj Hrvatskoj vladao je od samog njihovog naseljavanja jak politički pritisak ko ji ih je vodio k odnarođivanju. Unatoč tome u Gradišću još i danas možemo naći pretežito potomke davno doseljenih Hrvata koji se živo sporazumijevaju isključi vo svojim hrvatskim idiomom, imaju svoje dječje vrtiće, svoje pučke škole i svoje crkve u kojima mole gradišćanskohrvatskim jezikom. Drugi mnogo kasniji iseljenički val odveo je mnoge Hrvate preko oceana, u Sjevernu i Južnu Ameriku, u Australiju i Novi Zeland. Kako se mahom odlazi lo iz primorja u XIX. i početkom XX. stoljeća, poslije propadanja vinograda, bili su ti iseljenici pretežito čakavci, koji su svojim dijalektom nastavili govoriti u no voj domovini, osobito oni koji su u novom svijetu stvorili "zatvorena" hrvatska naselja kao npr. u San Pedru,1 San Franciscu, Sacramentu, Ancortesu u SAD, u Santiagu, Punta Arenasu, Antofagasti, Buenos Airesu, Santa Feu, Sao Paulu, Per thu i drugdje. lsefJavan)a Yirvata 'ko) a su zapocela priJe pola fisučfječa s marifim Intenzitetom, nažalost, traju do danas. Tekstovi govora u zavičajnoj izoliranosti iseljenih Hrvata imaju veliku znan stvenu vrijednost za povijesnu dijalektologiju, primjerice u mnogim preživjelim govorima gradišćanskih Hrvata za kontrastivna proučavanja i interferencije ko je su se zbivale u jezičnim doticajima na svim jezičnim razinama. Isto je i u da našnjih Hrvata po Amerikama i Australiji čiji prilagođeni i sve više rastrojeni go vori nude sa sociolingvističkoga gledišta zanimljiva sinkronijska i dijakronijska istraživanja. ***
1
U San Pedru su se kompakt no naselili Komižani i tamo se nastavili baviti ribolovom. Imali su svo je brodove, a među mornarima bilo je i drugih nacionalnosti. Pričali su mi u Komiži, ne kao o izdvo jenom slučaju, kako je mornar Crnac s broda, bacajući pomoćniku Kinezu konop za pričvršćivanje broda, javljao: Ćapoj cl'mu Lvfi)' brftd za�kolftnu:
281
Čakavska č itanka
Sjeverno Gradišće
.,
:···
•Gattendorf
....·····
·-'·\
J
,/
i i
./
.l
Poljanci
····:
··.. .·· :···
.~·
.'
\
.\
.'-·-
<.. ..... .......
\.._.J.1"-·-·-· - ·
\
Weingrab_;n
.....·
......
...... / .......··········
....
\\ Hackerbe{g~.
•
Stegef§bach • ]Heugrabe }isenhiittl
\ Harmisch• eSt. ~(~reifi'lm Burgenland
r•h
K
Tschantsch~~d ~rf
5
•\
• Kroatisch Ehren1dorf :'
~.
•Hasendorf
/... ••
........···
Južno
Gradišće
.-·)
l""" ,. Rein:d;~ ·~· ....
GroBmiilbischtt •
~·/·r·
( r·/ J/.r
manje od 30%Hrvata u općini
-
30-70%Hrvata u općini više od 70%Hrvata u općini
o Hrvatska naselja u austrijskom Gradišću
282
D
dvojezična škola
Čakavština izvan domovine
Gradišće i susjedne zemlje A. Literatura o područnim hrvatskim (čakavskim) govorima u Bibliografiji pod br.: 5, 32, 33, 95, 96, 100, 144, 145, 156, 198, 238, 239, 240, 241, 261, 262, 306, 310, 312, 332, 333, 408, 473, 574, 623-641, 684, 685, 714, 740, 752, 753, 763, 816, 851, 860, 861, 863, 865-86�946-958, 961, 974, 975, 97�978, 988-990. e. Rječnici: Deutsch-burgenliindischkroatisch-kroatisches Worterbuch. Hg. Amt der Bur genHindischen Landesregierung. Eisenstadt - Zagreb 1982, 637 str. Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko nimški rječnik!Burgenliindischkroatisch-kroa tisch-deutsches Worterbuch. Zagreb - Eisenstadt 1991, 842 str. Balaš, J., Hrvatski dijalekt u Devinskom Nuovom Selu. Novo Selo - Bratislava 1991. Neweklowski, G., Der kroatische Dialekt von Stinatz. Worterbuch, Beč 1989. Palkovits, E., Wortschatz des Burgenliindischkroaten. Beč 1987. Takač, F., Rječnik sela Hrvatski Grob. Zagreb 2004. Vulić, S. i Maresić, J., "Rječnik klimpuškoga govora". Panonska ljetna knjiga. Pinkovac 1997, 370-395. Vulić, S. i Maresić, J., "Rječnik govora Novoga Sela u Gradišću u Austriji". Pa nonska ljetna knjiga. Pinkovac 1998, 496-529. Sjedinjene Američke Države A. Literaturu o čakavskim idiomima u SAD vidi u Bibliografiji pod br.: l, 167173, 373, 37�378, 383, 984.
4.1. Čakavština u Gradišću ·
4.1.1. Sjeverno Gradišće
Tekstovi su iz ovih naselja: l. Parndorf (Pandorf, P) naselje u sjevernom Gradišću s jakim brojem hrvatskih govornika. Godine 1934. živjelo je u naselju 1923 Hrvata i 809 Austrijanaca. U XVII. stoljeću spominje se Parndorf kao čisto hrvatsko naselje. 2. Neudorf (Novo Selo, NS). U XVII. stoljeću navodi se kao čisto hrvatsko naselje. I danas ono pripada onim naseljima u Gradišću koje pokazuje jak hrvatski biljeg. 3. Parna (Bjelo Selo, Pa). U XVI. i XVII. stoljeću bila je Parna čisto hrvatsko na selje. Danas je hrvatski element u povlačenju. Ostala naselja, iz kojih objavljujemo čakavske tekstove, smjestila su se u oko lišu spominjana tri naselja, osim Đevinske Nove Vesi koja je u Slovačkoj blizu Bratislave. 283
Čakavska čitanka
Ovaj govor pripada ikavsko-ekavskom tipu, koji se danas govori u staroj do movini ovih govornika. Stari jat !el ima reflekse ile, a samo sporadično a (gfu'izdo P; nadra NS). Vokalni se inventar sastoji od: i, l, e, ie, a, a, o, ua, u, u, te od slogotvornog f, f. U nenaglašenim slogovima mogu sonanti l, {, m, n imati slogotvornu funkciju. Dvoglasnici tipa e i o realiziraju se na više načina. Drugi dio dvoglasnika može imati zatvoreniji i otvoreniji izgovor (kao npr. u Pandorfu). Diftongiranje je uvje tovano ili akcentom ili dužinom. Ono nastupa a) u nekoć naglašenom, b) u ne koć dugom slogu i e) u zatvorenom slogu na vokalima e i o. Naglašeni dvoglasni ci ovise o mjestu u prozodijskoj cjelini i o njihovu postanju. Konsonantizam ima obilato fonema. On se sastoji od zatvornih p, b, t, d, f, d; e, č (i), k, g, frikativa f, s, z, š, ž, x i so nanata j (j), l, {, r, m, n, n, v. Javljaju se ove posebnosti: f je bezvučni palatalni ploziv, *dj!*dbj postaju j: saje, mliiji (P), rojak (NS), često se javlja zvučni palatalni ploziv d; osobito u participu preterita pasiv nog: rodgn, zasad'ena, ukriid'eno; x je velarni spirant i nestaje na kraju riječi: ori orl'xa, ti - t'ixa, ali ostaje na početku riječi: xodit, osim ispred l, r i t: livae, r"f!;n, t'ila. Početno j (starijeg i mlađeg protetskog postanja) javlja se često u Neudorfu kao d: dedan, d"iskat, u sredini i na kraju riječi realizira se kao neslogotvorno j; -l na kraju sloga i na kraju riječi beziznimno postaje y: day (P), gidgy (= gol), Seyee; labioden tal v na početku i na kraju sloga izgovara se kao neslogotvorno y (riiyno), š ispred f izgovara se kao š' (koš't"iea), kao što i ž ispred d' postaje i (n@ž'd'e, pored rl@ž'e); t + s > e (xrvaeki) i č + t > št (št'ire). Glasovni skup čr ostaje (črepula, črlvo). Asimila cije su česte unutar riječi i u sandhi pojavama. Na kraju riječi etimološki bezvučni konsonanti ispred sonanata i vokala postaju zvučni: čaz. je naž, ptii3 Je; etimološki zvučni konsonanti gube na apsolutnom kraju svoju zvučnost. Akcenatski inventar sačinjava jedan kratki /"/ i dva duga r, -; akcenta. Često se javlja dezoksitoneza: žena, drži, jedan, va.__dvuor; akcenatsko povlačenje ne jav lja se sa drugih slogova: lopiita, voz'ila. Kao rezultat povlačenja starih akcenata na dugi slog pojavljuje se dugi silazni akcenat: glava, nalagat. U enklizi se ne zbiva povlačenje akcenata: va.__selo.__je. Akcenat je u načelu pokretan unatoč tenden ciji da se stabilizira na istom slogu u riječi. Dužine se javljaju pod naglaskom i u zanaglasnom slogu. U ovim govorima javljaju se mnoge sekundarne dužine, i to ispred zvučnih i ispred bezvučnih suglasnika: pra/, brat. Dužine i dugi naglasci podvrgnuti su tendenciji pokraćivanja pa se pored erikfa čuje i er'ikfa. Imenice m. roda svršavaju u L sg. na -u i na -i: po svitu, po žlibi; u I sg. su na -om!-tgJm i na -eml-km; rijetki su neprošireni plurali: cipi, @gi, ali kumovi, svatovi; G pl. svršava često na -i: puti, dani i -tgJy!-oy (< -ov/-6v): jezl'ktgJ y, junaktgJy; D pl. kao i I sg. svršava na -tgJm!-om: brl'gtgJm, junakom/junaktgJm; A pl. svršava na -i: dobre {udi; L pl. na -i: na brl'gi i I pl. na -i: zi.__triiktori. Isti padežni nastavci su i kod imenica sr. roda, osim u N, A, V i u G pl., pri čemu je potonji pa dež i bez nastavka: lJ!;t, jezkr. Imenice a-sklonidbe imaju u G sg. nastavak -k ili -e: vodk (< *vode), krave (< *krave); u I sg. nastavak je -u, pri čemu je dužina ovisna o __
284
___
_ _
Čakavština izvan domovine
akcentu: z�metlu (< *meti<)) : ZJUbu (< *gilbQ); G pl. je bez naglaska: vrit', gusak; L pl. svršava na -a: v�ruka, va�kobas'ica i I pl. ima nastavak -ami: ženami. U Neudorfu postoji i danas razlika između određenih i neodređenih pridjeva: sladak - slatki, mlada - mlada, bkla - b§la. Nastavci su u N sg. u komparativu: -ji, -iji, -ši, -fi. U infinitivu je krajnje -i iščezlo: brat, j'ist, ref; futur se tvori sporno ću glagola t'it (< *hbti?ti) + infinitiv: fu�zlagat; kondicional poznaje za sva lica oblik pomoćnog glagola biti: onaJLmu bila, mLbi....Ji dali; particip prezenta aktivnog svršava na -e: s'ide; od glagolskih vremena izostaju aorist i imperfekt. Izreke i poslovice iz sjevernog su Gradišća. Skupio ih je i akcentirao I. Brabec i objavio u studiji "Govori podunavskih Hrvata u Austriji" (Hrvatski dijalektološ ki zbornik 2, 1 966, str. 1ll- 1 14). GovoRNICI: nisu navedeni. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi uz tekst iz Pandorfa (4. 1 . 1 . 1 .). PoKRATE: P - Parndorf, Pa - Parna, NS - Novo Selo (Neudorf), R - Rauscher/ Gattendorf, G - Gieca/Kittsee.
Izreke i poslovice Ako sam buhin, ko si ti vušin. P Barana mu je ublsiu. Nekate mu barana.1 P Bilog mi dej. G Buok pasa do časa.2 NS Clu dan je bilhe pasla. 3 P Ča mi zaviraš!4 P Čim se već splje, se buo}e spi. NS Čunovo tr Lajta to mi nlž ne frajta. Pa Ć eš se gluobat, kaj te ne grlzie. P Ć u ti čriva pustit. P Da mu bude kuoz na miesti. P Da plple ne dostane kiku. P Dena( s) si va zora. P Dobru ne sprau}aj, zlu ne ostau}aj. NS Doj onomu koga m'iluju, a pomoć mu ne muoru. NS DOšlo mi na misli. NS Držau je vesie}e. G Duo se užeruje i buoga zbantuje. Pa Glavu trapit. R Gnuoj raskinuovat. G Grle koza na liet tancat. P 1
2
3
4
Nasamario me. čeka dangubila praviš smetnje
285
Čakavska čitanka
Gr1em na tuobri. P Gruban kot pas.1 G Guske šUfat. P Hrbiidt zakr'ienut. G Hrvacka rič se puotrla. R I oni su pri leti:. NS lt po sakorački nieputi. p Ja ću te ubladat va bigi. G Ja gr1em Diega skurit.2 p Ja sam ur va dieli. R Jandrofski kostel nima turna, a giečka gmajna čUda duga. G Jezik se zadlva. NS Kad mi umriemo pa je tako se nlmško. R Kade ni bogomuoJe, tote i drugoga nl. G Kako vam služi zdrau}e? P Kil.lat zid. 3 P Kine me va noga, va nuogi. P Kn'ige se potiplaju. P Kona naprieć. P Kone kfmit. P Kot koza penski. P Kot star Pem. P Koza se ubravila, j'ima dvuoje kuozlićou. R Krumprne posediene zn'imat. G Kul'iko jez'ikou človik zna, tul'iko človik vala. Pa Kuočku nasadit. R Kuokoš je naniesla. G Kuos va trbuhi. P K ušni me v rit! G Kiištrići su bili va rvackoj kraj'ini. NS Muoreš, ča miene nallže. P Na BOžić muoraju b'it k'ite b'iele. G Na kiselici je vino. G Na Markovo su mliit'ili, a na Jurjevo već kruha nl bilo. Pa Na n'iš spravit.4 R Na pamet mi to ne duojde. G Narazan se je milost. G Ne dadu mu na mada duojt. G 2
3
4
surov nasamari! ožbukati propast
286
Čakavština izvan domovine
Osnovna škola u Neudorfu u sjevernom
Gradišću
Ne dadu se dotftlit da je hrvacka rič lipa. R Neg nucate puojt. 1 R NI vridan, al je potr'iban. NS Nie znam česa. P Nigdo rado toga nima, ki z vrati zabušiva. Nima se skupa. 2 p Nimam ruku na jačit. G Nim ci su se t'ili i po ugrsku pominat. G Novosieuci su Kranci. P Nujte od Kobalna povidat. G Oto tebi niš s pUta ne grie. 3 P Ovde pocsiva va miru Bozsjem Francz Leszkovich, varmenski notar. P Ovil div'ičicu bi nosiu čr Peštu duoli. G Ovilo će nas žgano h'itit. G Ož ni vilk zimu puožerau. G 1 2
3
treba samo nije pri pameti ne tiče te se
287
Čakavska čitanka
Pchl.a para.1 P Pisau je kod vrba. P Po boki se gliedaju.2 G Po skuri duojt, po škuri pruojt. G Pobludila glavu.3 P Poj za me. P Pošteno ukres. Pa Potipamo po svitu zaman. NS Pri grabe (prik) hUknut. P Pri žitku ostat. G Prig uoja ga je.4 Prle su Nimci znali po hrvacku. G Reblat tursku.5 P S Penklra je šau Onguštrosn6 na Petrlin. Pa Se zube mi je gliedau.7 P Seda je po niem.8 G Si kuoč v'idiu zelenoga kona i spametnoga Pandrofca! NS Sit do guta. P Sit gladnomu ne vieruje. P Skoro je bilo po ubluoki. G Snig odmieće. P Splavit bačve. G Sprava buOža j'istina. P Spukne zubi. G Stara vrlača.9 G Starost je teškuoća. NS Suze uti"rala. G Štuorice zbadat. NS Ta ga je dude.10 P Ta ga je duostau.U P Ta je semu selu kuma. P Tie p'inezi san t'ila dostat. G Tiepau ga je. G 1 2 3
5
6 7
8
9 10 11
psovka poprijeko izgubila prevario kruniti kukuruz ugarski drum temeljito gotov je psovka za ženu zafrkavala prevario
288
Čakavština izvan domovine
To mu je tUđa kuos. P To tiebe niš ne skrbi. G Tullko ubluoko kot va lieti dnieva. G Ubluok se zaškuri.1 P Ugrski se ni uč'ilo n'išt, krot tullko da je j'ime bllo. R Uon će kre zid glavu. P Uplieli su kierbu. G Ur ni nat kruh tr nad vino. G Ura će b'it.2 P Va gaćuo je nejbole. G Va strahi sam se liegau. NS Vazdan ću kukericu ubirat. R Vino ko nek fratri p'iju. P V rata otpirala. G Vrata por'inut. NS z dobrie vuole. p Za kona preobfnilt. P Za noxte mi je zašlo. P Za Ugr'icu se uženiu. NS Zabilo se hrvactvo. R Zaklopiu vrata. NS Zakvačit kuončice.3 P Zaman svažat sieno. P Zaniesla sam se.4 G Zaprit vrata, poklopit klučiem. P Zataknut za krlaču. G Zguovor najt. NS Zi s'ilu - zi m'ilu. P Zllzli su na mfirvu. G Znaju fierat žitak. 5 G Znali su s'i nimški. R Znimat rlpu.6 G Zube mi je rekau? P ždrau kot r'ipa. G Žl'icu strčat.8 P 1 3
4 5
6 7
8
zamrači, zastre vrijeme je dugmad pouzdala se voditi vaditi u b rk metnut
289
Čakavska čitanka
4. 1 . 1 . 1 .
Parndorf (Pandorf)
Tekst je zapisao I. Brabec 1938. i objavio u studiji "Govori podunavskih Hrvata u Austriji" (Hrvatski dijalektološki zbornik 2, 1966, str. 102, 1 05- 1 06). GovoRNIK: žena od 50 godina iz Parndorfa. GRAFIJSKE NAPOMENE: ć označuje f, h označuje x; dvoglasnici su označeni dvama odjelitim grafemima: ou, ie itd. Neslogotvorno y (< -l na kraju sloga i na kraju ri ječi) označen je grafemom u.
Puk i zvonar Zvonar je šau zvonit. Za nim je puk va crikfu nutr pruošau. Uon je zvoniu pa je zaklopiu vrata. Kad je duOšau u št'iri ura jutro zvonit, bilo je škuro. Uoči stakliene je vidiu. Uon je friško zaklopiu tr je šau po gospodina. Kad je gospodin duOšau, gospodin je rekau: Pojte Vi prvi nutr! Zvonar je otklopiu vrata. Kad je uotpru, pUk med nuoge smaknu. "Zbuogom, gospodine, miene ur jima!" je kdčau. 4. 1 . 1 .2.
Parna (Bielo Selo)
Tekst je zabilježio i akcentirao I. Brabec (vidi Parndorf). čovjek u dobi od 65 godina iz Parne. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Parndorf (4.1.1. 1.).
GovoRNIK:
Novosieuci rivaju crikvu Nuovom seli je crikva bila zvona sela. Novosieuci su ju kanUi porinut va selo. Cigani su to dočuli tr su se dogovorili da te je dude. Došli su Novosieucem tr su im rekli da te im pokazat kako te crikvu porinut bliže k selu. Zato su nastrovašili ukruk crikve fržuona da p se lagJe posunula. Mislili su da će crikva po fržuoni puojt. Ka cu začeli dvat crikvu, ko su se po fržuoni pofuznuli tr kričali: "Už gde! Ož buble podnite!" tr su ož buble rivali, ali crikva je stat zostala, ka cu su oni na fržuoni najzat šli. I denašni dan crikva stoji na mesti. 4. 1 . 1 . 3 .
Au am Leithagebirge
Tekstove je zabilježio i akcentirao I. Brabec 1938. (vidi Parndorf). GovoRNIK: čovjek u dobi od 60 godina iz Au am Liethagebirgea. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Parndorf (4. 1.1. 1.).
Vrag je ovdien Jednuoć su bili tri pijani. Ti su šll po placi pa su par stari Judi bili va jednuoj maloj hiži, a t1 su imali ubluok razbito. Tl tri užerani su kozu huJali pa su tu kozu z glavu na ubluok nutr, a pak su ju za riep začlpnuli. Ti stari Judi su noći spali, a ta koza, ka cu ju za riep učipnuli, je zabliejala. Ti stari Judi su se prestrašili, se žena skočila tr pogliedala ča to je. Kad je kozu z glavu 290
Čakavština izvan domovine
nutr vidila, a ona je kričala: M uš, vrag,_je ovdien! Posvečienu vodu je škropila. To je jistina.
Škropi Duošau je d1ufankira va selo noći, tr ni znau kadi će b'it pr'iK_poći. Setraf je b'iu jedan stan otprit. Uon si je misliu: Gr'iem na puot tr ću b'it pr'ig, poći na podi. fiskau si je lieglo kadi će spat. Setraf je krus puot skruos pau, a gospodari su čuli kad.._je'-"'udrilo, kad'-"'je zaruondalo. Sa cu b'ižali van. "ča je to?" Trpaj je bilo nešto črno. Sad'-"'je žena mužu kr'ičala: Jure, škropi, škropi! Vrag'""_j e Ofde. __
4. 1 . 1 .4.
Neudorf (Novo Selo)
Tekstove je zabilježio i akcentirao l. Brabec (vidi Parndorf). GovoRNIK: Mate Mikula Matini, Nuovo Selo. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Parndorf (4.1.1. 1.).
Tršci Moji stari su va času lieta tržili zi zuoblu. I ja sam tfžiu zi zrnem. Za Ciliem smo voz'ili. Najzat smo tržili zi dr'iulem. To je bilo po Napoleoni tr do prvoga bOja. Jedni su tržili na Klognufuat tr Triest zis kollju, s kuMi i s kuoli. Tamo duolika je pomišana rič. Na Štajersko nutr smo voz'ili, če ja pametim. Tri kone su t'ili naprieć. Jednoga za zadnu uos na lanci.
Va Ugrskom Kako su nam stari ludi fili povidat, na Ugrskom je bilo siromaštvo po siem orsagi. Na Estaraji je uriedba bila čuda veća. ŽiuJiene je bilo buole pa su lude za lude pehaundlali. Va škuoli smo učili za ve hrvacke varuoše: Zagrep, Sisek, za krala Tomislava. Ponedilak, utuorak, štrtak, p'ietak, št'iri dn'i, uč'ili smo po hrvacku. Po ubiedi, po puodne, samo po nimšku. Sr'iedu tr subuotu po ubiedi je bilo fraj. Religioncuntarixt na hrvacki, k'i je biu Nimac na nimški. Poned'ilak tr štrtak jimali smo dvi ure po ugrski, a dvi po hrvacki. 4. 1 . 1 .5.
Devinska Nova Ves (južno od Bratislave)
Tekstove je snimio V. Važny i objavio u radu "Čakavske nareči u slovanskem Podunaji" (Sbornik Filosofickć fakulty University Komenskćho v Bratislave 5, 47, 2, Bratislava 1927, str. 101-107). GovoRNIK: Margeta "Ivica" (po ocu Fošnar), udovica u dobi od 70 godina. GRAFIJSKE osoBITOSTI: znakom /'/ označen je naglasak s uzlaznom intonacijom, odnosno čakavski akut, znakom rt označen je dugosilazni, a znakom /'/ kratko si lazni akcenat. Grafem n stoji za n, l' za f, h/ch za X. Dvoglasnici se bilježe: l}O ( o) je (= e), s vjerojatnijim izgovorom ® (= o) i k ( e). =
,
=
291
Čakavska čitanka
6 tri ktiera Jedna mati je imala tri kt'!ere. Bivale su v gori. Ta mati ni nikamor išla s timi kt'!erami, su bile nek pvoret krug hiže a nisu znale nikamor pl)ojt. Kt'!ere su dorasle a su se chtile odavat. Mati je nim rekla: "Kt'!ere, ja t'u vas otpefat služit." Kt'!ere z materu su se dali na c!estu, su išle prez gvoru a jako daleko su zašle. Mati veli: kt'!eram: "Kt'!ere, otpočinmo si!" Kt'!ere su zaspale a mati je od ni:h odašla. Kat su se kt'!ere zbudile, matere pri ni: ur ni bilo. Kt'!ere su začele plakat. Po( d) tu goru je bil grad. Va tvom gradi je bil kraf. Ta kraf je čul trich panvof plač. Kraf je dal si dozvat najvet'ega slugu a je ga poslal d1Joli prlJo ne. Kad je je dopefal, je nim pripravi! jako veliku gošt1nu. Kat su se divičice naj ile, je nim dal jednu hižu a poslal je jednvoga slugu za pl)ostef, ča t'eju si povidat. Najstarja je rekla: "Kabi si m!ene ta kraf z!el, ja bi nim dala harana ze zlatimi rvogi." Ale sestra sridna: "Kabi si m!ene z!el ta kraf, ja bi mu dala jelena ze zliitimi rvogi." Najmlaja je rekla: "Kabi si m!ene ta kraf z!el, ja bi mu porodila sina, ča bi imal na čeli zlati križ!t'." Kat su se zispale, je si je dal kraf preda sebe dozvat. "No, sestre, kako ste se zispale?" "No, gospodin kraf, dobro!" "A ča ste si jedna drugoj povidale?" Najstarja je rekla: "Gospodin kraf, kabi ste si m!ene z!eli, ja bi vam dala harana ze zliitimi rvogi." Sridna je rekla: "Kabi ste si m!ene z!eli, ja bi vam dala jelena ze zliitimi rvogi." Najmlaja je rekla: "Kabi ste si m!ene z!eli, ja bi vam porodila sina, ki bi imal na čeli zlati križlt'." Pa(k) kraf je rekal: "Sada t'u si z!et ovii najmlaju." Tim dvim je dal čuda pin!ez: "Sada vi pojte, po sviti se starajte!" Za kratak hip je kraf narukoval. Ta kraf je imal oš mater a pak je rekal t\[oj materi, da bi ste tu ženu opatri:vali. Ale ta mati je bila na tu negvovu ženu jako jadata. Za par dan, kad je kraf prošal, ona je porodila toga sina a ta je imal na čeli zlati križ. Ta negl)ova mati je mu otpisala, da je porodila takovoga hlapca, ča ni med fudi. Ta kraf je otpisa! tvoj materi, da bi tu ženu zmordovala a s tim dit#om. Pak ta mati toga hlapca je dala f košaru a pušt'ala po vodi a na košaru je napisala, gdo t\[o dite popad!e, neka ga da ziučit. A tu ženu je dala zazidat. T1Jo dite je popal jedan siromaški ribar, s tie košare je ga z!el, a kad je dorasal, je ga dal ziučit. Za sjedam l!et je kraf došal z vojnje a je spravil veliku gošt1nu, da je ur došal z vojnje a je nakruga zazval čuda fUdi a me( d) timi fUdi je bil aj ta negvof sin. Ta je imal ta križ!t' na čeli zav!ezan. Ta kraf je se ga pital: "ča, tl hlapče, čelo zav!ezano nvosiš?" Ta hlapec je rekal: "Imam na čeli jednu batku." Kraf je donjesal miricu orihov. Ta kraf je rekal: "Gdo t'e ovje orihe očitat?" Ta hlapec veli:: "Ja t'u je očltat, dokfen vi pojite za šalku polifke." Hlapec je začel čitat orihe: "Jedna mati je imala tri kt'jere a tje kt'jere je poslala služit a daleko široko v gvoru a tamo je je ostavila. Po( d) tu goru je bil grad a f tl)om gradi je bil kraf a ta kraf je si dal zazvat tje kt'jere a najmlaju je si z!el za že nu." Ta hlapec je rekal tomu krafu: "Ta najmlaja to su moja mati a ta moja mati su zazidana. Gospodin kraf, ja sam vaš sin. Ta vaša mati su dali je zazidat. Takova mati nisu vridna neg va bačvu zatu( t') čavlov a va tu bačvu je dat a dvoli brigvom pušt'at, ča tamo umru." 292
Ča kavština izvan dom ovine
e v
Frelištof• eDobrePole Nova Pre~t .J\• Hlohovec
·-·-·-·~_,-·
J
-·,
~·
•
e Š k a,."
·"""·,
~ovaVes
•\.....,,_,..•
~·
•Poštornja
'·-·~
•
jJ
Bernhardstahle •
Rabensburg ~ •
C,.J ~
Hohenau• Ringelsdorf• Steinabrunn • Roseldorfe Sierndorf •
Drosing•}
• Simonsfeld
. /
•streitdorf •Hatzenbach
.. l
..\
o v a č
( S l
.
Zwerndort• \ ( •....._.
•
• Trumau
•
•$arlija
'
.J&. .\W!'ATISLAVA •
).
. .
.
~·~.,
Parndorf
Novo Selo / .
Mannersdorf
GUnselsdorf •• Teesdorf Schonau •
•
•Hrvatski Grob
·l.
Bruck
l.
.".s
lelezno
'\
•
a
$en kv ice
Malacka
•
'
k
)
•
•
.
~ "Mala Hrvatska" i hrvatska naselja oko nje
.......
• \.
\ Mađarska \ .. D
skupovi hrvatskih sela
D
prostor naseljen Hrvatima
A ta kraf je tl}oj materi tako spravi!. Ta kraf je dal tu ženu odzidat a ta žena je za dva dni umrla. Ta kraf je ju zakopal, a pak skupa su žUi s tlm sinl}om, dokfen nisu umrli. 4.1.2. Poljanci (Baumgarten)
Govori pripadaju ikavski-ekavskom tipu čakavskih govora sjevernoga GradiNapomene se odnose na govor Baumgartena koji govor je najbolji predstavnik Poljanaca. š ća.
293
Čakavska čitanka
Vokalni su izgovori: i, f, e, k (ili je), a, ii, o, zgi (ili yo), u, u te dugo i kratko slo gotvorno f/f. U nenaglašenim slogovima (osobito u riječima stranoga porijekla) mogu sonanti J, f, rrz, � imati slogotvornu funkciju. Naglašeno a (kratkosilaznim akcentom) mož� se produžiti u ii (s uzlaznim tonom: krava, lopata, pored krava, lopata). Vokali ispred sonanta n preuzimaju njegovu nazalnost, pa se na njegovu mjestu ostvaruje samo j: vfgqj (< vfgan). Kao kontinuanta starog nazala *f javlja se a u primjerima: žaja, žajan. Suglasnički se inventar sastoji od zatvornih suglasnika p, b, t, d, f, d; e , č (Z), k, g, od tjesnačnih f, s, z, š, ž, x i od sonanata j (j), l, f, r, m, n, n, v. Suglasnici pokazuju i ove čakavske biljege: fonemi f, d' realiziraju se kao pala talni plozivi, a ne kao afrikate. Fonem d' nadomjestak je sekundarnom skupu *dj: mlad'i, rod]§n, ali saje, meja (j < *dj) ili se javlja kao pojačanje početnomu j: d'u nak (pored junak). Zavokalno j izgovara se kao neslogotvorno j, a zavokalno v izgo vara se kao neslogotvorno y. Na kraju sloga l i v obično se izgovaraju kao neslo gotvorno y: oriiy (< oral "orao"), ali orli, N pl. play (< plav), ali plavi. Fonem x ne izgovara se na apsolutnom kraju: kru (< krux). Glasovni skupovi *stj, *skj daju š'f: liš'fe, daš'fiea, a *zdj, *zgj daju z: mll:.9zane i rjeđe zd: mll:.9zd'ane. Čuva se skup čr (čfno, črivo), a u glagolskim složenicama s iti javljaju se skupovi -jt-, -jd-: dll:.9jt, dzgijdem. Suglasnički skupovi -st, -št (i -zd, -žd) gube na kraju riječi dentalni pio ziv: šjgs, grll:.9s (< *grozd). Na apsolutnom kraju etimološki zvučni šumnici gube zvučnost. Etimološki bezvučni šumnici mogu i u izgovornoj akcenatskoj cjelini ispred zvučnih šumnika koji im slijede postati zvučni. To vrijedi također i za afri kate e, č koji se u takvu položaju izgovaraju zvučno: 3, j. Akcenatski inventar obuhvaća kratkosilazni /"/, dugosilazni rl akcenat i ča kavski akut n. Nenaglašene dužine dolaze u dugom neposrednom zanaglasnom slogu, iza sloga sa silaznim akcentom. Riječi naglašene čakavskim akutom imaju samo tonski naglašenu dužinu. Jednosložne riječi imaju obično silazne intonacije. Višesložne riječi gotovo da ne poznaju naglašenu ultimu, osim ako dotična riječ nije u enklizi. Današnji i nekadašnji naglašeni zatvoreni zadnji slogovi ostvaruju se dugo: brat (< *brat), junak (< *junak). Izuzetak u ovom duženju pokazuju jed nosložni infinitivi: ref, per. Riječi koje svršavaju na -x, koji ispada na kraju riječi, ponašaju se kao da imaju zatvorenu ultimu i taj slog duže: kril (< *krux), ali kruxa. U morfologiji se čuvaju neki stariji oblici. Tako npr. u jednosložnih imenica m. roda u N pl. čuvaju se kratki oblici množine: brigi, kani. U imenica m. i sr. roda čuvaju se različiti padežni morfemi u D, L, I pl. - D: duxuom, mužiem, jajjgm; L: po'--'snigi, na'--'svlti; I: zLz'ieti, zi kzgini. U A pl. stari je padežni nastavak -i (< *-y) sa mo u ovim imenicama m. roda: vlasi, fudi, p!'nezi, inače je -e: m!'še, muže, priige itd. U G pl. imenica m. roda javlja se nastavak -oy!-ey (< -ov/-ev), koji se djelomično jav lja i u imenica ž. roda. Imenice a-deklinacije svršavaju u I sg. na u (< *-9): zi'--'ženu. D, L, I pl. imaju različite nastavke: ženam, na'--'žena, z( ,ženami/ženiimi. Upitna je zamjenica ča (G čega/česa), a njezine složenice glase: zač, pll:.9č, nač; stegnuti oblici upitnih i odnosnih zamjenica glase: ki, ka, kzgi. -
__
294
Čakavština iz van domovine
Polja nei (Baumgarten)
Treće lice množine u prezentu ima iste nastavke -ul-du: ml@lu/ml@lidu. Particip preterita na -vl-vši iščezao je; particip prezenta svršava na -e (< *-~), a u "novih" glagola svršava na -fi, -fa, -fe. Sljedeći tekstovi iz sjevernoga Gradišća (iz DraGburga i Oslipa) snimila je i akcentirala Helene Koschat 1963/64. i s drugim tekstovima objavila u knjizi "Die čakavische Mundart von Baumgarten im Burgenland" (Schriften der Balkankommission, Linguistische Abteilung XXIV/2, Beč 1978). Idući su tekstovi na str. 159-170. GovoRNIK: prvi tekst govorila je Johanna Kanitschar, a drugi Agnes Schumich. GRAFIJSKE NAPOMENE: ' označuje poludužinu; prozodijske cjeline samo su djelomično označene.
4.1.2.1. Dra:Bburg Dra:Bburg (Raspvorak): Vjenčanje KaLsam ja bila mlada - pre-.......-četrdes!et leti - pret pedes!et leti - ko su se dvi sestre vodale, su jimale tuplasti pir. Su bile dvi pvotpp1e pa dva staćlli pa cfigrači. Su šl'i p fl e po d'edne pirovnske, pa su sopeLšli po druge. N o tr tako cfe ta velik pir b1v, va sr!edi. Je bilo ludi, na dvistov, ali ož već, strašno velik pir cfe b1v. Va sr!edi upvodne je bila poruka. Z cfigrači su šli crikfu, a na tratini su pa guslali. Katyu tlli van dvQ!d zis crikfe po poruki, ko su tlli hoL_Jancat na tratini. Onda su tili vino doprimit, pa su tlli junaki tr divv9!ke s1 tancat, 1 ti drugi ki nisu bili na piru. A vino su tlli dllit, 1 dici. No a knvoći su si tlli dvQ!t po vrt~! junaki; prosityu tlli ta vrt~!. Lipo prositi su tlli t!e mlade, da su došli, da-b jimali proŠ:ĆlU, da jlm se-! kvolo potrlo tr se ne-znadu dale odv!es - to znam ož muru - da se 295
Čakavska čitanka
V1]6zu ot Laiboxa tr da im se-! kt]6lo potflo, a ovde - su čuli - da su va V1}6m stani kolar pa kolar'ica tr bi pros'ili za takfo kt]olo da bi se mogli dale vozit. No tf su pa dt]6stali kt]6lo, ta vft�!, i ča p1nies, tr su pros'ili za par kus'ićotJ tii.nca. Onda su t'ili pa d'unaki pa diV119ike vani na dV1]6ri tancat. Se selo-! t'ilo dtJ
Oslip
Oslip (Uzlop): Kako j e prije bilo Na k1ritot] je bilo pfle čuda l'ipče neg je seda. Katymo t'ili s cr'ikfe PtJQ!t se-i t'ilo ur guslat tr su nas t'ili ur na placi spelat. A setrat ni oš knt]6ći nLd'unaka nLdivtJ9!ke kfčmi, no ča-i seda ča? I upratJne nisu - ko sa ni poznat kt]6-i diV119ika! Se va čfntJom dtJ9idu pak se ne travadu kfčmi stat; za ttJ6fle siez gredu kot kakovi stari ur. A mi smo si t'ile d'ačid va krasi, to-i bilo ča lipt]oga, do ranoga. A sa već ni u pt]Qt]noć niednt]oga. No, onda smo si tile našite cujal)ke ublić, skrt]6s hoit bielo, lipo bielo - znate kakfe folmke naštierkane, vako pušaste, da-i t'ilo šušnad za nami - pa čfne fiertuhe, ne biele, čfne fiertuhe a bielu prateš. - Sa-i se čfno, ko da p-šl'i na pt]6griep. Sat Hrvatke kanu za nob!' ludi tr je tako. J unaki su bili po hrvacku, va čižma, samitne laJ.lČe, biele špen3are z d''imenom, lljpe to-i poznad bilo, kt]6-i d'unak. Piera već nisu nos'ili katyan d'a bila. To-i bilo pfle, su t'ili piera d'imat, d'unii.čko ždralo. ___
4.1.3. Dolinci
Tekst iz nešto južnije smještenog područja koje se zove Dolinci ima mnogo je zičnih oznaka koje ga vežu s područjem Poljanci (v. zemljovid, str. 282). Ovdje predočen tekst Dolinaca zapisao je i akcentirao G. Neweklowsky 1964. godine. Objavio ga je u raspravi Die kroatische Dialekte des Burgenlandes und der angrenzenden Gebiete (Schriften der Balkankommission, Linguistische Abteilung XXV, Beč 1 978). Tekst se nalazi na str. 292 i d. GovoRNIK: gospođa K. G. u dobi od 46 godina. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi Stinatz (4.1.4., str. 299). 4.1.3.1. Frankenau (Frankanava)
Priča K' ad je gospodi:n Buog ož na svi:tu ži:v'il zis sv'ietin P'etruon, su putovHi prig edno:ga ve:Iikoga m'osta. k'at su prik t'oga most' a išli, je d'ošla ve:lika t'uča. s'ad je potu:kla s' e. 'onda gospodi:n Buog n'iž ni: r'eka:t], n'ek premišja:vat] je. 'onda v' eli: sv'ieti P'etr da bi ilon edniwdž gospodi:n Buog r'ado nasta:tJ. s' ad je r'eka:tJ 296
Čakavština izvan domovine
gospodl:n Buok t' ako da t'e mu d' ad n'egovu muot'. s' ad je posta:vi\1 svietoga P'etra za gospod'ina. s' at su 'ednuodž bi:li ja:ko gla:dni. su putova:li, su d'ošli va 'ednu h'ižicu. ond'e je 'edna gospodar'ica fa!nke plekla. s'ad in je da:la eda:n št'ikl fa!nka sa:komu. s'at su s ti:m pr'ošli, su se li:po zava:l'ili, su pr'ošli d' aje. d'oidu do 'ednie div'ičice, t'ako ma:le. je b'ižala preda: ni. s'at su pita:li j' e li ur ručeva:la. 'ona je r'ekla "ne:". nie ruče:ne da je va b'ožjoi m'ot'i, va b'ožjo! p'omot'i. s' ad v'eli: gospodi:n Buok svletomu P'etru t'ako "k'o je va b'ožjoi m'ot'i, ti: si Buok. s'at tako da:! tv' oi paj'ux1 t'oi div'ičici da se nara:ni." s'ad je t'ako ta: svieti P'etr da:\) ta: paj'ux t'oi div'ičici t'r je bil) ja:ko ža:lostan, kad uon n'iž ot t'oga ni: ima:\). gospodi:n Buog je nego:v dil) poji:\). s'at su t'ako d'aje putova:li. ond'a su d'ošli do 'ednie k'rčmie. na to:! k'rčmi je bil) eda:n not'ni: čuva:r. da do puonot'i gospodi:n Buog mierka\1 na: to s'elo a po puonot'i je mierka\) čuva:r na d' aje. s' ad je reka:\) gospodi:n Buok svietomu P'etru "s'at tako mora:š ti: do p'o\)not'i p'oit tako mierkad na: to s'elo, a po p'o\)not'i t'e se z'oped d' aje čuvh." s' ad je t'o svieti P'etr uč'ini\). t'ako je d'aje z' opet sv'rši\) neg6:vu sli.t:žbu. s'at su se z'oped d'aje upra:vili. 'onda d'o!dedu na 'edno pasi:št'e. su 'onde pogle:dali 'ukolo, je d'ošla 'edna div'ičica gu:ske pa: st. s'at su t'u div'ičicu pi:ta:li t'ako da č'a 'ona ka:ni: č'a 'ona 'ovde de:la. 'ona je r'ekla da i 'ona posta:\)na na gu:ske mierkat. 'ona t'e mć:ru gu:ske pa:s, a 'onda da t'e gospodi:n Buog z'oped d'aje sk'rbit s t'imi gu:skami. s'at t' ako, 'onda i reka:\) z'oped gospodi:n Buok sv'ietomu P'etru sat t'ako "k'o je ta:ko, 'onda, kat ta: div'ičica pr'oide, 'onda t'ako m'ora:š ti: z' opet p' oit na: te gu:ske mierkat, kat si ti: 6:d mene to s'e naupri:g ziel)." s' ad je b'i\1 svieti P'etr ta:ko tu:žan. je r'eka:\) "ča ja: vo mora:n s'e upra:vit. j' e vo mogu:t'e da vo zna:n s'e upra:vit?" no s' at, k' ad je bi:lo, je mora:\) hoit t'ako p'oit. a gospodi:n Buok se i pod 'eda:n gr:m le:ga\) t'r je za:spa\) t'r je poč' inU\). uon je t' ako to poč' inU\) dobr' o, a sv'ieti P'etr se i va:z ma:rta\) da i b'i\1 do k'osti bete:žan. s'at, k' ad je to bi:lo s' e frpa:!, je d'ošla ta: div'ičica z'oped na:izat, a svieti P'etr je pr'oša\) gospod' inu Bogu t'r se i za: nega le:ga\1 "gospodi:n Buog, ja: ti tv'oj ega Bo: ga z'oped na:izad d' ajen, a ti: d'ai moj'ega Petr'a na!zat! s'at t'emo se z'oped m'inat k'ot smo i p'rže bi:li." 4.1.4. Južno Gradišće (Stinatz)
Govori južnoga Gradišća pripadaju ikavskom tipu čakavštine. Kao predstav nika tih govora uzimamo ovdje govor Stinatza. Vokalizam pokazuje ovaj inventar: i, i, g, e, (i, a, @, o, u, u. Naglašeni vokali a, e, o duže se i obično se ne nalaze na otvorenoj ultimi: briit, godina, sela, požet, ali ipak selO, bosa, kone. Dugi vokali g, @, a javljaju se pod dugim akcentima i u slogovima neporedno prije naglaska. Vokal ! izgovara se u susjedstvu palatalnog suglasnika kao i, a poslije drugih suglasnika često alternira, osobito u nenaglaše nim slogovima s visokim vokalom i prednjega reda (y). U položaju ispred n, n vo kal dobiva nazalni izgovor, pri čemu n nestaje, a palatalni se element realizira kao pogača
297
Čakavska čitanka
j, dok nazalnost preuzima prethodni vokal: kl!:2i (< *kon), vfgijj (< *vrgan). U sva kodnevnom govoru često se stvaraju redukcije i nestajanje vokala. Slogotvorno r dolazi u nenaglašenim slogovima, a u naglašenim slogovima defonologizira se u sekvenciju e + r: mrtaf, ali mertvi. Sonanti m, n, l, ! mogu u nenaglašenim slogo vima, naročito u stranim riječima, dobiti slogotvornu funkciju (bic'ikj). Konsonantizam se sastoji od zatvornih (p, b, t, d, e, f, d; č (t), k, g), tjesnačnih (f, s, z, š, ž) i sonantnih (j/j, l, {, r, m, n, n, v) suglasnika. U suglasničkom sustavu nedostaje x. Hijat koji nastaje njegovim nestajanjem nadomješta se suglasnikom j (kujna, buje < *buxe) ili rjeđe suglasnikom v (suvi). Palatalni dentali f, d' ostvaru ju se kao plozivi (a ne afrikate): vut; cvffje, mlad'i, rd'a, ali se na mjestu starog *dj češće ostvaruje j: žaja ("žeđ"), preja, saje. Glasovni skupovi *s tj, *skj daju š'f (guš'f, kosfš'fe), a *zgj daje zd' (mozdcmy). Karakteristična je zamjena ra > re (rkbiic, rEst) i zadržavanje skupa čr (črešna, čr/eni; čerf, čern). Završno -l može se zadržati na kraju riječi i na kraju sloga (zrfl, telcgn D pl.), a izostaje u m. rodu jednine parti cipa perfekta aktivnog (posija, nosi). Zvučni šumnici gube na apsolutnom kraju svoju zvučnost (griit, ali: grad�je). Akcenatski sustav sastoji se od dva silazna akcenta, kratkog /"/ i dugog rl te od čakavskog akuta rl. Dužine se ostvaruju na neposrednom predakcenatskom slogu na kojemu je jedan od silaznih akcenata: glava, vrgbac. Na ultimi i u jed nosložnim riječima obično je silazni akcenat: k/uč, vode G sg., rebro. Svaki zatvo reni slog (uključujući i one koji su nekoć bili zatvoreni fonemima x i -l (npr. u m. rodu sg. l-participa) ostvaruje se dugo: plt�t, kru(x), upq(l) itd. Što se tiče morfoloških osobitosti, one se poklapaju s onima koje smo naveli uz tekstove sjevernoga Gradišća i Poljanaca (v. 4.1. 1.; 4.1.2.). U ostalim čakavskim naseljima južnoga Gradišća prevladavaju govorne oso bine koje su tipične u govoru naselja Stinatz. One se razlikuju od stinačkoga go vora dvjema pojedinostima: a) čuvanjem slogotvornoga r (vrba), koje se 'r u go voru Stintza defonologiziralo u sekvenciju fonema e + r: verba, kert; b) zatvoreni se slogovi ne dulje: otac, človl'k... nasuprot primjerima u Stinatzu i Hackerbergu gdje je: otac, človik. Ostala naselja pokazuju neke manje bitne osobine koje se u ponuđenim tek stovima lako zapažaju. Naselja Stinatz, Hackerberg, Stegersbach, Heugraben, Ei senhiittl zbog prisutnosti zamjenice ča ubrajamo u čakavska naselja i tekstove iz njihova govora donosimo u ovoj knjizi. Naselja Neuberg, Giittenbach, Rehgraben, Schanschendorf, Hasendorf, Harmisch, Kroatisch Ehrensdorf i St. Kathrein rabe upitnu zamjenicu što, iako u njihovim govorima prevladavaju čakavske osobine. Neke posebnosti u njihovim govorima upozoravaju na prijelaz prema govorima "štoja", koji su tamo stigli s ušća Une s govorima čakavskog timbra. Štokavski utje caji zamjetljivi su više u govorima Harmischa, St. Kathreine i Kroatisch Ehrens dorfa (v. zemljovid, str. 282). Ovdje predstavljene tekstove južnoga Gradišća snimio je, dijalektalno obradio i akcentirao G. Neweklowsky i objavio u knjizi Die kroatischen Dialekte des Bur298
Čakavština izvan domovine
Hrvatice iz Stinjaka u narodnim nošnjama
genlandes und der angrenzenden Gebiete (Schriften der Balkankommission, Linguistische Abteilung XXV, Beč 1978). GovoRNICI: u Stintzu je govorila 1964. gospođa G. u dobi od 54 godine; nije razlikovala u govoru /č/ i /f./. U Stegersbachu tekst je govorila neimenovana žena stara 70 godina, a zapis je učinjen 1973. godine. GRAFIJSKE NAPOMENE: tekstovi su u prozodijskom smislu označeni znakovima koji se upotrebljavaju u Općeslavenskom lingvističkom atlasu (OLA), i to: 'A označuje slog s kratkosilaznim akcentom; A: - označuje slog s dugosilaznim akcentom; A: - označuje slog s dugim uzlaznim akcentom (ili čakavskim akutom); A: - označuje dugi, nenaglašeni slog; A - označuje poludugi nenaglašeni slog; kvačica , ispod zvučnog suglasnika označuje njegov bezvučni izgovor. Grafemom y označen je i kao visoki vokal pre dnjega reda; :): označuje dugo bilabijalno t;~ (a); a označuje reducirani izgovor dotičnog vokala, E označuje srednje otvoreno e, j je neslogotvorno i, x je velarno h, y je velarni zvučni sp irant g.
4.1.4.1. Stinatz (Stinjaki) Seoski poslovi den:'>:šne ča:se 'imaju<J p'avri č'uda hi:g!e nek p'r!e. p'r!e bi:la i žietva č'uda te:ža. s' at smo t'yli 'erš pože:t na rukovieče. d' a smo je t'yli, ko i t'yla g6:dina iz:'>:it, po tri: pu:ta prevra:čat, previs:'>:!e načina:t. d' a smo t'yli snop'e sk'upa spnvla:t, u snop' e vieza:t, k'učice smo t'yli spra:vit. d' a i t'ylo snu6ple tri: taje:dne na p6:li b'yd. d' a smo je t'yli s p6:la domuon doviest, p'ak smo je t'yli s d:pi čel'yt. k'at smo t'yli 'erš iščel'yt, d'a smo t'yli z' opet snop' e sk'upa svieza:t, p' ak smo t'yli mb:t'yt pak ško:fu načina:t. šk6:fiče smo t'yli na kruof, sb:vne krov' e pok'yrat. k' at su j:'>: bi:la 299
Čakavska čitanka
m:S:la, ko su moni:la 'uvik kl:S:se bra:t. t' o mi i bi:lo n:'>:!teže d'ylo, kat mi i ti: moi ot:'>:dz zapovi:d da moru:n po po:Ji kl:'>:se bra:t. a s'ad za:memo vel'yke gr:'>:bJe pa z gr:'>:bJami pogra: bimo. d'a smo t'yli - k'at se i t'yla šen'yca u šeni:čnoi žietvi, šen'ycu smo t'yli pože:t ar s kosuon pokos'yt, domuo svoz'yt, a n'e s moto:ron ar s mo:drešari izmaši:nat, s ruka:mi. žen'e div6:ike smo se t'yle čet'yre sk'upa spra:vit pak smo t'yle maši:n gon'yt. tri: i čet'yri dni: spuolo smo t'yle gon'yt maši:n. j:'>: su ga t'yla vod'e kot M:S:rkiny 'uvig gon'yt maši: n. a s'at č'uda la:gJe žietva nek je p'r!e bi:la. kat t'yla zobe:na žietva do:it, zuop smo t'yli z'opet na rukovieče usta:vit, tri:, čet'yri dni: ubra:čat i:t, previs:S:le načiJna:t. da smo je t'yli z'oped zvieza:t pag domuon svoz'yt. i zuop smo ta:ko s'u s ruka:mi maš'inali ar s d:pi. u sel'y je bi: edu:n človi:k, 6: je ti: ci:l snuob ziet 'u ruke pak si i ti: rduof nasta:vit. na rdov'y je ti: ušv'ykat. švikav:'>: je Fr'ane!. 4. 1 .4.2.
Stegersbach
Iz našega života a uč'ili se ni:smo n'iš. kat smo gt:sko i ni:ško i rva:cko s'e m'išali. da niedno ni:sm'o zn'dli. ta:ko i 'išlo, nu, št'ad zna:mo tr'ohu, ne, pa pi:s'at, tol'iko zna:mo. d'a su z b' abu pa z d'idu d'ilala, bi:rčoft' su d'ilala. ta:ko sirom'dško smo d'ilali, dvi: kr'ave smo im'dli. d'a smo tako kos'it tili, pa prevra:fat u že:tyi pag viez'at, pag mla:t'it smo t'ili. pa smo spa:Ii veJ'e u šta:li. d'a su se žen'ila, mla:d'a, su bi:la 'oxcen jo:a2 st'ara. ll:po je na pi:r'u bi:lo. dva:pu:t smo se pi:r'ili; k'at smo se zapi:s'ali, ond'a smo z'oped oš pi:r im'ali fa:in. smo k'uaricu m'dli. ja:ko ll:po i bilo. dr'uyoya da:na do p'odne smo se pi:r'ili. u cri:kyi i s'e po rva:cku bilo. mi: smo pop'a mdli hrva:ckoya, s'e i po rva:cku bi:lo, s'e. na fa:šiku smo t'ili tako na pa:P proit. d'ojutra smo t'ili na pa:l'u biti. smo se t' ili nap'it fa:in pa ta:ncat. p'r!e je hoid v'eselo bi:lo, kat po hrva:cku s'e bi:lo, zna:te. l'ipši tro:xt4 smo dr'ugi m'dli. ta:ko k'ik!e pa plu:ze5 smo m'dli, t'ako na fo:Jtn,6 pa št'ivJare smo c'ui m'dli. na gJa:v'i neg ru:w'ac smo m'dli. mu:ži sta ta:ko n'dko bi:li ub'učeni, č'ižme sta m'dli i fiertuk sta m'dli, da, bi:le g'afe sta m'dli, p'rJe, a kod m' ene ved ni: bi:lo, kod m' ene je geve:inl? bilo. sad ni: hrva:cko, n'iš, ar s'e ni:ško. sl'amne krov'e smo m'dli, d'oma smo m'dli, d'a smo pogor'ili, ne, udr'ilo je. s'e i pogor'ilo č' a i sl'dma bi:la. da sta mu:ži t' ili u bl' atu trJ'ati tie ž'upife, ne, pa da sta t' ili je go:ri vti:fi, žen'e sta tili poma:g'at. ja: su mor'ala kr'ave gon'id bos' a u že:tvi, kon'e n' e, kr'ave su gon'ila bos' a. drive:ni pl'uk smo m'dli, t' o je d'ida d'rža. ja: ni:sa:m pra:vala pl'ug d'ržat. na k6:li smo si:no voz'ili, pšen'icu, h'rš tako nakla:d'at tili, kat su tako div'ička bi:la. 1 2 3
4
5 6
7
njem. Wirtschaft, gospodarstvo njem. achtzehnt Jahre, osamdesetogodišnja njem. Ball, ples njem. Tracht, nošnja njem. Blusen, haljetke njem. Falten, nabori njem. gewohnlich, obično
300
Čakavština izvan domovine
4.2. Čakavština u Sjedinjenim Američkim Državama
4.2.1. Primjeri američkog hrvatskog u govoru čakavskih ispitanika
Tekst je uzet iz rada Dunje Jutronić ''Američki, engleski i hrvatski (čakavski dijalekt) u kontaktu" (Čakavska rič l , 1973, 94-97). Autorica se u ovom radu nije bavila naglašavanjem, pa tekst nije akcentiran. GovoRNICI: tekst I. ispričao je Roko rođen je 1 89 1 . u Salima na Dugom otoku odakle su i njegovi roditelji. Uspio je sačuvati svoj čakavski dijalekt vrlo dobro. Govorio je sporo ali prilično tečno. Tekst II. govorila je Katarina Petešić, rođena u Puntu na otoku Krku 1 899. Došla je u Ameriku 1926. GRAFIJSKE NAPOMENE: tekstovi su pisani grafijom kakva se rabi u hrvatskom (i engleskom) standardnom jeziku.
I. Najpri san doša na tri otubra u Novjork. Na pet otubra san iša vanka i nisan se v ratija natrag na brod. Osta san u Jamerike. Brod je iša a ja san osta i gotovo. [Gdje ste živjeli?] U Novi Džersi, Hoboken. Onda ja san ima brata ovdeka, jedno ga ča je bi pri u Ameriki pa san stavi u deset novina, deset šteti 1 u novine da tražin brata toga i toga po imenu. Nisan zna di je. Unda mi se nakon toliko vremena ja vi iz Verdžinije, Norfolk, Verdžinija. Onda san jedan put poša ga iskat, pa san ga naša i onda je, ni ima rabote i doša s manon u Hobokin i osta je tri miseca s ma non i naza u Verdžiniju. Onda se oženi, tamo ka se oženi za jenu šta je imala veli ku farmu ali ona je bila slaba a on je bi u polis forsF a onda se nije smilo piti viski a on je zarobljeva veliku visku pa u karu su se vozili, vozili u karu četiri o njih i ni ki lopovi su pasali i pi, pi, i ubili ga. Onda u Ameriku ... to su zvali proibišjun, ča su zvali proibišjun3 za viski i onda su ga ubili i zakopali, di mu je grob i sve i posli gotovo. To ti je u Verdžiniji, Norfolk bilo. [Da li ste govorili engleski kad ste doš li?] Malo. Razumi san nešto zašto san naviga po Ingleškoj pa san uza čuti po neku rič san zna, ali ka i ti kad si došla šta si znala? Ali da je bilo poći u školu kad san doša jednu godinu onda oraj4 ali meni je treba za živit ne školu kad san doša. [A di ste radili?] Radi san osamnaesti dan kako san doša, san zarabota na Lakavani rajrod5 u Hobokin. Lakavana je veliki raj rod, to su ona dva koja su u Džorze Siti6 1
2
3 4 5
6
state, država police force, policija prohibition, prohibicija all right, u redu Lackawanna railroad, L. željeznici Jersey City
301
Čakavska čitanka
i Hobokin. Sve jedan štet, sve Novi Džorzi. Onda san ondeka rabota a dosta vre mena, onda san učini damidž.1 Ja san tu rabota. Pa me jestavi pokraj broda jed noga pa onaj kar2 kako je, boti3 pasaju pa rok vode ... mareta pa je kar čapa brod pa prevalilo se i ja san zgubi rabotu, pa san zgubi rabotu, san poša u Persiveniju.4 Najpri san poša prvi put u Persiveniju u Harizburg san bi kod tete. Ja san ima jed nu tetku ovde. Pa san se zarabota tu u Bethlehem štii.S Pa najpri se nenajede veli ki deprešjun, nije bilo rabote nigdi. Ja san poša nazad u Hobokin, tamo san opeta ništo rabota na ešorma, malo ovo malo ono. Znaš šta je ešorma? Kad brodi skrci vaju i ukrcivaju, oni ljudi kad brodi dojdu pa sva ona kara, onda šormani6 kod nas se zovu fakini. Onda san ču da se otvorilo tu jopet rabote onda san doša tu i uša san unutra i ono mi je dalo rabotu. [Koliko djece imate?] Onoga i jenoga bojsa7 a boj s ima četiri bojsa, četiri sina. Moj sin ima četiri sina. Il.
[Gdje stanujete?] Six seventy naj. Saut Fron(t) štrit, Pensilvenija. [Kad ste rođe ni?] Ejtin najdi najn, Punat otok Krk. Moj otac isto na Punat otok Krk i mama. Ja san došla u Ameriku dvadeseta agusta najtin tventi najn. [Jeste li išli u školu?] Je, šest u Jugoslaviji na Punat, otok Krk. [Imate li djece?] Ja. Dva. Moja kćerka ima če trdeset godina. Ona se rodila u Nju Jork. On se rodij a u Hobokin, Nju Džorzi. On je trideset i devet. Ja sam došla simo dvadeset i devete, u Novi Jork, ju no8• Onda san došla ove, si,9 onda san bila tu osan miseci. Tu san bila došla u Štilton. Onda san bila tu osan miseci, onda mi je muž umra i ja san bila u drugom stanju z moju čerku. Onda san išla tamo u Nju Jork kod moga strica. Onda sam išla tamo. On da sam imela tamo moju čer. Onda san se opeta oženila za toga Andžela Petešića. Bili smo deset godina u Hobokin, Nju Džorzi. On je tamo živija prija, ju no, onda smo tamo živili deset godina. A tamo je moj sin rojen po njem, on je po njem. Fe ni je po prvomu. Onda kad smo bili deset godina smo bili u Nju Džorzi onda moj muž ... tamo je bila slaba radnja, znaš deprešjun, onda smo se muvali10 va Štiltonu. Onda smo sada tu već trideset godina, si, trideset godina smo tu ...
1 2
3
4 5 6 7
8
9 10
damage, šteta car, auto boats, brodovi Pennsylvania Bethlehem steel, tvornica čelika shoreman boy, sin you know, znaš see, vidiš tC? move, premjestili
302
v.
VČAKAVSKO NARJEČJE u CAKAVSKOM PJESNIST VU
Vrlo rano, već od prvih hrvatskih pisanih spomenika prisutan je čakavski izraz u poetskoj funkciji. Bilo je prigodice pojedinačnih zapisa u glagoljičkim na božnim i ćiriličkim knjigama.1 Prvi sačuvani hrvatski stihovi bili su uklesani u kamen. Uklesao ih je godine 1184. prvi po imenu poznati hrvatski autor i majstor Radonja na Povaljskom pragu.2 Prvi čakavski pasionski igrokazi izvodili su se na popločanim mjestima ispred crkava i na trgovima. Mnogi natpisi bili su uklesani na starohrvatskim crkvama i ugrebeni na freskama, osobito po Istri i kvarnerskim otocima. Prva čakavska pjesmarica bila je ona u Pariškom kodeksu iz 1380,3 a spjevali su je nepoznati čakavski pjesnici mnogo prije pojave M. Marulića. Ostalo sred njovjekovno pjesništvo,4 različiti kanconali,5 prvi putopisi,6 kao što je Ribanje i ribarsko prigovaranje P. Hektorovića, prva hrvatska drama/ kao što je Robinja Hanibala Lucića, ili prvi hrvatski roman,8 kao što su Planine P. Zoranića, prve zapisane narodne pjesme,9 osobito bugarštice koje je zapisao Petar Hektorović u Ribanju... i Ruggera Patienza 10 od štokavskoikavskih moliških Hrvata u južnoj Italiji upozoravaju na tu produkciju zapisanu na čakavskom kad je on imao sta tus književnoga jezika. Ovima valja pribrojiti Vrančićev Rječnik11 iz 1595., Lek cionar Bernardina Drivodilića,12 neka djela B. Kašića 13 koja pokazuju bogatstvo čakavske literarne produkcije. 1
V. Putanec, "Zapis žakna Jurja u Novakovom misalu", Riječka revija 2, Rijeka 19531 127-130. I. Ostojić, Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braču, Split 1934. 109 str.; V. Corović, "Povaljski natpis na Braču", Južnoslovenski filolog 2,Beograd 1921,123-126; "Obljetnica Povaljske listine i Praga (1184-1984)", Brački zbornik 15, Supetar 1987. Danas se Prag nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. 3 Dragica Malić, "Jezik najstarije hrvatske pjesmarice", Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva l, Zagreb 1972, 132 str. 4 I. Pederin, "Začinjavci", štioci i pregaoci, Zagreb 1977,str. 384. 5 E. Hercigonja, Srednjovjekovna književnost 2,Zagreb 1975, 482 str. 6 P. Hektorović, "Ribanje i ribarsko prigovaranje", Stari pisci hrvatski 6,Zagreb 1874, str. 1-49. 7 H. Lucić, "Robinja", Stari pisci hrvatski 7, Zagreb 1874,str. 225-259. 8 P. Zoranić, "Planine", Stari pisci hrvatski 16,Zagreb 1888,str. 1-95. 9 Hektorović, ibidem. 10 R. de Patienza u epu Bolzino, spj evanom u čast napuljske kraljice Isabelle de Balzo za posjeta Gioii del Colle 1494. godine. V. rad P. $imunović, "Š klavunske naseobine u južnoj Italiji i naša prva zapisa na bugarštica", Narodna umjetnost 21, 1984,53-69. ll F. Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venecija 1595. 12 Lekcionar Bernardina Drivodilića. V. P. Šimunović, "Bernardin Drivodilić. Petstota obljetnica smr ti", Brački zbornik 20,2001, 161-167. 13 B. Cassius, Način kratki za činiti molitvu pametju, Rim 1613.; isti, Ritual rimski istomačen slovinski, Rim 1604. i dr.
305
Čakavska čitanka
Takve jezične prilike održale su se manje-više sve do Ilirskog preporoda do sre dine XIX. stoljeća. Gotovo stoljeće nakon toga nisu ni čakavski ni kajkavski pje snici imali prilike pisati i objavljivati na svojima do tada književnim jezicima. U takvim prilikama razumljivo je po sebi s kojim su oduševljenjem čakavci do čekali godine 1934. prvu Antologiju nove čakavske poezije koju su sastavili l. Jele nović i H. Petris. Ta je antologija bila više zbirka pjesama na suvremenim čakav skim idiomima pojedinih autora nego izbor iz čakavske poezije. Akcentuacija nije potpuna ni potpuno pouzdana. Od tada je izišlo stotinjak i više knjiga na suvremenim čakavskim idiomima. Više od polovice te produkcije čini lirika. Velik broj izdanja na današnjim čakavskim govorima nije akcentiran i mno gi su autori svjesno čakavska obilježja podvrgavali ortografskim i gramatičkim normama hrvatskoga standardnoga jezika. Nažalost mnogi književni tekstovi na čakavskim idiomima nisu objavljeni na zadovoljavajući način. Ritmičke mogućnosti čakavske rečenice, mnoge izra žajne mogućnosti u kvantiteti glasova, intonacije, boja zvuka, intenzitet, tonski odnosi, izgovor vokala i pojedinih specifičnih čakavskih konsonanata u izdanji ma pjesničkih tekstova nisu ni dovoljno ni dosljedno prezentirani. Katkad se to opravdava navodnim izlaženjem u susret boljem razumijevanju teksta pa se tekst u grafijskom, glasovnom i prozodijskom smislu prilagođuje književnojezičnom standardu, a katkad su to tiskarske teškoće u predočavanju odgovarajućih dija lektalnih znakova. Takva djela jedva tkogod, osim autora, može doživjeti u svojoj izražajnoj, a onda i u umjetničkoj, punini. Ona su poput libreta, kojima mi, kao što kaže V. Nazor, moramo pridodati glazbu, akcenat, koji B. Kašić s pravom zo ve anima vacis. Razlog je tomu što još nije valjano započelo istraživanje jezičnih i stilističkih osobitosti modernoga čakavskog pjesništva. V. Nazor, jedan od najboljih predstavnika novije čakavske lirike, smatra kako je važno u toj lirici sačuvati vlastitu jezičnu normu i milje koji određuje zavičaj ne odnose pjesnika spram jezičnostilističkih osobitosti. Ako tu poeziju ne zapi šema grafemima koji dočaravaju boju i obilježimo akcentima koji joj daju melo diju, nećemo biti u stanju provesti poetsku analizu, jer naš doživljaj pjesme neće biti potpun. Zbog toga smo se trudili da predstavljene pjesme, kad god je to bilo mogu će, čitaju sami autori, da nakon pročitane pjesme koju smo dijalektalno zabilježi li i akcentirali sami ponovno pročitamo autoru, koji je to naše čitanje ovjerio. To, naravno, nije bilo moguće za neke najznačajnije pjesnike koji su, kad sam bilježio ovu poeziju, već bili mrtvi: Vladimir Nazor (1876-1949), Drago Gervais (19041957), Mate Balota (1889-1963), ali sam njihove pjesme snimio u mjestima čijim su idiomom pisane. Pjesme čakavskih pjesnika poredane su dijalektalnim krite rijima: a) iz dalmatinskog ikavskog prostora; b) iz ikavko-ekavskog prostora; e) sa ekavskoga područja i d) sa istarskog područja. 306
Cakavsko
narječje
u čakavskom pjesništvu
5.1. Pjesnici iz ikavskog dalmatinskog područja
5.1.1. Marin Franičević Rođen 1911. u Vrisniku na Hvaru, a umro 1990. u Zagrebu. Stihove je za ovu priliku odabrao P. Šimunović, a govorio ih je autor. P. Šimunović ih je zapisao, akcentirao i dijalekatski priredio te ih sam pročitao autoru radi ovjere zapisa. Za ovaj govor usporedi tekstove s otoka Hvara 1.1., posebno 1.1.3. GRAFIJSKE NAPOMENE: vidi tekstove s otoka Hvara. Za leksik s otoka Hvara vidi napomene uz tekstove s otoka Hvara (1.1., 1.1.3.).
Svako god!šće vr(>ćomo...__;;e tako Svako godl'šće, Ka(d) čv9rčak začvarči po.__...maslinoh LbOrih, kaLpo._..Jkrapoh procvate žuk Lvrls zav01i(J po.__...varsih, jed(Jn po__jed(Jn vr(Jćomo_Je tako, daJe.__...nasarčemo sunca Lmora Lvona o(d)Jm!ja, zimurada Lkaduje izyvih sirih griž i_jarfzenl'ce naLkojon_Je stotine godišć lom idu naši d!di Loci. {_pnda, kaLpošmedu old(Jvat konobe, pri nego zaklapju parve meške, othodimo kakoJmo Ldošli, svaki svojin puten za.__...kruhon. Svako godl'šće vr(Jćomo_Je tako pri nego kaloberi nabubridu po.__...plažoh Lgrožje pošme zabuhUvot. {_jlvik )'sto: Is.__...konola gledamo crikvicu na.__...bardu 307
Čakavska čitanka
i_sml st(Jri čepr'iš kraj kampanela, onda pr'id noć kalJve utihne, punim pars'ima usarknemo d(!h našega škoja. ___
___
Tako pas(Jje vrime iz.._d(!na fL_don, judi prohOdu be(z)Jmiha Lk(!nta s(!mo d'igod zasvitlldu oči Lzubi zaškripju Lko da u ri'ima ništo zrlje ... ___ ___
Svako god'išče tako. A.__pnda kat pošmu old(Jvat konobe pri nego zaklapju parve meške othOdimo kako._Jmo Ldošli svaki svojin put�n za kruhan.
Mat sinu ča....__.,gre puLAmerik ... Sl1)ko, hOd zbogon, bfla._ji sr'ića Lblagoslovjeno._ji mliko kojCJi s'iso. Bud mi dobar t.{__daleken svitu, 'imaj pomriu od života, Lvr(JLmue doma sr'ićan Lkuntenat. ___
___
Sine, j(}Jan._je karv(Jvin žuj'ima odgoj'ila Lkol'ike noći na(dLtobon učin'ila stO putih Lgl(Jdna Lž?dna u nevoji uuzami. AJUi meni razgovor bi Lmilošća moja ka(dULje brat po žurn(!to(h) hodi, bOlesnu me privarćo. uad kad___greš za._Jvojon sr'ićon, z(J me ne m'isli, j9Ju._Je pasat Lt__mariin, s(!mo nek4_yi ti dobro Lzdravo. ___
___
___
___
___
___
Hod zbOgon, bila._ji sr'ića ... 308
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
Dv<), tri puta na..._g_, od'išće dohodidu listi Dv(J tri puta na_____god'išće dojde pošćer priLkuću LJionese liste l{___m _ odrin, širokin kuv?rtan sa. puno bul Uimbrih. __
To piše brat iz__Los Molinosa l'li Santa Fea da je, fala...._,B ogu, dobro Lzdravo, da...._, jeJl!)na isparila lino LdaJu...._, cžne frementunu str!)šno pale Lt?ško...._,je d9ć doJolda. Da__jclJi u...._,Bonezajeru ma...._,ni nikoga vidi od...._,naših. (Svak gr? za._}vojin poslan, saue slje šenlca i_rabOto._}e po...._, vazdon. ) A...._,m!)li Fetrov neka još ne...._, dohOdi, neka čeko dCLbude bOje Lmane nevoje, jerJ?žat.Je živOt pijuna uvik, a...._,navllš danas l{___v_ e pasje dneve. ___
Tetl{____Lucl)u da...._,ni vl'di od!)vno, CLbarba...._,Luka dobro, sina...._, je stavi u...._, Ruzarij nvkulu, a.__pna starl)a...._,mu._}e od!)la za__jednega iz__Mllta. Lna...._, kraju svih pozdravl)e sarčeno L puno, spoml'fzeJe ditinstva Lž9Lmu__je dCLveć nikad neće vidit škoja, jer:_je.__pslabi L puno ostari, uvik UJabOti Luvik !{____brizi, Lda...._,ni daleko oc{_greba ... Dv(J tri puta na_____godl'šće d9jde pošćer priLkuću Ldonese liste l{___m _ odrin, širokin kuv?rtan sa._JJuno buZ Ltimbrih.
309
Čakavska čitanka
Masline po..__,škoj'ima 6 masline po._rač'ićih L poJkrlpih Uuž'ićih,
ispo(d)Jelih poJom'iloh, o masline po._.dočl'ćih, ' LPo._. pojih, UJtinima, L poJkrapoh L po._rapoh, sve masline poJkoj'ima. 6 rasline u___lipot'i,
u._ravn'icoh LPrLb(Jndoh, u"__Jtarin'i, u_ . .mekotl', u._Justoć'i iJlJl(Jdu, nasrl'd r(Jvni LuJmričju, u._. pustofi Lu._.vrisju Lna"__Juncu Lu._.hl(Jdu. 6 varhOvci izl'deni, jedre gr(Jne savijene, m(Jli garmi izgrl'zeni, vela stabla po._. pojima, o gropl've, izgarbjene, nakrivjene, izgarčene, sve masline poJkojl'ma.
Islčene, osušene, ml(Jdo lišće na_ . .mul'ima, 1 ogoljene, zapušćene; krlpost uja, sn(Jga vina. čvarči, pišći, popucuje; g(Jsi, d'imi zadušuje zelen drfvo is._.komina. 6 grevaste Lčvoraste,
suhe ž'ile izd'ilone, izlomjene Lgropaste, krive gr(Jne naL put'ima, škojarl'ce uastovke, m(Jle, vele uastovke sve masline poJkoj'ima. 1
Izdanci na granama, koje valja odstraniti.
310
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
Govor�ne Mikule Triidnega svrhu___..škojih Kako žigont na'-"tilrnu iz'-"biguncen vina u'-"zubih, ali kako mac'ić is'-"mič'ićen masta poL pazuhon (Jako centaur na'-"ravn'ici okićen rilton (__bušl.non stoji Mikula Trudni poLk(.kon navac,Šćarbl.ne, malo ponaćen (__ gledo ni(zLškoje ... Koslći prilićodu oLsmriča dQ._Jupl.ne, m1rlice po'-" gluhqčl.ma L__plavl.čice po'-"puvcih otymokve. SunceJe nazazrllo prl.ko Blokova l)ll(>di od'-"m�j Lgomil lizu prlk . o lazih. Vapori promlčedu konqllma, škune (__bracere dvl.žu jldra u'-"p(>rtih. Nind1r daleko jedna m�ška kad-i-kad rebumb(> obo'-"dno oLk(>ce. Von(> mravinac. Gledo Mikula poja, laze, (__masline, (__kalobere, (__ gomlle, (__meje, iJkrape, LJape. Išqje gl(>vu izdllonu od'-" gromače is'-"p�t, š�st batudih ml(>ta ali taj�nte, a'-"ruke kako grevi oLčešml.ne stiskodu k(>cu. Stoji Mikula ko da'-" je-.Jzr�so i(zLšćarbl.ne (__gledo pQ..._,škojih (__ko da'-" po'-"nemu mr(>vi llzu. četardes�t godišć'-"je tako svake jematve UJazblišće navac,Šćarbl.ne isJ<(>con na'-"šk1nih, ma'-"četardes�t godišć'-" je prohod1, a'-"ni gledo nic poja. Četardes�t godišć'-"je pasqvo prl.ko Šćarbl.ne misleć na'-"mace (__pribarške, naJparte (__vrid'ice, na'-"dižve, šešule LJama pod-...Joz(>n, ča'-"dica targajuć ostavlju kad'-"ni nega. Četardes�t godišć'-" je misli na'-"trude (__nevoje (__na'-"dku, Isto kako'-"je četardes�t godišć prohlamo poJoš(>lih, ali icvidrijolon na'-"škr1nih u'-"žunu. Četardes�t godišć u'-"jedn(>n l.ston jaketi u'-"crikvu hodi (__dku odg(>jQ UJtr(lhU bOžjen LJr(lmu jusk�n. PrimalićaJe rqjala po'-"škojlma, a'-"u'-"Mikuli k(>r tqrnula Lfamahuvo žešće iz'-"maškinon po'-"grotamu, nikad n(>IJkle mr(>va ugazi. Ll.ta dohodlli (__prohodlli, sunce plandalo po'-" pojima (__ml.stima, q___Mikula klapo (__priklapuvo pQ..._,starinl., oLumučeć počiv(> pod'-"b(>ltih LJul<)rih. Dohodlle jematve svitle (__dobre (__unišale vane masta (__vr1sa u'-"ml.sta. Četardeset jematov! Lpot�že Mikula istu st(>ru k(>cu ča'-"mu'-" je jOš pokojan did bi kupi naJV�tega Roka u'-"Pajlzu. Četardes�t jematov tuče is'-"m�škon po'-"grozdl.ma (__čehll jima (iUšqje mihe od'-" jednega skonsa. Lkro(zLsva t(> godlšća lstoJu ovako prolićali koslći (__dvkale plavl.čice, isto ovako von(> zimur(>d (__kaduja, mayl.kad još Mikula ni ferm(>v(> navac,Šćarbl.ne. Vl(>si jesu pomalo od-...JI.ta do-...JI.ta sirlli (__p�sLje bila pomalo sve mana, ma'-"Mikula ni im(> kad to ošervat, ni obo'-"ten pensat. Kad'-"bi u'-"ovil štajun vidi da'-" je-...Jišće počelo žutlt (__čele oblićat okolo vr!sa reko'-"bi s(>m sobon, već ni llta dQ..._,dollta, (__nlt(__mu'-"je bllo ž(>l n(__dr(>go. A'-"ko'-"zno b(__bi Ultos ferm(> da'-"mu'-"se'-"ni dogodllo ono ča'-"se dogodllo. Skallna'-" je bila, ZaJeĆ pravo, veća, ma'-"Mikula'-"se svako godl.šće uzo'-"ne uspl.no. Odma'-" ga'-" je ništa žl.gnulo kako'-"da'-" ga'-" je sajeta kro(zLs<;>rce sajetala, ali nik(> hudobl.na šćileton pasala. Obezn(>nLse, stavi k(>cu na'-"skallnu (__ćuti da'-"se'-" gorčina u'-"nemu kupi kako feca. St(>'-"je navac,Šćarbl.ne iš(> k(>cu opet naJame (__progovori parvi put u'-"četardes�t godišć: "Pasala div(>jka v�nce, nLveć UJOgu ilja, ne!" Onda'-" je odišota odnikud iz'-"dubin� niki jld intr(> LJazl(__se nad'-"nin, mq___nLga fund(>. ČaJU'-"mu žešće oči svitllle LP�SLSe stiskala, ko da'-"je r�so veći nat Šćarbl.non i iz nega su progovorili Svi MikUle i Mati.]" i, SVI Stlp . oni i Antl.ći. ....._.".,
.._...
..__..,
'-'
"--"
.._..,
311
Čakavska čitanka
5.1.2. Stjepan Pulišelić Rođen 1910. u Škripu na Braču, a umro 1998. u Zagrebu. Stihove je za ovu priliku govorio autor. P. Šimunović je odabrao pjesme, zapisao, akcentirao i dijalektalno uredio. Tako zapisane pročitao ih je autoru radi ovjere točnosti zapisa. Za ovaj govor usporedi tekstove s otoka Brača (1.0.1., 1.0.8.), također i za dijalekatne i grafijske osobitosti. Za brački leksik v. napomenu uz tekstove s otoka Brača (1.0.).
Na.___,pliši Uz..._mušni lavur Nevoju trp~ć Trud,__mu bidnen NfuJavur PruLmu vrb~ć Patak net~k Sažunon b9b Tu/Usna z9b Cvit Cipirit Lzeboj debul A,__če more Škrt4._je šit PliUe pllš Tuče__je reful Lprži kris A,_jn i...Jliije Oštri oruje Dupero brus A,__be(z) šperonce U.__giisti bus Lboji kus
312
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
Velo šuša Šuša napala Do'-"'zolne kapje Vodu isp'ila Do'-"z' olrieg lista Zelen izlla Sve deštrigala Utemezl'la Jedino č? Suhar ostala SuhaJu justa PojaJu pusta Zemja koJprga Provo�e kvrga Zgorlla trava Zgor'ila rOž Ko.__da�e po OLžerov DOž
Starčić na tovarčlću Mršavi tovarč'ić Pene se uz rač'ić Na njemu jaše starč'ić Poteže kozu za konoč'ić Za tflma ovca Zastajkuje Poblekuje Osvrće se I gledo Gr? za nijn Janč'ić
313
Čakavska čitanka
Nona i kud'ija Iz dona U don Mojii bi nona Kad prišnl'jega posla Nfjemala Na jerulu Il trup Sela O pos kudlj' u Zadila Przgnula š'iju Vreteno Vrtl'la I prela Nfizuzimala Ni svetu nedl'ju Ter druge svece I svet'ice I ostale blojdone Ona bi u sve te done O pos kudl'ju Zadila Na jerulu Il trup Sela Prlgnula šl'ju Vreteno Vrt'ila I prela A kad bi svršl'la Prest Vazela bi jagle Drveni kanet I preju Ter nastavila Plest I tako je vazda sad prela Sad plela I vela I vela 314
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
Sprovod Zv(Jn veli breco Selo trudno jeca Plač se prka m'ista Zvukon zvona mišo Jugo plač raznišo U sprovod se dugi Cilo selo slije I u kopošontu Nad rupa n od greba U kluko savije Nad kasllon crnin Siroč'ići plaču: Mi ne domo ćaću Da ga u gr�b stavu" "
Do neb�s se čuje Da i cabla paro Kako d'ica plaču: "Mi ne domo ćaću Noste doma ćaću" Cilo selo jeca A zvon veli breco
315
Čakavska čitanka
5.1.3. Drago Ivanišević Rođen
1907. u Trstu, umro 1981. u Zagrebu. Pjesme je za ovu priliku govorio autor. P. Šimunović ih je zapisao, akcentuirao, dijalektalno uredio. Priređeni je tekst pročitao autoru radi točne ovjere zapisa. Govor ovih pjesama jest govor primorskih Poljica (od Splita do Omiša) i govor staroga Splita. Taj je govor počet kom XX. stoljeća autor naučio od svojih roditelja u Trstu, a oni potječu iz Donjih Poljica. Poslije je usvojio dijalekt starih splitskih težaka koji su obrađivali svoje njive u Splitskom polju. To je bio govor autorova djetinjstva. Akcenatski sustav je klasični čakavski od tri akcenta (", ", -) južnoga tipa. Zanaglasne dužine pokratile su se. Pod izvjesnim su utjecajem novoštokavskih dužina a katkad i pod utjecajem štokavskih uzlaznih akcenata. Za ovaj govor usporedi tekstove iz Splita (1.6.) s dijalektalnim i grafijskim napomenama. Za leksik Poljica konzultirati monografiju F. Ivanišević, "Poljica", ZNŽO 8 (1903), 183-336; 9 (1904), 23-144, 191-326; 10 (1905), 11-111, 181-307.
Jubav Ka._jaJanJi'mce stavila u,__pl'dra, tako........-me peče, tako........-me žiga jubav moja. BollJne, boli, kaJv"L-me izbOli svin dračan ovega svita. Lgren po__julican, po._jvorl'man obavita iLJoblak pun tišine, ma........-ponosnlja o(dLgriina l{__prollće.
Gremo mi puntar'i Mevimenton, mevaklon lšćen svoju mladost propetu. Ovod dl' još reste dldov bor. (TakoJan voli ovi bor, a._jako___;an lako otl'ša i{_yvft!) Ka tuji n gledan dldov bOr. Ostari o(d)Junca, mraza, vl'tra, bor, d'idov bOr, sada tuji bOr, i_)šćen svoju mladost propetu . .L_ka(dUujen slaki ča i.__ypružin ruku, smije........-mi.__ye tuja divojka. 316
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
Maslina Na__jusnarui lita plvala ka(dUeJi'lnce svojon zlnicon Malo, a,_,i)ndauu došli šijunl Lvlšali._ju krpe krupe i._jnlga po.._Jvojin granan. Na._)vojoruu kori ostali prsti o(dLdid Lbab, sivi prsti puni maovine mlsečine L pota.
Divojka Prizlovojna, jednega jutra, llti, vadeć vodu iuustirne spazila__)e navfj punega sića sidu vlas. Vazela._je ogledalo L pomjivo..._}e !{_,_nemu pogledala. Zadrćala__je ka prut. Kro(z)Juze__je vidila dva čfna joka. Širlla..._}u..._}e Lnestajala, žbandana, dva čfna jldra u,_peveri. Ni ni_rfči izjustlla, ni ni.Jlzdahnula, ma__je vebi rekla: "Prokleti rat". Odondaue uvik začudi ka(dLjon'-n ' lko reče da'-'je__)ipa Lmlada. Odi'mdar svaki dan zaudobi zall't đeranije na' b ' alaturi. Gluvoća noći Lnezina__je gluvoća. Jerbo'-'j e cila jedna vela noć u'-n ' on.
Mlada udov'ica Osuš'ileJI{_,_jorue joči, ma'-'plaUon klija i(z)Jvakog dila tila. Ka(dUeže, noću, čuje negov disaj u'-'disanu diteta do...e.J be. NepomEna, razgovara u..._}ebi L.fzin do' z' ore. Bili mrtac cblleg zida Lnon, nauznak. Ka(dLzora počme tal'}kin, ka lupeškin noktlman rastvarat noć, nl'ko ka'-'da'-'jon . Vit, nagrće stine po._Jilomen tilu. Izubijana, gre ccilon tOn gomllon stin meU.._} daleka o(d)Jvega, o(d)Jvačega. Tiiko od'-'zore čeka dq_jon'-'korut noći sakrije korUt dana. Lne' 'pogleda dite. Zariij diteta, samo zaraj diteta žive maJa Lne' 'pogleda. Ka(dLbLga'-'pogledala, zajaukala'-'bi tako, da'-'bLzemja zadrćala. Tega__je straj, straši._}e svojega glasa, zato jema pomnu da__jonJomlla stin, ka kabanica, ne..._}puzne Lne, Lmuči. Trpi zaraj svojega tila, ka obruči o(dLbačve u' 'kojoY!_)e mlado vino, Lmuči. Lmuči. 317
Čakavska čitanka
Ka brašenica kruva l.Lkopani Trepeće pliimik o(dLčetiri sviće nil'--'nebu o(dLkomore. Leži Marija Špacakaminova u'--' kas'ilu. - Ka brašenica kruva u'--' kopilni - šiipje i__, zlamenuje..._}e do'--'mene Kanarinac. Mater, ka Ujora Lucija Špacakaminova, potijo plače u'--' kantunu. - Đirlandl{_je danila najmenica paran Pill'pa - kažije i{_.juvo špacakaminu konšif}ka Pani i_ykr'iće glavu prama'--' kantunu, ka da'--' oće reć, jeste,_)i čuli? Špacakamin..._}e zabezekn'ija. Drago�mu__je to. Kro(z)Juze.._} . e malo i__,nasmija. Onako, u'--' bllon košuji, činiJe smišan. - Grazie signora, falayan -govori Špacakamin konšif)ki. -Mil, šjor, najmenica'--' je dala i_yvo. -Pani__,mu pokažije bokun karte. - Račun - šilpje'--'mi u__Juvo Kanarinac, šapje ka čaJe šapje, ne onako ka konšif}ka Pani. - Račun. Dava odnija paran Pill'pa, škrca. KfsLmu jubin... Mrtva Marlja'--' je mirna, ne'--'kiišje v'iše, i__m , eni__, je to za'--'ne'--'v'irovat. Ka(dLbi__,kašjiila, i_ynii'--'bi_ye sigurno nasmijala Kanarinčevin rlč'iman. Ovako leži nepom'išna. S'--'noson izvi'nenin prilma nebu, ka krepana pantagana ... Pantaganu v'idin di krilata obililzi sl'ime o(dLkuće Lgubf_je n'igdir u'--'nikon eviću ... - ČaJI'Je siigeja nat.__;viću, izgor'ićeš i__, pilst n�mi'tvu - viče Kanarinac. Bižin ickomore u._jkuri andit. Na'--' podafJku andita v'idin n'išto ka bilu ruku Marije Špacakaminove. Pun straja ispružin ispri(d)Jebe ruke ... To..._}e, žagoreć, picigamorti penedu uzaJkiile. Bižin.
More Neš pripoznilt negova lišce, lišce mora, daleko, ka lišce svi(h) stvari okrenuti(h) tako, da.....Jcnaoposumno nilopakako. Spušćaue ni(z)Jkaline do'--'zeleneg, pridušenog cvića, cvića zeleneg, pokrijeneg bilin oč'iman. Ka vnu. Brez._glasa, u'--' zvonu, jauču dica u'--'noć'i. Noć'i, ča'--'ni ni__n , oć ni__,dan. Samo..._}e sminuju pon'istre. Sve jedna za'--' drugon. TaJu pogledi rib. Ostaješ ka spugasta stina, jerboJi spugasta stina i__n , e'--'mošJe maknl't. U'--'nevoji_ye stujaš i__, piidneš na__ . justa. Dušiue, nepom'išan, ka i__, prin kil(d)Ji moga gledat kako vrije površina na(dUvojon glavan i__, prom'iču trup'ine o(dLbrodi. RazvalUiJe koja trup'ina, surga,_)i_ye n'išto, dokle do'--' tebe dojde, b'iće stina, stina, spugasta stina, ka Ui, ka Ui. 318
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.1.4. Šime Vučetić Rođen je 1909. u Veloj Luci na Korčuli a umro 1987. u Zagrebu. Autor je za ovu priliku kazivao stihove. P. Šimunović ih je zapisivao, akcentirao, dijalektalno uredio i pročitao ih je autoru radi točne ovjere zapisa. Vidi dijalektalne i grafijske napomene za govor Korčule (1.3., osobito 1.3.1.) i zapadnog Pelješca (1.4.). Za korčulanski leksik vidi D. Kalođera, M. Fattorini Svoboda, V. Josipović Smojver, Rječnik govora grada Korčule. Zagreb 2008; Bačić Fratrić, A., Rječnik blatskog govora hrvatskog jezika na književni jezik pro tumačen, Blato 1988. 1, 1991. 2
Lipo s Ll'pos dqna gol4_je golcata prikoJkoja Lkrajčice mora. Lipa moja zlatna kiita s._)ista! Zeleno___je svo poje oLpilše Ldovč'ići, lazi Lograde. AJovar:_je zelf1Jko na,__paši i_ygota mladilča'--"mu šesna. 6, kostrlč'i, dl'co Lp!'plići, brisovnl'ce, z~je Lmorilči! Sijnce vozi levute po'--"nebu Lmareta nebo lipo wa po'--"brlzlma o(dUešvlne vrhe. 6, ogoto šesna Uovare! Nilbrale__yu žfnske dobre paše Lzovu__jh i(zUtala kozllći Lhroču--..Jin chanduća gudfnt Neka! Neka! Nejudi uroka! Pa šta misliš kijn čijiJke od'--"mazge? OI ne'--"vldiš ovu svltlo(s) svita? VrdjJi dušu l{__jutlni odn[ a'--"kuškaJe ZtLpikat ugrizla! Ll'pos dqna gola___) e golcilta prikoJkoja i_ykolo mora ...
319
Čakavska čitanka
Po vejače Pe vejače g'iricuu pas'i, čfn[ pas'i sklopjenfn oč'z'ma, obrl'zijni pruti, mokri nosi. Štii._}e črni) g'irice o(dL pasa priko. __b4ndih Lkrajčice mora! UJoporu plaču glave lozja. _
NaJrjenu z?mju suze kapju, na......,ku travu Lzeleno škrapje, naJežiiške muzoje i_}uze. Po vejačč lozje kLpas plače: sto tl'suća !Oza-pasa suzi, stO t'isuća g'irica o(dL pasa pr'iko ravnih lazii Logradii, uz__mrk?nte, još kros.....__hladne dovce ... ..__ upk!fn loza-pas zalaje, M�kad s...p zaplq.ndeska ki ogqn mladl'ca, zel?n lavež smfr'iti_}e n?će doLne._}azre l{_jematvu grozje, vfno naJve s'ise škoja brl'zne. Po vejače, loza škoji)n plače, kako nosi mokre glave suzu. Pr'iko škoja črnUUe lozje LJ:'iri_}e zadrle zfnsko nebo. Po vejače kLPas loza plače.
LipQ_)l_je d1go... LipoJi_je dl'go(d) kolo....ž.., ala, bllUUu bjage priko....v.., ala! /ii, bonaca s.....__kraja n�kraj škoja! Zapijn'ila stiira gora moja. Nf dup'ina, n'i zviri n'i !'ica, sqmo s.....__p!fnte mqla klapavica. Cili kraj__je od__jedrin? modar, d'i ki levut črnue k'i odar. 6, črjene arije od._)'ita, priko......,meje s!fnce zliitna kl'ta.
320
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.2. Čakavski pjesnici s ikavsko-ekavskog područja
5.2.1. Stjepan Vladimir Letinić
Rođen 1935. u Savru na Dugom otoku. Pjesmu je za ovu priliku govorio au tor. P. Šimunović je pjesmu izabrao, tekst zapisao, akcentirao, dijalekatski uredio. Pročitao ga je autoru radi ovjere točnoga zapisa. O dijalektalnim i grafijskim napomenama vidi uz tekstove s Dugoga otoka (2.0.1. i osobito 2.0.1.0.). Za leksik otoka vidi: A. Piasevoli, Rječnik govora mjesta Sali, Zadar 1993; L. Radulić, Rječnik rivanjskog govora, Zadar 2002.
Ogan leta Dan usaha. Noć._je zresla s_,pleUe stresla karag stari koga vruće sunce cmilri o4Janoga jutra ..
Tako danas 'isto sutra Lu,_yike, prko...._)eta Po..._.,noć'i_ye malo smiri a..._.,u.._jutro jope - vruće Sve.._Je kiće i_yve pruće namriškalo bez._dažja ]e...._)i božja oli vražja to grhotil, teška ćud Čigol(_}e to kaštig, sud Žajnil zemla: niJuz nima nL jokilti sad ne..._.,more Sve doJfca sve do..._.,kore samo ogan 'ima 321
Čakavska čitanka
5.2.2. Nikola Kustić
Rođen je u Pagu na istoimenom otoku. Gimnazijski profesor u Zagrebu. Opi sao je paški govor i sastavio rječnik toga govora: Cakavski govor grada Paga s rječ nikom (Društvo Pažana i prijatelja Paga u Zagrebu, 2002). Autor je za ovu prigo du govorio svoju pjesmu. P. Šimunović je pjesmu zapisao, akcentirao, dijalektalno uredio i pročitao je autoru radi ovjere točnoga zapisa. Vidi za dijalektalne i grafijske napomene u ovoj knjizi u poglavlju 2.0.1.4. Otok Pag. Za leksik paškoga govora vidi gore naveden rječnik.
-
Bdedon sfiaron p0askon, teZOaskon želLbi kukodt pregovor'it, Uranit iorUon i ia tovaron U'--' kumpanl'ju iLpoje hod'it. '--'
'--'
Žel'i'--'bi oćut'it molitvu i bdtemiu, j Lgonefze tovarov po'--'putu, Lvofz raimekoćene iemje, L p'iSmu t'ićov u'--' prutu. '--'
Lid'ihaj mot'ike versju, Ulogu veslov po'--'moru, IntrDadu Lgruozje LP0iijca, Ldom0aćega kruva koru. Vol'i'--' bi siest malo na komin Pod'--'napon punon saje VolLbi da'--' vrime teZOasko Dugo, jocdugo traje. '--'
322
čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.2.3. Miroslav Kovačević
M. Kovačević (1945-1975) rođen je u Senju. Po autorovu čitanju zapis i akcen tuaciju izvršio je njegov ujak M. Moguš. Za dijalektalne i grafijske napomene vidi senjske tekstove u ovoj knjizi (2.1.2.). Za senjski leksik vidi M. Moguš, Senjski rječnik, Zagreb-Senj 2002.
Spi, mala moja Sp'i, mala moja, bura ti pod puneštron p'iva seranadu. Sp'i, mala moja, m'isec ti na slebrnon pijatu šale najlipši san. Sp'i, mala moja, more ti od bl'seri slaže beli luštrin.
5.2.4. Nikola Bonifačić Rožin
Rođen je 1913. u Puntu na otoku Krku, a umro 1995. u Zagrebu. Etnolog. Pjes nik je za ovu priliku čitao svoje pjesme. P. Šimunović ih je zapisao, akcentirao, di jalektalno uredio i pročitao svoj zapis autoru radi ovjere njegove autentičnosti. Za dijalektalne i grafijske napomene vidi krčke tekstove u ovoj knjizi (2.2.1. te 2.2.1.1. i 2.2.1.2.).
Jedina Od----misli na----mene, kada ne----more spat, moj letrat i__robu, moje jl'gre j'išće, da.__}iltJiJPbmeni nvrce pritl'šće, kfv Lmoje svl'tlo - jedina moja mat. Brižna udovl'ca, rano.__je prišla stat vaJCtžni, strogi red o(dLčfnoga rupca, oc'ićena cmanu outaroga dupca, nLme othitila - jedina moja mat. 323
Čakavska čitanka
Prljatefi, mlade, dugo'--" bin moral zvat svih kUteme ušli, bolf reć nl'n fime, zapletenon s phi, dok me k'ida vrime, ostala'--"mi verna -jedina moja mat. �o
...._...
...._....
O(d) ..._Jvega'--"mi draža, to'--"fzoj ne'--"dajen znat, va..._Jvemu__je s'--"manu jedina moja mat.
Čarane Sotone Lvrazi, gori ali doli, more Utrigunt zml'šleni aL pravi, čemerne Lzale nevo/e Lgnavi, n�zjldajte srce, ko..._Jte već proboli. ZalaliLvas kamik, vodaJas ponesla 20brlga kako slamu, od'--"nas va'--"daf'inu, va--" ' more pres'--"kraja 20velenon L p'inu, fundali dunbOko preLj'idra Lvesla. Ovoj ruk'i dajte cvitje protuletja, ovoj nog'i dajte počitak zahOja, ovoj rani dajte bel'inu povoja, ovoj duš'i m'ilos da'--" v'iše ne'--" petfa. Telo nahor/l'vo, da'--"bUe'--" pust'ilo, sve zlo nečastivo, koJ�zahotl'lo.
324
Cakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.3. Pjesnici s kastavskoga, liburnijskoga i istarskoga područja
5.3.1. Vladimir Nazor V. Nazor (1876-1949) rođen je na Braču, ali je propjevao čakavski na govoru Kastva gdje je bio gimnazijski profesor (1908-1918). Ove su pjesme uzete iz knjige Nova čakavska lirika, koju su sastavili L Jelenović i H. Petris, a izašla je u Zagrebu 1961. godine. Po izjavi njegovih poznanika iz Kastva (prof. A. Rubeš) i po mojim dijalektalnim propitivanjima trebalo bi u ovim pjesmama provesti ove korekture: a) Galijotova pesan, 2. kitica: žiirko, a ne žarko; 3. kitica: strli, a ne strli; 4. kitica: zemj'i, a ne zemlj'i; 5. kitica: utopl'fu, a ne utopit ću. b) Stomanja, l. kitica: loza umjesto ruža, jer ruža u kastavskom znači šipak; 2. kitica: tva umjesto tva; 3. kitica: čfnemi umjesto črnem'i, mfzlemi umjesto mrzlem'i; ma umjesto ma. Dijalektalne napomene vidi uz kastavske tekstove (3.1., 3.1.1., 3.1.2.). GRAFIJSKE NAPOMENE: ć stoji za t', nj za n, lj za /. Znakom označen je čakav ski akut rl.
n
Galijotova pesan Pokle su me prikovali zlizane za ove daski, Ja nisan već doma v'idel, ni svoje zaglediil majki. Si l' cela mi, kuća bela? Si l' mi, majko, prebolela? More, more sinje! Pokle su me zakopali va ovu drevenu rakvu, Videl nis bora va šume, ni na nebe sunce žarko. Si l' se, drevo, osušl'lo? Si l' se, sunce, ugasl'lo? More, more sinje! Nogi su mi poloml'li, strli su mi dušu mladu. Brižan san ti na ten svete! ... Galebi, oj bell tl'ći, Poletite dole k jugu, ter moju podrav'te majku! More, more sinje! Pest zemlj!' mi prnes'ite! Bašelka mi struk darujte! Suho veslo će procvast mi i duša će uteš'it se. Pak ću onput mirno slUšat ča mi šapćeš skroz gallju, More, more sinje! 325
Čakavska čitanka
Muklo ćeš mi pesan pevat: "Utopl't ću brod proklet!; Duboko ću ja peljat te, mir kade je, hlad i sena; Ko dete ću čfwat slepo i zzbat te lepo, lepo: Trtijna, nina, nena!"
Stomanja Stomanju tebe san satkala s koncen benečanske svm I va nju pet dunj zamotala Pet ruž, da ti lepo diši. Ma ti si ju zgazi!. I čula San klet. I stomanju moju Tva mat, kad mi j' nazad vrnula, Rekla je reč gfdu, reč zlU. A sad š črnem'i ću iglami Su našu jubav rakamat; Va njoj z mrzlem'i ću rukami Zavl't su tugu. o ma mat, -
Va rakvu kad grobar me stavi, Stomanju mi tU obuc'i! I spomenon tužne jubavi Govore, da slatko se spi.
326
Caka vs ko
narječje
u čakavskom pjesništvu
5.3.2. Drago Gervais D. Gervais (1904-1957) pjevao je na govoru istarske Liburnije, tj. na govoru Opatije dok su u njoj još prevladavali u njegovo vrijeme izvorni govornici. Pjesme su uzete iz već spominjane knjige Nova čakavska lirika (Zagreb 1961, 125-128). Naglasak nije sasvim pouzdan. Za ovaj govor vidjeti napomene pod broj evnim oznakama 3.2., odnosno 3.2.1. Naglasak nije sasvim pouzdan. Pouzdano je preuzet iz spomenute knjige. GRAFI]SKE NAPOMENE: Ć stoji za f, nj za rl, a znakom /'/ označen je čakavski akut
n.
Moja zemja Pod Učkim kućice bele, miće, kot suzice vele. Beli zid'ići, črjeni krov'ići na keh vrapč'ići kantiiju. Mići dolč'ići, još manje leš'ice na keh žen'ice kopaju. Cestice bele, tanki putl'ći, po keh se vozl'ći pejaju, i jedna mića, uska reč'ica, pul ke se deč'ica igraju. Na sunce se kućice griju, na tUrne urice biju.
327
čakavska čitanka
Trešete Svaku su večer trešete igriili i svaku se večer rad kart pokariili moj nanić i nona. Nanić bi pi'pu fumal i mučal, kad ne b'i dobival. A kad bi partidu dobil, bi se none rugal, užival, i asa lišal. Igrajuć bi nona večeru kuhala i vavek se vekon stajala večeru zmešiit, oganj nalož'it i sol doloži't. Smešnl' su bili nanić i nona onako za stolon: nonica z oćali, a nanić s pl'pun v usteh: nona dobivajuć, nano brontulajuć, al' kako je već bilo. A kad bi se pak posvadili, onput se j' sve treslo. Ma to ni ni'š značl'lo, zač drugi dan na večer, kad je zamračl'lo, bi nano nanu zval: "Marjanko, remo igrat!"
328
Cakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.3.3. Mate Balota
Mate Balota (1889-1963) literarni je pseudonim znanstvenika Mije Mirkovića iz Raklja. Njegove su pjesme spjevane u čakavsko-štokavskom govoru južne (i jugozapadne) Istre, koji je genetski sličan govoru Vodica u istarskoj Ćićariji. Pjesme su uzete iz spomenute knjige Nova čakavska lirika (Zagreb 1961, 68 i 77). Njegove su pjesme po sadržaju, po izrazu i po duhu čakavske, iako u njima ima ponešto štokavskog, slovinskog utjecaja. Naglasak nije sasvim pouzdan. O tom govoru vidi napomene pod brojnim oznakama 3.2.1. i 3.2.4. te usporedi tekstove iz Vodica, Krnice (3.2.4.2.) i Karlovića (3.2.4.3.). GRAFIJSKE NAPOMENE: č i ć označuju ujednačeni središnji fonem t, nj je umjesto n, lj umjesto /. Znakom l 'l označen je štokavski uzlazni akcenat. Mnoge riječi nisu naglašene, a neke su s dvojbenim akcentom. Vidi P. Šimunović, "Balotine pjesme u ogledalu rakalj skoga govora", Rasprave Zavoda za jezik 15, 1989, 207-217.
Moja mati Moja mati je bila velika sirota, tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala. Sva svoja lita otkl'dala je od svoga života, i malo po malo sve je drugin razdavala. Od vrha do dna su njoj dani bili puni rabOte, noći je živila u strahu i škfbi za druge. Svako je brime nosila sama od svoje dobrote, pres plaće je služila svima, bolje od najbolje sluge. Ona je ovce čuvala, drugi su vunu strigli, ona je prasce hranila, drugi su j ili pršute. Sve ča je s mukon prikupila, drugi su lako digli: Od mfsa, vina i smokav, ot sira i skute. I meni je čuda dala, a ja san njoj malo vrnuja, daleko je ona od mene, sama prez ninega svoga. Da prosi ča od bližnjega, ki zna ko k! bi je čuja, i kad bi Boga molila, Bog bi druge parnoga.
329
Čakavska čitanka
Koza Čet'iri ure je mati hodl'la, pedeset miljari koraki je učin'ila na tilšte. Tako je došla priko brigi i drag h meni u grad i donila glas da je koza krepala. Doma leži starica baba i mala sestra je bOna. Hiža prez žita, prez muke, prez šolda, i krepana k6za. Jopet miljari koraki. Svaki je korak pun škfbi. Ma kako se moru tolike duše prihran'iti od plaće jenega diteta u gradu. Tri dana nis hrane pokusija tri noći za kozon san plaka i dela u ognju četrnajst ur na dan. Ma daleki cesar austrijski i veliki car od Jermanije nisu ni slutiti mogli, ča misli jedan mali čov'ik, ki cilu božju noć proplače za kozon.
330
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
5.3.4. Zvane Črnja
Zvane Črna (1920-1991) iz Karlovića blizu Žminja. Autor je čitao pjesme radi ove namjene. P. Šimunović je pjesme izabrao, akcentirao i dijalektalno uredio te ih pročitao autoru radi točne ovjere zapisa. Za dijalektalne i grafijske napomene vidi žminjske tekstove (3.2.2.).
Zaspal
Pave
Va.......-dnevah prama@ćneh sopkli....Jo nilše plakale: podyrehon hlada čekaće.......-nas mlada ... Ma.......-nijediin tebe ni čeka, Paval m1J:9j, kaULpriša trudan. Z._Jaskl'nenon stomanon prišaJi mokar oLpota Lkrvi, a.._jrnooka mlada je.......-ušla z.pnemi k(__) o va.......-/ubavi b!ll' prvi. Va.......-zliitneh karocah vriskala.......-je devojč'ina mlada. Nas dw{_ymo zustali pod.......-urehom hlada. Oj, ne.......-plačimo za.......-n1J:9n. Z.......-bašelk1J:9n zelenen pokrijmo sojo rano. Ne.......-plačimo, prktel m1J:9j, negoJkU.pa zakantiijmo Mažurana. Mažurana rana, zelena dišEća, zadni put pozdrav/an žminska pramalgća.
331
Čakavska čitanka
Plač Os'ipa Surega Plačuć nosi @n trukl'fzo po._}kalinah gore, gore. Lne._yldi tnih od.___muki. Lne.___vldi žuto zffze. Po._jkalinah oštrobr'ideh vrani zob{o.___mu truklno. Čfne vrani, nidg(_ga plaši. AJruklna st: posl'pfe. __
sako zrno jena suza, saka suza kapfa krvi. Palu@n ćuti lokva pata po(d)Jtomanon rikam?iinon. Palu@n stišće so nevo{o va.___bisagah ocL,mladosti. Tako breme plačuć nosi ol}kalina do._}kalina. Ot)kalina do._jkalina. Vajka zgit�ron se do smrti. Oj, paLpokrijtcga, prgteli, "Cfzegovon stomanon, dfLne.___vilj§ze kruh novi kade._je Osl'pu raka. 332
Čakavsko narječje u čakavskom pjesništvu
S' k' fvavon stomarzon, prgteli, pokrijete.._ga. Lne'-'plačite za'-'riin. Aš dostUe siim za._yobon plaka.
Smrt Din, don, din ... Omra__je barba' M ' artin. Din, don, din. Četlri._ga nose. Kako__je navada stara pop maši. PoJen skase pasali.Jo dole s'i naši. Din, don, din, umra'-'je barba'-'Martin. Kol'iko živatL je tiimo, koll'ko težiičkeh žufi. Sada__je Lbarba'-'Martin. Din, din, din. Pfvo._yo.._ga prali L počešali, da bidgde Cis kako'-'da.._grg na'-mašo. ' Ma'-' grajani, grajani, nl'kat pokt@jni Martin ubučen ni bi po'-v' ašo. Lna'-'zadni pt@t so.._ga spravili kako težaka priivega. Pre(z)Jus greda za'-n ' in. Pres muziki. Greda, greda za'-m ' rtven sl' živi. Pred'-'mrtven človekon bežjg samo krivi. 333
Čakavska čitanka
PulLpiisa Mart'inu zadeli._yo oštar kosir, a,__,na,__,klabuč'ić garoful kako da..__,grk na,__, pir. VCLčfne mrtvačke škrine drži stari žminsko grato da..__,ga,__,va,__,grobe spomine debOto nu rana LnaJariinkana. Kol'iko kfvi, kol'iko pijanstva, kol'iko žalosneh glaj Urudnega života, ma_JiromafUe saki kk ga va..__,grO(b) pošafe ta brižna žminska grata. Nose Mart'ina. čet'irLga nose. Pres muziki L plača. Ma,__n , ijedan ne..__,gleda nLgrop, nLmrtvačko škrino, samo {udi gledajo s'i mlado, zeleno truk'ino.
334
VI. ČAKAVSKI U NAJSTARI JIM HRVATSKIM PISANIM SPOMENICIMA
Prvi hrvatski pisani spomenici nastali su, oslanjanjem na jezik staroslavenskih spomenika, na čakavskom području. Za istraživanje povijesti hrvatskoga jezika i kasnijega čakavskoga narječja imaju golemo značenje. Ti spomenici nisu dosad ni s povijesnog, ni s jezičnog značenja dovoljno istraženi.' Najstariji izbor iz tih spomenika, koje ovdje donosimo, nećemo obrađivati, jer su oni ovdje predočeni u drugoj nakani. Ovdje nam je bio cilj predočiti suvremene čakavske dijalektal ne tekstove nastale u XX. stoljeću, i to one najranije zapisane od najmeritornijih istraživača čakavskoga narječja s jezičnim, grafijskim i bibliografskim komenta rima. Naime ovo vrlo arhaično narječje s arhaičnom akcentuacijom na samom jugozapadnom rubu slavenskoga jezičnoga prostranstva doživljava u naše vrijeme toliko velike promjene da je bilo nužno pokupiti i snimiti, komentirati i objaviti razasute tekstove da ih se spasi i tako učini dostupnima za buduća istraživanja. Tekstovi ovih prvih spomenika pružaju uvid u prvotnu jezičnu strukturu ko ja se može pratiti u osmostoljetnom razvitku čakavskoga književnoga jezika, od nosno čakavskoga narječja. Stalo nam je bilo predočiti prvi opširan glagoljički spomenik s relevantnim tekstom kao što je Baščanska ploča s početka XII. stoljeća. Prvi datirani hrvatski ćirilički spomenik Povaljska listina s kraja XII. stoljeća (1184), odnosno iz pot punijega kartulara iz godine 1250. On je predočen u faksimilu i ćiriličkim čita njem L Ostojića, te u novom čitanju Dragice Malić s njezinim komentarima. Ista je autorica obradila i prvi hrvatski spomenik latiničkim slovima Red i zakon od prim/enja na dil dobroga činenja sestar naših reda svetoga otea našega Dominika iz 1345, te ga u novoj transliteraciji donosimo u cijelosti. Ostale, uglavnom glagoljske spomenike, donosimo u kratkim izvadcima. Ti tekstovi predočeni su ovdje bez podrobnije paleografske i jezične obrade.
1
Za najnoviji sintetski prikaz vidi knjigu Povijest hrvatskoga jezika. l. knjiga: Srednji vijek autora J. Bratulića, S. Damjanovića, A. Frančić, B. Kuzmića, J. Lisca, R. Matasovića, M. Mihaljevića, M. Žagara, Ed. Croatica, Zagreb 2009,584 str. i opširan osvrt na knjigu: D. Malić, Hrvatski "izgubljen u prijevodu" (ili o tzv. Povijesti hrvatskoga jezika), Književna republika 7, sv. 9, 2009,258-213.
337
Čakavska čitanka
6.1. Baščanska ploča (iz Jurandvora kraj Baške na Krku) Riječ je o jednom od najstarijih hrvatskih pisanih spomenika, koji je nastao oko ll OO. godine na ploči (197 x 49 cm). Ona se danas nalazi u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Bila je lijevi plutej oltarne pregrade u crkvi sv. Lucije. Pronađena je na podu 1851. godine. Pročitali su je F. Rački, I. Crnčić, V. Jagić, V. Štefanić, L. Margetić i drugi. Smatram da je najvjerojatnije čitanje B. Fučića čiju rekonstrukciju i transliteraciju donosim, te akcentuirani tekst M. Moguša.
Glagoljički +(&oaĐ)
•••
tekst
• [an]~+a&:P [+](8&) [an]
DJll+Oll (aĐ)d'boa&db.S~Ell:ro 8R+
cfO+Buo& Ua& :PaSli: l 8]
(:P)~
nodtl3
e. o& ... 6+cfba& ." 6 o& 'U' Eli OlJ o& R....., o& [ J (. •) 0
dO :P .SR U IHf'i.!'a& '& 'tl'3 tTD ~vo [db] ~~avo aH [o o.;;~._] ( •• ) Aadti~Jll
~.A :to
ac
al :Po& .n. 3Ba [M] 6al'-r 6 a& [l:!:' al) U
~M
D al ( r
•
•)
a& [ ~)
Ca&)[cfbj(~)
6 '='..t :P 3~ [dt.)+ (~>a& :ro 111 & db l.) Ua :PI~H (66]db.A [.A.... ) U[a&] 'lJ [ 111}
a ~•.n.+.Scltl3rn o:m1118);;( 3..,dba&:Pa a
~a~ [Cilio)+ [5'0) db+ .S 9U 3
U+~~a~~aa~~+•db~~a•+M:P..t~+adt.3E66.Aclti8'U'3 aoo-ĐMOdbaBuai:P3~1119o++
e.. ..e 111 :m a~ ac ..e 66 ~sou I cro ..e eu a&
e/bEll eaa&~č.A..,o-Đ'U'aĐ85vo89'U'03vo l:' D [al]...., I vo'aaĐJb W 3ana iii' ua& c11.:~•a ... ..a:P 3 a..+ ... oxae . . . . ae ..... Eli o 'e' db+n
of-ITD 'ti 1119oO'U'a& 8 :ll ...
o-Đ
6 Ell8 :P :B a~ .t. UJ 3 Ua&...., '"oOl. HIM
I ... ~dbal 1!!1'"1:10""'0 'd "o~ [I) (R"oR) g~ ~170db :ll 'i-- lm:J U '"o 3 608 NO
338
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
Latinska transliteracija A [Zn] (Vo IME O) [T]CA I SN[A] (I S) [T] (A)GO DUHA AZ'b OPAT [n] DR'bZIHA PISAH'b SE O LEDI(N)E JUZE DA Z'bV'bNIM[I]R'b KRALo HR'bVAT'bSK'b[I] (V'b) DNI SVOJ� Vo SVETUJU LUCIJU I S[V] .... MI ZUPAN'b DESIMRA KR'b[BA]VE MRA(TIN)'b C('b) [L] (U) CE PRB'bNEB[Z]A (ILI PRB'bNEBGA) (S)'b POSL('b) VIN(O)[D]LE [EK]V [n]V[O] TOCE DA IZE TO POREČE KLoNI I BO I B[l] l A [F] LA I G2 E VAJLISTI I STAE LUCIE AMN'b DA IZE SDE ŽIVE Tn MOLI ZA NE BOGA AZ'b OPA[T] 'b DBROVIT'b Zn DAHn CREK'bVo SIJU I SVO EJU BR[A]TIJU Sn DEV ETIJU Vo DNI K'bNEZA KOS'bM'bTA OBLAD AJUĆAGO V'bSU K'bRAINU I BEŠE Vo Tn DNI [M] !KULA Vo OTOČ'bC[I] (Sn S)VETUJU LUCIJU Vo EDINO
Ancentirani tekst Akcentirani tekst preuzet je iz knjige M. Moguša, Povijesna fonologija hrvat skoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2010, str. 113. Tekst je akcentirao prof. Mi lan Moguš. GRAFIJSKE NAPOMENE: "Pretpostavimo li da slovo y treba čitati kao i, slovo �kao e, a slovo e kao i odnosno ja, onda bi tekst Baščanske ploče trebalo pročitati ka ko slijedi" (M. Moguš). A[zo] . [Vo "ime O]tca i S(l)na [i S]vetago Duha. Azo opat[ o] Drož"iha pi:saho se o led"i[n]i juže da ZoVĐn"imi:ro, kralo hrovatoski:, [vb] dni svoje VD svetuju Luciju. I sv(e) [do]m"i: župano Des"imra Kro[ba]vi, Mra[t"in] D VD L(l)ci, Pribineža [s ] D posl[o] Vin[(o)do]li, [Jak(o) ] VĐ v Otoci. Da iže to poreče, kloni i Bo(g) i .bi. (=dva na desete) ap(osto)la i .g. ( čet"ire) evan(je)llsti i s(ve)taja Lucija, am(e)no. Da iže sde ži:veto, moll za ne Boga. Azo opato D [o]brov"ito zodaho crikbVĐ siju i svoeju bratiju s devetiju vb dni koneza Kosom'bta obladajućago VĐsu Kodiinu i biše vb to dni Mikula VD Otočoci [so s]vetilju Luciju VD edino. =
1
2
12 ( = dva nii desete). 4 ( = četl're).
339
Ćakavska čitanka
6.2. Povaljski prag
Povaljski prag je najstariji hrvatski ćirilički spomenik. Isklesao ga je majstor Radonja kao nadvratnik benediktinske opatije sv. Ivana Glavosjeka (Sveti Ivan Posikavac) u Povljima oko 1184. godine, a danas se nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Natpis je podijeljen križem u dva dijela: na lijevoj strani uklesan je zapis da je majstor Radonja sagradio portal samostanske crkve, a zdesna kako je knez Brečko podario crkvi zemljišne posjede. Donosimo transkripciju po čitanju B. Fučića. 1 Lijeva strana: EZ['b MO]ISTR'b · IME[NEM'b] RADONE [S'bZ]DAH'b S'bE V[RA]TA [BOJGA RADI· I DA BUD[U ČEST]NIK'b [SE]I CR('b)KVE
Ja, majstor, imenom Rado nja, sazidah ova vrata Boga radi i da budem dionikom ove crkve.
Desna strana: CR('b)K(V)Y S(VE)TAGO IOANA · KNEZ'b BREČbKO V'bLOŽI SE BYTI Č[E]ST'bNIK'b El· I DA ZEMLE U N(JU PO K]ONCU
1
Crkve sv. Ivana, Brečko, knez, htio je biti dionikom i dade joj zemlje po Koncu.
Branko Fučić , "Hrvatski glagoljski i ćirilski natpisi ", Hrvatska i Europa . Kultura, z nanost i umjetnost l, Zagreb 1997, 279.
340
Cakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spom enicima
6.3. Povaljska listina
Povaljska je listina po svojem predlošku iz 1184. najstarija hrvatska listina napisana ćiriličkim slovima, a njezin je potpuni tekst iz 1250. godine, koji je sastavio i ovjerio Ivan, splitski kanonik i hvarski notar. Ona i ovim nadnevkom od l. prosinca 1250. pripada najstarijim datiran im hrvatskim spomenicima. Pisana je čakavskim narječjem na supstratu staroslavenskoga jezika i s podosta romanizama, velikim brojem hrvatskih toponima i hrvatskih narodnih osobnih imena. Tekst koji reproduciramo sačinio je po originalu sa ćiriličkim slovima, prenoseći redak po redak, I. Ostojić. Objavio ga je s komentarom u monografiji Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braču (Split 1934. godine).
341
Čakavska čitanka
Drugi je tekst Dragice Malić, vrsne poznavateljice jezične problematike Po valjske listine, koji je pod naslovom "Novo čitanje Povaljske listine" s uvodnim komentarom bio objavljen u Bračkom zborniku 22 (Šimunovićev zbornik), Split 2007, 284 -296.
Toponimiju listine s kartom obradio je P. Šimunović u knjizi Bračka toponimi ja (Golden marketing-Tehnička knjiga 2004, 31-72), a antroponimiju u Bračkom zborniku 15, 124 -150. Taj zbornik posvećen je sav problematici Povaljske listine i Povaljskog praga o njihovoj osamstotoj godišnjici nastanka. Ja
I.
&k HMI WU,4 H CH4 H CT41"0 AX"4: đ.fTO Wk l)OlpfHH4 l"d H4Uj.fi"O HC{OKO : THC�lpkHO: H CTO: H OCkMkAICI'rh: H (A)
2..
Jiw Kk AHH Kl)4141 lilA!.�: JiHCKISnd MHKISAH :
OTOKOM k
{IS.Sl)kCKHMk : H lil).SllkKHMk : lil}fllkKO KHf�k :
OTOKO
3·
(Mk) npkKOWk aciSn.tHk: CISAkl
4·
AHH ..... PaAkKO nnk H KOAISAl)k CAIS3Cf U,l)KKH C'rd i"O HOdHd :
5.
lil)lllkKOMk : Hd EMIS : H Hdllf I'OKOI}HTH l)dAhKO KdAISI'Il)k :
TW KCH CIS1'k AfAHIJIH KAdA4H-k OTOllkCKOMIS : H n (Tw)
IS n4KAd{k : H EW nAkKk lil)dllkCKW ; H {Kdl}kCKW : Ck KHI�IMk
KHf3CI : H KCH KAdCTIAtl :
MOAhCTWI}k C'rdi'O HOdHd IC(Tk)
K fAHKk EWAk HI}I3CAI: KdKO KW K-kCTt: Hk l S.tniSCTfAh: H
6.
fi'O SIMI: TolKO fCkMh CAHWdAit.: Ad CHI SMAI f3CI KW (Ail!r.)
7.
3CHTI no KOH!r.U.IS KHtacf: H aciSn.tH t: 1c1S likiAW np-kt CT.tro Ho.i u .t
8.
KO KHf3k: H nphKOIUk 3CISfldlll\:
U,I}KKI: MOAIQ KW KAdC1'fAI A" likiCTI f A.S AW U.PKKf : H l}fllf lip(tlih) liiSAf GIS:
H CTOI\\IS HOdHIS npo
lpftiW: KeiKO CISTI\ liHA kl: H Chi CISTh Th.l SfM"t: H d Kctl\-k{(h IS) KOCT-kp�t.Ht :
9·
b.
All .t i' HIJII\Hh AMir.:
"'Alt. HH3CI cnHAW AO piSHHHK.t:
OKMAk KfAdKit.: KWIUf fi'O HH3Cf liiSHh OKAdAit.. nOAit. U,l)KKit. I o.
CT.tro HHKISAIS: Tl}H OKA.tAH+ :
H GW no TOMI!.
c-kstH-k KH tSl!.
OTOKOM!>: H nO{IS.tA H Kl)dlpfHHf KHf3d lil}flii\KOKO : H 3Cil!OAHd n(pkKO) I I.
Wd. H flO TOMk liW KHf3 1t. OTOKOMh MHpOCI\ciKI\ CHh. CMKOMH�I\: SHISKh. SCfMHI}It.. H3Cf li-k AfAH.ItJit. Kl\dAdiQ K Hf3C !r.-k 01'0llk
I 2.
KOl'd: H fl l)HAf Kit. U,PKKH CTdi'O HOdHd Hd AH I!. CTdl'O HOciHd : Cit. CKOHA\1\ I}OAOMit.: H 001'KI1 1t. AH 1'ciKOf 1'!.1 SMAf I€3Cf lifiUf (!ipfll!r.)
342
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
Il. a. I 3. Ko Rl}dTHAI!.: H simJt ct SAUl!. 'IA�RtKI!. S MOAh.CTtl}l!. CTdro "�"""· HMIHIMI!. CMOAI!.IJ,I!.. " ptKH A�X'Il""" Ml CI!.Mh.I}TH " MO-k AIAH(Hd) I4
•
Sccl KSAH Rh. U,I}KRI!.. H TO ll"O SAdHHl nOX'SdAH KHISI!. MHI)OCI\dRI!.: Hd Th. A""'· H �SnclHI!. RHAOWI!.. H CtMS SAdHiliO CllMOAilU,d s-kuu (cK-k)
I
5.
AOU,H AICHCAdKil CHil rpti&tHHHil. H sp dTil er� ll"AOWil. WAll. I'I!.Mtnpll. npkKOCAdKil. HEMdHd. WAll KSpod;:Mil.
I 6.
�pclrOTd WAll cnA-ktpd
Hh. ll" A' KOI\IlAHdHHtpll. WAll pOI'OCHHIJ,f. AO&poutd. SOKHApSrll. ASKdH. H 3ARIA1 -k CAM .. lKSIIAHh.. llpUOWh.. R.. 1.\PKKio. H AA AIS npHCTARA IIITPHXS.
H Cf CSTk TM SMAt. "" Tp-k&OIUHH-k fAHHil AOAiliJ,Il. HK(clHil) I 7.
(1.\)ll AOAMJ,Il 'A"""· ti rpllMd'IH. AU. npH nS TH: 'A"""· "" lO rk rpH Md'lf. T��� T-km mk ),Mh.IJ,h.. WAll utr.l AllArH AMI!.(\Il.nOAh. SA4K( ) • •
18.
AU. Ch.Mill}llKOKH. •A"""· KHt�t oc-ku,H. KCH. Ch. HHROMil. -k�• npH lli
nSTH.
19.
TO 'lll&pll-kHil AMiliJ,Il. S fSCTd RCE. S Ci\\OKOKf -kMH TI}H
S r.ltpE 'A"""· Kl}dK�Wh. fAHHh.. AHXOMHpk A�Aill.\1!. 'A"""· GMo S KdnHtpf u,pKKE CTt Mdi}Ht. AO rS"'"""· "" K-k'lti}HHil rpdAh.U,d AO nS
20.
TH CST-Ii:CKI. ti R-kA-kH ASU,I. WAll l}
noA� Sllpll-kKI!. WAll nM'It AO ptcTHHHHA. TO OAI!. Mff 2 I.
lK
TO OC-k'IHtp
TO HA &p-ks-1;:. OKAAAil. SA H
AOAiliJ,I>. KHWI MA
b 2 3.
AO l
lK
nA
AMillJ,Il.
lK
TO
nOAh. I)ACOX'H AOAiliJ,Il. nOAil rHHAHijU nt'ld. S l}
24. e
2 5.
clH
&AAAHHA np-knp-k pAW(I!.KS)
(o) MKilKHU,ti H O HHKS AO rSMilH.l. n pt), h. mSn.lHOMil HErOtMil. (n)pH CTdKI>
26.
(Ho)
AOiijl�Hr.l
(I"SMilH
Klh.
i\\HXdHHtpll. H A" KA.SAHHr.l
IJ,j)KK!h. CT.lrO HO.SH
AOK!h.KHU,S. H HHK(S ,\0)
CKii:AOKil &l}dtpHKil jl-kCTHMHI}I!.
ntTI}HX'IlH
]Ila 27
•
•
•
•
KMKOH. P" T h. K o onclTil KSnH WAll s AllArOTM 'IETKjlllTh. AOA.l.
SA MKI>Rcl•"H. d APSrS 'IETRI}h.Tih. s mHKHHH. H s X'llAHfll,cl CK-k
343
Čakavska čitanka
28.
(A)OKk n Ok MHt\kKO. npkKOCA.tK" p.tCTHMHj)Hlpk. CK-kAOKk AO&pOH.t XP.tHOTHIJik
•
29.
(X")OKH!pk.
.t &OK.tHI> Ml-4 ,\4 'lfTKpkTH.
Hp-k Cf H4 X'AkMh.'I4HH.
j).tAOK.tHk MH
1.4 A\dtiHXk
1\0KU.tXI\. H CkTKOpH
HMkl CSi\k&HHS. H Kk3HCK4Wf �1\134 S.t CSAk&HHS: SlpHKfHf. S 'If
30.
(Tkl)PH cnS,\H ni\WfHH�t. &kl TOMS 1\MSS XP.tHOTHUik.
3 I.
p.t,\HAI)Srk.
nopS'IkHHKI\. AO&pOH4
AP.trWtiHk. H p-kmE KCH 'lfCHH�H: KkTO H(l)
A" g TS npHCT4.KklJIHHli. Ad HE &SAl 'IICHHKk s tiOKkKf. H Hf A"
�
TS nph.CTtiKklJ.IHHS; C'l'O-kHk PtiAH11fRHIJik. &Si\HAHIJik. P.tAtiHk. AP(.tm)
3 2.
KO AkArOHHIJih.. '"HPkKO •\\Hj)fWEKHIJih.. H npOA.tXk -k AOCpOH.t on .tT� p.tTI\KS HXI\ 'lfCTh.,
3 3. b 34·
CT.tHk�k.
H CHk
Sci
1('0
TO nopS'Ikf. H- &kl TOA\S CKfi\OKk
pSI\kKO. APclf'OH.
Oj)H&fHI\. APS'KHHcl. Mkp'II\KO.
upHAf M.tpH.t pct&.l j).tlJIHHct. HcKSnHRkWH c1. H AclA.t tek s-kwt. J'O(no -k Kh.CII'.t CKOtr.t. 'lfTKj)J,.TS '1-kCTI\. H Aci 10 S t\\01\kCT-kpk CTI\1"<1' HOd """· S nctSA.tX"· &kl APctrOHI
3 5.
(rct)' CROU'ct, H A" APdrOH141 H MdpH.t KkCf S· �pKKk CTtlro uo.tHu,,. SIMM H4 pSAHHdX'k O SdrOHH. H nOAh. StlrOHh. AO &pSCh.td OOAh. Ct\\pf'IIK(IIKh.)
36.
. . Kh. HHKtl, SSkropS KCd AO KkPhJd H 001\krk Hf (r) OKAtlAH. HHUif O I'OA\111\1 HHKd. S TOAdHI€ OMd'lf HHKd. Stl npH&HApS'KS rOMHAS HHK.t. (KS)
3 7· 38.
(n)HXk S KICMkK.t HHKS. KM.tpklJIHKk. s.s TPH &ptlKH.
A" ptlwkKd St\ t\OKkRUJ�:$
AMil�"· AO StlKclAf. A" AP4rOH141 H M.tpH.t Rk CTP"""X'" c(HX'k 'l-ke) Tt. t\OSI\4. tl '1-kCTI> 4'Kf &fUll KfCft\1\I
g 'KHKHHf. 3d pSHHHKOMI\ AMIIl�h.. St\ 1\(MSI\.)
39· e KSnHX�> s pi'IHMHp.t. Rt.cS RI\At.KOKt.IJIHHS. s sp-ksHXt. AO Kh.p�>p. IfpH,\f Kl\t\1\KOXt.Hd. 40.
niTpEUifKHlpk. S t.\01\1\Crlpt.. CTtlrO HOclHHd S n.tKtldX'k
(,\.tK)k CKOI€ 'KAPI&f 3ft.\t\f H &1\1 TO•"t,; CKfAOKI\. MHt\OTd PAi\Ot\\Ht\Hlpk. H
IV. &j)tlTk ter.t AP4111kKO. H nouk_ p.s,\HAplirt.. H Cf SfMAf cSTt. CT.tro 41.
Kk OOKt\dX'k· OKt\tlAk. R-kt\tlKk. H f'Kf O&Of. Htl &SpS Ertl. H Htl lOri•. K-kUU U' d
42.
""'""""·
AK.l OKt\di\d. H S &SIItiX'k KCI. ropf Htl,\k rOMHt\1 ARd OKt\dAd. ,\O t.\Hj)KO
Kd. WAI> t\\Hj)KOKd. AO KOOEMilpf. KCE S Ct\\OKOKI. WAk I'Opllfrtl CTt)Afllk�d AMS. AO 6JkTh.l\d. H l'j)d'IHIJIE. Ck HEpESH. KCE. OMl\ AECMHHtl AMkl\tl. 110Ah.
43·
CMOKOKf HHKd. Hd CMh.l\fX'k SEA\t\1. Htli\h. pdCOXH HHK4. OOAt. KOOHT1\-k &j)h.,\0 SEMM: P"A-'SH"k. A-' p.scoxt.. noAt. ll.PKRt. HHKliAHHt; Ti\HE oK""A"· (nO,\k)
344
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
44 ·
(c,\\o)Ko&HHf. HdAit. &p.tHteKo "''�"· mi:!KOKHKit. Ch. <.ilX'" AO A\Ojlf. p.tcori\THI�.t. KCd. Ch. K CHMH HHUMft. H4 IOI'It., H Hd &!$pl$. te. liOAlt. HU'O),jldmf OCIKf.
45.
(,J,O)
1\lt.lJ,It.. KOlpHU,d WAlt. 1\\0jl.l AO Al:if>4. Hd lil:!pl$ Cl'lfK4 AMit.ll,lt.. AO Kjllt.X'4· di'lf&d
KCf OKMO.JijlHAOCTd AK4 '11\0KfKd 1$ MMit.CTit.jllt. CT41"'0 HOdHH4. HMfHfMI\ nopl$1"'4 (H)
4 6.
CMMI\1\It.. H pii:CTd OlldTI$ jlđAit.KI:!, AOX'jl4HH Hd Clt.Mjllt.TI\. H4 H.SIO. KHHOI'jl4),H. H 3fMf. Klt.Cf lii:!AHTf. Kl\ 1\jlKI\KI\ CTOI"'4 HOdHHd. H lljlHI te. Ch Klt.CHI\\It. CKO(HMh.)
47·
Cf lilt.l H4 AHI\ CTdi"'O CTUI.\Hd Hd Kjli'IHHI$. H Tl$ lilt.l KHI31t. Kjllt.Hii: CHit. Kjllt.CH,\\Hjlh., cK-kAOKit.. ml:!n4Hh. Ail4f"'OCI\4Kit.. 'llt.jlHIX'd "ll"IJIHKI\. oni\Th. CT4HHMHplt..
48.
lljllt.KOCA4Kit. jliCTHMHjllt. lijldlpHKit.. AICHCAdKit. CHI\ Clt.jlAdHit. MHAOT
49·
c�).(1t.t.1)
Af
W
KI.HI3d KAdlpHHd.
W
+• d31t. lii\1\CH C,\HUidKit.
ml:!lldHd 'lllllt.HI.
W
W
IJHCit.KI:iii.S •\\HKI:!
CI:!AM AI:!Kt.
IIOTit.Kit.ii:IO H I:!KA
(+) -k HO
CT
3
lpHH
p.
(3 )A
Tekst Povaljske listine prema čitanju i komentaru Dragice Malić1 V jime Otca2 i Sina i Svetago Duha! Lito ot roždenija3 Gospoda našego Isuhr stovo tisućno i sto i osamdeset i [ četvrto4] . Bi v dni kraja Beli, biskupa Mikuli otokom hvarskim i bračkim Brečko knez, otok[ om] Prvoš župan, sudja Desin,5 brašćik Prvoslav. Ti vsi sut didići vlada nju6 otočskomu. I v [ti] dni bi Radko pop i koludar služe Crkvi svetago Joana u Pavlah. I bi plk bračski i hvarski s knezem Brečkom na Bolu. I nače govoriti Radko kalujer:7 "Kneže i vsi vlasteli! Molstir svetago Joana je[st] velik bil prežde, kako vi veste8, na9 je zap us til, i j ego zemje. Tako jesam slišal da sije zemle ježe vi [dr] žite 1
2 3 4 5
6 7 8
9
Komentar autoričinog Novog čitanja Listine vidi u Bračkom zborniku 22,Split 2007, str. 285-289. Graf. oca s titlom. Graf. roš1enia. Danas nečitljivo slovo d = 4; Ostojićeva rekonstrukcija prema latinskim prijevodima Listine. Graf. desi!nb - grafem e na mjestu primarnoga i. Graf. pogr. vladan!! (tj. vladanja) - neslaganje u padežu s narednim pridjevom. Graf. kalugerb. Graf. veste - crsl. 2. l. mn. prez. Suprotni veznik 'ali'.
345
Čakavska čitanka
po Koncu, kneže i župane, jesu bili prije Svetago Joana crkve. MoJu vi, vlastele, da biste je dali CrkvP." I reče Brečko knez i Prvoš župan: "Budite Bogu i Svetomu Joanu prošćeni kako sut bili." I se sut te2 zemJe3: Na Kalih4 u Kostime; Dragićan5 dol; od niže Spili do Rujnika oklad VeJak; više j ego niže Bun oklad; pod Crkav sve tago Nikulu tri okladi. I bi potom Sebena knez otokom. I pohvali vraćenije kneza Brečkovo i župana Prvoša. I potom bi knez otokom Miroslav, sin Slavomir, unuk Vsemir, iže bi didić vladanju knežja otočkoga. I pride k Crkvi svetago Joana na Dan svetago Joana s6 svojim rodom i potvrdi takoje ti zem!e ježe biše Brečko vratil. I biše se udal človik u Molstir7 svetago Joana jimenem Smolac, a reki: "Dohra ni me smrti, a moja did[ ina] vsa budi v Crkav". I to jego udanije pohvali knez Mi roslav na ta dan i župan Vidoš. I semu udanju8 Smoka biše9 [svidoci] : Desislav, sin Grubenin, i brat jego Radoš od Gmić10; Prvoslav; Nemana od Kurosem11; Dra gota od Spli[ća]n; Rade Kordijanić od Rogoznice; Dobrona; Zovidrug; Lukaj12• I zavede P3 sam župan Prvoš v Crkav i da mu pristava Petrihu. I se sut te14 zemJe: na Tribošini15 jedin dolac; Iv[ana]č16 dolac jedin; u Grmači17 dva; pri puti jedin na jug Grmače18; tože Tišen19 dolac; od nega Dlgi dolac; pod Zdav[ ... F0 dva; Smrkovi jeGraf. crkve (s titlom) - pretpostavljamo Djd na ·i prema palatalnoj deklinaciji, kao što je u prethod noj rečenici Gjd: crkve (< ?) Graf. sbe, tbe trebalo bi čitati: sje, tje, ali ona je u oba oblika hibridna, zapravo ishitrena (prema ne kim množinskim crsl. padežima zamjenice sb): prvi je oblik Nj d. sr. r., koji i crsl. glasi se, a drugi je noviji domaći Nmn ž. r. te (prema crsl. ty). Stoga pretpostavljamo čitanje kakvo bi bilo bez grafijske intervenc e s umetanjem znaka za poluglas: se, te. Odnosna rečenica znači: i ovo su te zemfe. Graf. zem e s naknadno umetnutim malim nadrednim l, što znači da je pisar najprije zapisao zeme (= zemje s domaćom čakavskom promjenom l> j) kao naprijed, a onda se odlučio za knjiški oblik riječi, te umetnuo l (= /). Inače se navedena riječ uglavnom piše zmla s titlom. Prema Šimunoviću danas: Kale (Šim. 38). Možda bi ovaj segment trebalo čitati: na Kalih u Kostirne -
.
v
Dragićan dol. Graf. Dragyš1bnb - stari posvojni pridj. od osobnog imena Dragić, kasnije vj er. neuobičajenog, pa je danas: Dragišin dolac (Šim. 38). U starim čakavskim tekstovima vokalizacija poluglasa u prijedlogu Sb obično se ne provodi ni ispred riječi što počinju sa s, z, š, ž, pa je ne bilježimo ni ovdje. U latiničkim tekstovima prijedlog se slijeva s narednom riječju, pa bi ovaj segment teksta glasio: p ride ... svojim rodom. Graf. molbsterb. Graf. udanbju prema prethodnom: udanie (preklapanje crsl. i narodnog lika). Graf. pogr. bbše s izostavljenom crticom za bt (jeri). 10 Graf. gbmiš1b mogla bi se čitati i Gamić, što je u Akademijinu rječniku (dalje: AR) potvrđeno kao du 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
brovačko vlasteosko prezime iz XIII. stoljeća, ali je - s druge strane - u Bosni iz XV. stoljeća potvrđe no selo Gmiće!Gmići. Neidentificirana. Možda pogr. umj. Luka n - pri prijepisu se lako zamijeni ćiriličko i i n (11 i H). Graf. e - i je stari Ajd lične zamj. za 3.1ice m. r. (podrijetlom od odnosne zamjenice iže), tj. 'ga'. Graf. tbe kao u bilj. 14, ali ipak: se. Graf. trebošine - danas Tribošin (Ši m. 40). Posvojni pridjev od imena Ivanae. - Toponim se javlja i kasnije (Šim. 40). Graf. grbmači - danas: Grma ča (Šim. 40). Graf. grimače (što bi mogao biti i latinički utjecaj u bilježenju slogotvornoga r) - v. prethodnu bilj. Graf. tešenb - posvojni pridjev od osobnog imena Tiše n, koji je vjerojatnije izvedenica iz korijena teh- (kao u utjeha, tješiti) nego tih- -danas: Tišinovac (Šim. 40). Šimunović !,lavodi iz lat. prijevoda: Pod sdalih i identificira s današnjim toponimima Zdajine ili Razdajine (Sim. 40). Kako se ovdje u tekstu jasno razabire zdrav.. , samo usput napominjemo, bez izvođenja bilo kakvih zaključaka, da do zamjene slova v i l često dolazi pri prijepisu s glagoljičkih predložaka.
346
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
din; Kneži osici1 vsi s nivom Ježe2 pri puti; tož Čabrjan3 dolac; u Husta vse; u Smokovi4 jami tr[i]; u gaće jedin; Kravoš5 jedin; Lihomir dolac jedin; selo u kapi šće Crkve svete Marije do Gumna na večerin Gradca, do [put]i Sutiske; u Veli luci6 od Razdoli burna strana do vrha; pod Zirjak7 od Ploče do Restinina; tož od Meje do Japnenice; tož Osičišća; tož na Brizi8 oklad; za Naklom peča; Pod omendulu9 dolac; više Mlatbi oklad; tož Planikovi dolac; tož pod Rasohi dolac; pod Gnilišće peča; u Rasohah Pod stinov10 peča. Pride Poruga s svojim sinom Tihojem11 u crkav svetago Joana. I bista tu kolu dra, i dasta selo svoje na Pražnicah, i vinogradi, i zemle, i vse dostojanije j iju v Cr kav svetago Joana. I biše tomu svidoci: knez Sebena, i knez Miroslav, i župan Dra goslav, i župan Vidoš. Vladina pripri12 Raš[ku o Lokv]icu i o nivu do Gumna pred županom Nego jem13. [P]ristav Dobrona Mihanić. I da Vladina Lokvicu i n [ivu do Gumna v] Cr kav svetago Joana. Svidok: brašćik Restimir, Petrihna, Rade Kordijanić, Milota Radomir[ić, Dragota], Vlkoj. Ratko opat kupi 14 u Dragati četvrt Dola15 Za Lokvami, a drugu četvrt u Zivini i u Hranca16. [Svid]ok: pop Milko, Prvoslav Rastimirić. Svidok: Dobrona Hranotić. A Bokan mu da [dvi] l7 četvrti. Graf. kneže oseci - u posv. pridj. kneži vj er. se radi o grafijskom preklapanju ile, premda se u č akav skim spomenicima sjevernijih područja nailazi na oblike Nmn imenica i pridjeva m. r. s do danas ne protumačenim nastavkom -e. Graf. vjer. pogr. eže - grafem e na početku riječi imao bi se čitati ja, pa bi to bila crsl. odnosna zamje nica "koja", ali u tom slučaju nedostaje glagol, tj. "koja je l koja se nalazi pri putu". Kao toponim Ježe (od ježa "lijeha") uzimamo prema Šimunoviću, koji za ime ]caže da se sačuvalo do danas (Sim. 40). Posvojni pridjev od imena Cabrjan (< Cyprianus) - danas Cabrija n dolac (Šim. 40). Graf. smokove. U lat. prijevodu: od cranosa (Šim. 40). Graf. velei luce - graf. preklapanje e/eli - stari pridjevski nastavak -ei ikavizacijom daje -ii, a to dugi 7
10 11 12
13 14 15 16
17
-i.
Graf. vj er. pogr. Zbrbekb umj. zyrbekb s izostavljenom crticom za jeri (bl i). Šimunović iz lat. prije voda XIV. stoljeća navodi: Zirgiach; danas: Zirjak (Šim. 41). Graf. breze - danas: Brig (Šim. 41). Graf. omendublu (s malim nadredno umetnutim u) pokazuje kolebanje u zapisivanju između uobiča jenoga lika omendula i omendala prema grč. aflvyoa.\a, pri čemu je poluglas na mjestu grčkoga a va žan pokazatelj da poluglas u jeziku Listine u domaćim riječima (tj. na mjestu jakoga poluglasa) ima izgovornu vrijednost a. - Kao prijedložni taj se topon�m uzima prema Šimunoviću, premda on iz ka snijih izvora navodi: Omidolac l overo pod Omenulu (Sim. 41/42), pa bi se i ovdje kao toponim moglo uzeti Omendula, dakle pod Omendulu dolac. Prijedložni izraz Pod stinov (stari Ijd) uzima se kao toponim prema Šimunoviću, koji iz lat. prijevoda Listine navodi: Pod stinon; za suvremeno stanje na tome mjestu identificira top. Stinice (Šim. 42). Graf. tehoemb s graf. preklapanjem ile - ime je izvedeno iz osnove tih-, a ne teh-. Graf. prepre, pri čemu je drugi e na mjestu primarnoga i (osnovni glagol preti imao je nekad u pre zentskoj osnovi -i-; ikavizacijom infinitiva izjednačile su se infinitivna i prezentska osnova - v. AR XI s. v. preti; s. v. prepreti donosi potvrdu pripri iz dubrovačkoga Libra od mnozijeh razloga iz 1520.). Graf. negoemb. Suvišno. Kao toponim uzima se prema Šimunoviću, koji ga identificira kao današnji Dol (Ši m. 42). Sva ranija čitanja imaju: hraneca, ali čini se ipak da piše: hranbca. Kada bi i pisalo e, ovdje se ne radi ni o kakvoj vokalizaciji jer je to mjesto slaboga poluglasa, nego o dosta čestoj grafijskoj zamjeni ćiri ličkoga poluglasa i slova e. - Usp. i bilj. 18, str. 348 i bilj. 5, str. 350. Najvjerojatnije zabunom izostavljen broj, koji ovamo pripada i po smislu (ispred je.stajalo: drugu če tvrt) i po genitivnom obliku naredne riječi: četvrti. Inače bi u njoj trebalo pretpostaviti pogrešno i umj. poluglasa na kraju riječi. =
347
Čakavska čitanka
Radovan M [ihov]ić prP se na Hlmčani u Malih lokvah i satvori2 jimi sudbi nu. I vaziskaše3 eleza za sudbinu, uštivene4 u [četiri] spudi pšenice. Bi tomu elezu poručnik Dobrona Hranotić, Radidrug, Dragšan. I nge5 vsi česnici: "Kto ne da u tu pristavšćinu, da ne bude česnik u Lokve." I ne da u tu prstavšćinu6 Stojan Ra dešević, Budilić Radun, Dr[aško] Dlgonić, Mirko Mirešević. I prodah ja Dobrona opatu Ratku jih čest za to poručje. I bi tomu svidok: [S ] tanac i sin j ego Rucko, Dra goj, Priben, Družina, Mrčko. P ride Marija, raba Rašćina, iskupivši se. I dala j ef biše gospoja vsega svojega četvrtu čest. I da ju u Molstir8 svetago Joana u Pav!ah. Bi Dragona u Raške, ki da mu četvrtu čest od vse[ga] svojega. I da Dragona i Marija vse u Crkav svetago Jo ana: zemJe na Rudinah o Zagoni i pod Zagon do Brusja; pod Smrečev[ik] 9 [ ... ]k (?) niva uzgoru vsa do vrha i polag ne [ tri] 10 okladi; niže o gomile niva; u To1ane11 polače niva; za Pribidružu gomilu niva. [Kup] ih u Veselka12 nivu Volaršćik za tri bravi. Da Raška za Lokvicu dolac do Zavale. Da Dragona i Marija v Stranah s [voju čes]t lozja, a čest jaže biše13 Veselko va kupih za pol eleza. Kupih u Hranote, u Črnehe14, u Živine za Rujnikom dolac za c [lez]. Kupih u Rečimira15 vsu Vlkovšćinu u Brizih do vrha. Pride Vlkohna Petrešević u Molstir svetago Joana u PavJah [dav] 16 svoje ždrebe17 zeml e. I bi tomu svidok Milota Radomirić, i brat jega Draško, i pop Radidrug. I se zemle sut Svetago Joa[na v] PovJah: oklad Velak i Ježe oboje, na buru je ga i na jug; više18 jega dva oklada; i u Bunah vse; gore nad Gomile dva oklada: do 1 2 3
4 5
6 7
8
9
10 11 12 13 14 15 16 17 18
Graf. pre - usp. bilj. 44. Graf. sbtvori može se čitati i stvori jer se radi o mjestu slaboga poluglasa. ali čitava je porodica riječi na dalmatinsko-dubrovačkom području vrio raširena s vokalizacijom poluglasa, vjer. zbog naglaska na tom slogu, a i zbog veće ekspresivnosti (v. AR XIV, s. v. sa tvor - l. sa tvoriti). Graf. VbZiskaše - riječ se vokalizacijom slaboga poluglasa uklapa u okvire čakavske jake vokalnosti (usp. u bračkim govorima u novije doba: vazimat, vazmeni, vazda, vazest i si. - prema: Hraste 1940.). Bez vokalizacije poluglasa trebalo bi pretpostaviti: uziskaše. Graf. uštivene - ptc. pas. glag. uštiti 'ubrojiti'; suglasnički skup št mogao se razviti u sekundarni šć, pa je riječ ranije i čitana: ušćivene. Graf. reše - stari I. sigmatski aorist (< rešr). Sekundarni slogotvorni r (< ri), najčešći u prefiksu pri-, ali i u drugim položajima. Graf. pogr. jeb. Graf. molbsterb. Graf. smrečev[ik] - danas: Smrčevik (Šim. 43). Prema Ostojiću, koji tu vidi slovo g (= 3) i čita: tri okladi, što bi moglo odgovarati kontekstu. U mo jim ranijim čitanjima na tom se mjestu rekonstruira stari zamjenički genitivni oblik: neje, ali iz njega se ne doznaje koji su okladi u pitanju. Graf. to/anje može se čitati i Tola ne (posvojni pridjev od osobnog imena); Šimunović također navodi Toljanja polača (Šim. 43). - U AR XVIII potvrđeno je osobno ime Tolan XI.-XIV. st., ali grafija, kao ni ovdje, nije pouzdana, te prezime ToJan iz XIX. i poč. XX. stoljeća. Graf. veselbka može se čitati i: Vesefka. Graf. beše. Graf. Čbnehb vjer. s pogr. dočetnim b umj. e; u mojim ranijim čitanjima: Črnih, što sam tumačila gra fijskim preklapanjem e/i. - Črneha brašćik spominje se u završnici Listine među svjedocima utvrđi vanja samostanskih posjeda. Graf. rečimira. Iza nečitljivoga dijela vidi se dočetni poluglas. Graf. ždrebe. Graf. viiše s grafemom za jat u glasovnoj vrijednosti i (< y).
348
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
Mirkova, od Mirkova do Kopilišće1; vse u Smokove2 od Gon1ega studenca do lu do Ratca; i Gračišće s Nerezi3 vse; pol Desilina4 dolca; pod Smokove niva; na Selcih5 zemle; nad Rasohi niva; pod Kopitle6 brdo zemle; Radovna do Rasoh; pod Crkav Nikulinu trije okladi; [pod Smok]ovje7 nad Branevo peča; Zukovik s vrha do more; Rasohatica vsa s vsimi nivami na jug i na buru je; pod Negodraže osi ke8 [dolac]9; Vošćica od mora do Duba; na buru Zečeva10 dolac do vrha; Zečeva vse okolo. Pridosta dva človika u Molstir1 1 svetago Joana, jimenem Porug[a i] Smolac i resta12 opatu Radku: "Dohrani na smrt na naju vinogradi i zemje. Vse budite v Cr kav svetoga Joana." I prije je s vs[im svojim]. [S] e bi na Dan svetago Stepana13 na [Lo]vrečinu14• I tu bi knez Krila, sin Krs[imi] r15• Svidok: župan Dragoslav; Črneha brašćik; opat Stanimir; s[udja] Prvoslav; Re stimir brašćik; Desislav, sin Srdan; Milota Radomirić; dragota Vlčinić. Graf. kopelište - u dosadašnjim čitanjima: Kopelišće; danas: Kopilišće (Šim. 38). Kako se u ovom pri mjeru ne radi o primarnom jatu, vjer. je i ovdje u pitanju grafijsko preklapanje e/i. - AR V navodi s. v. l. kopita značenje "stog zemje i kamena blizu kuća", pa prema tome: kopilišće označava 'mjesto gdje se stogovi zemlje i kamenja nalaze'. U Šimunovićevu Abecedniku današnjih toponima nalaze se uz Kopilišće i dvije Kopile (Šim. 277). Šimunović toponim uzima kao Smokve danas: Smokovac (Šim. 39), ali oba puta jasno piše: u Smokove - pod S makove (42. i 43. redak originala); ne razabire se izvorni osnovni oblik. Gramatički su to Lmn i Imn izjednačeni s Amn (romanski utjecaj!), ali se ne razabire rod (m. ili ž.?). Graf. nerezi - danas: Neriz. U Šimunovićevu Abecedniku današnjih toponima navode se tri Neriza, te s ekavskim refleksom Nerezine i Nerežišća (Šim. 283). Graf. deselilna s vjerojatnim grafijskim preklapanjem ile. Osobno ime Desela nije potvrđeno, ali jest Desila/Desilo i Desi mir (v. AR II), te među svjedocima u završnici Listine: Desislav. - Sredinom XIX. stoljeća spominje se: Desain dolaz (Šim. 39). Graf. selbcehb - vjer. se radi o grafijskom preklapanju ile, budući da bi riječ Selca (pl. tantum) u L trebala imati nastavak palatalne deklinacije -ih (< -ihb). Ipak, postoji mogućnost da se radi o speci fičnom srednjodalmatinskom nastavku -oh/-eh u imenica srednjega roda što znače par čega. U tom slučaju treba pretpostaviti da su postojala dva seoca (selca) od kojih je nastao toponim Selca. Graf. kopitle - dosad je uobičajeno čitanje Kopitle brdo. Međutim, ovo bi bio jedini primjer u Listini da grafijski slijed le označava glasovni slijed /e, pa bi ga !fiOŽda kao i ostale grafijske sljedove li! i ovdje trebalo čitati /a, tj. Kapit/a brdo danas: Kapi ća glava (Sim. 39). U djelomično čitljivoj grafiji jasno je dočetno -oviie, što sugerira crsl. lik na -ije, koji pak u domaćem toponimu ne dolazi u obzir. Treba napomenuti da Rački i Šurmin u svojim transliteracijama navo de lik: (smo)kovine, koji kao toponim nije neuvjerljiv. Budući da se u tekstu jasno razabiru dva i, mo gla bi se i ovdje pretpostaviti (već spomenuta) zamjena ćiriličkih n i i (M i H) - usp. bilj. 12. str. 346. Prema Šimunoviću taj to_ponim nije sačuvan (Šim. 39). Graf. negodraže oseke - Simunović iz mlađih isprava navodi: Pod Nichodrache osiche dolzi (Šim. 39). U tekstu vidljiv samo dočetni poluglas. Graf. pod utjecajem latiničke: sečeva i drugi put: sečeva. Toponim bi se mogao izvoditi i iz korijena si!k- (koji je u sjeći), ali danas je Zečeva. Graf. molbstbrb vjerojatnije je nastala već spominj anim pogr. izostavljanjem crtice u ćiriiličkom bl (y i) u dočetku -ir, nego drugom glasovnom varijantom molstar (kako je u mojim ranijim čitanjima, a inače nepotvrđeno) - v. AR VI) uz molstir (od vlat. *monisterium prema grč. f-lOVaar�p tov). Ostale grafije u Listini: molbstyrb (5. r.), molbsterb (13. r.), molbsti!rb (34. i 39. r.) sa spominjanim grafijskim preklapanjem i - e - e - y za glasovne vrijednosti e - i. 2. l. dv. I. sigmatskog aorista. Graf. stepana (od lat. Stephanus, grč. 2:Tirpavo<;). U tom se imenu na hrv. jezičnom prostoru obično ostvaruje jat. Šimunović se poziva na Ostojića, koji pretpostavlja da se u zapisanom liku na vrećinu krije toponim Lovrečina (!;Ivala u kojoj je vj er. bio samostan posvećen sv. Lovri). Za gubitak početnoga nenaglaše noga sloga Simunović kaže da je čest u toponimiji (Šim. 34). Međutim, lik vreći nu može se tumačiti i kao pisarska pogreška. Ime Krsimir zasvjedočeno je i na Hu mačkoj ploči (XI./XII. st.). Čini se da je današnji lik Krešimir po sljedica 19-stoljetnog čitanja latinskih zapisa u kojima se domaći slogotvorni r, među ostalim grafija ma, zapisivao i kao re (npr. Cressimir, Cressimirus, Cresimur i sl.). -
-
10
11
=
12
13
14
15
349
Čakavska čitanka
NAKALb
RASOHE
OStČI~ČA
CbBRbtNb DOLbCh
RAZDOU
BREG b
vo!CICA
----/
UHOMJRb DOLbCh
•
PIV.Ž.hNlCE
za~)f()/GRA~
SbMbiUJKOVI DOLbCb
/ MfRbKOVO DUBb BJII'I/E ....--.GUMbNO- RJ.TbCb KOPEL!SĆE ·
DbLGIDOLbCL
~. VOLARbŠĆlKb LOKbVICA~ e (RS.iit~/ ~ T~...~~~~~~ INhDOUCb ~ ',_ NEREZJ ~ DOJ SMOKOVB ... · ~ Č
GRI/bMA 'A
e HLbMbCb SMOKOVA EMA
'. lV(ANb)(C)bDOLbCb
HUSTh Ttmib DOLbCb \ GRADbCb KAPlŠĆE 8RUSblE
e
GUMbNO
Sl\ MARIA
\ Mp·~~~. ,
PODb ZDAV...
LOKbVE M.!UE LOKb VE
KNWOS$Cf
NADbGOMILE
11.7SGODRAžE OSECI
SVTtSKA DOLb
RillNlKb Q
K
l.UWl
\
GORNISTU~CbV ~1 'i>~
TOL.ANJA POLAĆA
l"~
e SELb~
C
lUKOV!Kb
CJlKVbfNlKULlNA
~ V~~!~~~r:Rb~WfijKOVllE DUNE
RES
SMJiEČEV(IKb)
j
PODb ZAGON6
~ZAGOM
RUD1NB
-------~~--------~~_____:...~--....__
P. $imunović: Toponimija Povaljske listine iz 1184. godine (1250)
+Az Elasi, slišav od 1 piskupa 2 Mi[ku]le, od kneza Vlašćina, od župana Čeprne, od sudje Luke, potvrjaju i ukladaju ruku moju. [+] Ja Joan, kan unik Svetago Dujma i prisežen pisac hvarski, za povelenije 3 gospodne Nikule biskupa hvarskoga, i kneza Vlašćina, i župana Čeprne4, i sudca Luke i molenije 5 Joane, opata Svetago Joana, pisah i zlamenah učnim [zla]menijem. Čto vidih pisano u staru knigu, to pisah. Od rožstva Hrstova lit tisuća i dvi sti i petdeset, i prvi miseca dečebra.
Kratica: omega (w) s titlom. Tako i iduća tri puta. Prema lat. episcopus, grč. t:rriaKo:rroc;. Graf. povelenie mogla bi se (u okvirima graf. preklapanja i/e) čitati kao čakavski lik poveli nje, ali crsl. dočetak -ije upućuje i na crsl. osnovu (s prvom, prasl. jotacijom) -usp. bilj. 83: molenie (= mo/enije). Graf. čeprenje sa spominjanom zamjenom znaka za pol uglas uz slogotvorni r slovom e. Graf. molenie.
350
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
6.4. "Red i zakon" zadarskih dominikanki iz 1345. godine
"Red i zakon" zadarskih dominikanki dosad je najstariji hrvatski spomenik pisan latiničkim slovima. Našao ga je 1916. godine Vinko Premuda u samostanskoj biblioteci u Glavotoku na Krku. Objavio ga je u transliteraciji i transkripciji s kopijama u Nastavnom vjesniku 36, 1928, 81-97. Tekst je bio napisan u južnom tipu gotičke minuskule. "Red i zakon" ponovno je jezično proučila Dragica Malić, kritički ga je izdala u Raspravama Instituta za jezik 3, Zagreb 1977, 59-128. Ovdje donosimo njezin prijepis i transkripciju toga teksta. U bilješkama je navela Premudino čitanje iz 1928. godine.
351
Čakavska čitanka
Red izachon 1 od primglenia na dil dobroga cignenia feftar nafich reda fuetoga odza nafega dominicha. NAipria priura naglaf od fuon�a capitula gnich yma fafuati fue fe ftre faiedno. Ipoftauitie2 umifto3 chacho ie choia doftoina popo�teniu ipoftari fini. - Drugo yma uichie ucini ti feftrami ftarimi che iefTu od uichia i che imaiu glas po fachonu redoffchom u capituli. Acho ieft tachoua zena dafe ima primiti na pomoch duchofnu ina dil dobroga �ignenia fuetoga reda nafe ga. - Treto imauffi uichie fuechi om ftranom od feftar fuoich ima obra ti tada priura duii4 feftre naiftarie ichee naipria ieffu obucene ufueti habit ima poflati5 po onu cha pita umigleno ifcru feno priata biti nadi! dobroga cignen ia fuetoga reda. Che duii feftre onu zenu megiu gnima ymaiu upeglati v6 capitul pred pri uru i predruge feftre che ieffu u capituli. ltada ona zena cha eho bude pred pri urom ymaffe pro ftri ti pred p(ri)urom i predrugimi feftrami. Idoda proftarta lezy oui pfalmi yma iuffe rechi ..... . ........................ y pfalmC fuer fini. rechuti8 fue. Kyrie eleyfon ..... . ................. y tada recet p(ri)ura. ..... .
2
3 4
P - zakon. P - postauitie. P - umisto. P. - diui; u transkripciji je: d(i)vi ( dvi), što odgovara lat. originalu: duas sorores, due so rores. Na fotokopijama je zapravo nemoguće razlikovati piše li diui ili du ii zbog nespajanja donjeg luka u u. Prema lat. originalu (a i po smislu) više odgovara druga verzija, a udvojeni znak se i inače upotrebljava za oznaku vokala. P - poslati. P - u 22. retku: v capitul. P - psalmi. P - reku ti. =
5
6
7
8
352
Red i zakon od primjenja na dil dobroga čiftenja sestar naših reda svetoga oca1 našega Dominika Najprija priura na glas od zvonca kapitula itih ima sazvati2 sve sestre zajedno i postaviti je u misto kako je koja dostojna po počtenju i po stari šini. - Drugo: ima3 viće učiniti [s]4 sestrami starimi ke jesu od vića i ke imaju glas po zakonu redovskom u kapituli ako jest takova žena da se ima primiti na pomoć duhovnu i na dil dobroga čiftenja svetoga reda naše ga. - Treto: imavši viće s većom stranom od sestar svojih, ima obra ti tada priura dvi5 sestre najstarije i ke najprija jesu obučene u sveti habit, ima poslati po onu ka pita umijeno i skru šeno prijata6 biti na dil dobroga čiften ja svetoga reda; ke dvi5 sestre onu ženu meju nima imaju upe!ati v kapitul pred priuru i pre[ d] druge7 sestre ke jesu u kapituli. I tada ona žena, kako bude pred priurom, ima3 se prostriti pred priurom i pre[d] drugimi sestrami. I dokla prostarta8 leži, ovi psalmi ima. 9 JU s e rect ..... . ........................ I psalmi sveršeni10. Rekutll sve: "Kirie eleison ..... . . ................ I tada rečet priura: ..... . ••
P - o tea. P - zazvati. 3 P - jima. 4 P - nema. 5 P - d(i)vi. P - priata. P - pred-viće. 8 P - prostrta. 9 P - ji maju. 10 P - svršeni. 1 1 P Rekut(i). 2
-
čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
................ yffe odgouret ............ . Ifuerifena molitua1 uftanetfe zena ona ipoftauit ruche fuoie meiu ruche pri ure i drufich feftar. Itacho yma rechi o na zena. Vruche uaffe priporw;:uiu duifu itilo moie. I ouo ima rechi tricrat ona zena. Vruche uaffe. I odgouoret ffe fe ftre irechu. PRimi tebe ifucharft2 fpafitegl fegay mira ipoftaui nadefnu priftolia flaue fuoie: i my tebe ueffelegiife prigimglemo udrufbu fueto ifchruffenu naffu. y dil nic;u cinimo nafich molitau myf pfa lam piffaan ipetia fuetoga zezinania pripouidania iffachoga dobroga ifueto nafega cignenia i moglenia duchof noga poiuchi i uefelegiffe ufarzach nafich gofpodinu bogu. Primi tebe ifucharft fpaffitegl fegai fuita v chra gleufto fueto nebefcho ibridrufi tebe drufbi fuetich angelou fuoich. ig di lom doftoinim fuetich fuoich. ime tuoie raci pripiffati u libro fiuota uic; gnega darui tebi gofpodin bog duch mudri irafumni duuch uichny i iacofny duuch3 fnany ymiloftiuy. i napuni tebe duka ftraka fuoiega da fapouidi negoue razumifi fchranis.4 Am(en). Itada poc;ni priura yman. ... .... Ipoda ........ .. ....................... pocropi gnu fuetom vodom: terie fuarfceno: - : cccxxxxv. -
2 3 4
PP PP-
molitva. isucharst. duch. shranis.
................ I vse1 odgovoret: I sveršena2 molitva. Ustanet se žena ona i postavit ruke svoje meju ruke priure i druzih sestar. I tako ima3 reći ona žena: "V ruke vaše priporučuju dušu i tilo moje." I ovo ima reći trikrat ona žena: "V ruke vaše ... " I odgovoret vse se stre i reku: "Primi tebe Isukarst,3 spasite! segaj mira, i postavi na desnu pristolja slave svoje! I mi tebe veseleći se prijimlemo u družbu svetu i skrušenu našu i dilnicu činimo naših molitav, mis, psalam, pisan i petja, svetoga žežinanja,4 pripovidanja i vsakoga dobroga i sveto [ga] našega činenja i mojenja duhovnoga pojući i veseleći se u sarcah5 naših gospodinu bogu. Primi tebe Isukarst, spasite! segaj svita, v kra Jevst[v]o sveto nebesko i pridruži tebe družbi svetih anjelov svojih i g dilom dostojnim svetih svojih! Ime tvoje rači pripisati u libro života vičnega! Daruj tebi gospodin bog duh mudri i razumni, duh vični i jakosni, duh znani i milostivi i napuni tebe duha straha svojega da zapovidi negove razumiš6 i shraniš! Amen! " I tada počni priura iman: ... . ... I potla: ......... ....................... pokropi nu svetom vodom, ter je svaršeno7• - [ 1 ] 345. .
2 3 4 5
6
P - fse. P - svršena. P - Isukrst. P - žezinanja. P - srcah. P razum is (vjerojatno tiskarska pogreška). P - svršeno. -
7
353
Čakavska čitanka
6.5. Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik najstariji je hrvatski glagoljični zakonski tekst na hrvatskom jeziku (1288) kojim gradovi slobodne općine Vinodola (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik) prihvaćaju feudalne obveze krčkih knezova i time od slobodnih seljaka postaju kmetovi krčkoga kneza Vida i njegovih nasljednika. Tekst Vinodolskog zakonika u 77 članaka sadržava različite odredbe o knezavim ovlastima, položaju crkve te ustrojstvu vinodolske općine i funkcijama njezinih službenika. Vinodolski zakonik nije sačuvan u izvorniku, nego u glagoljičnom prijepisu iz druge polovice 16. st. (28 pergamentnih listova veličine 16,5 x 24,3 cm), koji se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. To je po starini drugi slavenski zakonik, odmah poslije Ruske pravde. Prvi ga je objavio Antun Mažuranić 1843., a među posljednjima izdvaja se izdanje Josipa Bratulića iz 1988., s fotografijama spomenika, transliteracijom, rječnikom i prijevodom na suvremeni hrvatski jezik (Josip Bratulić).
354
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
V
b ime b(o)žie · amen · let g(ospod)nih · č · s · o · 31 indicio pravo
dan · e2 miseca jen vara Vb vreme krala ladislava preslavnoga krala ugrskoga kralestva nega leto · e · na deset[ e] Va vrime ubo velikih muži gospode fedriga ivana levnarda duima bartola i vida krčkih vinodolskih i modruških knezi zač dole kr[ at] videći ludi ki bludeći svoih starii[h i is]kušenih zakon zato ubo edin po edinom i [vsi] ludi vinodolski želeći one stare d [obre z] akone shraniti e napuni ke nih prvi v[sag]da su [shra]neni neureeni Skupiše se vs[i] na kup [tako] crikveni tako pri prošci ludi sveršenem [imetl]c zdrave svet u novom gradu pred obrazom [t] oga istoga kneza leonarda zgora imenovana i sbraše se od vsakoga grada vinodolskoga ne vse st[a]riiši na vkup, na ke viahu da se bole spominahu v zakonih svoih otac i od svoih ded ča bihu slišali I nim narediše i ukazaše tesnim zakonom da bi vse dobre stare iskušene zakone u vinodol činiti položiti v pisma od kih bi se mogli spomenuti ili slišati od svoih otac i ded zgora rečenih tako od sada naprid mogu se uleći bluenja te riči i nih detce vrime ko pride da nimau primis ale v tih zakonih · ki ubo budue izbrani na to od tih istih ludi vinodolskih z novoga grada črna dvornik vsega vinodola i od knezi zgora reče nih tako od sada naprid mogu se uleći bluene [ ... ] •
[izvadak]
l 2
=1288. = 6.
355
Čakavska č itanka
6.6. Istarski razvod
Istarski razvod pravni je akt kojim su utvrđene međe između istarskih posjeda akvilejskog patrijarha, pazinskih grofova i Venecije. Razvođenje ubrajamo u stare slavenske pravne običaje kojima se utvrđuju granice ophodom po terenu. Čin utvrđivanja spornih međa bio je svečan, uz nazočnost predstavnika stranaka, pratnje, župana i sudaca, pa pruža podatke i o etničkoj i društvenoj slici srednjovjekovne Istre. Istarski razvod nastao je kao skup dokumenata od 1275. do 1395. na temelju starijih isprava. Bio je sastavljen u tri jezične verzije: na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Danas je sačuvan samo hrvatski prijepis notara Levca Križanića iz 1546. (prema predlošku iz 1502), pisan kurzivnom glagoljicom, koji se ču va u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Prijepis ima 35 papirnih listova veličine 22 x 32 cm (J. Bratulić). Prvi put objavio ga je Ante Starčević 1852, a novo kritičko izdanje, zajedno s fotografijama izvornika, priredio je Josip Bratulić (1989 1, 1992 2 ). Reproducirani je odlomak po Bratulićevu izdanju (J. B., Istarski razvod. Studija i tekst, Pula 1978.).
356
Čakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
· č · r · i · d ·, 1 v kom se udržaše da na glavi toga kršanskoga poli dol k plominu gredući, ondi su tri termini od kunfini kožalski, pio minski i kršanski. i tu pokazaše starci od labina i plomina, i šu nbera i kršana tri zlamene na kamiki visečeni nad ta dol proti plominu, i mnogim imeniem tu okolu blizu pokazaše. i kada to vidi g(ospo)d(i)n knez i vsa gospoda i deželani, veliko meu sobu svecaše, i tako ondi odrediše, i vaspet ta zlamene ponoviše. i tako stvoreno be to, kare e h kožlaku, da bude nemu, a kare e k plominu da bude nemu, a kare e h kršanu da bude nemu. od tu idoše poli škalnicu po stareh zlameneh i škalnica da bude kršanu. od tu na sićevicu po stareh zlameneh, i vsa sicevica da bude kršanu. od toga dola idoše deželane veselo domov, da se ondi naidoše pravi termeni od kunfini, zač se ondi vazda. pregovarahu meju sobu, i edne i druge strane mnoge škode i rubež[i] činahu. i takoe i kršanci. i tako onde obrediše, kako e od stareh prišlo, i listi nih stari potvrdi[v]ši, komunu plominskomu povratiše, i prepisavši e, sebi shraniše. i ondi vsem tem komunom oznaniše, da ka koli stran bi prek teh termeni i razvod pasli meu plominani va dne ali v noći, ona stran zapada komunu pene marku · a ·,2 so(ldini) maleh · k ·,3 arbadige marke · v ·. 4 i ka koli stran bi prestavili ali odstavili imenovane termini i kunfini, ona stran zapada pene marak · t . s g(ospo)d(i)nu knezu pazinskomu · r ·6 marak, a toi gospodi · r .7 marak, a komunu ki bi mirno obdržali · r ·8 marak. i pisaše listi ednoi i drugi strani ezikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše ezikom nemškim. i tako stvoreno be. od tu idoše napred ... [izvadak]
1 2
3 4 5
6 7
s
1 125. godina =l = 40) =3 = 300 = !OO = !OO = !OO
357
Čakavska čitanka
6.7. Šibenska molitva (list l v) Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih tekstova pisanih hrvatskim jezikom i latinicom, a godinama je smatrana i najstarijim. Iako nije datirana, Šibenska molitva sa sigurnošću se ubraja u spomenike s kraja XIV. stoljeća. Zapisana je u latinskom rukopisnom kodeksu na jednom listu pod naslovom Oracio pulera (et) devota ad B(ea)tam V(irginem) Ma(r)ia(m) (Molitva lijepa i pobožna Blaženoj Djevici Mariji). Po obliku i sadržaju ide u red Gospinih hvalospjeva, kakvih je u srednjem vijeku bilo malo na narodnim jezicima. Jezik je srednjodalmatinska čakavština. Prvi su je objavili Ivan Milčetić i Joso Milošević 1911., a među posljednjim izdanjima izdvaja se ono Dragice Malić (2002, 2004) čije čitanje i donosimo (Dragica Malić, Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2002.) (J. B.).
358
Čakavski u najstarijim hrvatskirn pisanim spomenicima
ospoje, ti si život i skrišenje vsih vernih tvojih i grišnih.
G Gospoje, ti si pomoćnica i kralica vsih vernih, slabih i nemoćnih.
Gospoje, ti si otvorenje vrat rajnih vsih tvojih vernih i želećih i devotih. Gospoje, ti si obraz i zarcalo vsih redovnikov i redovnic vsih vernih. Gospoje, ti si družbenica tebe želećih i počtovajućih vsih vernih. Gospoje, ti si strah i bojazan vsih duhov nečistih i vsih djaval upadnih. O blažena! O prisvećena! O umijena! O pričista Divo Marije! Moli za nas i vas plk karstjanski Sina Božja, sina tvoga, ki se prije sega vika od Boga Oca - i( d est) a p(at)re - na nebesih brez matere rodil, od nega se ni nigdar razdilil, v jedinstvi Svetoga Duha s Bogom Ocem vazda pribival, volov Boga Oca [po] Svetom Dusi v tvoje blaženo tilo se je vputil. S onov blaženov pltev v prisvećeni teli v tom devet miseci pribiva!, Bog vični, jisti, človik živi, pravi, vrimenni. Na konci deveta miseca Bog se i človik se rodil s onovje blaženovje pltev pričiste Beate Marije Virginis. Osmi dan bla.ženu karv hoti proliti. V onoj blaženoj karvi plti prija svarhu sebe blaženo karšćenje, nam je pusti i zapovidi. V onoj blaženoj plti bi lačan i žajan. - I (d est) sic( ut) de samatyna pm. V onoj blaženoj plti bil i j il, v onoj blaženoj plti sudcu dan. V onoj blaženoj plti bi kuplen i prodan pro XXX-a argentis. Veruju, Sinu Božji, da si hotil prisvećenu tvoju prodati plt, a vernih tvojih skupiti blaženov karvev, mukov i volov. Smartju od neprijatela našega hoti nas skupiti. Veruju, Sinu Božji, da si hotil blaženu plt tvoju ožalostiti, a vernih tvojih slatkim darom milosti tvoje utišiti. Veruju, Sinu Božji, da si hotil sa vsom pltju tvojom za lubav života našega umriti, a veličastvom boštva tvoga paklena vrata razbiti i svetih otac - i(d est) s(an)c(t)os p(at)res svidim darom milosti tvoje prosvitliti, vrata rajna nim sa vsimi vernimi otvoriti, vernih tvojih kupno s blaženov pltju tvojev treti dan od smarti na život hoti skrisiti. P(ost) dies XLa ad celu(m) asce(n)de(ns) (et) p(romittens) Sp(iritu)m S(an)c(tu)m mittere. [izvadak]
359
Čakavska čitanka
6.8. Lekcionar Bernardina Splićanina
Lekcionar je najstarija da tirana hrvatska latinična inkunabula u kojoj su liturgijska čitanja, tj. tekstovi iz Biblije, Staroga i Novoga zavjeta, koja se čitaju tijekom crkvene godine. Redaktor je knjige franjevac Bernardin Drivodilić, podrijetlom s otoka Brača. Knjiga je tiskana u Veneciji, u tiskari majstora Damjana iz Milana. Pisana je čakavštinom (in lingua yllirica) i nije prijevod s latinskoga jezika, nego je nastala na temelju staroslavenskoga prijevoda glagoljskih misala. Sačuvana su dva primjerka: prvi se nalazi u Knjižnici Maksima Gorkog u Odesi, a drugi se nalazi u isusovačkoj knjižnici "Juraj Habdelić" u Zagrebu (J. Bratulić). Transkribirani tekst Lekcionara prvi je put objavio 1885. Tomo Maretić. Pretisak je objavljen 1991. i 1995. pod uredništvom Josipa Bratulića.
360
Cakavski u najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima
Dominica. j. aduentus Incipit vulgarizacio dalmatica epistolarum & euangeliorum. Atque prephacionum & benedictionum continencium in missali. Dominica prima de aduentu. Čtenje pistule blaženoga Pavla apostola k Rimlanom.
lii!!!ii::fiiillratjo, znajući, da vrime jest jure nam oda sna ustati se, a sada stanovito bliže jest naše spasenje, nego smo verovali. Noć minula jest, a dan se je približal. Odvrzimo za to od nas dila od tamnosti i obučimo se u oružje od svitlosti, tako da u dan počteno budemo hoditi, ne u jiden ju ni u pi tj u, ne u ležanju nečistoće i nepoč tenja, ne u prigovaranju od sržbe i nenavidosti, da obucite se gospodinom Isukrstom. Naslidovanje sveto. evangel. po Luci. v~·
ono vrime reče Isus učenikom svojim: budu zlamenja V.. u suncu i u misecu i u zvizdah, a na zemli žalost lutska cića straha bučenja morskoga i valof sahnući ludi od straha i čekanja, ka hote p riti svrhu fsega svita, jere kriposti nebeske hote se ganuti. I tada hote viditi sina božjega gredući u oblaku s oblastju velikom i veličastvom. Ova u jistinu kada se poč nu činiti, pogledajte i uzdvignite glave vaše, jere se približuje odkuplenje vaše. I reče nim priliku ovu: vij te smokvu i fsa jina stabla; kada jure počinu davati iz sebe plod, znate, da blizu jest lito. Tako i vi, kada budete viditi ova da se čine, znajte, da blizu jest kralefstvo božje. U jistinu govoru vam, da ne mine narod ovi, dokle se fsaka ne svrše. Nebo i zemla hoće pomankati, da riči moje neće pomankati. Dominica secunda de aduentu. Čtenje p. b. p. a. k Rim/anom ~' ratjo,
kagodire pisana jesu, na naš nauk pisana jesu, da ustrplenji i po utišenji od pisam budemo ufanje jimiti. Bog u jistinu od ustrplenja i od utišenja daj vam znati jednomu s drugim po Isukrstu, da jedino jednimi usti budete čtovati boga i otca gospodina našega Isukrsta. Za to prijimlite se meju sobom, kako vas je i Isukrst prijal u počtenji božjem. Govoru u jistinu, da jest bil Isukrst obslužitel zakona od obrizavanja cića jistine božje na potvrjenje obitovanja otac, a narodi u jistinu svrhu milosrdja da čtuju boga, kako pisano jest: Za to ispovidati se budu tebi u narodih, gospodine, i jimenu tvomu budu slaviti. I jošće govori: Veselite se, narodi s pukom negovim. I jošće vaspet: Hvalite, fsi narodi gospodina i veličite nega fsi puci. I vaspet Isajia reče: Bude koren od ... ~po
[izvadak] 361
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
Ovaj priručni glosar sadržava, po autorovu mišljenju, "rječnik manje poznatih riječi" u najjednostavnijem obliku. On je, dakle, proizvoljan i sadržava, po auto rovu izboru, riječi neobičnijih značenja koje imaju u tekstu i koje svojim oblikom pokazuju otkud su primljene, kako su prilagođene i koja su značenja dobila u go vornoj realizaciji. S toga gledišta ovaj glosar može biti koristan za razumijevanje tekstova i daljnja dijalektološka istraživanja s različitih motrišta. Kako ovaj rječnik neće moći zadovoljiti sve zahtjeve čitatelja u razumijeva nju leksika i leksičkih značenja, uz prikazbu različitih čakavskih govora navede ni su rječnici i zbirke riječi dotičnoga govornog područja. U tom smislu moguća su (i potrebna) poredbena leksička i geografskolingvistička istraživanja čakav skoga narječja. Kratice naselja i predjela odakle su uzete riječi
B - Buzet (sjeverna Istra) Bč - Brač Bš - Baška (Krk) D - Dobrinj (Krk) DNV - Devinska Nova Ves (Slovačka) H - Hvar I - Istra K - Kastav L - Lika Loš - Lošinj Ls - Lastovo Lš - Lešće (Lika) N - Novi Vinodolski NB - sjeverno Gradišće (Austrija) P - Pokuplje Pg - Pag
Po - Poljanci (Gradišće) Pr - Prvić Pre - Premuda S - Susak Sal - Sali Seh - Schandorf (Gradišće) Sil - Silba Sp - Split T - Trpanj (Pelješac) U - Unije V - Vodice (sjeverna Istra) Vr - Vrgada Vs - Vis Ž - Žminj (središnja Istra) Žb - Žumberak Žr - Žirje 363
al)gftrja J (Pg, S) lubenica anus m (K) amajlija apjQmbo adv (Vs) naglavce ar (V, I) jer arćiiaš m (Loš) vrsta mreže za ribolov ardeni m pl (Pg) oruđe ardura J (T) svjetlucanje mora argan m (Senj) kolotur armoniga J (Ž) harmonika arta J (T) vladanje, običaj, moral aš (Ž, I) jer, budući da
babftj m (K) kamen (velik i obal kao šaka) babula J (T) kugla bačio m (T) umivaonik bačir m (Pg) dinja badan m (T) badanj, udubljenje na morskom dnu badil m (Bč) vrsta lopate bahor m (I) čarobnjak, proricatelj bajaJ (S) kabao, čabar baka m (NB) bik; (Seh) uškrojen vol; O i@Jči baka (Seh) ovan; O ki@zfi baka (Seh) jarac -> b'ika balad{!gr m (Ž) shod pred vratima na katu balavcene n call (Senj) derišta, drska djeca, balavurdija balhaJ(S) buha balls m (D) bosiljak
balotat (N) igrati balotama bal{!gn m (Ž, I) vrsta istarskog plesa baran m (NB) ovan barkun m (I) prozor; (Pg) balkon barštinaJ (S) mraz basurak (Sp) čovjek omanjeg stasa baština J (T) polje, njiva, posjed bata J (V, I) CD lokva; CD rupa za sme će batac m (Seh) bat, čekić batavJe n coli (Žb) korijenje i obrana stabiljka kukuruza bat'ičicaJ (D) broš batuda J (D) fino otkano platno beč'i m pl (K) novac bedenaJ (D) vrsta finog otkanog platna belmo m (Bš) bjelanjak bielo m (Bš) bjeloočnica bknčat (Ž) poželjeti sreću bel) gala J (S) bengalska vatra, obo jeni vatromet; jedan sklat'ić varže bel)giilu i sve se to riisvetli bkrmat se (I) krizmati se bdtemja J (Pg) kletva, psovka beteg m (Seh) bolest bigat [biyat] m (S) mali kukac b'ija J (B č) cjepanica b'ika m (Seh) bik -> baka b'ilac m (Bč) bat, bilo (zvona) biščaJe n coll (Seh) bič blak m (S) smola blek m (I) zakrpa 365
Čakavska čitanka
bodimice adv (Sp) naglavice, strmo glavice; upiinen glavan bodimice u badan boj m (NB, Seh) rat; O prvi boj, prvi svjetski rat bojse adv (NB) možda bok/b'!§k m (NB) bok, kuk; O po bOki, postrance; po boki se g@daju bolan, bona, bono adj (I) bolestan boldć'ina j (Pg) bolest bom'ića interj; adv (K) bogme! bora interj (Sal) Bog! bošćak m (D) bot ciklama bOška j (Ž) šuma; (V) hrastik bot m (V, I) samo kao; O oni bOt, onda, zatim; O jedanbOt, jednom; O nabOt, odmah, hitno bOtam m (Sp) drvene bačve brageše j pl (P g, I) hlače brajda j (K) pergola brajde j pl (I) CD trsovi;
366
brižan adj (I, K, N) jadan, bijedan brk m (Bč) (i) brk; t, G sg broda m (P) splav hrsaj(NB) okrugla vreća u koju se stav ljaju mljevene masline i polažu na ti jesak da se ocijedi ulje; dva polilakii maslina se metne u jednu brsu bršeJ m (V, I) neplodni pašnjak, zapuštena livada bršllivati se (V) pričešćivati se brukva j (B š) čavao briiman adj (I) marljiv briince n (V) zvonce na stoki brže;>la j (Bč) kosa ni mesni odrezak hUbak m (Sp) (i) određeni oblik kruha;
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
eapeta J (Pg) obrezani prut capun m (S) motika; (Pg) pijuk cavatini m pl (D) pletene papuče celina [celyna] J (S) CD neobrađena zemlja, ugar; 0 stara cura cenci m pl (P) procjenitelji, taksatori centezimi m pl (Z) novci centurin m (D) kožni pojas cer m (Pr) voštanica; dva cera kol'ika je m6ja noga u bedri certo adv (K) sigurno, određeno c'iću praep s G (K) zbog cigal [ciyal] m (S) kabao, vedro ciganU (Seh) krasti c'iklić m (V) djevojačka sisa cinbujat se (K) teturati cindra J (K) cindra, glazbeni instru ment sa četiri žice c'intor (Seh) groblje cip'ič m (Seh); cip'ić (NB) gornji dio cijepa cipirit adj (Bč) nježan, krhak, loman cok m (K, I) balvan, panj crepna J (K) pekarski pokrov za kruh, peka crnostrig m (T) poskok cujalo n (T) ljuljačka c@ndra J (NB) djevojka curit (Seh) dažditi
čabar m (K) vedro čad m (V) tmurno vrijeme čiijka m (V) ćaća; nato bi stari čajka reka čiimpa J (Seh) CD šapa; 0 stopalo čarv m (Seh) ličinka čarv'it (S) bojiti
časa J (S) sito na kojemu se odvajaju bobulje grožđa od peteljke č� (P) čak čegot [čeyot] (S) bilo što čenčar m (D) ušljiv čovjek, ušljivac čenoc, čendi m (D) uš čep?čiti (Sal) CD čeprkati; 0 lijeno ra diti čereda (V) stado, krdo --+ čreda čeredat se (I, V) činiti što po određe nom redu čerepna J (:Ž) crepulja čerma J (D) duga vunena haljina bez rukava čeroslo n (Seh) crtalo (na plugu) četrun m (:Ž) bot lubenica Č'iČat (S) sisati; mravi su titali i mast i mene čičorka J (Seh) grašak čiera adv (Lš) jučer čisti, -a, -o adj (:Ž, V, I) pojačana ri ječ u vezi sa zamjenicom vas, sva, sve; čist čitovat, -a, -o adj (K) sav cmod m (Bč) čađa, omaglica čo (D) što čok m (V) panj či@p m (NB) blesan, glupan čreda J (K) CD red, poredak; 0 krav lje stado koje seoski pastir sakuplja i pase --+ čereda čr'išna J (Seh) trešnja črn'ika J (Sal) bot česmina, Quercus ilex čftalo n (Z) crtalo na plugu čube J pl (Seh) usne čubuja J (D) raščupenjak čuda adv (I, Seh) mnogo čiif m (D) čuperak Čurumil)ka J (T) vrsta svirale čut'ina J (NB) stapka, peteljka 367
Čakavska čitanka
Ćić m (I) stanovnik Ćićarije (Istra) ć'iga J (P) veružica
dabut (Seh) zar ne? dan m (V) dan; O pametan d0iin spo mendan dare adv (S) posebice; btirka je bila šla dare v Lošin daske J pl (Seh) drveni pod dekla J (V) djevojka delubija J (T) povodanj, potop destružit (I) uništiti det, den (K) reći devka J (K) kućna pomoćnica dibli adv (Seh) divlji d'ikoj J (I) djevojka d'ikojca J (I) djevojčica d'ilat (Seh) raditi dindi m sg (S) puran diračje n coli (K) dračje diraka J (V) bot trnovit grm dita J (Bč) ugled, viši društveni status div, -a, -o adj (K) divlji divo adv (K) divlje divka [ divyca] J (S) sluškinja div'ičica J (Seh) djevojčica div'ina [divyna] J (S) dodatak jelu, prismok d'ivja ruža J (K) ____, glog d'ivji šipak m (K) ____, glog doćii.hat (K) doznati dog, -a, -o adj (D) dug dojt (Seh) doći donajliš adv (D) osobito, čak do; klobuk je nosi nahero, a doniijliš pbtla dostat (NB) dobiti dragana J (T) morski pauk drčat (V) žuriti, trčati 368
dremafka J (K) visibaba, Galantus nivalis dreti, dretve J (D) nasmoljena nit drežiti (V) iščekivati dr'itva J (V) ___., dreti drmun m (D) šuma, grmik drmun'ić m (D) gaj droptine J pl (Seh) mrvice (kruha) drugem�n [druyemin] adv (S) brzo dubiič m (Ž) vrsta klesarskog alata dubjenoc m (D) rubac (kao pokrivalo za glavu) dii.bOc, dii.fca m (D) dub, hrast duh m (V) CD duh; 0 miris Dunai m (Po) Dunav dunglovun adv (Vs) naglavce d@ (Seh) tko duškaJ (D) kopča; pod vrćiton je z jene bandi bila dušl'ca, a z druge skujica ali bužetica
· F . ·· fantin m (D) mladić fan adv (D) dovoljno, dostatno feca J (Ž) (vinski) talog, kvasac f�n m (S) djetelina fijolicaJ(D) tratinčica, Leucanthemum fijuželčicaJ (D) tanki laneni pojas fijuželka J (K) laneni pojas finida J (V) brežuljkasti travnjak fis adv (NB) čvrst fit m (Bč) najamnina fižujelčica J (D) dem od ___., fižujelka fižujelka J (D) pojas fjat m (T) grč formo n (Bč) servis za jelo/piće fort adv (Senj) stalno, trajno fraj m adv (D) raspust, razlaz, rastanak frajar m (D) mladoženja frajarica J (D) nevjesta francuzj'iv, -a, -o adj (Senj) koji ima sifilis
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
fraška J (I) suha grana fril)kela J (D) uvojak friiJkelast adj (D) kovrčav fr'is m (D) pothaljina fr'ita J (NG) vrsta pečenke fritala J (V) kajgana fraul)gat (NB) iskati, tražiti fruštan m (D) pamučna tkanina fiičkat (Seh) zviždati funiestra J (Sil) prozor furijo m (T) jaki južni vjetar, oštro furmaJ(D) oblik, forma fuzat (NB) kliznuti fuži m pl (Ž) određeno jelo od tijesta
·.ti
•.
gaiun�ra J (Žr) mreža za lov gauna gajl)ka J (Seh) zagonetka gali, galv� J (K) šišarka, bahurica gall:cijaJ(žb) modra galica galka J (Ž) šišarka; prodavali so galki za imet centezimi
galvić m (D) šiška; š'iškvi i giilvići od duJca garba [yarba] J (S) gorski greben garitula J (Bč) uskršnji kolač gašnak m (Žb) gaćnjak, pas za gaće gat [yat] m (S) zmija gerenača J (Žr) vrsta ribarske mreže g'ivkaJ (žb) poklopac za lanac glavaćaJ (Žb) igla od svinjske dlake glavica J (V, I) vrh brda glavinii.ša J (Sp) vrsta crnoga grožđa glazno [ylazno] n (S) gnijezdo glito n (Seh) dlijeto glog m (T) divlja ruža gmajna J (V) zajednička zemlja gmajski (NB) adj od � gmajna gnazdo n (Po) gnijezdo gnet (Sp) srditi se; v'išje put(.___b i u.__se gneja
gnev'it se (NB) srditi se gnot m (Bč) dio noge od koljena do stopala, gnjat gnii.j m (Seh) gnojivo gnus m (Seh) prljavština god m (V, Seh) imendan godina J (Seh) kiša, dažd; (V) rosulja; O godina curi (Seh) kiši godinar m (Seh) žaba godinat (NB) kišiti, dažditi gogran m (D) vrsta ogrtača g(>la [yqla] J (S) želja golč'ić m (Senj) vrsta plave ribe golica J (K) drvena vinska bačva gol'ičina J (D) djevojka gol'inda J (V) drveni sud za mlijeko gomitul m (T) kalem (za konac) gonat (I) govoriti gončin m (V, K, I) gonič stoke gorka J (Seh) vinograd goromftš m (Sal) bot vrsta trave gosp'ica J (K) lasica gotov'it se (Ž) pripremati se; da še mi gotovimo nilsen šveten trgn krii/l@n gozd m (I, V) CD gusta šuma; 0 bukvik grabar m (Seh) bot grab
gradelat (Ž) odvajati na posebnom situ bobulje grožđa od krostulje gradin m (K) bot vrsta hrasta graja J coli (V) granje, šikara graja J (K) granje, šikara, grmlje granzoli m pl (Sp) prekrupa, mrvice grasta J (T) glineni sud grašeca J (T) pokvarena slanina, užegnuta mast graška J (K) grad, tuča gr�dal m (Seh) gredelj greštaJ (K) vezica (luka, kukuruza i sl.) gribla J (V) brazda po sredini oranice grič m (Lš) hrid, litica; let'ila san za zljecon preko gfma preko griča
gr'ile [yryle] Jpl (S) zatravljena tratina 369
Čakavska čitanka
gfm m (K) hrast grobla f (NB) gomila, hrpa grojze n coli (Seh) grožđe gromača f (K) ogradni kameni zid grošć'inaf (K) vlastelinski posjed grata f (I) CD kamen; Q) grobni kamen g�st m (I) pregršt gruban, -bna, -bno adj (NB) grub, krupan gruh [yrux] m (S) ugar, parlog gruj m (T) ugor grumačaf(D) ---+ gromača glica f (Pr) stražnjica gučet m (K) razglašavati; so selo guči gunbok adj (K) dubok gii.I)gat (Pg) galamiti; dica su svir'ili i guiJgali po c�li d0iin gut m (Seh) grkljan gut m (I) ždrijelo gutat (Seh) prejedati se guti m pl (H) ulozi, giht, bolest zglo bova i vena gvišno adv (NB) sigurno, zacijelo
halugaf (Po) korov, drač hala f (Seh) haljina, suknja har [xlr] m (S) neplodan (trs), neplodna, jalova životinja harol m (Bč) vreća od kostrijeti hasnovat (Seh) koristiti h'ib m (D) hljeb; robu stavit pod teple h 'ibi h�rat (NB) prestati hirati (V) bolovati hitati (P) bacati h'ižaf (V) stambena kuća, kuća i dvor; (Seh) soba hjust m (K) CD nagla kiša, pljusak; Q) šiba, bič hlača f (N) čarapa; pet briitlh jednu kuću dela, va noj ne stoje (hlača) 370
hlapac m (K) sluga hlep, hleba m (Ž) hljeb (kruha); ugfz'isfe se stavi hlep kruha i zgora čerepno hl�v [xl�w] m (B) svinjac; kade SQJJ prasci je xl?w hl'ib m (Bš) hljeb; prave se h['ibi, onda parne5u kruh va peć i pod'ignu pe ceni kruh hmet m (K) seljak hOjev f (D) čarapa; hOjev je imela kru nicu, Usti, petu, plosno i skapinu hojevat (K, N) ići, hodati; skupa su po gor'i hojevali (N) homoća! (Vs) idemo! hram m (V) CD smočnica; Q) crkva hrasnica f (K) vrsta pijuka hrlišva f (I) bot kruška hud, -a, -o adj (Seh) brz, žestok, jak huja j (V) bot bijela jela huji [xuji] , -a, -e adj (Loš) glup, loš; xuji si od mojeya tovara hujit (Seh, NB) loviti hundurica f (T) intrigant ica husti se (V) skliznuti se, posrnuti
icat (S) mokriti 'ilišćak m (T) srpanj 'ilo n (Seh) jelo inus m (Seh) naučnik invece adv (I) umjesto, međutim istešo adv (D) često, redovito; jaketa je istešo bivala o(d) domaćega čfnoga sukna it, 'ideš (Seh) ići 'itro n (Pr) jutro 'izba f (L š) soba izjamičat (Br) izdubiti rupe iznopak adv (Pre) naopako izvanšč'ine f pl (T) izmišljotine, neistinite priče
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
jabet m (S) haljina jac�ra j (Bč) ledenara, ledenica jač'it (Seh, NB) pjevati j ačka j (Seh) pjesma jadan adj (Lš) razjaren, ljut jajarica j (Ž) uskršnje jelo jamat (S) kopati rupe japo m (Seh) otac (umiljenica) jarobica j (Seh) jarebica jas (I) pron ja (ali ne u vezi s glagolom); K'i je? ]as, ja san di!lal jaslo n (Seh) jasle jelek m (S) vesta jelite j pl (Seh) krvavica jelito n (S) crijevo jenumalo adv (Ž, I) malo jepi, -a, -o adj (Ls) lijep jerl�nda j (S) vijenac jesen m (K) jasen ješer adv (K) razum, razbor; O prez ješera besmisleno jezer'ina j (V) udubina jezero n (K) mnogo jizero n (Seh) CD jezero; Cfi tisuća ju, juha m (NB) jaram jugno n (I) gumno jusar m (I) seljak s pravom korištenja zajedničke zemlje (gemajnde) jutra adv (I) sutra južina j (V) objed, popodnevni obrok južinat (L) objedovati, užinati K
kabiin m (D) ogrtač s kapuljačom kadina j (K) verige kai adv (D) gdje; ive, kiij si? Evd'i po li mene kap zamj (B) što kajig m (T) omarina (nad morem)
kajžar m (I) siromašan seljak bez pra va korištenja zajedničke zemlje kaladftra j (T) CD izmaglica na moru; Cfi jig podočnjak kalafatftr m (D) vrsta karanfila, klinčić kal'ić m (K) lokvica kal'ina j (K) lokva kamhi m pl (Ž, K) volujska sprega, poveznica pri duplom jarmu kamenica j (V) kameno korito kampanelicaj (D) bot fuksija kanica j (Seh) duga kantir m (Bč) kameni potporanj pod bačvom kantun m (H) ugao, ugaoni kamen kanaj (Žb) dio svinjetine, vratina kanušar m (T) pomoćnik u ribolovu kapar m (Bš) laik (u crkvenoj službi) kapitul m (Sp) biskupski kapitul kapuč m (D) kapuljača, kukuljica kapftz m (Ž) kiselo zelje karšela j (S) džep kartil m (Žr) bačvica kartolovina j (Seh) krtičnjak kas m (D) uzorak za vezenje na ženskom narodnom ruhu kašela j (Ž) ormar kaška j (K) zmija kaštigat (Seh) kazniti katanstvo n (Seh) vojništvo katina j (Pg) poprečna klupa; po katl' namin i na mostariću bi vail'gali lug kavec m (H) kratki konop (na ribarskoj mreži) kaveca j (I) ular kavijiidaj(D) vrsta (ženske) frizure kavor m (Sp) bot cvjetača, kaul kazač m (Seh) kažiprst kazota j (B č) prezime kebar m (K), kembar m (I) hrušt kesa j (Pr) jaja, muda 371
Čakavska čitanka
kičer m (V, I) CD krševit kraj; @ gorski vrh; 0 toponim kraj Berma u Istri k'ičicaJ(D) zaglavak, gležanj k�ba J (NB) košara k�r, kervi J (Pg) krv k'ikarica J (T) šalica k'ikor pron (Pr) bilo tko, tkogod; vala da ga k'ikor tišć'i k'ilica J (Senj) vrsta peciva k'imak m (T) uš k'inuti (NB) trgati, čupati; k'ine me va noga kipac m (Seh) sličica k'iritov m (NB) crkveni dan, crkveni sajam kiša J (Seh) hunjavica k'ita J (K, Ls, Seh) grana kj'inoc m (D) drveni postolarski klin kladn'ica J (Po) hambar kličak m (NB) mlatilo, vreteno klin m (I) klin, top rt ko pron (I) tko kočul m (Bč) kuka kojata J (Bč) ugrušano mlijeko kojinat (I) varati kokoraJ (K) kastavski ples kola J (V) bijela ovca sa žutim čuper kom na glavi koleš m (V) ovan sa žutim čuperkom na glavi komaj adv (D) jedva; ond'i smo komaj zdohnuli i tako prišll' va toš komedija J (Ž) šala kompir'ica J (D) bot georgina, Dahlia variabilis k@nčica J (NB) kopčica konćura J (S) udubljenje u zemlji za čuvanje oruđa konata J (T) morski pas kollic m (Seh) skakavac kon'ić m (D) bot Hyacinthus orientalis, zumbul; kon'iće modre i pijane 372
kopa J (V) plast (sijena) kopa J (K) žežnica, ugljenara kopan m (D) kopanja koraj a J (T) koralj na kolajna koral m (D) koraljni nakit koralina J (D) kravata koruna J (I) živica kosrt J (L š) kostrijet košara J (T) štala košujica J (T) placenta kotaš�ncija J (H) ružmarinovo ulje koti (D) kao kot'igaJ (D) suknja od janjeće kože kotižar m (D) izrađivač kotiga koz'icaJ(žb) vrsta posude krača J (Žb) svinjska dlaka; glavaća je l'gla is krače svlnske krčopola J (T) bot artičoka, Cynara scolymus krelut/krielut m (Seh) krilo kriv'it se (Kč) CD plakati; u t9 kući krivi malo dite; @ urlikati, zavijati; krivu se vuci i čagji križera J (I) raskrižje kfke samo u; O uzeti koga u krke (V) nekoga nositi na plećima i na rame nima krlača J (NB), kr}ača (Seh) klobuk krlak m (Lš) klobuk krnaufkat (Seh) mijaukati kr�y, kr�ga m (B) krš, krševit kraj krop m (Žb) krop (voda skuhanog povrća) krug m (K) krš, kamen; (Sp) stjenoviti kraj krulast, -a, -o adj (I) zakržljao, sakat krun a J (Pr) vijenac krunčica J (L) određeni božićni kolač u obliku vijenca krunicaJ (D) gornji obod čarapa kružera J (I) --+ križera ku (I) tko
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
kučan m (D) kuka kučanak m (Zb) plećka kučica f (D) kopča; mesto botfma su mogl'i bit kučan i kučica za zakučit kućar m (S) vrabac kukorica f (Seh) bot kukuruz kukovača f (Seh) kukavica kuladur m (Sp) gruba jutena vreća; baci me na n'išto starega kuladura kumpan m (Z) drug, prijatelj kumpar'it (Bč) izgledati kunplir m (Sp) krumpir kunsijat (K) razgovarati se kuntra sopcen indecl (Bš) vrsta ple sa; tancali bi se domaći tiinci sato i kuntra sopcen kuna f (Seh) kuhinja kup1rta f (T) krov kuri�ra f (Z) autobus kurit (NB) pušiti, kuriti kurnak m (P) kokošinjac kuš m (D) kadulja, Salvia officinalis kušćerica f (D) gušterica kušnut (N) poljubiti; kušnul je pop di vojku kvarnar m (I) num četrdeset
labda f (Seh) lopta lag1na f (V, I) lakoća lagum m (H) eksploziv lahkucien, -a, -o adj (Po) jeftin laloka f (Seh) čeljust; (Zb) donja vilica lambikat (H) peći rakiju u lambiku lapat m (NB) njiva; k'i će po lapti kona otkiiufat l0aplt (Vr) poplašiti, rastjerati lhgo [l�ryu] adv (S) daleko, udaljeno; dyca su lJrgu t)d mene sp&li lastiki m pl (D) vrsta papuča lastvaf (I, Cres) travom obrasla dolina
laterna f (K) uljena svjetiljka Hitit (S) loviti, hvatati lavak, -vka, -vko adj (Seh) CD lagan; @ jeftin laz, lazi (K) ulaz, prolaz u njivu laz m (K) iskrčena njiva u šumi lazno adv (Lš, NB) dokolično; nami je s ned'ifon v'iše lazno (Lš) laznut (K) zapljeskati rukama, ošinuti lažina f (T) bot morska trava le adv (K) konačno, donapokon lećun m (D) bot ljubica, Viola odorata lego (I, K) nego leh (I) nego leketlr f (Seh) pregača, kecelja leiJgac m (T) kamenito morsko dno H!pit (Po) žudjeti, čeznuti lest adv (D) uredno, skladno, fino; leštije udelani l�va f (Bč) novačenje llho adv (K) glatko, namazano lijander m (D) oleandar, Nerium oleander linČuš af (Sp) bot vrsta vinove loze llst m coll (Br) lišće llšto adj (K) brzo, hitro llto n (Seh) ljeto llv m (Seh) tavan, jasle lop0ar m (Vr) lopata (pri krušnoj pe ći) lovlnaf (Sp) ulov, lovina; O morska lovl'na loza f (Seh) trs loza f (K, NB) šuma lozarija f (Lš) krunica, brojanica lozonikaf (K) podivljala loza u šumi lOža f (V) plodva, posteljica, placenta životinja lub m (V) meki dio kore drveta luba f (I) oteklina na vratu lučit (Seh) dijeliti, lučiti luća f (S) gruda zemlje 373
Čakavska čitanka
lug
mac'ić m (B) duh nekrštena djeteta ---+ mallg macmol'ić m (I) ---+ macić macval'ić m (I) ---+ mal'ig magare conj (D) iako, premda; jaketa se ni uživala zabotunivat, magare je imi!la batana magari (I) ---+ magare mal'ig m (I) prikaza umrlog nekrštenog djeteta ---+ mac'ić m0aJlg m (Vr) ---+ mal'ig maiJganaJ (D) vrsta suknje manine J pl (Kč) zlatna kolajna maninel m (D) kolovrat m0al)ko adv!praep (Pg) otprilike, oko; umerlo je m0ii1Jko stOtinu manavlla J (B č) ručka manadura J (:Ž) jasle manar<)la J (Bč) večera na koncu po kladnog utorka marčenica J (D) sunovrat, narcisa markez m (T) mjesečnica, menstruacija mark1,!9č adv (NB) bilokad martakuja J (T) bot dunja, kunja martvin m (Bš) mrtvac masn'ica J (L) božićni kolač mast'it (:Ž) gniječiti (npr. grožđe) maša J (:Ž, I, K) misa mavro ča J (K) duga 374
meh m (K) mijeh (u duhaćim instrumentima) meja J (Seh) granica meja J (D) meljava (npr. maslina) mejina J (I) niska međašna živica mei m (K) sitni pijesak mela (:Žb) muka, brašno; O bela me{a (:Žb) fino bijelo brašno mesopust m (Bš) karneval; zadni dan mesopusta napravil bi se Mesopust mestišće n (N) mjesto, prostor; kad su otkopali to mestišće kad! će kuću zi dat meš m (Bč) glasnik, teklić metij m (D) leptir mezdraJ (D) stražnja strana krzna mići, -a, -e adj (K) malen mihojski mesec m (K) rujan mihun'icaJ(D) mahuna, zaštitni omot mir m (N) smirna, mirtina smola, pomast mlsečina J (V) CD mjesečnica, men struacija; @ mjesečina mito m (N, K) plaća, zarada; ča bi rada za mitO? mizinac m (Br) mali prst (na ruci) mj avica J (K) oveći prut loze mladina J (Seh) CD mladost; @ mladenačko doba; Q) mladež mladožena m (Seh) ženik ml'izivo n (Seh) mliza mna3e n call (:Žb) izdanci biljaka, mla dice moJ m (V, I) CD rupa u kamenu; 0 ulaz u pećinu morje n (Seh) more mostarić m (Pg) gat mošna J (NB) kesa, novčanik možiij m (Kč) vodeni mjehur m radna J (S) noćna utvara, mora mrak m (K) vrsta zloduha mrgon m (Seh) mačak
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
mrhojit (K) nemirno, uzrujano šeta ti amo-tamo mrk m (V) vrijeme parenja (ovaca) mrkati (V) imati nagon parenja (u ovaca) mrkenta f (T) dio crna kamena na obali od crte plime do crte oseke mttac m (Sp) mrtvac mugara n/j (V) janje koje je prestalo sisati muhlne n coll (Seh) ljuska od jaja muka f (Seh) brašno miil(ac) m "divlji" izdanak na maslini mulad f coll (Ž) dječurlija mftnče adv (T) šuteći munit (S) drijemati miinen, -a, -o adj (I) sulud munesat (K) činiti ludorije, ludovati munida f(Senj) postrani prostor na brodu; ondat se više štiva u landane ne go u murade i tako se štiva napuni murava f (V) zatravljena livada muse f (Vr) mala mačka (umiljenica) mustači m pl (Seh) brkovi muš m (I) magarac mušketa f (H) puška miišno adv (Bč) teško, tegobno, trudno muštfl m (Kč) vedro mutandi, mutanad f pl (D) gaće mužina m (S) čovjek, seljak
nač!t (S) početi načinat se (D) prirediti se za svečanost naČ6kat se (Sp) našopati se; jii san se zažellja nat6kat zrna nag [n.ly] , -a, -o adj (S) gol; O nay naxcilt gol golcat naješkat (Loš) nadjeti mamac za ribu najiet (NB) uzeti u najam
nakla adv (Žb) dolje, na tlo (padati); n'ikakav je p'ikac u ne udr'il i s'i opil dadu ncikla nalizat (NB) pripadati nanaraj(Sp) mali morski puž naparčnak m (Seh) naprstak napica f (T) prostirka naplat f (D) gornji dio cipela napOšni, -a, -6 adj (D) naročit, specijalan narazan adv (V) razdvojeno (jedno od drugog) naruga f (K) neman, grdosija nasimeniti se (Sal) namnožiti se nasmuren adj (Senj) namrgođen; zilšal san sav nasmuren nasokidan adv (D) dnevno nasrhnut se (D) nakostriješiti se; men'i su se vlasi nasrhnuli nastrovasit (NB) naseliti se naštrap m (K) začaranost, opčinje nost natorit (Loš) naloviti; natorfl sen y'irice natre m (V) čovjek (ili životinja) s jednim jajem navada f (Seh) običaj navadit se (K) naviknuti se na što navadno adv (Po) uobičajeno navlijan adj (K) naviknut navar m (K) obazrivost, opreznost; 0 nilviir imet biti oprezan navjadat (K) pakosno govoriti, zano vijetati nažigat (Seh) zapaljivati nebo n (Sp) strop; jii san basurak i ni san moga prstiman doset nebo neboh, -a, -o adj (N) vrijedan saža ljenja nebore adv (K) ipak, usprkos tome, konačno negol (S) samo ne st (Seh) nesti jaja 375
Čakavska čitanka
nesvid f (V) ludost, budalaština netepftl m (Seh) leptir neveden, -a, -o adj (I) lud, smušen, bi
jesan nogol; n ugol adv (S) samo nute interj (S) evo!; b&rba, nute ovi judi se s mimi ruyaju
itazlo n (K) gnijezdo nergetati (P) mukati, blejati nldaf(D) gnjida · ·· o
obalina f (T) ruševine
obalit (Sp) ograditi (maltom) zid obalut m (Sp) obli kamen, oblutak; s puta viizmen kus obaluta obešenak m (K) skitnica, vucibatina ob!d m (Seh) objed oblač'ilo n (D) ruho obllć (D) odjenuti, obući oblok m (Seh) prozor oboćas'it (D) ošišati ohr praep s G (Zb) iznad, nad obramenica f (T) naplećnica za nošenje posude za vodu obramit se (Bč) razabrati se 6brof m (D) padina, obronak ocvarki m pl (Seh) čvarci oćet m (D) rupica na cipeli odlečit (Sp) odalečiti odondit; odonondit (Kč) odnekud doći, dolaziti odur'it (Sal) CD odviknuti se; Cil umrijeti of�jat (P) otići, odlaziti Ofar m (K, Z) ophod (oko oltara); pajo k miise na afar, busno Boga i kol'iki d'inari dadidg za semenist'e 376
oguJ1IJka f (Sal) nevaljala (ofucana) ovca okno n (K) dimnjak okrut m (D, K) određeni drveni sud omarcat (Ls) zaraziti se nekom kužnom bolešću omatat (Vs) registrirati (brod) on Oditi (I) činiti što ontrat adv (D, K) onda opaj ika f (T) zapaljeno drvo opolit adj (Bč) sočan oprta f (K) lanena vezica or, orla m (Lš) orao orbat (Senj) raditi ordanut (Sp) izduhati se orla m (Seh) orao orsag m (NB) država osal m (K) magarac oskubjenč'ina m!f(D) raskuštrani čovjek/žena osladit (S) umiti se kišnicom oslić se (S) svući se osnaž'it (K) dovesti u red; treba j' kuću osnažl't, jutra j' nedeja ostruga f (K) grm kupine osuga (D) svilene vezice na ženskom narodnom ruhu e� župica) os užica f (D) ukras na ženskoj bluzi oškubiti (I) čupkati ošurit (L) ofuriti (npr. u biljaka); ako mriiz ošuri, nl'š ne bi raslo Oš va f (V) plavo ili crveno platno za obrub na narodnoj nošnji otkaufat (NB) otkupiti otklenut otključati ot(>liča; utoliča adv (S) maloprije otrok m (Z) dijete oželandiir m (Bč) lovac na ptice
pač'it (K) smetati, uznemiravati paćiih m (K) (teleći, svinjski) želudac
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
pagadebit m (Sp) vrsta grožđa; po zemji je bilo pagadebita, romim!je, glavinuše, vugave i ostaloga grozja boje vrsti pa(h) m (NB) crkvena zastava pahat (V) pljeviti (zrnje žita) pahnut (S) udariti p0ajca J (Pg) komina pajdaš m (K) drug, kolega paje J pl (T) paspalj pal J (K) peronospora palada J (T) zaveslaj; (B š) pristanište paler m (K) ugljenar paližat (I) oduzimati snagu, obeskrije piti palm eta J (T) prekriveni prednji dio čamca pals, palža m (S) puž p1lt J (S) ten, boja kože pal m (I) kabao, vedro palar'ica J (Ž) slamarica parac m (Sp) vršnjak, stari prijatelj; takvi t'itul zaradit u moji parac ni bilo lako parak m (Seh) ugar, oranica na ugaru parat, -ta m (I) dio pared m (K) pregradni zid parkat m (Ž, B) svinjac part m (Seh) obala, pristanište pas m (Ž) snop (žita) pasareta J (Senj) limunada pasji, -a, -e adj (K) pseći; O pasja leta doba puberteta pasoc, pasca m (D) laneni pojas pasotlca J (Ž) određeno božićno jelo pašćit se (K, NB, Seh) žuriti se pavčinar m (Seh) pauk pavenč'ica J (D); pavenčica J (K) bož ja ovčica peciin m (Kč) kamen osrednje veličine pećar'ica J (B š) CD pekarica; Cil Jig tra čarica
pedoče J pl (K) sunčane pjege na koži, šarulje --+ poseje pghat (NB) tući pehjačlna m!f(D); pehjan'ina (D) raskuštran čovjek pehoj m (D) vuneni pramen pejar'ica J (Pr) posuda, lončić pejat se (D) peljati se peklar m (I) prosjak, siromah pekvaJ (Lš) crepulja; ll'pši je kruv ispot pekve nego is trumbe pelig m (Senj) balast; dope{ali bismo pelig pod rivu i d'izali va argan pelat (N, S) voditi; škula ka pele va susedovu konobu pel)gat (Sp) označiti, crtati pero n (D, V) pero, list peruško n (Ž) peruška, pahalica pest J (K) pregršće; cekini je s pest'i va pest prekićCval petegulača J (Bč) brbljavka, uroklji va blebetuša peteh m (Pre); petei (Lš); petel (Br) pi jetao petinat (K) objaviti, obznaniti petoprsnica J (V) pastirska svirala s pet do sedam rupa p'ihat (S) lagano gurati pijan, -a, -o adj (D) jarko crven p'ika J (V) bijela ovca s crnim prame nom vune na glavi p'ikež m (V) ovan s bijelim pramenom vune na glavi pilenica J (Seh) pijavica p'ilo n (T) kamenica, kamenito korito piJun n (Bš) krizmanik; na krl'imi suntal i sutla pozovu svoga pifuna na abet pimpinelaJ(Sp) određena igra loptom; O balUn ol pimpinele mala lopta za pimpinelu 377
Čakavska čitanka
pinduJati (Pre) njihati; gan@fuli i jor l0iinde i kurdele: t1!:9 bi bilo pindu /iilo p'lna f (K) bačvica za maslac pine j (Seh) pjena pinelat (Vs) pripremiti sidro za sidrenje p'lrih m (V) vol smeđe dlake p'lriha f (V) kokoš sa smeđim perjem pirkon m (I) mitološko biće pirni m pl (B š) svatovi; pirni gredu sv'i hOdeć crlkvu pišak m (Seh) staza plšćenac m (P) pile pištQla f (B č) raspor na hlačama pivac m (Seh) pijetao pižuo m (T) kameni obrub vrta, prag piežat (Ž) sviđati se; stiireh {udi pježii tako škercat plačivica f (D) uplakanica (mitološ ki lik) plasa j (V) čistina u šumi plašćanica f (K) upleteni konop za ve zivanje plav f (L) čamac; siit sam preko vode u plavi plesko adv (Vs) pljoštimice plevel m (K) korov pllšiv, -a, -o adj (Seh) ćelav plona j (Bč) strop potkrovlja ploiJga j (T) pločica plovan m (Bš) župnik plovanija f (D) crkvena župa pJut (Seh) plivati poberuh m (K) rođenik bez pomoći pri malje; (I) posljednje rođeno dijete u obitelji; (D) fig čovjek niskbg uzrasta poblakat (Senj) obijeliti pobliid'lt (NB) izgubiti pohule m (H) ribarska naprava kojom se bucanjem satjera riba u mrežu počasi (NB) kasnije, zatim 378
poč'it (D) podšivati p@d m (L) CD daščani pod; @ kat pod�na f (P) podnožje podbekevat (K) vući podr'lsnut (K) razglasiti, izbrbljati pofuznut (NB); pofuznut (Pg) popuznuti pojarkaj (Sp) vrsta smokve pojidat (D) svrbjeti pokJ'ičit (Sal) proklijati pokupje n (Kč) tavan poli praep (D) pri (čemu) poličiik m (NG) sud za masline; izml'ri se dvii poliliika maslina pa se metne u jednu bfsu polovnik m (K) stara žitna mjera p oma f (Sp) rajčica pomaić m (S) lipanj pom'lnat se (Seh) razgovarati se pomllst (S) pomusti pončaf (D) vrpca poniijat (K) nuditi ponad'lt (I) obojiti ljubičasto poner conj (I) jer, budući da, kako popečak m (Bč) žarač popel m (Ž) lug, pepeo popelnka f (K) CD rupa u kominu u koju se odlaže pepeo; @ blagdan Pepelnica popelniik m (K) platno u koji se stavlja pepeo pri pranju rublja p@ret (NB) uvijek, stalno poruba j (K) svježi panj poseje j pl (K) ---+ pedoče posivka f (V) određena vrst krmiva posunut (NB) pogurnuti poteklivina f med (K) proljev, sratak poteplat se (NB) čačkati, kopkati poteštar'ljaj (D) općinska zgrada potlna f (S) znoj, pot; ova berytina mi je puna potyna potle adv (P) poslije
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
potpagzon adv anat (Seh) pod pazu hom potrepat (Sp) zbijati gaženjem; da bi se vino ne bi užeštl'lo i uzostllo, težaci bi ga sviiki veter pOtrepali i gonii dil itzdl'gneta masta privrnuli potvorac m (N) neman, grdosija; to van i potvorac bil al kiimeniij zdeliin slesal Majku Božju povidalka (Seh) pripovijest povrislo (Seh) vrpca za vezivanje sno pova pozakonit se (Pg, D) vjenčati se; (Pg) orma smo se poiakonili pozat (D) puzati, listi poz'ime n (I, K) zima prag m (T) rub morske udubine prajak (K) raskoljena kopito prašće n call (K, I, V) suho granje praška f (K) grana, prut prateš f (Žb) rublje, ruho; l'ma mašina koja šije priiteš ludem prav, -a, -o adj (D) desni, desna, des no; rećin na priivon uhi, a n'ikad na livo n pravat (Seh) trebati pravit (D, N) pripovijedati; (N) pii nin priivi ča mu se va konobi dogod'ilo pre(z) praep (D) bez preblić se (Pre) presvući se; onda bi se lipo divyojka šlii preblić i potpljest krunu na gl0iivu prebr'inut (K) prevladati prece adv (Po) poprilično prećat se (S) nabacivati se kamenjem predelevat (K) prerađivati prehinit (NB) prevariti preklačaf(Sch) prakljača, perača, pračak prema f (V) prednji (i zadnji) dio seoskih kola; prva prema, ziidna prema prepovedat (K) zabranjivati pres'ignat (NB) prestići, nadmašiti
presika f (K, I) šumska prosjeka presnac m (I) pogača (od brašna, krum pira, rozina i rizi s maslacem i začin skim mirodijama) ---+ prisnac pretel m (V, Ž) prijatelj pretil, -a, -o adj (Loš) debeo, tust, pretil prevratak m (D) orukavlje na ženskoj jakni (župici) prezid m (K) potporni zid pfh m (K) ugljena prašina pr'ikla f (T) božićni kolač pr'ikla f (Seh) priječnica, srčan ica priknat (Bč) zadrijemati principa! m (Bš) blagdan; na vele prin cipiili kiio Vaiiim, Duhovu, Telovu, Svetu Troj'icu i Boi'ić pripefivat se (I) zbivati se prismiijat se (K) pritajeno se primicati, prikradati se prisnac m (Bš) beskvasni kruh ---+ presnac prkat m (B, I) CD rad u štali; CD svinjac pfl m (K) bot čemerika, Veratrum album prle adv (NB) prije, ranije prod'ijok m (D) razdjeljak; češnen bi udelali prod'ijok promenčušaf(Sp) vrsta lubenice prometat (Ž); prometit (K) slutiti, nagađati prontat se (Ž) spremiti se, prirediti se prosinac m (V) siječanj protuleče n (Seh) proljeće provaža f (K) zahod, nužnik povrćan, -a, -o adj (K) radin, poduzetan provrslo n (Vg) držak, uho na posudi proznat se (N) prepoznati se, prozvati; po to rOžice (mažurana) su se on'i prozniili Mažuranić priit m (Pg) mladica, struk s korije nom i zemljom prvica f (N) prednji dio cipele; postali' imiiju pfvice, ziidnice, upetnaki, po plati i tiiki 379
Čakavska čitanka
puce n (L) puce, dugme, botun pul praep (K) pri, blizu, uz pula j(NG) pura, palenta; meni je vaik bflo i pule i u/i i bukara purančica j (D) dio ženske narodne nošnje pusten, -a, -o adj (D) od pusta, filca; stare ženl' su nos'ili široke, pustene klobuka pUškaj(Sch) glavičina (na kotaču) pute j pl (I) tople čarape s kožnim pot platima pužal m (K) drvena luč pužmftž m (Seh) puž
rabit se (K, l, D) služiti, trebati za što; preja se riibl'la i za usnov (D) račak m (Seh) patak račit se (I) sviđati se, prijati; dobro im se račilo vino raj m (T) neobrađeni pastirski štap rajmati se (P) živjeti u dobrim okolnostima, ići kao po loju raklimić m (D) upleteni rad, čipka niklo n (T) kalem, svitak rapoća j (S) ledina na pristranku rasfOrcat se (P) razbjesniti se raskalat (I) rascijepiti raskosmat (D) rasplesti, iščetkati; peh je bi s rukami raskosmali i na grebe nih zgrcali raskftst (D) razrovati raspo! m (Seh) rašpa, turpija raspravit (NB) postaviti što na svoje mjesto; O raspravit svinu raspremi ti zaklanu svinju rastaJat (NB) porazdijeliti rašaj (I) duga haljina; (T) klupko vune rlišak m (I) motovilo, vitao rašketa j (Senj) žičana četka 380
rlišnica j (Z) duga haljina bez rukava raubar m (NB) razbojnik raufaiJkir m (NB) dimnjak razmekoćen, -a, -o adj (Pg) iskrčen, uskopan raimhl.at (:Ž) izmijeniti misli, porazgovarati r�d m (Bč) živac kamen riecal m (:Ž) ricalj, rukohvat na kosi redine j pl (I) uzda, ular rešt m (N) zatvor reštija j (T) razbucano more rigJica j (Senj) uzica, konopac rivat (N) gurati; poče l je blago r'ivat kroza nu šku{u rizadba j(:Žb) rezidba, vrijeme rezidbe rizanica j (V) isjeckana slama (krmivo za stoku) riznik m (:Žb) obrezani čokot, trs rižetaf(Sp) rižino zrno rog�č m (S) livada u kutu, nožica rogaJ m (Po) kut, zakutak ron, ren (D) idem (: *gresti) r<'>IJkun m (T) kvrgasto stablo rOška j (I) rogata ovca rošpuja j (T) nakaza, strašilo, neman rastane n (Bš) bučanje (na vjenčanju dvoje staraca) rostat (Bš) bučati (na vjenčanju stari jim ženicima); ako se ieni udovac bil je obicaj rostana. Navecer bi Sl'i {udi i lonci, pokrovc'i i s kantami i rastali rože n call (:Žb) grožđe roženice jpl (I) istarske gajde; ražen'ice imeju kotlić ili žban rožica j (N) cvijet; bot 0 fratarske rOžice (D) šeboj rubH j (D) porub; rubež je bilo i sve ča je bilo zarubjeno. Okolo naokolo i na kraj rukavi je bila obrubjena
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
so čfnun Jižujelkun da se ne bi rubi raspleti. To su zvali rubež
rubina J (V) pelene, povoj za dojen čad rubU� n (Seh) odjeća rubik m (D) rubac, marama, rubac preko ramena rucat se (N) busati, tući se rogovima; blago se je pacela rucilt i kriv'it ruč�ne n (Seh) zajutrak rujbi m pl (T) ozeblina rukaJ(Sp) ruka; 0 mrtva ruka Jig kaz na rukoveta J (V); rukovo n (Ž) rukovet, pregršt rumanljaJ (D) bot šeboj, Cheiranthus · s
sad m (Seh) voćni plodovi sa3e n (P) voćnjak sagdir adv (Seh) posvuda saja J (Bč) čađa saki, -a, -o pron adj (Seh) svaki, svatko saklrat (P) skrivati; viivi(k) ga je miima sak'irala sakomantit (K) bučiti, galamiti saman m (K); saman (Bš) crkveni god, proštenje, sajam samurito adv (Kč) masno s�ni J pl (P) saonice sanem [s-bnem] m (P) sajam sava J (I) rijeka, tekućica sazuvat (Seh) razobuvati, skidati cipe le sažunom, -a, -o adj (Bč) smežuran sebojinda adv (D) unatoč (čemu); ma pamet sebojlnda ni nl'š bOja sefurt adv (NB) uvijek, neprestano segutra [seyutra] adv (S) sutra sej�no adv (P) svejedno senek adv (NB) uvijek
senpetarija J (Senj) nevrijeme s kišom, oluja; Baze, diij jutra skopaduru i senpetdriju samo da poc'inen jedan dan S�nsa n pl (Bč) Uzašašće (blagdan) sestrka J (Seh) rođakinja seta J (V) CD korotna odjeća; CD korotno vrijeme setovat (V, Loš) održavati korotu setraf/straf/sraf adv (NB) nekoć sfaža J (S) okvir (za slike) shlujen, -a, -o adj (K) mutan, tmuran, sumoran, oblačan sid, -a, -o adj (Seh) sijed silina J (Pr) jarčev smrad, prčevina; meso smrd'i po prćevini oliti sl'lini sina J (Seh) sjena sinal'ić m (Sal) malenkost; za sinal'ić s)'ra učinl'ti sinan m (Sal) malenkost, majušnost; čini me danaska da mu kupi n sinan mesa sjefaJ (Ls) svjetiljka, voštanica; sneviila sina z dvjema sjefii mi skadan m (V) natkrito gumno skapina J (D) vršak čarape skl�t m (Žr); skl&t (S) vrsta morskog psa, morski anđeo sklatić m (S) mitsko biće; ui&xu xodyt sklat!'ći ovuda po susku skod m (K) ishod, terasa pred vanjskim kućnim vratima na prvom katu skoturat se (Pg) skotrljati se; skoturi se i p0d je u more skračinaJ (I) bot okrijek, vodena leća skrada J (V) osušena trava, sijeno skrepenivat (Vs) ukrućivati se skopadura J (Senj) povodanj, jaka kiša slap m (Seh) val sledlćac adv (K) neposredno potom, zatim 381
Čakavska čitanka
slep'i.t (K) varati, zakinuti; O slep'it na pize zakinuti na vagi sU!sat (N) sklesati; slesal je Majku Božju slič (Seh, D) svući; da se moru priko nog'i slić i oblić (D) slipadja J (I) priviđenje sliv�r m (P) voćnjak, šljivik smek!� n (Seh) smeće sm'iron adv (V) uvijek smfknii.t (K) prezirno otkloniti, odbiti smii.rlć [smii.ryć] m (S) drveno korito; smuryć, kade se spork'ic meće snaž!t (K) urediti, dovesti u red snubok m (V) prosac, snubok soler m (Senj) prolaz između ruba pa lube i otvora potpalublja; prvi taulac ne baca se u štivu, nego se stl'va na sofer da se brod ne sundriva sopelaJ(Ž, V, K) duhaći narodni istar ski instrument sopelicaJ(D) CD dem od sopela; 0 bot jagorčika, visoki jaglac s(lrtije J pl (Vs) pripone, konopi koji drže jarbol sos�š ćina J (Ž) susjedstvo sost, sopen (K) svirati na sopeli splavit (NB) politi vodom splaznit (NB) uspeti se spoznat se (Pg) upoznati se; mlaji bi se spoznali spožat (H) postaviti spravan, -vna, -vno adj (D) lijepo, pri kladno odjeven; mlad'ići su vavik bili lfpo i šesno spravni sprega J (Ž) veza, odnos spfhaJ (Po) prhut, perut spii.d m (K) drveni sud za vodu od 56 l sraf adv (NB) ---) setraf sraka J (Seh) svraka srako adv (K) pravo je, u redu sranit (NB) sačuvati, pohraniti sborlt m (K) bot šipak divlje ruže 382
sfce n (L) dio kola na kojemu je učvr šćeno rudo srš!ć m (K) humak stabar m (K) CD drveni potporanj ; 0 greda za koju s e privezuju krave stačllo m (Seh) djever stan m (S) kuća st�nar m (S) susjed st�narica J (S) susjeda st�ne n (S) susjedstvo stapat (Lš) praviti maslac; 'idemo stapat mlfko star, stara m (K) stara žitna mjera (39 kg) starić (I) ---) star stati se (Olib) ustati se; ne znon ću se stati, ću ležati stela J (Seh) krevet sterat (Žr) prostirati; r'ibqri steraju mr'i žu po kraju stina J (Sp) stijena; O stina živ 'ica kamen živac stJJolnica J (Seh) stolna ladica stomana J (D) košulja stor'it (Ž, I) izraditi staf adv (NB) ---) setraf stramica J (V) stranica ljestava na se ljačkim kolima strčat (NB) staviti, smjestiti strnie n (Seh) strnjište, strnjak, pokošena livada stfpla J (V) dvogodišnja janjica stft (Ž) satrti strilsan, -sna, -sno adj (D) grub; on more b'it i od strusnljega platna strilzak m (NB) talog (u bačvi), feca stuba J (K) ljestva stii.d!t (K) smrzavati stut adj (I) lukav, prepreden stvar (Seh) životinja; O dib/d stvar zvijer sukrupac m (S) kiša sa snijegom i gradom suprotlvan, -vna, -vno adj (Seh) protivan
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
sur, -a, -o adj (Seh) siv sura j (V) otvor surica f (N) tava surka f (L) dio ženske nošnje; skrol'ću dedu liiče i ja ću sebi surku surla f (I) zurla, surla, svirala tipa oboe sušumad m (Sp) gorostas sutal m (Bš) (krsni i firmani) kum sutla f (B š) (krsna i firmana) kuma sviiča f (NB) šurjakinja sv0as pron adj (Pg) sav; vilvik je bf vesel SV0a(S) SVlt svenako (Senj) unatoč (tomu); jii sve nako ne verujem svet m (N) savjet; hodi ti Lijana, majke sveta pitat svijača f (Zb) mladica, prut sviknut se (N) sviđati se; divojki se j sv'ikla lipa vuna na jilnici sviti m pl (D) odjeća
šabata j (Zr) vrsta ribarske mreže šantav, -a, -o adj (Seh) šepav, hrom šar, -a, -o adj (D) šaren šaten m (D) vrsta lanenog platna šatrat (K) potajno preraditi šavac m (K) krojač Šćedinaf (N) određeni mikrotoponim šć'ica J (T) iver šćipi m pl (Po) valjušci šegala f (I); šegavar1ja (K) lukavstvo šegav, -a, -o adj (I, K) prepreden, lukav šempreživu m (D) bot smilje, sempreviver, Helichrysum italicum šeriigle f pl (Po) jasle š�rjast, -a, -o adj (Bč) šaljiv šetka f (T) vjeverica šežan m (K) širina dlana (mjera) šijiir m (I) klobuk š'ilac m (D) krojač
š'ilica f (D) krojačica šipun m (D) ruža šiška f (Seh) šišarica šlški, š'iškve f (D) j elova šiška šjarpa f (D) šal škaj af (K) korito škiilnica f (K) prirodno korito u kamenu škandiii m (Po) sjenik, štagalj škan'ić m (I) klupica šker m (Bč) brodogradilište škercat (Z) šaliti se škipac m (T) korito (za nošenje) škleto adv (T) bezmesno škorlecati (Sal) natjeravati se; kaban'ić preko sebe pa hodi tilmo škorlecaj po celi dan škoronča f (Vs) sušena riba, ukljava škramen m (T) kapljica masnoće na površini (juhe), skvara škran'ica f (K) sljepoočnica škrgatalnica f (Z) čegrtaljka; u pgglne skrgatajo skrgatiilnicom gore na Turne škrili f pl (K) kamene ploče škrip'ina f (V) kamenita njiva škrlat m (D) crveni rubac škrlatni, -a, -6 adj (D) purpuran škrlatnica f ( D) pelargonija, geranij (Pelargonium) škrap m (Zb) vezica za lozu; (Z) uzavrela voda škrpelina f (K) kameni kraj škrpio m (T) vapnenac škubjina mij (D) čovjek s razbaruše nom kosom škudela j (Kč) zdjela škula f (N) rupa; našal je Niisradin jed nu šku!u škl}6rnaj(Po) gornji dio čizme, sara škur, -a, -o adj (Seh) taman 383
Čakavska čitanka
škunivati se (Žr) tamnjeti; vej se počelo skuravilti škvadra j (K) mjera za kutove škvorc m (Seh) čvorak šmftr m (S) drveno korito šofaj m (Sp) vrsta postelje za jednu osobu; donili bi šojaj i koju uru bi prilegli šošet m (Bč) igra novčićima šotobragi j pl (K) gaće špal m (Po) škriljac, škriljevac špeh m (Ž) slanina šperoncaj (Vs) CD nada; 0 debeli ko nop za vezivanje broda špicnamo m (N) nadimak špijat (Senj, Ž) znatiželjno i potajice gledati; stare babe špijaju kras pu neštre (Senj) špuntin m (Bč) ukiseljena vino šršurat (K) galamiti štan adj (Senj) debeo, tust štavrat (K) uporan, žilav, nepopustljiv štimat (Seh) misliti, vjerovati štimati (Sil) procijeniti; ako jJ ne zna den negovu brddu štimati? štirpa j (T) stara jalova ovca štivat (Senj) slagati (po redu); O štivat u landane slagati po redu štrami m pl (K) naprava na kolima za prijevoz granja i lišća štrokav, -a, -o adj (Kč) kužan, zarazan štropada j (Kč) udaranje valova u kamenje štrpača j (K) motika, budak štrpat (K, I) raditi budakom šti'ped m (K) grmlje, šikara štrftmbulaj (Sp) vrsta morskog puža štrftnci m pl (Ž) vrsta jela štftrma j (K) napad, juriš šugavela j (Kč) oblačan, beskišan dan šuletaj (D) uložak za cipele šupkast, -a, -o adj (K) sulud, luckast 384
šftš m (K) suho granje, šiblje, pruće šii.tnlt (Vr) tutnjiti, brujati švenak m (Pr) uš; gladni švenak si fi i svi tvoji
tajdan m (Seh) tjedan tajig m (Bč) drveni ovratnik na ovci o koji visi zvono tajka j (D) obrub na haljini u visini ko ljena taman, -na, -no adj (Seh) lijen taraiJkani n (D, I) način pjevanja na Krku i u Istri taverna j (Vg) gostionica teći (D, N) trčati; narod za n'imi teče (N) tegina j (V) nesvijest, iznemoglost tempija j (D) sljepočica tenac m (Kč) duh umrlog nekrštenog djeteta tendit (D) držati; on nan je školu tendi tenfane n (Zb) isparivanje, prigušivanje tentoga adv (K) osim toga tgs, tep�n (NB) tući tka j (Seh) ptica tieg m (Po) žito, usjev tišćat (Pr, Sp) držati tloh m (S) tlo tnalo n (K) kneževo mjesto t@bri(h), t@briha m (NB) dnevni posao; grgn na tt@bri točir m (Seh) lijevak tOfnut (K) udarati, tući tombolac m (Ž) tobolac za brus (za ko su) toplik m (Sp) klijalište; osta bi u toplik do l'zutra i doša bi is posla kad bi se svim u lo torac m (P) tvor
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
torac m (Ž) stražarište tOš m (D) kamen za mljevu maslina tosig m (K) zloduh tot adv (Seh) tamo tovariš m (Sal) član u ribarskoj družini tovaruš m (NB) sudrug u poslu tovaruš m (Seh) prijatelj, drug trable n (V) stražnji dio seoskih kola trajba J (K) krdo stoke predviđene za sajam ili klaonicu tramlš m (Loš) zaduženje nečim kao teretom, balastom trap m (T) obrađena njiva tremok m (Bč) igra malom kožnom loptom trepetat (Po) drhtati trin m (H) poljski zaklon od kiše trluke J pl (Bč) nazuvci na nogama težaka troha adv (K) malo tfsić m (N) vinograd; tfsić su imeli i kopali su ti'še n coll (P) vinogorje; ki su trše prilšili ti'tiJ pl (Ž) dio jarma truk'inaJ (Ž) kukuruz trumba J (Lš) dimnjak trun adv (Senj) malo, štogod; posliil je trunJazolea po bunevacki napravno trupit (K) gurnuti truška J (I) trun, iver, trijeska trzan m (K) zatravljena livada trzjak m (V) požnjak, zakašnjelo ojag njeno janje trzjaka J (V) požnjakinja, zakašnjelo ojagnjena janjica tuj'ica miJ (K) najamni radnik tuk m (T) iznutrica, utrobica tuka adv (Ž) ovdje tumban m (D) ženski turban
tur m (Senj) dir, šetnički krug; par tUrov simo tilmo i ot'išli doma turam m (NB) toranj turan m (Ž) toranj, tijesak tutoricaJ(Po) bot čičak
ubj'ak m (B) šakasto okrugli kamen ubladat (NB) ovladati ubl@k m (NB) prozor uborak, ub6rka m (K) drveni sud (mjera za plaćanje meljavine), ušur ubravit se (NB) okotiti se, okozliti se; koza se ubrilvila učvi'Jen adj (NB) čađav, garav f:tć, iljden (D) otići udelivat (D) dogotoviti; najpre su udelivilli vriit, ontrat pleća i prsa ugarak m (Po) krastavac ugr'ibat (Po) glodati, gristi ujamit (Po) ogrliti iljt (Seh) otići, pobjeći uknut (K) CD dahnuti, puhnuti; CD su osjećati ulaznit si (NB) uzeti si vremena, ima ti si slobodnog vremena uli n (D) ulje; 0 verjino uli posve prirodno maslinovo ulje uliki, ulikve J (D) maslina ulita n (I) crijevo umejak m (K); umejak (D) ograđena zemljišna čestica uniput adv (Ž) nekoć untrat adv (S) jednom, jedamput, isto dobno; non untriit je šiH kel men'i upetnak m (D) zadnji dio cipele (oko pete) uplećak m (I) naplećak, veo preko žen ske haljine upletok m (D) vrpca u kosi; zaplete va nu (kosu) upletok od Jižujelki 385
Čakavska čitanka
upuštati (NG) prepustiti; nisu je niiši stiiri st'ili prodiiti ni upuštiiti usnov m (D) poprečni konac pri tka nju; preja je riib'ila i za usnov, ot ko ga su na krasnih tkiili platno utemezlt (Bč) satrti, uništiti utindat se (Žr) zaogrnuti se pletom utiniit adv (K) naročito, prije svega utipal, -pia, -pio adj (Po) udaren utoliča adv (S) � ot(>liča iitrftak m (Po) ručnik utroba j (Po) maternica, plodnica uvejat (Ž) vijati (žito) uvlakaj(S) vrpca (koja se u nešto uvlači) flvrat m (K) zaokret pluga (na kraju brazde) iizajeno adv (Sp) zajednički, skupan flž m (K) vrsta zmije, už, bjelica užena m (V) mladoženja užganiČina J (Pr) pohotnica, "uvred ljiva riječ za ženu"; užgan'itino jena, da ti ma(l)ške ut'ini prst9, oma Ćeš mu let uživat (D) običavati, bivati; te miije su uživiili b'it od bumbiikii
vač (Ž) (< *v<> Č<>[to]) u što, u čemu vadafta J (Žr) dio na ribarskoj mreži šabaki vagoče j pl (Kč) donje čeljusti vaje adv (D) brzo, trenutačno vajnat (NB) utjerivati, uganjati vallć m (D) nabor, kovrča valiga J (T) morska trava (alga) valput m (K) nadglednik (na vlastelinstvu) valputija J (K) vlastelinstvo valar m (Žb) valjak za tijesto; mi Sko ki velimu vii/ar, a siiv drugi kraj veli vii/uš 386
vale adv (P) brzo, hitro, žustro vapat (Sil) zapjeniti se (od vikanja); krJj na nu vJpje vardahol m (D) vunena vesta vardul m (D) vrpca, pasica; viirdul re okolo naokolo postala vazigat (Pg) užigati; vail'gali su lug pomiSan s petrojen veje J pl (K) žuto lišće, suho granje veji, -a, -e adj (Lš) velik Vela Stomorina J (Pg) blagdan Velike Gospe; Vela Stomorina je veli p0iiski blDiijdan ven (Sp) conj nego; i ne samo po danu ven i po noti verjinija J (D) vrsta cigarete; ki fuma verjinije verniža J (Kč) bezbojni lak vero adv (I) uistinu, zbilja veska J (T) lijepak za hvatanje ptica vešća; vešćina J (K) vještica veštala J (Ž) ženska halja vidit se (I) sviđati se vidulica J (K) dvostruka svirala vilija J (K) žežin, dan uoči viška J (Seh) vještica vit (D) vidjeti vlačke J pl (K) saonice vlakaJ (I) izvlačnica za posječena sta bla vlaka J (T) mandrać vlas'ini n call (D) vlasinje na klipu kukuruza vlič (Seh) vući vlih adv (K) nedavno vodek adv (Senj) ovdje vodne adv (D) po danu, dnevno vojska J (Ž) rat; o vojsko napravit zaratiti vona J (D) vuna vos [l}os] m (Ž) seoska kola vosik m (Sal) osijek, svinjac
Priručni rječnik uz čakavske tekstove
vošć'ilo n (D) postolarski vosak vračlt (Seh) liječiti vračtvo n (Seh) lijek vrčkaJ(Po) vrpca vreda adv (I) nedavno vr�da adv (NB) odmah vret adv (Seh) uskoro vrgan m (K) drveni plug vrit m (Bč) mjera za površinu zemlje (28 m2) vlklac m (Po) povrtnjak, cvijetnjak vrklača J (Po) varjača vujt (Seh) otići, uteći
zabOdnica J (Žb) pogreb nica zabrajdat (NB) ograditi zacinbujat se (K) zavijati se zagrst m (I) ručni zglob, zapešće zagusta adv (D) zaista, uistinu; va no vrime su bili ziigusta vele smutfze zahranlt (Ž) očuvati, pohraniti zajlk m (D, ž, I) jezik zakon m (D) ženidba zakučit (D) zakopčati zakurlt (K) zadimiti, zakaditi zamerkat (P) opaziti, primijetiti zamlnovat (K) preslušavati, ispitivati zal)ka J (K) zamka, petlja zapelat (Lš) odvesti; mogli.__ s u vas u, }zbu zape{iit zapravle adv (Senj) zapravo, doista; l'! će to bit zaprav{e z0ar0an adv (Pre) zorom; z0ar0an v jutro šla bi divuojka zarog m (Kč) travni rub uz poljsku među zasut (Seh) izuti, svući cipele zatracat (K) zaprijetiti zatršutit (K) zatajiti __
zazblla adv (Vg) doista, zapravo, ui stinu zazviznut (NB) premjestiti ljuljanjem s jedne na drugu stranu zabollti (Sal) preboljeti zec med rebri (Žb) svinjsko meso (s posebnog dijela) z�t (Seh) uzeti zganat (K) izgnati, potjerati zgrcat (D) grebenati (vunu) zguda adv (K) uskoro, zakratko zibel m (D) zipka; due bi bfli stavili va zibel zijat (N) gledati sa zaprepaštenjem; ja ziimen jedno jiifze, se selo bi na me zljalo zljavica J (D) bot zijevalica, žabica, Antirrhinum majus zimurod, -ada m (H) bot ružmarin zlnet (D) odložiti zllčica J (T) želudac zlljat (NB) divljati zlodej m (K) zloduh zamamor'ija J (K) sablast, utvara zmija šestokrelica J (Pr) šestokrila zmija, zmaj, utva; zmijo šestokrelice, ta za srce ujldaš! zmorac m (Ž, Vg, Sal) zapadni (mor ski) vjetar znamda adv (Po) možda znažlt se (D) hrabriti se; srl'ća da si ime kamo uć i da si se znaži znet (Bš) izvaditi, izvući; mucite{i su svetoj Luciji ineli oci znimat (NB) � znet zobatica J (Ž) brana, drljača zvedat (K) doznati, uperiti pogled na što zvedet (K) prepoznati zvindrit (K) izmamiti, ispitati zvir m (K) izvor zviranak m (Seh) izvor 387
Čakavska čitanka
zvirat (NB) izvirati zvit, -a, -o adj (Po) pametan zlja J (S) žeđa
žakfit (Po) škakljati, golicati žalad'ije J pl (Po) sol žalčilo [žalčylo] n (S) žuč žalti, -a, -o adj (S) žuti žbat)ka J (K) trbušasti vrč žbirac m (Sp) vrsta rakovice žboknut (K) prebaciti komu što, podmetnuti kome što ždrokat (Seh) štucati, podrigivati žebulak m (S) želudac žetvenak m (V, I) srpanj žigalica J (T) upaljač žgorac m (Bč) kvrga, čvor, hematom žij m (D) bot ljiljan, krin žilovac m (Po) glina, ilovača žir m (K) CD voćka; CD voće (plod) žitak m (NB) posjed, imutak; imali smo ono žitka, ka(d) ni'imii ko riid'iti
388
živjad J coll (K) insekti žižula J (Senj) bot čičimak, žižula, Zi zyphus vulgaris žlat (Seh) stresti, izlijevati žmahan, -hna, -hno adv (NB) tečan, ukusan žmiri m pl (T) čvarci žnač m (Seh) žetelac žnavit (D) gniječiti; n'idu ili čenca bi žniivl'li s nohti ot palac žfd m (I) pauzina, motka koja se veže na voz ili stog sijena žug m (K) glas; žuga ni ž nega žujica J (Kč) držak, stapka, peteljka župan m (I, Sp) nadglednik žetve, berbe i sl. župica J (D) ženska jakna u narodnoj nošnji žur m (Z); žur (V); žiir (B) surutka žiirnad J (K) p riza, plijen žužnaJ(Po) vezica za cipele žvale J pl (Po) uzda, ular žveg m (K) navika, navada
BI BLI O GRAFI JA
l.
Čakavska bibliografija
l.
Albin, A. i Alexander, R., The Speech of Yugoslav Imm igran ts in San Pedro, California. Haag 1972. V.
2.
Aranza, J., Uber Dialektforschung auf der Balkanhalbinsel. Nach den Mi tteilungen von L. Miletić, M. Rešetar, J. Aranza zusammengestellt von V. Jagić. Vorliiufige Berichte der Balkankommission I. Anzeiger der phil.-hist. Classe Nr. 23. Wien 1897., 17-23. O glasovnim, morfološkim i akcenatskim osobitostima čakavštini.
u
bračkoj, hvarskoj i viškoj
3.
Aranza, J., Uber die erste Fortsetzung der Dialektforschung auf der Balka nhalbinsel. Nach den Mitteilungen von L. Miletić, M. Rešetar, H. Hirt, J. Aranza zusammengestellt von V. Jagić. Vorliiufige Berichte der Balkankom mission III. Anzeiger der phil.-hist. Classe Nr. 2. Wien 1899., 66-68. O čakavštini šibenskih otoka.
4.
Bačić Fratrić, A., Rječnik blatskog govora hrvatskogjezika na književni jezik rastumačen. Blato, 1988,1 1991.
5.
Balaž, J., Hrvatski dialekt u Devinskom Nuovom Selu. Novo Selo, 1991.
6.
Baldić-Đugum, R., Beside kaštelanske. Kaštela, 2006.
7.
Baničević, B., Rječnik sta rinskih riječi u Smokvici na Korčuli. :Žrnovo, 2000.
8.
Barac, V. i Finka, B., O prikupskim govorima oko Vukove Gorice. Ljetopis JAZ U 71 (1966), 315-323.
9.
Barac Grum, V., Čakavci između Senja i Karlovca u kontaktnim situacija ma. Hrvatski dijalektološki zbornik 10 (1997), 35-42.
10.
Barac Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru. Ri jeka, 1993.
ll.
Barac Grum, V., Odnosi među sjevernim kopnenim čakavskim sustavima.
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 19 (1993), 63 -79. 391
Čakavska čitanka
12.
Barac Grum, V., Prozodijsko-fonološka usporedba vinodolskog Kamenjaka sa senjskim govorom. Senjski zbornik 18 (1991), 5-14.
13.
Barac Grum, V., Rukavac. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvistič kim atlasom, Sarajevo, 1981., 247-250.
14.
Barac Grum, V., Slaba mjesta jezičnoga sustava u govorima u kontaktu (s uporištem na konzervativni istarski idiom Rukavca). Filologija 20-21 (19921993), 31 -40.
15.
Barac, V., Izvještaj o radu u Vinodolu. Ljetopis JAZU 69 (1963), 349.
16.
Bartoli, M. G., Das Dalmatische. Kaiserliche Akademie der Wissenschaften.
Schriften der Balkankommission. Linguistische Abteilung 4. Wien 1906., XIV, 3 16., karte; 5. Wien 1906., 468. 17. 18.
Bartulin, A., Beli (otok Cres). Zbornik za narodni život i običaje 33 (1949), 75-124. Belić, A., Accent de la phrase et accent du mot. Traveaux du Cercle lingui
stique de Prague 4, Prag, 1931., 183-188. 19.
Belić, A., Zur Entwicklungsgeschichte der slavischen Deminutiv- und Am plificativsuffix. Archiv fur slavische Philologie 23, 1921, 1 34-206.
20.
Belić, A., Akcenatske studije l. Beograd, 1914. S posebnim obzirom na čakavsku dijalekatnu građu. Ree.: Bubrich, D., Zeitschrift fur slavische Philologie l ( 1925), 1 7 1 -1 8 7. Belić, A., Bibljograficzno-krytyczny przeglad powojennych prac o serbochorwackich dialekta ch. Lud Slowianski 2, Krakow, 1931., 445-461.
21.
Belić, A., Čakavski dijalekat. Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slove načka l, Zagreb -Beograd, 1925., 413-4 17.
22.
Belić, A., Čakavsko zi-, vi-. Južnoslovenski filolog l (1914), 1 10-113.
23.
Belić, A., Dialektologičeskaja karta serbskago jazyka. Sta fi po slavjanovedeniju 2, Sankt Peterburg, 1906., 1-59. O razmještaju čakavskih i štokavskih narječja.
24.
Belić, A., Izveštaj Državnom savetu o dijalektološkim ekskurzijama. Godiš njak Srpske akademije nauka 25 (191 1), Beograd, 1912., 353-386. Istraživanja po hrvatskom uzmorju.
25.
Belić, A., Izveštaj Državnom savetu o pribiranju dijalektološke građe. Godiš njak Srpske akademije nauka 26 (1912), Beograd, 1914., 221-259. Istraživanja po jugoistočnoj Istri.
26.
Belić, A., O čakavskoj osnovnoj akcentuaciji. Glas Srpske akademije nauka 1 68, Beograd, 1935., 1-39.
27.
Belić, A., O čakavskome ' [akutu]. Jagić-Festschrift, Berlin, 1908., 449-455.
28.
Belić, A., O rečeničnom akcentu u kastavskom govoru. Južnoslovenski filo log 14 (1935), 151-1 59; Južnoslovenski filolog 15 (1936), 165-170.
392
Bibliografija
29.
Belić, A., O srpskim i hrvatskih dijalektima. Glas Srpske akademije nauka 78, Beograd, 1908., 60-164. Opći pregled o štokavskim i čakavskim govorima i literatura o njima. Ree.: Rešetar, M., Brankovo kolo 15 (1909), 45-47, 62-63, 174-175; odgovori: Belić, A., Ibidem, lll-112, 126-127, 271-272. Grdenić, D., Nastavni vjesnik 20 (19ll), 447-452.
30.
Belić, A., Zametki po čakavskim'b govoram'b. Izvestija Otdelenija russkago jazyka i slovesnosti imperatorskoj Akademii nauk-b 14, 2, Sankt Peterburg, 1909., 181-266.
31.
Belić, F., Varbuoska u spomeni mojega ditinstva. Split, 2005.
32.
Benčić, N., Lingua Gradišćanorum. Glas hrvatskog akademskog kluba 2, Beč, 1960., 4-5.
33.
Benčić, N., Studija o gradišćanskom jeziku. Glas hrvatskog akademskog klu ba 4, Beč, 1959., 7-9.
34.
Benzon, S., Opažanja o čakavštini Marka Uvodića Splićanina. Čakavska l, 77-98.
rič, 1971., 35.
Berezina Matoković, D., Ričnik velovareškega Splita. Split, 2004.
36.
Berk, Chr. van den, Uber einige Versbauprobleme. Vl. Nazors čakavische Dichtung. Lingua ll (1962), 19-33.
37.
Berk, Chr. van den, Y a-t-il un substrat čakavien dans le dialecte de Dubrov nik? Contribution a l ' histoire de la langue serbo-croate. Slavistic printings and reprintings 16. Haag, 1959., IV., 251. Ree.: Vaillant, A., Revue des etudes slaves 36 (1959), 322. Moskovljević, M., Južnoslovenski filolog 25 (1961162), 418-422. Hamm, J., Slovo 1 1 -12 (1962), 234-239. Bogišić, R., Filologija 3 (1962), 291-294. Slawski, Fr. , Rocznik Slawistyczny 22 (1962), 100-104.
38.
Bertoša, M., Arhivski podaci o postanku i razvitku jedne kolonizacijske ru ralne aglomeracije u južnoj Istri: selo Premantura (1585-1797). Problemi sje vernog Jadrana 3 (1981), 1-1 13.
39.
Bertoša, M., Etničke prilike u Istri u XVI. i XVII. stoljeću. Istra 12 (1974), 7-8, 87-91.
40.
Bertoša, S., Istočnojadranski prostor i kruženje ljudi: primjeri naseljavanja iz srednje Dalmacije u Puli (XVII.-XIX. st.). Croatica Christiana Periodi ea 56 (2005), 67-75.
41.
Bertoša, S., Prošlost Vodica od najstarijeg doba do 19. st. Zbornik općine La nišće III, Lanišće, 2006., 17-28.
42.
Bezić-Božanić, N., Bibliografija Čakavske riči (U povodu dvadeset pet godina izlaženja). Čakavska rič XXV (1997), 1-2.
43.
Bezlaj, F., Slovensko, kajkavsko in čakavsko kača "serpens". Jezik in slovstvo
24 (1978-1979), 3-4, 65 -67. 393
Čakavska čitanka
44.
Bjažić, S. i Dean, A., Zlarin. Kratka povijest i rječnik. Zagreb: Prometej,
2002. Ree. Kuzmić, M., Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 217-220.
45.
Bjelanović, ž., Novoštokavski govori sjeverne Dalmacije i čakavski supstrat.
Radovi Pedagoške akademije 2, Split, 1977., 47-56. 46.
Bogović, S., Frazeologija grobničkih govora. Grobnički zbornik 4 (1996), 341-
362. 47.
Bogović, S., Frazeologija ikavsko-ekavskoga mjesnoga govora Drage. Flumi
nensia 1 1/1 -2 (1999), 143-163. 48.
Bojanić, M. i Trivunac, R., Rječnik dubrovačkog govora. Srpski dijalektološ
ki zbornik 49 (2002), 5-458. 49.
Borys, W., Budowa slowotw6rcza rzeczownik6w w tekstach czakawskich XV i XVI w. Wroclaw-Warszava: Ossolineum (Monografie Slawistyczne 18),
1969. 50.
Borys, W., Czakawskie bn1use. Rocznik Slawistyczny 38 (197 7), 93-95.
51.
Borys, W., Czakawskie ridati, ridnuti i homonimia praslowianskiego *rinpti. Studia slawistyczne, Universitas, Krakow, 1998., 9-14.
52.
Borys, W., Czakawskie studia leksykalne. Dziedzictwo praslowianskie w slownictwie czakawskim. Warszawa: SOW (J�zyk na Pograniczach), 1999.
53.
Borys, W., Čakavske leksičke studije. Praslavensko naslijeđe u čakavskome leksičkom fondu. Zagreb: Matica hrvatska, 2007.
54.
Borys, W., Čakavski semantički arhaizam lukno 'iznemoglost, slabost'. Zbor
nik za filologiju i lingvistiku 27-28 (1985), 95-97. 55.
Borys, W., Dijalektološki rječnici kao izvor za proučavanje najstarijeg slo ja domaćega hrvatskoga ili srpskoga leksika. Hrvatski dijalektološki zbor
nik 8 (1989), 15-31. 56.
Borys, W., Dwa archaizmy leksykalne w gwarach serbsko-chorwackich (sztok. tremesla, ezak. šćiit). Rocznik Slawistyczny 39 (1978), 37-45.
57.
Borys, W., Iz arhaičnog domaćeg leksika u sjevernim čakavskim govorima.
Čakavska rič 12 (1984), 135-141. 58.
Borys, W., Iz leksičkih osobitosti srednjodalmatinske čakavštine. Zbornik
za filologiju i lingvistiku 33 (1990), 39-45. 59.
Borys, W., Još o podrijetlu slavenskih toponima Nakla, Nakla, Nakai. Ono mastica Jugoslavica ll (1984), 1-9.
60.
Borys, W., Juraj Križanić a j�zyk chorwacki. Pami�tnik Slowianski 33 (1986),
49-71. 394
Bibliografija
61.
Borys, W., Mieczyslaw Malecki jako badacz dialekt6w chorwackich. Ze
szyty Naukowe Uniwersytetu fagiellm1skiego. Prace fFykoznawcze 85 (1987), 45-53. 62.
Borys, W., Mieczyslaw Malecki kao jezikoslovac. Tabula: časopis Filozofskog
fakulteta u Puli 6 (2006), 197-205. 63.
Borys, W., O Juraju Križaniciu na IX Kongresie Slawist6w w Kijowie. Biu
letyn Slawistyczny 9 (1986), 87-89. 64.
Borys, W., Prefiksacja imienna w j�zykach slowianskich. Wrodaw-Warsza va-Krak6w-Gdansk: Ossolineum (Monografie Slawistyczne 32), 1975.
65.
Borys, W., Problematyka praslowianskich dialektyzm6w leksykalnych. Etno geneza i topogeneza Slowian. PWN, Poznan, 1980., 75-87.
66.
Borys, W., Projekt Etymologicznego slownika kaszubszczyzny. Wiener Sla
vistisches Jahrbuch 37 (1992), 135-140. 67.
Borys, W., Przyrostek -ac i pochodne w dialekcie czakawskim. Rocznik
Slawistyczny 28 (1967), 41-59. 68.
Borys, W., Serbsko-chorwackie studia leksykalne. Zbornik za filologiju i lin
gvistiku 23/1 (1980), 17-37. 69.
Borys, W., Split [etymologia toponima]. Slownik starozytnosci slowianski
ch: encyklopedyczny zarys kultury Slowian od czas6w najdawniejszych do schylku wieku XII V (1975), 362. 70.
71.
Borys, W., Stare czakawskie odlek 'potomstwo, potomek, spadkobierca'. Slawistyczne studia jFykoznawcze, Wrodaw-Warszava-Krak6w-Gdansk L6di: Ossolineum, 1987., 69-73. Borys, W., Starochorwacki termin S<}dowy nepča a geneza psl. *p·bVati. Ro
cznik Slawistyczny 43 (1983), 7-ll. 72.
Borys, W., Studia nad dialektem czakawskim Juraja Križanicia. Akcentua cja rzeczownik6w. Wrodaw-Warszava-Krak6w-Gdansk-L6di: Ossoline um (Prace Slawistyczne 58), 1986.
73.
Borys, W., Studia nad leksyk<} pierwszych slovnik6w chorwackich. Nazwy ptak6w. Studia z Filologii Polskiej i Slowianskiej 13 (1974), 93-108.
74.
Borys, W., Sufiksalna tvorba imenica u kastavskom govoru. Riječ 12 (2006), l,
75.
7-30.
Borys, W., Szkic derywacji sufiksalnej rzeczownik6w gwarze kastawskiej.
Rocznik Slawistyczny 29 (1968), 43-73. 76.
Borys, W., Veyska zayk - osobliwa archaiczna gwara czakawska w poludni owo-wschodniej cz�sci wyspy Krk. Studia linguistica in honorem Stanislai Stachowski, Krakow: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellonskiego, 2000.,
27-43. 395
Čakavska čitanka
77.
Borys, W., Vinodol [etymologia toponima]. Slownik starozytnosci slowi
miskich: encyklopedyczny zarys kultury Slowian od czas6w najdawniejszych do schylku wieku XII VI (1977), 475. 78.
Borys, W., Vis [etymologia toponima). Slownik starozytnosci slowianski
ch: encyklopedyczny zarys kultury Slowian od czas6w najdawniejszych do schylku wieku XII VI (1977), 482. 79.
Borys, W., Wyrazy "iliryjskie" w Thesaurus Polyglottus Hieronima Megi sera z r. 1603. Studia zfilologii slowianskiej ofiarowane profesor Teresi e Zo.fi i Orlos, Krakow: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellonskiego, 2000., 57-60.
80.
Borys, W., Z archaizmow w leksyce czakawskiej: juš'it se 'irytować sit(, nie pokoić si{ Tgoli chale Mestr6. Gedenkschriftfur Reinhard Olesch, Koln-Wi en: Bohlau Verlag, 1990., 237-241.
81.
Borys, W., Za studiow nad serbsko-chorwackim slownictwem topogra fictnym: dial. czakaw. prisme. Onomastica 39 (1994), 113-116.
82.
Borys, W., Zadar [etymologia toponima]. Slownik starozytnosci slowianski ch: encyklopedyczny zarys kultury Slowian od czas6w najdawniejszych do schylku wieku XII VII (1982), 26.
83.
Borys, W., Ze studiow nad czakawsko-slowenskimi zwiqzkami leksykal nymi. Studia z Filologii Polskiej i Slowianskiej 12 (1972), 131-140.
84.
Borys, W., Zroznicowanie geograficzne archaicznej warstwy leksyki cza kawskiej pochodzenia praslowianskiego. In memoriam Alfredi Zan;ba et Jo seph i Reczek (Prace Komisji Slowianoznawstwa 51), Krakow: Wydawnictwo Oddzialu PAN, 1999., 99-107.
85.
Borys, W., Czakawski pručiti : pručati 'tracić, trwonić, marnotrawić' i slowi anskie wyrazy pokrewne. S'bkrovište slovesbnoje. Studia slawistyczne ofia rowane Profesorowi ferzemu Ruskowi na 70. urodziny, Krakow: Wydawnic two Uniwersytetu Jagiellonskiego, 2000., 41- 44.
86.
Bosits, E., Štokavci (?). Neke specifičnosti u govoru Narde. VI. Međunarod ni slavistički dani, Sambotel-Pečuh, 1998., 196-200.
87.
Bošković, R., O jednoj akcenatskoj osobini dijalekata zapadne i južne Istre. Odabrani članci i rasprave, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Po sebni radovi, knj. 1., Titograd, 1978., 231-254.
88.
Bošković, R., Refleksi grupa tj, dj , thj , dbj, stj, zdj, skj, zgj (ske, zge) u dija lektima južne i jugozapadne Istre. Odabrani članci i rasprave, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Posebni radovi, knj. 1., Titograd, 1978., 293-
349. 89.
Božanić, J., Komiški dikcionar - A. Čakavska rič 34 (2006), l, 5-50; Komiš ki dikcionar - B. Čakavska rič 36 (2008), 1-2, 5-90.
90.
Božanić, J., Komiške facende, KK, Split 1992. (+ rječnik).
396
Bibliografija
91.
Božanić, J., Naratološka, socioantropološka i lingvistička interpretacija tri ju usmenih priča iz sela Okjucina na otoku Visu. Čakavska rič 37 (2009),
1-2, 5-34. 92.
Božanić, J., Stil, priča, leksik, svijet tezaurusa usmene predaje komiškog ri bara V. Gusle. Čakavska rič 38 (2010), 1-2, 5-122.
93.
Božanić, J., Pedeset brojeva Čakavske riči. Čakavska rič 25 (1997), 1-2.
94.
Božanić, J., Facende otoka Visa. Prilog istraživanju leksika. Književni krug, Split 2002.
95.
Govor podunavskih Hrvata u Austriji. Hrvatski dijalektološki zbornik 2 (1966), 29-118, karte.
96.
Brabec,
97.
Brabec,
Brabec,
1.,
1., Hrvatski govori u Gradišću. Gradišćanski Hrvati: posebna izda nja Čakavskog sabora, Zagreb 1973., 61-90. 1.,
Izvještaj o istraživanjima govora u Pokuplju. Ljetopis JAZU 65
(1961), 321-331. 98.
Brabec, 1., Kroatische Mundart. Allgemeine Landestopographie des Burgenlandes II/l, Eisenstadt, 1963., 268-277.
99.
Brabec,
1.,
Sjeveroistočni akavci. Ljetopis JAZU 71 (1966), 325-334.
100. Brabec,
1.,
Vlahijski govor. Ljetopis JAZU 67 (1963), 277-286, karte.
101. Brnetić, E., Neke osobitosti govora otoka Silbe. Zbornik radova Pedagoške akademije u Zadru, 1978., 71-97. 102. Brozović, D. i Lisac, J., Lastovo. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrp skih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvi stičkim atlasom, Sarajevo, 1981., 275-280. 103. Brozović, D., Čakavsko narječje. Hrvatski jezik,1998., 217-230. 104. Brozović, D., Dijalekatska slika hrvatskosrpskoga jezičnog prostora. Radovi Filozofskogfakulteta u Zadru 8 (1970), 5-32, karte. 105. Brozović, D., Djelo Petra Zoranića u razvitku hrvatske književnosti. Zadar ska revija 5, Zadar, 1969., 477-491 (s dijalektološkim kartama). Autor zastupa mišljenje da se zakon Mayera i Jakubinskog protezao na cjelokupno čakavsko narječje.
106. Brozović, D., Dobrinj. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slo venačkih i i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo, 1981., 241-246. 107. Brozović, D., Ivić, P., Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, jezik hrvatski ili srpski (Čakavsko narječje, 80-90). Jugoslavenski leksikografski zavod "Mi roslav Krleža", Zagreb, 1988. 108. Brozović, D., O genetskim i strukturalnim kriterijima u klasifikaciji hrvat skosrpskih dijalekata. Zbornik za filologiju i lingvistiku 3 (1960), 68-88. 397
Čakavska čitanka
109. Brozović, D., O rekonstrukciji predmigracionog mozaika hrvatskosrpskih dijalekata. Filologija 4 (1963), 45-55. 110. Brozović, D., O suvremenoj zadarskoj miksoglotiji i o njezinim društveno povijesnim i lingvističkim pretpostavkama. Radovi Filozofskogfakulteta u Zadru 9 (1976), 49-63. 111.
Brozović, D., O tipologiji supstandardnih i interdijalekatskih idioma u sla venskom jezičnom svijetu. Govornite formi i slovenski te literaturni jazici, Skoplje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 1973., 31-68.
112. Brozović, D., Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon 2, Leksikograf ski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997., 155-156. 113. Brozović, D., Tri razdoblja u razvitku naše dijalektologije. Radovi Filozof skogfakulteta u Zadru l (1960), 51-65. 114. Budovskaja, E. i Houtzagers, P., Phonological characteristics of the čakavi an dialect of Kali of the island of Ugljan. Studies in Slavic and General Lin guistics 22 (1993), 93-109. 115. Buj an, V., Cadastre national de l'Istrie d 'apres le recensement du l er oc tobre 1945. Edition de l'Institut adriatique, Sušak, 1964., 3 karte (Indeks patronymique).
116. Bujan, V., Glavne osobine praputnjačkog dijalekta. Vjesnik Etnografskog mu zeja 3, Zagreb, 1937., 23-48. 117. Bujan-Kovačević, Z., Fužinarski kaj: prilog rječniku goranskih govora. Mati ca hrvatska, Delnice-Fužine, 1999. 118. Bujas, Z. i Moguš, M., "Razvod istarski " u kompjutoru (Kompjutorska kon kordancija "R.i."). Zagreb, 1975. 119. Buršić Giudici, B., Hrvatske posuđenice u istriotskom govoru Šišana. Tabu la 6 (2003), 207-213. 120. Carić, J., Nešto o hvarskom akcentu. Šesti program e. kr. velike državne gi mnazije u Zadru za g. 1906.-1907. Zadar 1907., 1-21. 121. Cebalo, R., Razgovori na mrkenti. Stare lumbarajske riči. Zagreb: vlastita naklada, 2005. 122. Celinić A. i Menac-Mihalić, M., Govor Pitava od Hraste do danas. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 27-33. 123. Chorvati na Slovensku. Bratislava, 1996. 124. Crljenko, B., Govor Hrvata Rovinjštine. Istra 23 (1985), 3-4, 91-104. 125. Crljenko, B., Govori jugozapadnog istarskog dijalekta Rovinjštine. Čakav ska rič 23 (1995), 1-2, 113-141. 126. Crljenko, B., Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Istri. Pazin, 1997. 398
Bibliografija
127. Crljenko, B., Hrvatsko-slovenske jezične granice u dijalektološkim radovi ma M. Maleckog o Istri. Čakavska rič 32 (2004), l, 21-48. 128. Crljenko, B., Leksik u govoru Rovinjskog Sela. Istra 27 (1989), 1-2, 135-149. 129. Cronia, A., Elementi latino-italiani nel lessico di un dialetto čakavo. L 'Italia dialette 6, Pisa, 1930., 96-124. 130. Cronia, A., Građa o božavskom narječju. Južnoslovenskifilolog 7 (1927/1928), 69-110. Ree.: Tentor, M., Nastavni vjesnik 37. Zagreb 1929., 374-378.
131. Culjat, M., Ričnik ličke ikavice. Gospić: Lika press, 2004. 132. Čilaš-Šimpraga, A. i Kurtović Budja, 1., Suglasničke značajke štokavskih i čakavskih govora između Krke i Neretve. Čakavska rič 35 (2007), l, 105120. 133. Črnja, Z., Čakavsko pjesništvo između apologije i negacije. Dometi 2, Rije ka, 1969., l l . 134. Črnja, Z . , Poetska vrijednost čakavštine. Sabor čakavskog pjesništva l, Ri jeka, 1970., 29-35. 135. Daničić, D., Razlike između jezika srpskoga i hrvatskog. Glasnik Društva srpske slovesnosti 9, Beograd, 1857., 1-57. 136. Darovec, D., Pregled zgodovine Istre. Koper, 1991. 137. Deanović, M., Istroromanske studije. Iz vodnjanskog etimološkog rječni ka. Rad 303 (1955), 51-118. 138. Deanović, M., Izvještaj o anketi na Dugom otoku za Lingvistički atlas Me diterana. Ljetopis JAZU 69 (1963), 339-341. 139. Deanović, M., Izvještaj o radu na terenu (na Korčuli, na Krku). Ljetopis JA ZU 71 (1966), 335-377. 140. Deanović, M., Lingvistički atlas Mediterana 2. Anketa na Visu (Komiži). Rad JAZU 344, Zagreb, 1966., 5-35. 141. Deanović, M., Lingvistički atlas Mediterana 3. Anketa u Salima na Dugom otoku. Rad JAZU 348, Zagreb, 1967., 27-60. 142. I>eanović, M., Divergences entre les emprunts latino-romans en Dalmatie: de Raguse a l' ile de Šolta. Bulletin de la societe de linguistique de Paris 39 (1938), 25-48. 143. Deanović. M. i Jelenović, 1., Pomorski i ribarski nazivi na Krku, Korču li i Lopudu. Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru 2, Zadar, 1958., 133-171. 144. Deutsch - burgenlandisch-kroatisch - kroatisches Worterbuch. Hg. Amt der Burgenlandischen Landesregierung. Eisenstadt-Zagreb 1982, 637 str. 145. Dianich, H., Verbum im Burgenlandisch-kroatischen. Wien 1954, 201 str. 399
Čakavska čitanka
146. Dragičević, M., Refleksi jata u današnjim ličkim govorima. Srpski dijalekto loški zbornik 26, 1980, 147-233 s tekstovima i kartom. 147. Draščić, N., Fonetska i morfološka obilježja Račica. Buzetski zbornik 23 (1997), 43-56. 148. Draščić, N., Govor Lupoglava. Zbornik općine Lupoglav, Lupoglav, 1997., 107-127. 149. Draščić, N., Govor Nugle. Buzetski zbornik 23 (1997), 89-120. 150. Draščić, N., Govor Sv. Martina. Buzetski zbornik 20 (1995), 151-182. 151. Draščić, N., Govor Vrha. Buzetski zbornik 24 (1998), 75-91. 152. Drpić, L i Vranić, S., Jezične značajke mjesnoga govora Lipe. Fluminensia 1-2 (2000), 17-37. 153. Drpić, I., Fonološke značajke današnjega govora Kastva. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32 (2006), 75-85. 154. Dulčić, J., Imena mjeseca u Brusju. Hrvatski jezik l, Zagreb 1938, 60-61. 155. Dulčić, J. i Dulčić, P., Rječnik bruškoga govora. Hrvatski dijalektološki zbor nik VII-2, (1985), 371-747. 156. Dulicenko, D. A., O položaju suvremenog gradišćanskog književnog jezika u Austriji. Čakavska rič, 1976, l, 35-66. 157. Đidara, M., Fonološki sustav govora Zlarina. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29 (2003), 33- 47. 158. Ferenca, F. i 1., Riči trpanjskog govora. Split-Trpanj, 2001. 159. Filipi, G. i Buršić Giudici, B., Istriotski lingvistički atlas. Pula, 1998. 160. Filipi, G., Betinska brodogradnja: etimologijski rječnik pučkog nazivlja. Ši benik, 1997. 161. Filipi, G., Istarska ornitonimija: etimologijski rječnik pučkog nazivlja. Rije ka, 1997. 162. Filipi, G., Etimologijski rječnik romanizama u slavenskim govorima Istre: jugozapadna Istra - Marčana i okolica (ma-). Marčanski zbornik, Pula, 1994., 129-138. 163. Filipi, G., Istrorumunjske etimologije I: rodbinsko nazivlje. Pula, Koper, 2006. 164. Filipi, G., Istrorumunjske etimologije II: ornitonimi. Pula, Koper, 2007. 165. Filipi, G., Istrorumunjske etimologije III: zoonimi: poljske i šumske životinje; mikonimi; bacvarska terminologija. Pula, Koper, 2008. 166. Filipi, G., Istrorumunjski lingvistički atlas. Pula, 2002. 167. Filipović, R., Croatian Dialects in the United States: Sociolinguistic Aspects. Folia Slavica 6, Columbus, Ohio, 1984" 278-292. 400
Bibliografija
168. Filipović, R., Croatian Dialects as Markers of Croatian Ethnicity in the Uni ted States, The Role of Ethnicity in A merican Society. University of Zagreb and Commission for Educational Exchanges between the USA and Yugo slavia, Zagreb, 1980., 99-108. 169. Filipović, R., Jezici naših iseljenika (na znanstvenom skupu u New Yorku). Matica 12, Zagreb 1974, 22-29. 170. Filipović, R., O čuvanju materinskog govora naših iseljenika u SAD pod pri tiskom jezika prestiža. Iseljeništvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom. Zagreb 1978, 530-539. 171. Filipović, R., Proučavanje hrvatskih dijalekata u SAD. Bilten Zavoda za lin gvistiku Filozofskogfakulteta. Zagreb 1979, 4-19. 172. Filipović, R., Hrvatski dijalekti u kontaktu s engleskim jezikom na područ ju SAD. Hrvatski dijalektološki zbornik 5, 1981, 33-37. 173. Filipović, R., Serbo-Croatian in the United States: Croatian Dialects in Con tact with American English. The Slavic Languages in Emigre Communities 23-31 (1982), Carbondale-Edmonton. 174. Finka, B., Čakavsko narječje - Der čakavische Dialekt der serbokroatischen Sprache. Ruhr-Universitat Bochum. Veroffentlichungen des Seminars fiir Slavistik 2. Bochum, 1968. 175. Finka, B ., Izvještaj o dijalekatskom istraživanju u predjelu od Modruša do Tounja u Lici. Ljetopis JAZU 68 (1963), 308-309. 176. Finka, B., Neki dijalekatski problemi u obalnoj toponomastici sjeverne za darske regije. I. mifdzynarodowa slawistyczna konferencja onomastyczna (ksifga referat6w). Prace Onomastyczne 5. Wroclaw-Warszawa-Krakow 1961., 161-170. Među ostalim, bavi se čakavskom akcentuacijom Novigrada (dalmatinskog). 177. Finka, B., Izvještaj o proučavanju čakavskih govora u Brinju i okolici. Lje topis JAZ U 67 (1962), 307-309. 178. Finka, B., Rad na prikupljanju obalne toponomastike u sjevernoj zadarskoj regiji. Ljetopis JAZU 63 (1959), 423-430. 179. Finka, B . i Moguš, M., Karta čakavskog narječja. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 49-58, karta. 179a Finka, B., Stilistika u dijalektologiji. Suvremena lingvistika l (1961), 1-1 1 . 180. Finka, B . , Obalna toponomastika u sjevernoj zadarskoj regiji. Radovi Insti tuta JAZU u Zadru 6-7 (1960), 427-451. 181. Finka, B., Jedna usporedba dijalekatskog izgovora s književnim. Akcenat sko-ekspiratorna rečenična linija u jednom čakavskom govoru (Dugi otok) i u književnom hrvatskom jeziku. Radovi Naučnog društva Bosne i Herce govine 9, Sarajevo, 1965., 141-147. 401
Čakavska čitanka
182. Finka, B., Prilozi studiji o Dugom otoku. Starohrvatska prosvjeta 3, 10, Za greb, 1968., 165-179. 183. Finka, B., Rad na proučavanju čakavskog govora u Brinju i okolici. Raspra ve Instituta za jezik JAZ U l, Zagreb, 1968., 5-44. 184. Finka, B., Novigradska matrikula Skule Blažene Divice Marije od svetog Lu zarija iz 17. stoljeća. Starine JAZU 48, Zagreb 1958, 169-187. 185. Finka, B., Čakavsko narječje. Čakavska rič, 1971., l, 1 1 -71, karta. 186. Finka, B., Brinje. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slovenač
kih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atla som, Sarajevo, 1981., 251-252. 187.
Finka, B., Čakavska jezična problematika. Čakavska rič, 1972., 2, 5-10.
188. Finka, B., Čakavske stilističke studije I. Filologija 3 (1962), 49-52; II. Filolo gija 5 (1967), 5 1-54; III-V. Suvremena lingvistika 5-6 (1972), 15-189; VI. Fi lologija 7 (1973), 69-72. 189.
Finka, B., Dugootočki čakavski govori. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1977), 7-178, karte.
190. Finka, B., Glasovna obilježja govora mjesta Sukošana. Makedonski jazik 4041 (1989-1990) 645- 650. 191. Finka, B., Govori i nazivlje [Gorskog kotara]. Gorski kotar, Delnice, 1981., 4 19-431., + karte. 192. Finka, B., Ispitivanje govora u Gorskom kotaru. Ljetopis JAZ U 70 (1964), 38-39. 193. Finka, B., Izvještaj o ispitivanju govora na Dugom otoku. Ljetopis JAZU 62 (1957), 381 -387. 194. Finka, B., Izvještaj o prikupljanju narodnih pomorskih naziva i izraza na obalnom području od Zadra do Obrovca. Ljetopis JAZ U 62 (1957), 388401. 195. Finka, B., Mjesto govora otoka Pašmana među obližnjim govorima. Pašman ski zbornik, Zadar, 1987., 207-217. 196. Finka, B., Naglasne osobine govora mjesta Sukošana kod Zadra. Studia phra seologica et alia - Festschriftfur Josip Matešić, Miinchen, 1992., 147-152. 197. Finka, B., Naputak za ispitivanje i obrađivanje čakavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1973), 5-76, karta. Ree.: Šojat, A., Suvremena lingvistika 9, Zagreb, 1974., 38-39. 198. Finka, B., O čakavskom dijalektu gradišćanskih Hrvata. Čakavska rič, 1976., 2, 65-75, karte. 199. Finka, B., O čakavskom identitetu. Suvremena lingvistika 7-8 (1973), 1 1-16. 402
Bibliografija
200. Finka, B., O govorima na zadarskom otočju. Ljetopis JAZU 76 (1972), 261� 268. 201. Finka, B., O komiškom govoru i njegovoj primjeni u Mardešićevu rječniku. Hrvatski dijalektološki zbornik 4 (1977), 265-269. 202. Finka, B., O naglasnom kolebanju u tkonskom govoru. Zadarska smotra 45 (1996), 4-6, 49-52. 203. Finka, B., O novim tendencijama i pojavama u čakavskom narječju. Filolo gija 9 (1979), 145- 148. 204. Finka, B., O prikupskim govorima oko Vukove Gorice. Ljetopis JAZ U 71 (1966), 315 -323. 205. Finka, B., O rječniku Jure i Pere D ulčića i o njegovu jeziku. Hrvatski dija lektološki zbornik 7/1 (1985), 373-380. 206. Finka, B., O zlarinskom govoru. Narodna umjetnost 17 (1980), 203-2 1 5. 207. Finka, B., Pogled na dugootočke govore. Zadarska smotra 42 (1993), 1 -2, 67-74. 208. Finka, B., Pogled na govor Biograda i okolice. Biogradski zbornik l, Zadar, 1990., 437-442. 209. Finka, B., Sali. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slovenačkih
i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo, 1981., 252-257. 210. Finka, B., Sukošanski govor kao osnovica jezika sukošanskih glagoljskih ru kopisa. Župa Sukošan 1289.-1989., Zagreb, 1989., 95-107. 2 1 1 . Finka, B . , Upotreba nepromjenjivih riječi u čakavskim govorima n a Dugom otoku. Čakavska rič 2 (1971), 29-40. 212. Finka, B. i Šojat, A., Govor otoka :Žirja. Rasprave Instituta za jezik JAZU l, Zagreb, 1968., 121-220, karte. 213. Finka, B. i Šojat, A., Karlovački govor. Hrvatski dijalektološki zbornik 3 (1973), 77-150, karta. 214. Finka, B. i Šojat, A., Obalna toponimija zadarsko-šibenskoga kopna i šiben skog otočja. Onomastica jugoslavica 3-4, Zagreb, 1973.-1974., 27-64, karte. 215. Finka, B., Saljske dječje igre i običaji (etnografsko-jezično-melografski pri nos). Zbornik za narodni život i običaje 42 (1964), 87-154. 216. Flora, R., Prilog pitanju klasifi kacije istro-rumunjskog. Južnoslovenski filo log 25, (1961.-1962), 329-353. 217.
Francetić, I., Rječnik boljunskih govora. (rukopis)
218. Frangeš, I., O položaju dijalekata u hrvatskoj književnosti. Sabor čakavskog pjesništva l, Rijeka, 1970., 1 9-28. 403
Ćakavska čitanka
2 19. Franičević, M., Čakavska poezija kao književni i dijalektalno-književni izraz. Sabor čakavskog pjesništva l, Rijeka, 1970., 36-46. 220. Franičević, M., Dijalektalna poezija danas. Književnost jučer i danas, Z a greb, 1 959., 1 99-2 1 2 . 2 2 1 . Franičević, M . , Versifikacija čakavske dijalektalne poezije. Dometi 3, 6, Ri jeka, 1970., 76-85. 222. Gačić, J., Gramatička interferencija i morfosintaktička adaptacija roman skih posuđenica u splitskom čakavskom govoru. Radovi Pedagoške akade mije u Splitu 2 (1977), 1 l l- 1 22 . 223. Gačić, J . , Romanski elementi u splitskom govoru. Čakavska rič, 1979., 2, 107-155. 224. Gatrapelli, S., Nekoliko riječi u čakavštini. Slovinac 3 (1880), 86-89; 4 (1881), 4 1 7-418, 436-438; 5 (1882), 186-188. Naglašene riječi iz govora Blata na Korčuli. 225. Geić, D. i Slade Šilović, M., Rječnik trogirskog cakavskog govora. Trogir, 1994. 226. Geić, D., Gramatika trogirskoga cakavskog govora. Trogir, 1998. 227. Georgiević, S., Jat (e) u govoru Ličkog Polj a . Južnoslovenski filolog 1 9 (1951/52), 133-149. 228. Glavan, V., Kongruencija u jeziku starih čakavskih pisaca. Južnoslovenski filolog 7 (1928-1929), l l 1- 1 59. 229. Glogović Klarić, L, Beseda. Rijeka, 1999. 230. Glogović Klarić, L, Beseda II. Rijeka, 2003. 231. Grah, E., Fonološke značajke mjesnog govora sela Krbavčići. Buzetski zbor nik 28 (2002), 19-52. 232. Grah, E., Frazemi u mjesnom govoru sela Krbavčići. Buzetski zbornik 29 (2003), 97-109. 233. Grah, E., O riječima u mjesnom govoru sela Krbavčići. Buzetski zbornik 30 (2004), 59-71 . 234. Grgurić-Kasandrić, P., Riječi sakupljene n a hvarskom otoku. Slovinac 3 ( 1880), 389-390. 235. Guberina, P., Da li je veljotska diftongizacija romanska? Da li monoftonzi ili diftonzi karakteriziraju staroveljotski? Rad JAZU 327 (1962), 41-55. 236. Guberina, P., Izvještaj o naučnom putovanju na Susak kod Lošinja. Ljetopis JAZU 60 (1955), 332-333. 237. 404
Guberina, P., Susak. Riječka revija 2, Rijeka, 1 956., 3-4, 160-163.
Bibliografija
238. Hadrovicz, L, Adverbien als Verbalprafixe in der Schriftsprache der burgen landischen Kroaten. Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae 4, Budimpešta, 1958., 2 1 1 -249. Ree.: Neweklowsky, G., Burgenliindische Heimatbliitter. Jg. 37. Heft 3, Eisenstadt, 1975., 139144.
239. Hadrovicz, L, Schriftum und Sprache der burgenliindischen Kroaten im 18. und 19. Jahrhundert. Mit 12 Faksimiles. Beč, 1974. 240. Hajszan, R., Die Bevolkerung der Herrschaft Rechnizt - Schlaining im 16.
Jahrhundert unter besonderer Berucksichtigung des kroatischen Elements. Giittenbach-Pinkovac, 1992. 241. Haj szan, R., Die Kroaten der Herrschaft Giissing. Giittenbach-Pinkovac, 1991. 242. Halilović, S., Govorni tipovi međuriječja Neretve i Rijeke dubrovačke. Bo sanskohercegovački dijalektološki zbornik 7 (1996), 1-286. 243. Hamm, J., Cakavci i Romani. Radovi Instituta JAZU u Zadru 6-7 (1960), 65-80. 244. Hamm, J., Cakawizm na wybrzezu adryatyckim. Zeszyty JFykoznawcze 6, Warszawa, 1961., 67-80. 245. Hamm, J., Čakavski imperfekt. Ivšićev zbornik, Zagreb, 1963., 1 13- 122. 246. Hamm, J., Čakavština Dživa Držića. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 59- 65. 247. Hamm, J., Iz problematike čakavskih govora L Cakavizam i njegova gene za. Radovi Instituta JAZU u Zadru 3 (1957), 2 1-38. 248. Hamm, J., Izvještaj o dijalektološkom ispitivanju (Susak, s okolnim otočjem i Novi). Ljetopis JAZ U 61 (1956), 382-383. 249. Hamm, J., Izvještaj o istraživanju govora na Braču. Ljetopis JAZU 62 (1957), 404-406. 250. Hamm, J., Izvještaj o magnetofonskim snimanjima na otoku Krku. Ljetopis JAZ U 61 (1956), 384-385. 251. Hamm, J., Izvještaj o naučnom putovanju na Lošinj i susjedne otočiće. Lje topis JAZ U 60 (1955), 328-331. 252. Hamm, J., Izvještaj o naučnom putovanju na Olib, Silbu, Ist, Premudu i Pag. Ljetopis 60 (1955), 334-339. 253. Haračić, A., Prilog za narodnu botaničku nomenklaturu. Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva 4, Zagreb, 1894., 299-312. Fitonimi s Lošinja, Unija, Suska i Ilovika. 254. Hercigonja, E., Prilog istraživanju ikavsko-ekavske zakonitosti u čakavštini 15. st. (na građi Petrisova zbornika iz godine 1468.) Radovi Zavoda za sla vensku filologiju 18 (1983), 1-42. 405
Čakavska čitanka
255. Houtzagers, H. P., Imperfekt u čakavskim govorima otoka Paga. Sovetskoe Slavjanovedenie 5 (1991), 77-82. 256. Houtzagers, H. P. i Budovskaja, E., Nominal and Verbal Inflection in the Čakavian Dialect of Kali on the Island of Ugljan. Studies in Slavic and Ge neral Linguistics 23 (1996), 143-166. 257. Houtzagers, H. P., On the phonology and morphology of the čakavian di alects spoken on the island of Pag. Studies in Slavic and General Linguisti cs 10 (1987), 65-90. 258. Houtzagers, H. P., Accentuation in a Few Dialects of the Island of Cres. So
uth Slavic and Balkan Linguistics (Studies in Slavic and General Linguistics 2), Amsterdam, 1982., 1 17-129. 259. Houtzagers, H. P., The Čakavia n dialect of Orlec on the island of Cres. Am sterdam, 1985. 260. Houtzagers, H. P., Wowel Systems of the Ekavian Dialects Spoken on Cres and Lošinj. Zbornik za filologiju i lingvistiku 27-28 (1984-1985), 885-893. 261. Houtzagers, H. P., On Burgenland Croatian Isoglosses. Studies in Slavic and General Linguistics 34 (2008), 293 -331. 262. Houtzagers, H. P., On the Čakavian dialect of Koljnof near Sopron. Studies in Slavic and General Linguistics 32 (2008), 247-264. 263. Houtzagers, H. P., On the phonology of the Čakavian dialects of Čunski on the island of Lošinj. Fluminensia 41 (2003), 33-50. 264. Hozjan, S., Fonološki prikaz mjesnoga govora Krasa (reprezentanta dobrinj skoga govornog tipa). Rasprave Zavoda za jezik 16 (1990), 45-66. 265. Hozjan, S., Govor Krasa na otoku Krku (deklinacija). Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18 (1992), 43-55. 266. Hozjan, S., Govor Krasa na otoku Krku (glagolski oblici). Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 19 (1993), 1 13-125. 267.
Hozjan, S., Hrvatska čakavska dijalektologija danas. Riječki filološki dani I (1996), Rijeka, 195-201.
268. Hraste, M., Nepoznate slavenske kolonije na obalama Gargana. Kolo Mati ce hrvatske 5 (1963), 612-617. 269. Hraste, M., Antroponimija i toponimija općine hvarske. Hrvatski dijalekto loški zbornik l (1956), 331-385. 270. Hraste, M., Bibliografija radova iz dijalektologije, antroponimije, toponimije i hidronimije na području hrvatskoga ili srpskoga jezika. Hrvatski dijalekto loški zbornik l (1956), 387-479 (s dijalektološkim kartama). Ree.: Ivić, P., Zbornik za filologiju i lingvistiku 2 (1959), 183-198. Nikolić, B., Južnoslovenskifilolog 22 (1957), 313-316.
406
Bibliografija
271. Hraste, M., Cakavizam na istočnoj obali Jadranskoga mora. Studi in onore di E. Lo Gatto e G. Maver, Firenze, 1961., 323-330. Ree.: Maver, G., Ricerche slavistiche 10. Roma 1962., 224 225 . -
272. Hraste, M., Crtice o bruškom dijalektu. Južnoslovenski filolog 6 (1926-1927), 180-214. 273. Hraste, M., Istraživanja iz područja čakavske dijalektologije. Ljetopis JAZU 63 (1959), 439-440. Istraživanje provedeno na otocima Unije, Susak, Ist, Molat, Krk i Pag. 274. Hraste, M., Čakavski dijalekt ostrva Hvara. Južnoslovenski filolog 14 (1935), 1 -57. 275. Hraste, M., Crtice o Marulićevoj čakavštini. Zbornik uz proslavu petstogo dišnjice rođenja Marka Marulića. JAZU, Zagreb, 1950., 254-277. S osvrtom na današnji govor u Splitu. 276. Hraste, M., Čakavski aorist. Orbis scriptus. Dmitrij Tschižewskij zum 70. Ge burtstag. Miinchen, 1966., 359-365. 277. Hraste, M., Čakavski dijalekt ostrva Brača. Srpski dijalektološki zbornik 10 (1940), 1 -66. 278. Hraste, M., Čakavski dijalekt. Enciklopedija Jugoslavije 4, Zagreb, 1960., 506-508. 279. Hraste, M., Čakavski književni jezik. Enciklopedija Jugoslavije 4, Zagreb, 1960., 525-526. 280. Hraste, M., Dvoakcenatski sistem u hrvatskom ili srpskom jeziku. Zbornik za filologiju i lingvistiku l (1957), 85-93. 281. Hraste, M., Govori j ugozapadne Istre. Hrvatski dijalektološki zbornik 2 (1966), 5 -28, karta. 282 . Hraste, M. i Guberina, P., Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbor nik l ( 1956), 7-213. Ree.: Pavlović, M., Južnoslovenski filolog 22 (1957/58), 333-337. Ivić, P., Zbornik za filologiju i lingvistiku 2 (1959), 171-183.
283. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre. Filologija 5 (1967), 6 1-74, karta. 284. Hraste, M., Ispitivanje akcenatskog sistema na Cresu. Ljetopis 59 (1954), 1 75 - 177. 285. Hraste, M., Izvještaj o dijalektološkom ispitivanju otoka Suska. Ljetopis JA ZU 60 (1955), 340. 286. Hraste, M., Izvještaj o dijalektološkom istraživanju u Lubenicama na oto ku Cresu, na otocima Unije, Male i Velike Srakane, na Susku, Rabu i Pagu. Ljetopis JAZU 61 ( 1956), 386-388. 407
Čakavska čitanka
287. Hraste, M., Izvještaj o proučavanju govora u sjeverozapadnoj Istri. Ljetopis JAZ U 71 (1966), 339. 288. Hraste, M ., Izvještaj o terenskom radu na otoku Pagu. Ljetopis JAZ U 61 (1956), 389-390. 289. Hraste, M., Metodologija ispitivanja naših dijalekata. Jezik 8 (1960), 71-81. 290. Hraste, M., O govoru Zadra i okolice. Zadar, 1964., 443-455. 291. Hraste, M., O kanovačkom akcentu u Hrvatskoj. Filologija l (1957), 59-75. 292 . Hraste, M., O ličkim govorima. Lički kalendar, Zagreb, 1956., 57-59. 293. Hraste, M., O prijelazu glasa -m u -n (-n<-m). Filologija 6 (1970), 69-75. 294. Hraste, M., O senjskom govoru. Riječka revija ll, Rijeka, 1962., 3-4, 1 1-15. 295. Hraste, M., O skakanju akcenta na proklitiku u čakavskom dijalektu. Rado vi Zavoda za slavensku filologiju 7 (1965), lO 1-106. 296. Hraste, M., Osnovna akcentuacija Biograda na moru i njegove okolice. Fi lologija 2 (1959), 5 - 1 1 . 297. Hraste, M., Osobine govora ostrva Visa. Zbornik u čast A. Belića 2, Beo grad, 1937., 147-1 54. 298. Hraste, M., Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon. L Slavistische Fors chungen 25/ 1 . Bohlau-Verlag, Koln-Wien 1979. Za recenzije vidi br. 789. 299. Hraste, M., Osobine govora otoka Šolte, Čiova, Drvenika i susjedne obale. Rad JAZU 272, Zagreb, 1948., 123-156, karta. 300. Hraste, M., Osobine suvremene rapske akcentuacije. Zbornik instituta za historijske nauke u Zadru, 1955., 165-173. 301. Hraste, M., Refleks nazala č} u buzetskom kraju. Ivšićev zbornik, Zagreb, 1963., 129-135. 302. Hraste, M., Sufiksi za tvorbu deminutiva i augmentativa u čakavskim go vorima srednje Dalmacije. Zbornik radova Filozofskogfakulteta 2 (1954), 57-66. 303. Hraste, M., Zum Obergang von -m in -n im Wortauslaut. Die Welt der Sla ven 1 3, Wiesbaden, 1968., 87-96. 304. Ilešić, F., Jedna glasovna pojava: promjena krajnoga "m" u "n". Ljetopis JA ZU 31 (1916), 17-20. 305. Ilešić, F., Nešto o Jelsi na Hvaru i o jelšanskom govoru. Južnoslovenski filo log 13 (1933-1934), 1 51-161. 306. Isačenko, A.V., Die kroatischen Enklaven im Burgenland. Slavische Runds chau 10 (1938), 1 14-1 18. 307. Istarska enciklopedija. Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 2005. 408
Bibliografija
308. Ivančić-Dusper, Đ., Crkveniški besediir. Rijeka- Crikvenica, 2003. Ree. Kuzmić, M., Čakavska rič 32 (2004), 2, 346-347. 309. Ivanetić, N., Germanizmi u jednom čakavskom govoru. Riječki filološki da ni 3 (2000), 1 59-170. 310. Ivanović, N., Čakavski govor u gradišćanskom selu Uzlopu. Čakavska rič 10, 1-2 ( 1982), 81-88. 31 1 . Ivić, P. i Lehiste, L, Akustički opis akcenatskog sistema jednog čakavskog govora. Naučni sastanak slavista u Vukove dane 3 (1973), 1 59-170. 312. Ivić, P., Akcentuacija u govoru Hrvata u selu Kemlja (Horvatkimle). Szlavi sztikai nulnanyok, Budapest, 1987., 225-240. 313. Ivić, P., Balkan Slavic Migrations in the Light of South Slavic Dialectology.
Aspects of the Balkans, Haag-Pari2, l\}72., 66-'ill6. 314. Ivić, P., Der Vokal e als lebendiges Phonem in den serbokroatischen Mun darten. International Journal of Slavic Linguistics and Poetics 1-2, Haag, 1959., 38-54. Fonetski uvjeti pod kojima se e(>�) ostvaruje kao poseban fonem i o takvim vokalnim susta vima u čakavskom narječju.
315. Ivić, P., Die Hierarchie der prosodischen Phanomene im serbokroatischen Sprachraum. Phonetica 3, Basel-New York, 1959., 23-38. 316. Ivić, P., Die serbokroatischen Dialekte. Ihre Struktur und Entwicklung, sv. l. Allgemeins und die štokavische Dialektgruppe. (Slavistic Printings and Re printings 18). Haag, 1958., 325., karte. S mnogobrojnim osvrtima na čakavsku problematiku.
317.
Ivić, P., Fonološki aspekt genetičkog odnosa između štokavske, čakavske i kajkavske dijalekatske grupe. Orbis scriptus. Dmitrij Tschižewskij zum 70. Geburtstag. Miinchen 1966., 375-385.
318. Ivić, P., I zveštaj o isp it ivanju govora u Hrvatskom primorju. lozofskogfakulteta u Novom Sadu 4 ( 1959), 395-397.
Godišnjak Fi
319. Ivić, P., I zveštaj o ispitivanju govora u severnoj i zapadnoj Hrvatskoj. Godiš njak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 6 (1961), 403-405. 320. Ivić, P., Izveštaj o terenskom dijalekatskom radu u severnoj Hrvatsk oj i juž noj Dalmac iji u leto 1 957. (Ikavski čakavsko-štokavski govor Orebića i naj bliže okolice.) Godišnjak Filozofskogfakulteta u Novom Sadu 2 (1957), 406407. 321. Ivić, P., O govoru ličkih čakavaca (okolina Otočca). Zbornik za filologiju i lingvistiku 7 (1964), 1 27-139. 322. Ivić, P., O klasifikaciji srpskohrvatskih dijalekata. Književnost i jezik 10, Beo grad, 1 963., l, 25-37.
409
Čakavska čitanka
323. Ivić, P., O munskom govoru u severnoj Istri. South Slavic and Balkan Lin guistics (Studies in Slavic and General Linguistics 2), Amsterdam, 1982., 1 3 11 55. 324. Ivić, P., Paralele poljskome "pochylenie" na srpskohrvatskom terenu. Studia linguistica in honorem Thaddaei Lahr-Splawinski, Krakow, 1963., 227-243. Fonološki opis buzetskih govora. 325. Ivić, P., Prilog karakterizaciji pojedinih čakavskih govora. Hrvatski dijlek tološki zbornik 5 (1981), 67-91. 326. Ivić, P., Prilog rekonstrukciji predmigracione dijalekatske slike srpskohr vatske jezične oblasti. Zbornik za filologiju i lingvistiku 4-5 (1961-1962), 1 1 7130. 327. Ivić, P., Prilozi poznavanju dijalekatske slike zapadne Hrvatske. Godišnjak Filozofskogfakulteta u Novom Sadu 6 (1961), 191-212. 328. Ivić, P., Promena ra > re u srpskohrvatskim govorima. Pra ce Filologiczne 18, Warszawa, 1964., 2, 383 -393. 329. Ivić, P., The Functional Yield of Prosodic Features in the Patterws of Serbo croatian Dialects. Word 17, New York, 1961 ., 293-308. 330. Ivković, M., Jedan čakavski izgovor. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor l (1921), 59-64. Palatografska istraživanja bakarskog govora. 331 . Ivšić, J., e u senjskom govoru. Južnoslovenski filolog 1 0 ( 1931), 1 7 1- 178. 332. Ivšić, S., Hrvatska dijaspora u 16. stoljeću i jezik Hrvata Gradišćanaca. Iza
brana djela iz slavenske akcentuacije (Gesammelte Schriften zum slavischen Akzent). Slavische Propyliien 96, Miinchen, 1971., 723-798, karte. 333. Ivšić, S., Hrvatska dijaspora u XVI. vij eku. Ljetopis JAZ U 50 ( 1938), 99102. 334. Ivšić, S., Iz naše akcentuacije i dijalekatske problematike. Zbornik radova Fi lozofskogfakulteta l (1951), 359-378. Ree.: Belić, A., Južnoslovenski filolog 19 (1951/1952), 117-131. 335. Ivšić, S., Prilog za slavenski akcenat. Rad JAZU 187, Zagreb, 191 1., 1 33 -207. Ree.: Belić, A., Rocznik Slawistyczny 5, Krakow, 1912., 164-178. 336. Jakić-Cestarić, V., Ispitivanje govora otoka Premude, Silbe, Oliba i Ista te Pe trčana na zadarskom kopnu. Ljetopis JAZU 64 (1960), 357-361. 336a Jakić-Cestarić, V., Nastajanje hrvatskoga (čakavskoga) Splita i Trogira u svjetlu antroponima Xl. stoljeća. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 93- 1 12. 337. Jakić-Cestarić, V., Iz akcentuacije čakavskih kopnenih govora. Radovi Insti tuta JAZ U u Zadru 6-8 (1960), 257-272. 4 10
Bibliografija
338. Jakić-Cestarić, V., Refleks jata na sjevernodalmatinskim otocima. Radovi Instituta JAZU u Zadru 3 (1957), 407-422. 339. Jakovljević, N., Govor u Selcima. Buzetski zbornik 33 (2006), 361-370. 340. Jakubinski, L., Die Vertretung des urslavischen e im Čakavischen. Zeits chrift fur slavische Philologie l (1925), 381-396. 341. Jardas, I., Kastavština. Zbornik za narodni život i običaje 39 (1957). 342. Jaskulska-Walkowska, R., Podjela čakavskih pridjeva prema semantičkom kriteriju na osnovi govora otoka Brača i Hvara. Čakavska rič 1 0, (1982), 1-2, 3 - 10. 343. Jelenović, I., Ispitivanje pomorske terminologije u Puntu na otoku Krku. Ljetopis JAZU 71 (1966), 343-344. 344. Jelenović, I., Mikrotoponimija dobrinj skog područja na otoku Krku. Hrvat ski dijalektološki zbornik 3 (1973), 1 5 1-318. Ree.: Šimunović, P., Suvrem ena lingvistika 9, Zagreb, 1974., 39-40. 345. Jelenović, I., Mogućnosti dijalektalnog stvaranja. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 1 13 - 1 18. 346. Jelenović, I., Toponomastika sjeverozapadnog dijela otoka Krka. Filologija 2 (1959), 1 3 -29., karte. 347. Jonke, Lj., Finka, B., Dijalekatski fenomen (na primjeru čakavskog narječ ja). Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 1 19-124. 348. Jozić, ž., Mate Hraste o dijalektološkim istraživanjima. Hrvatski dijalekto loški zbornik 15 (2009), 35-41. 349. Junković, Z., Jezik Poljičkog statuta. Poljički zbornik l, Zagreb, 1968., 1 17132. 350. Junković, Z., Kratki poluglas u krčkim govorima. Fluminensia ll (19811982), 393-403. 351. Junković, Z., O jeziku Vitezovićeve Kronike. Radovi Slavenskog instituta 2, Zagreb, 1958., 93-1 19. 352. Junković, Z., Prilog za suvremenu čakavsku dijalektologiju. Čakavska rič, 1973., l, 7-38. 353. Juraga, E. i Pandža, M., Jezerska nazivlje biljnih vrsta. Čakavska rič 37 (2009), 1-2, 87-104. 354. Juraga, E., Nazivi riba u Jezerima na otoku Murteru. Čakavska rič 36 (2008), 1-2, 133-144. 355. Juraga, E., Neke osobine i osobitosti murterskog govora. Murterski godiš njak 2 (2004), 253-268. 356. Juraga, E., Staročakavski leksemi u pojedinim čakavskim govorima. Croa tica et Slavica Iadertina 4 (2008), 191-198. 411
Čakavska čitanka
357.
Juraga, E., Suglasnici i suglasnički skupovi u jezerskom govoru. Čakavska rič 35 (2007), 2, 397-404.
358. Juran, K., Građa iz dosad nepoznatih betinskih, prvićkih i tribunjskih gla goljskih matica i drugih spisa. Čakavska rič 31 (2003), 109-138. 359.
Juretić, M., Spliski jazik. Split: šapirografirano izdanje, 1974.
360. Juretić, Z., Sociolingvističko istraživanje pasivnoga leksika grobničkoga go vora. Grobnički zbornik 6 (2004), 191-218. 361. Jurica, A., Lastovo kroz stoljeća. Lastovo, 2001. 362. Jurić, A., Fonološki i morfološko-sintaktički kriteriji za bilježenje ugljanskih toponima. Toponimija otoka Ugljana, Zadar, 2007., 333-343. 363. Jurić, A., Kanovački naglasak u trogirskome govoru. Čakavska rič 37 (2009), 1-2, 57-76. 364. Jurišić, B., Brijuni. Pomorstvo 3 (1956), l l . 365. Jurišić, B . , Govor otoka Vrgade. Nastavni vjesnik 45 (1936-1937), 174- 184; 46 (1937.-1938), 17-38. 366. Jurišić, B., Toponimija zapadne Istre, Cresa i Lošinja. Anali Leksikografskog zavoda 3 (1956), 181 str. + karte. 367. Jurišić, B., Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog područja. Pomor ski zbornik 2, Zadar, 1964., 985 -1011, 2 karte. Ree.: Šimunović, P., Onomastica 1 2, 1-2, Krakow, 1967., 378-380. 368. Jurišić, B., O našoj pomorskoj terminologiji. Pomorski zbornik l, Zagreb, 1962., 451-468. 369. Jurišić, B., Opažanja o govornim osobinama zapadne Istre s otocima. Ljeto pis JAZU 61 (1956), 396-407. 370. Jurišić, B., Pregled rada na pomorskoj terminologiji i toponomastici 19491954. Ljetopis JAZU 60 (1955), 341-352. 371. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade L Uvod. Biblioteka HDZ I, l, Za greb, 1966. 372. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade uspoređen s nekim čakavskim i zapadnoštokavskim govorima. IL Rječnik. Biblioteka HDZ I, 2, Zagreb, 1973. 373. Jutronić, D., Američki, engleski i hrvatski (čakavski dijalekt) u kontaktu (Fonološka i gramatička adaptacija posuđenica). Čakavska rič, 1973., l, 7199. 374.
Jutronić, D., Čakavian as Spoken by Four Sportsmen from Split. Studia Ro manica et Anglica Zagrebiensia XLVII-XLVIII (2002/2003), Zagreb, 147-160.
375. Jutronić, D., čakavski dijalekt kroz dvije generacije - prilog teoriji jezične promjene. Čakavska rič 30 (2002), 1-2, 333-347. 412
Bibliografija
376. Jutronić, D., Jezično razumijevanje i upotreba čakavskog leksikona. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka, 1999., 353-361 . 377. Jutronić, D., Još jedna studija o govoru naših iseljenika u San Pedru u Kali forniji. Čakavska rič 5 (1975), 2, 67-77. 378. Jutronić, D., Language Maintenance and Language Shift of the Serbo-Croa tian Language in Steelton, Pennsylvania. General Linguistics 16 (1976), 2-3, 166-186. 379. Jutronić, D., v. Magner, T., Jutronić, D., br. 505. 380. Jutronić, D., Splitski čakavski leksikon - deset godina poslije. Jezik i iden titeti. Zagreb, Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2007., 249-256. 381. Jutronić, D., Spliski govor. Od vapora do trajekta (po čemu će nas pripozna vat). Split: Naklada Bošković, 2010. 382. Jutronić, D., Što je ostalo od splitskog čakavskog dijalekta? Riječki filološki dani 5, Rijeka, 2004., 233-245. 383. Jutronić, D., The Serbo-Croatian Language in Steelton Pennsylvania. Gene ral linguistics 14, l ( 1974), 1 5 -34. 384. Jutronić, D., Utjecaj standardnog jezika na čakavski leksikon. Prožimanje kultura i jezika, Zagreb, 1991., 77-81. 385. Jutronić-Tihomirović, D., Morfološke promjene u splitskom vernakularu. Filologija 14 (1986), 1 53- 160. 386. Jutronić-Tihomirović, D., Neki aspekti govora grada Splita. Godišnjak druš tva za primenjenu lingvistiku Srbije 10 (1986), 340-342. 387. Kalčić, S., Raverski rječnik. (rukopis) 388. Kalogjera, D., Fattorini Svoboda, M., Josipović Smojver, V., Rječnik govora grada Korčule. Zagreb, 2008. 389. Kalogjera, D., Nekoliko pragmatičkih elemanata dijalekatskog diskursa. Flu minensia 24-25 (1995), 187-194. 390. Kalsbeek, J., Jedno poglavlje iz sintakse istarske čakavštine: upotreba glagol skih oblika, Hrvatski dijalektološki zbornik 12 (2003), 103-1 13. 391 . Kalsbeek, J., Neke fonološke i morfološke osobine govora Nugle u sjevernoj Istri. Zbornik za filologiju i lingvistiku 27-28 (1984-1985), 3 13 -320. 392. Kalsbeek, J., O fonemskom sustavu čakavštine sela Orbanići kod Žminja.
South Slavic and Balkan Linguistics (Studies in Slavic and General Lingui stics 2), Amsterdam, 1 982., 1 57-175. 393. Kalsbeek, J., O žminjskom govoru. Libri žminjski l (2008), 165-175. 413
Čakavska čitanka
394. Kalsbeek, J., Položaj govora Nugle kod Roča unutar sjeverozapadnog čakav skog kompleksa. Dutch Studies in South Slavic and Balkan Linguistics, Am sterdam, 1987., 91-100. 395. Kalsbeek, J., Prilog proučavanju vokalnih sustava sjeverozapadnočakavskih govora u Istri. Studies in Slavic and General Linguistics 3 (1983), 247-264. 396. Kalsbeek, J., 1he Čakavian Dialect of Orban ići near Žminj in Istria. Amster dam-Atlanta, 1998. 397. Kapović, M., Čakavsko i kajkavsko u donjosutlanskoj akcentuaciji. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 195-209. 398.
Kapović, M., Dijalekti, standard i sociolingvistički aktivizam. Jezik i medi ji. Jedan jezik: više svjetova, Zagreb-Split: HDPL, 2006., 375-383.
399. Kapović, M., Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik jezikoslovlje 30 (2004), 97-105. 400. Karakaš, J., Govor sela Podlapca (Od čakavaca do štokavaca ikavsko-jekav skog govora). Lika i Ličan i u hrvatskom jezikoslovlju, Zagreb: Institut za hr vatski jezik i jezikoslovlje, biblioteka Posebna izdanja, Zagreb, 2003., 1 55 181. 401. Kanisek, J . , Uber eine Studienreise zur Erforschung des kroatischen Dialek tes in Lussin Piccolo und der Literaturdenkmaler in Ragusa. Anzeiger der k. Akademie der Wissenschaften zu Wien. Phil.-hist. Klasse 32, br. 18., Beč, 1900., 100- 123. 402. Kaštropil, I., Neke značajke govora Blata i Vele Luke. Zbornik otoka Korču le l (1970), 86-90. 403. Katušić, I., Susret čakavštine i štokavštine u djelu nekih suvremenih pjesni ka. Sabor čakavskog pjesništva l, Rijeka, 1 970., 83-93. 404. Katušić, I., Štokavski i čakavski aspekt lirike Drage Ivaniševića. Čakavska rič, 1 972., 2, 1 1-49. 405. Kesner, V., Ikavska čakavica nekad i sada u oštarskom kraju i na širem podkapelskom okružju. Zagreb, 1997. 406. Kolanović, A., Mali rječnik privlačkoga govora. Privlaka: zbornik, 2000., 1 51 - 1 56. 407. Kolanović, B., Na Pašmanu ni nikada glada bilo ... (gastrolingvistički opis života na otoku Pašmanu). Čakavska rič 29 (2001), 2, 47-72. 408. Koschat, H., Die čakavische Mundart von Baumgarten im Burgenland.
Schriften der Balkankomm ission. Linguistische A bteilung. Bd. 24/2. Hg. Osterreichische Akademie der Wissenschaften. Pfil.-hist. Klasse, Beč, 1 978., 298. S tekstovima, kartama i popisom riječi. 409. Kovačec, A., Jezik istarskih "Rumunja". Annales 6 (1995), 65 -76. 414
Bibliografija
410. Kovačec, A., Istrorumunjsko-hrvatski rječnik s gramatikom i tekstovima. Pu la, 1998. 411. Krajač, J., Bosiljevski govor. Hrvatski dijalektološki zbornik l l (1999), 77164. 412. Kranjčević, M., Ričnik gacke čakavšćine. Konpoljski divan. Otočac, 2003. 413. Krivošić, S., Porijeklo sutlanskih ikavaca. Republika 35 (1979), 7-8, 749763. 414. Kućarić, K., Rječnik starih i stranih riječi u lastovskome govoru. Split, 2001. 415. Kudrjavcev, A., Ča je pusta Londra. Split: Emporium, 1998. 416. Kursar, A., I z leksike i tradicije šepurinskih ribara. Čakavska rič 1 0, 1 -2 (1982), 97-144. 417.
Kursar, A., O šepurinskom govoru (iz gramatike i čitanke). Čakavska rič 2 (1979), 3-49.
418. Kursar, A., Zabilješke o govoru u Šepurini na otoku Prviću. Čakavska rič, 1972., 2, 1 1 3 -1 54. 419. Kurtović Budja, L, Fonološki opis mjesnih govora čakavskih mjesta koja gra vitiraju Zadru, Šibeniku i Splitu, 2003. (rukopis) 420. Kurtović, L i Šimunović, P., Fonološki sustav govora Kaštel Kambelovca. Ra sprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 26 (2001), 83-98. 421. Kurtović, L i Šimunović, P., Fonološki sustav govora Krilo Jesenica. Raspra ve Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 25 (1999), 155-167. 422. Kurtović, L, Neka prozodijska obilježja kopnenih čakavskih govora split skoga područja. Čakavska rič 30 (2002), 1-2, 349-360. 423. Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Zagreb, 2001. 424. Kušar, M., Čakavske osobine u današnjem dubrovačkom dijalektu. Program ć.k. velikog državnog gimnazija u Dubrovniku za školsku godinu 1888.-1889., Dubrovnik, 1889. Ree.: Jagić, V., Archivfur Slavische Phi/ologie 13 (1891), 279-281. Rešetar, M., Nova Zeta 2, Cetinje, 1890., 401-413.
425. Kušar, M., Glavne osobine lastovskog narječja. Nastavni vjesnik l (1893), 319-328. 426. Kušar, M., Lumbaradsko narječje. Nastavni vjesnik 3 (1895), 323-338. 427. Kušar, M., Rapski dijalekat. Rad JAZU 1 18, Zagreb, 1894., 1-54. 428. Kuzmanić, M. N., Splićani. Obitelji i prezimena. Split: Biblioteka Splićani i Split, Knjiga I, Split: Magistra, 2008. 429. Kuzmić, B., Slobodna (parna) dvojina u čakavskim pravnim tekstovima od 14. do 18. stoljeća. Čakavska rič 35 (2007), l, 55-84. 415
Čakavska čitanka
430. Kuzmić, M., Glagolski sustav zlarinskog govora. Čakavska rič 32 (2004), 2, 253-260. 431. Lalić, D., Split kontra Splita. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003. 432. Langston, K., Analyzing the Accentual Patterns of Čakavian Dialects. Hr vatski dijalektološki zbornik ll (2009), 1 -21. 433. Langston, K., Čakavian Prosody. The Accentual Patterns of the Čakavian Di alects o/Croatian. Bloomington, Indiana, 2006. Ree. Vranić, S., O čakavskoj akcentuaciji u svjetlu nelinearnoga pristupa. Čakavska rič 35 (2007), l, 219-226. Zubčić, S., Izniman doprinos proučavanju čakavske akcentuacije. Fluminensia 2 (2006), 161220.
434. Langston, K., Quantitative and qualitative distinctions in the vocalic sy stems of the čakavian dialects. U službi jezika: zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., 103 - 1 13. 435. Legac, A., O jezičnoj posebnosti Žejana. Liburnijske teme 5 (1983), 1 5 1 - 1 53. 436. Lencek, R. L., The Structure and History of the Slavene Language. New York, 1982. 437. Leskien, A., Ober den Dialekt der "Narodne pripovietke iz hrvatskoga pri morja" skupio Fr. Mikuličić (Kraljevica 1876). Archivfu r Slavische Philolo gie 5 ( 1881), 181-188. 438. Letinić, S . V., Posebnosti staroga sav(a)rskoga govora. Zadarska smotra 46 ( 1997), 4-6, 37-44. 439. Lisac, J., Čakavština kao narječje u hrvatskoj književnosti. Čakavska rič 32 (2004), l, 5-12. 440. Lisac, J., Čakavica, Mediteran, Srednja Europa. Dubrovnik 21 (2010), l, 7579. 441. Lisac, J., Južnočakavski dijalekt i njegov leksik. Croatica et Slavica Iaderti na 5 (2009), 79-85. 442 . Lisac, J., Čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav. Hrvatska misao 17 (2003), 27-28, 99-104. 443. Lisac, J., Čakavština kao jedno od hrvatskih narječja. Mogućnosti 50 (2009), 10-12, 196-200. 444. Lisac, J., Čakavska lastovska oaza. Dubrovnik 20 (2009), 163- 166. 445. Lisac, J., Banjski govor na Pašmanu. Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 27-31 . 446. Lisac, J., Čakavsko narječje i njegova proučavanja. Čakavska rič 27 ( 1999), 63-70. 447. Lisac, J., Čakavština u 'Senjskom puntapetu' Miroslava Kovačevića Senjani na. Croatica et Slavica Iadertina 1 (2005), 39-46. 416
Bibliografija
448. Lisac, J., Dalibor Brozović i Zadarska rič. Čakavska rič 36 (2008), 1-2, 9196. 449. Lisac, J., Dijalekatni rječnici zadarskoga područja. U službi jezika: zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., l l 5-121. 450. Lisac, J., Domaća rič zadarskoga kraja. Zadarska smotra 43 (1994), 3 -4, l l 14. 451 . Lisac, J., Fonološke značajke buzetskoga dijalekta. Čakavska rič 29 (2001), 2, 1 3 -22. 452. Lisac, J., Glasovi jugozapadnoga istarskog dijalekta. Drugi Hercigonjin zbor nik, Zagreb, 2005., 219-222. 453. Lisac, J., Glasovi srednjočakavskog dijalekta. Čakavska rič 30 (2002), 1-2, 79-90. 454. Lisac, ]., Hrvatski govori, filolozi i pisci. Zagreb 1999. 455. Lisac, J., Hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću. Hrvatski jezik u 20. stoljeću, Zagreb, 2006. 456. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija l. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog nar ječja i hrvatski govori tor/ačkog narječja. Zagreb, 2003. 457.
Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2. Čakavsko narječje. Zagreb: Golden mar keting-Tehnička knjiga, 2009. + karta. Ree.: Božanić, J., Čakavska rič 37, 2009., 1-2, 174-175. Kurtović-Budja, I., Rasprave Instituta za hrvatskijezik i jezikoslovlje 35 (2009), 451-455. Čupković, G., Vijenac 416 (2010). Šarunić, A., Zadarski list. 18.12.2009. Kovačević, M., Hrvatsko slovo. 19.3.2010.
458. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest. Zagreb, 1996. 459. Lisac, J., Jezične značajke dijalektalne poezije zadarskoga kraja. Zadarska smotra 45 (1996), 4-6, 31-34. 460. Lisac, J., Jezikoslovni pabirci uz tekstove usmene književnosti Hrvata u Slo vačkoj. Zadarska smotra 41 (1992), 4-5, 228-232. 461. Lisac, J., Lastovo. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slovenač
kih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atla som, Sarajevo, 1981., 275-280. 462. Lisac, J., Mjesto murterskoga govora u čakavskom narječju. Murterski go dišnjak 2 (2004), 245-251. 463. Lisac, ]., Nastanak i razvoj jugozapadnoga istarskog dijalekta. Nova Istra 8 (2003), 2, 195 -198. 464. Lisac, J., Opće značajke govora zadarskoga kraja. Zadarska smotra 44 (1995), 5-6, 13-17. 4 17
Čakavska čitanka
465. Lisac, J., Položaj privlačkoga govora medu hrvatskim idiomima. Čakavska rič 26 (1998), 1-2, 25-31. 466. Lisac, J., Proučavanje jezika hrvatske dijalektalne književnosti: istarska ča kavština Glorije Rabac-Čondrić. Čakavska rič 33 (2005), 1-2, 95-99. 467. Lisac, J., The language situation of Zadar. International Journal of the Soci ology ofLanguage 147 (2001), 79-89. 468. Lisac, J., Tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hr vatskome jeziku. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 145 -154. 469. Lisac, J., Usporedba govora Tkana i Ražanca. Čakavska rič 32 (2004), 2 , 167-171. 470. Lisac, J., Uz proučavanje kaljskoga i ošljačkoga govora. Zadarska smotra 47 (1998), 4-6, 2 1-25. 471. Lisac, J., :Ždrelac i njegov govor. Zadarska smotra 46 (1997), 4-6, 2 1-25. 472. Logar, T., Slovenski govori v Istri in njihova geneza. Slavistična revija 1 3 (1961-1962), 88-97. 473. Lončarić, M., Prilog istraživanju govora moravskih Hrvata. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 32 (1998), 107-1 15. 474. Lorger, S., Dalmatinske riči. Zagreb, 2008. 475. Lovljanov, F., Boljun (Istra): životne potrepštine. Zbornik za narodni život i običaje 33 (1949), 125-133. 476. Lovrić, M . i Lovrić, A. :Ž., Bascanski besidar osce Gau - Veyan. Zagreb, 2004. 477. Lubina, 0., Fonološki opis mjesnog govora Vele Luke. Hrvatski dijalektološki zbornik 16 (2010), 125-156. 478. Lučić, B., Kastavske 'domaće' besedi. Kastavski zbornik 5 (1997), 1 39-197. 479. Lukežić, L i Turk, M., Govori otoka Krka. Crikvenica, 1998. 480. Lukežić, L i Turk, M., Mjesni govor Milohnića (fonološki i morfološki su stav). Krčki zbornik 16 (1986), 231-253. 481. Lukežić, L i Zubčić, S., Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik). Rijeka, 2007. 482. Lukežić, L i Zubčić, S., Promjene u grobničkome leksiku. Riječki filološki dani 6 (2006), 319-338. 483. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka, 1990. 484. Lukežić, I., Čakavski tekstovi riječke provenijencije tiskani u drugoj polovi ni 19. i početkom 20. stoljeća. Dometi 6 (1989), 464-477. 485. Lukežić,
1.,
Čakavski mjesni govor Klane. Zbornik društva za povjesnicu
Klana l (1995), 63-71. 418
Bibliografija
486. Lukežić, I., Čakavsko u štokavskom govoru Imotske krajine. Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 5 -25. 487. Lukežić, 1., Čakavština u pjesmama Drage Gervaisa. Dometi 20 (1987), 7-9, 587-599. 488. Lukežić, 1., Današnj i riječki govor(i). Riječki filološki dani 7, Rijeka, 2008., 443-451. 489. Lukežić,
1.,
490. Lukežić,
1.,
Govori Klane i Studene. Crikvenica, 1998.
Grobnička čakavština (fonološki i morfološki sustav). Grobnič ki zbornik 1 (1988), 239-263.
491. Lukežić, 1., Grobnička čakavština u vremenu i prostoru. Grobnički zbornik 2 (1992), 1 16 -123. 492. Lukežić, I., Jezična struktura u Balotinim pjesmama. Susreti na dragom ka menu, Pula, 1988., 249-270. 493. Lukežić, l., Mjesni govor Studene. Zbornik društva za povjesnicu Klana 2 (1996), 39-53. 494. Lukežić, 1., Novi podatci za dijalekatsku kartu sjevernoga Hrvatskoga pri morja, Istre i Like. Hrvatski dijalektološki zbornik 10 (1997), 17 1-184. 495. Lukežić, I., O dvama riječkim pučkim jezicima. Fluminensia 1/2 (1993), 2539. 496. Lukežić, 1., O govorima na otoku Rabu. Millennium, Rab, 2000., 17-30. 497. Lukežić, 1., Prilog raspravi o genezi hrvatskih narječja. Fluminensia 1/2 (1996), 223 -236. 498. Lukežić, 1., Rapska akcentuacija nakon Osobina rapske akcentuacije Mate Hraste iz 1955. godine. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 61-81. 499. Lukežić, 1., Razvoj i uspostava hrvatskog jezika u starijim razdobljima. Flu minensia 1/2 (1999), 101-142. 500. Lukežić, I ., Refleks jata u tekstu Vinodolskog zakona. Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci 9-10, 1987.-1988., 151-170. 501. Lukežić, 1., Relativna kronologija kronoloških promjena i izmjena u grob ničkome govoru. Grobnički zbornik 7 (2005), 227-249. 502. Lukežić, l., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština. Rijeka, 1996. 503. Lukin, R., Općenita svojstva iškog govora. Zadarska smotra 46 (1997), 4-6, 27-35. 504. Lužina-Sladonja, J., Čakavska ars poetica. Dometi 7-8, Rijeka, 1974., 1 1 6 1 25. 505. Magner, T. i Jutronić, D., Rječnik splitskog govora. A Dictionary of Split Di alect. Zagreb, 2006. 419
Čakavska čitanka
506. Magner, T., Diglossia in Split. Sociolinguistics Problems in Czechoslovakia, Hungary, Romania and Yugoslavia, Columbus, 1978., 400-437. 507. Magner, Th., Zapažanja o sadašnjem splitskom govoru. Čakavska rič, 1976., 2, 83-92. 508. Mahulja, L, Rječnik omišaljskoga govora. Rijeka-Omišalj, 2006. 509. Malecki, M., Cakawizm z uwzglcrdnieniem zjawisk podobnych. Prace Ko misji JFykowej PAZ 14, Krakow, 1929., 98., karta. 510. Malecki, M., Čakavske studije. Rijeka, 2007. 51l. Malecki, M., Gwary Ciciow a ich pochodzenie (z map(}). Lud Slowimiski l, Krakow, 1929.-1930., A3-A48. Ree.: Lehr-Splawinski, T., Ruch Slowianski, Lw6w, 1930., 205-206. Meillet, A., Bulletin de la Societe de linguistique de Paris 31, 3 (1930), 203-204. Vaillant, A., Revue des etudes slaves 10, Paris, 1930., 151. Belić, A., Južnoslovenski filolog 1 0 (1931), 197-207.
512. Malecki, M., Još o razvoju e > a u srpskohrvatskom jeziku. Južnoslovenski filolog ll (193 1), 2 17-219. 513. Malecki, M., O podjeli krčkih govora. Filologija 4 (1963), 223-235, karta. 514. Malecki, M., O podzial gwar Krku (z mapq). Prace Filologiczne 14, Krakow, 1929., 563-581. Ree.: Belić, A., Južnoslovenski filolog 1 0 (1931), 207-212.
515. Malecki, M., Praslowianskie e w ikawsko- ekawskich dialektach Istrji srodkowej. Archivum Neophilologicum l, Krakow, 1930., 13-26. 516. Malecki, M., Przeglqd slowianskich gwar Istrji. Prace Komisji Jfćzykowej PAU 17, Krakow, 1930., 160., karte. 517.
Malecki, M., Slavenski govori u Istri. Rijeka, 2002.
518. M alecki, M., Slowianskie osadnictwo Istrii w swietle badan jcrzyko znawczych. Sbornik praci I. sjezdu slovanskych filologu v Praze 1929. Bd. 2., Prag, 1932., 586-591. 519. Malnar, S., Pamejnek. Govor u čabarskom kraju. Čabar: Adamić, 2002. 520. Mandić, D., Akut u jugozapadnim istarskim govorima. Hrvatski dijalekto loški zbornik 15 (2009), 83-109. 521. Manojlović, S. N., Jedna pretpostavka o širenju instrumentala singulara fe minina s nastavkom -ov u čakavštini. Zbornik radova povodom 70. godiš njice akademika Jovana Vukovića. (Posebna izdanja ANU BiH. sv. 34.), Sa rajevo, 1977., 2ll-216. 522. Manojlović, S. N., O supstituciji praslavenskih korijenskih *jer- *čcr- *žcr- u čakavštini. Zbornik radova o Aleksandru Beliću. Srpska akademija nauka i umetnosti. Odeljenje jezika i književnosti 28., Beograd, 1976., 359-369. 420
Bibliografija
523. Manojlović, S. N., Sudari ekavizama i ikavizama na ostrvu Silbi. Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 38., Sarajevo, 1970., 153183. 524. Maredšić-Centin, P., Rječnik komiškog govora. Hrvatski dijalektološki zbor nik 4 (1977), 265-321, sa slikovnim rječnikom. 525. Maričić Kukljičanin, T., O kukljičkom govoru. Zadarska smotra 44 (1995), 5-6, 25 -27. 526. Maričić Kukljičanin, T., Rječnik govora mjesta Kukljica. Zadar, 2000. 527. Martinović, ž., Rječnik govora otoka Iža. Zadar, 2005. 528. Maštrović, Lj ., Ninski govor. Radovi Instituta JAZ U u Zadru (1955), 87140. 529. Maštrović, Lj ., Rječničko blago ninskoga govora. Radovi Instituta JAZU u Zadru 3 (1957), 423-465. 530. Matešić, J., O utjecajima na jezik i na granice čakavštine. Hrvatski dijalek tološki zbornik 5 (1981), 1 25-1 30. 531. Matešić, M., Rječnik frazema mjesnoga govora Vrbovskoga. Fluminensia 18 (2006), 2, 37-81; 19 (2007), l, 143-161. 532. Matičić Kukljičanin, T. Rječnik govora mjesta Kukljice. Zadar: Matica hr vatska u Zadru, 2000. 533. Matković, D., Rječnik frazema i poslovica govora Vrboske na otoku Hvaru . Jelsa, 2004. 534. Matković, D., Frazemi i paremiološki izričaji s natuknicama iz ribarstva i pomorstva u govoru Vrboske na otoku Hvaru. Čakavska rič 32 (2004), l, 1 37-144. 535. Mažuranić, A., O važnosti akcenta hervatskoga za historiju Slovjanah. Pro
gram m des k.k. Gymnasiums zu Agram am Schlusse des Schuljahres 1860., Zagreb, 1860., 1-7. 536. Mažuranić, A., Slovnica hervatska. Zagreb, 1866., VI. 142. 537. Mažuranić, A., Zakon vinodolski. Kolo, Zagreb, 1843., 50-97. Fonetske i morfološke zabilješke vinodolskoga govora. 538. Medica, A., Jen miljar radoških be sed (Tisuću riječi govora sela Račja Vas). Buzetski zbornik 30 (2004), 287-321. 539. Medica, A., Račja Vas. Račja Vas, 2004. O govoru Račje Vasi. 540. Menac, A., Frazeologija Hektorovićeva "Ribanja i ribarskog prigovaranja". Senjski zbornik 18, Senj: Senjsko muzejsko društvo, 1991., 101-107. 541. Menac, M., Neki štokavsko-čakavski govorni odnosi. Hrvatski dijalektološ ki zbornik 7/1 (1985), 169-172. 42 1
Čakavska čitanka
542. Menac-Mihalić, M., Elementi venecijanskog dijalekta u frazeologiji suvre menih bračkih čakavskih pjesnika. Hrvatski filološki skup. Riječ 3,2 (1997), 54-58. 543. Menac-Mihalić, M., Frazemi s nazivima kukaca u hrvatskim govorima. Ra sprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje XXVI (2000), 179-195. 544. Menac-Mihalić, M. i Menac, A., Frazeologija suvremenih bračkih pjesnika. Riječki filološki dani, Rijeka, 1996., 303 -312. 545. Menac-Mihalić, M., Glagolski oblici u čakavskom narječju i u hrvatskom književnom jeziku. Filologija 17 (1989), 81-109. 546.
Menac-Mihalić, M. i Celinić, A., Govor Pitava od Hraste do danas. Hrvat
ski dijalektološki zbornik 15 (2009), 27-33. 547. Menac-Mihalić, M., Glagolski pridjev radni u Murteru. Suvremena lingvi stika 23 (1997), 43-44, 185 -190. 548. Menac-Mihalić, M., H rvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sa stavnicom. Folia onomastica Croatica 12/13 (2005), 361-385. 549. Menac-Mihalić, M., Hrvatski dij alektni frazemi sa sastavnicom mačak, mačka, mače i sl. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku L (2008), Novi Sad, 505-516. 550. Menac-Mihalić, M. Internacionalni frazemi sa sastavnicom uho u hrvat skim i slovenskim dijalektnim sustavima. Slavenska frazeologija i pragma tika, Knjigra, Zagreb, 148-153, u suautorstvu s V. Smole. 551. Menac-Mihalić, M., Izrazi za "malo" u čakavskim rječnicima. Filologija 3031 (1998), 267-271. 552. Menac-Mihalić, M., I z bračke frazeologije. Brački zbornik 22 (2007), 4 1 1417. 553. Menac-Mihalić, M., Kulturni bestijarij. O nekim hrvatskim dijalektnim fra zemima sa zoonimskom sastavnicom. Hrvatska sveučilišna naklada, 2007., 389-400. 554. Menac-Mihalić, M., Mali razlikovni rječnik milnarskoga govora. Općina Milna: Milna, 2010., 82- 1 19. 555. Menac-Mihalić, M., Milan Moguš i čakavski dijelekt. Radovi za slavensku filologiju 27 (1992), 19-24. 556. Menac-Mihalić, M., Milnarski pogled na Božu Babića. Riječ: časopis zafilo logiju, sv. 1., god. 2., Rijeka, 1997., 40-45. 557. Menac-Mihalić, M., Naglasak imperativa u čakavskom narječju. Fluminen sia 5, 1/2 (1993), 125-137. 558. Menac-Mihalić, M., Naglasak glagolskog pridjeva radnog u čakavskom nar ječju. Filologija 24-25 (1996), 247-251. 422
Bibliografija
559. Menac-Mihalić, M., Naglasni odnosi infinitiva i prezenta u čakavskom nar ječju. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 28-29 (1993-1994), 1 19-120. 560. Menac-Mihalić, M., Odnos prezentske i infinitivne osnove u čakavskom. Fi lologija 20-21 (1993), 299-312. 561. Menac-Mihalić, M., Odnos naglaska i roda u glagolskom pridjevu trpnom. Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova l, Zagreb, 1997., 77-83. 562. Menac-Mihalić, M. Sustav osobnih imena Milne na Braču. Onomastica Ju goslavica 10 (1982), 135-141. 563. Menac-Mihalić, M. i Kuzmić, B., Sveze riječi sa sastavnicom "ruka" u prav nim čakavskim tekstovima od 14. do 18. stoljeća. U službi jezika, Zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., 207-230. 564. Meštrić, T., Fraze i izrijeke mjesta Kukljice. Zadarska smotra 52 (2003), 4-6, 279-297. 565. Meštrović, V., Govorne osobitosti Velog Drvenika. Zbornik otoka Drvenika l, Drvenik, 2000., 641-645. 566. Meyer, K.H., Beitrage zum Čakavischen. Archiv fur slavische philologie 40 (1926), 222-265. Ree.: Belić, A., Južnoslovenski filolog 8 (1928/1929), 242-248. 567. Meyer, K.H., Untersuchung zur Čakavština der Insel Krk (Veglia). Leipzig, 1928., karta. Ree.: Rešetar, M., Slavia 8. Praha 1929/1930., 371-374. Belić, A., Južnoslovenski filolog 10 (1931), 214-222.
568. Meyer-Liibke, W., Romanisches etymologisches Worterbuch. Heidelberg, 1972. 569. Mezorana, M., Kratak pregled riječkih narječja. Rijeka, 1953., 435-440. 570. Mihanović, N., Jezik na području Poljica. Poljički zbornik 2, Zagreb, 1971., 1 50 -183, karta. 571. Milas, M., Današnji trpanjski dijalekat. Rad JAZ U 1 03, Zagreb, 1891., 6872. Ree.: Rešetar, M., Archiv fur slavische Philologie 15 (1893), 1 17-123. 572. Milčetić, 1., Čakavština Kvarnerskih otoka. Rad JAZ U 121, Zagreb, 1895., 92-131. Ree.: Oblak, V., Archiv fur slavische Philologie 18 (1896), 240-247. 573. Milčetić, l., Das silbenbildende und silbenschlieflende l im kroatischen ča-Di alekte. Archiv fur slavische Philologie ll (1888), 363-367. 1., Hrvatske naseobine u Moravskoj, Donjoj A ustriji i zapadnoj Ugarskoj. Narodopisne crtice. Zagreb 1899.
574. Milčetić,
575. Milevoj, M., Conan po nase. Labin, 1992., 2006.2 576. Milevoj, M., Vadin po nase: rječnik labinskog govora. Labin, 1994. 423
Čakavska čitanka
577.
Milić, D., Rječnik draških čakavskih ikavsko-ekavskih riječi i izraza. Rij e ka, 1999.
578. Milutin, L ., Krapljanski govor. Krapan News 3 (2006), 7-8, 13-14. 579. Miškulin Saletović, L. i Virč, I., Imena ruralnih gospodarstava jugozapad ne Istre. Fluminensia 20 (2008), 2, 23-36. 580. Mladina, R., Žara puna riči. Pisme, čakule i glosari spliski. Zagreb: Školska knjiga, 2008. 581. Mlunska visoravan. Veli i Mali Mlun, 2004. 582. Moguš, M., Akcent glagola u ličkih čakavaca. Makedonski jazik 32-33 (19811982), 527-531. 583. Moguš, M., Bilješke o novlj anskom govoru. Novljanski zbornik 4 (2000), 18-28. 584. Moguš, M., Čakavci s Krbave. Suvremena lingvistika 22 (1996), 4 1-42, 451456. 585. Moguš, M., Čakavsko narječje. Fonologija. Zagreb, 1977., karta. Ree.: Lisac, J., Zadarska revija 28 (1979), 112-119. Nemec, K., Vjesnik (Zagreb) 2.3.1978., str. 6. Vidović, R., Slobodna Dalmacija (Split) 7.6.1978. Šimundić, M., Dometi 6, Rijeka, 1978., 99-106. Težak, S., Školski vjesnik l, Split, 1978., 77-79 Vukušić, S., Istra 3, Pula, 1978., 117- 119. Urukalo, M., Književnost i jezik 2, Beograd, 1978., 239-241.
586. Moguš, M., Čakavština Opatij skog krasa. Radovi Zavoda za slavensku filo logiju Filozofskogfakulteta u Zagrebu 17 (1982), 1-14. 587. Moguš, M., Današnji senjski govor. Senjski zbornik 2, Senj, 1966., 5-152. Ree.: Šimundić, M., Zadarska revija 2, Zadar, 1968., 159-162. Naylor, E.K., International Journal of Slavic Linguistics and Poetics 13, Haag, 1970., 202205.
588. Moguš, M., Dijalektološki povratak Brseču. Fluminensia 20-21 (1992-1993), 31 3-321. 589. Moguš, M., Dijalektološki zapis o Jardasovoj Kastavštini. ]ardas, I., Kastav ština. Rijeka, 1994., 19-28. 590. Moguš, M., Fonološki kriteriji za određivanje čakavskog narječja. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 13 (1973), 23 -36. 591. Moguš, M., Iz sjevernočakavske problematike. Akcenatski sistem senjskog govora. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 6 (1964), 25-35. 592. Moguš, M., Izvještaj o ispitivanju čakavštine u Lici. Ljetopis JAZU 67 (1962), 293-295. 593. Moguš, M., Izvještaj o istraživanju senjskog govora. Ljetopis JAZU 62 (1957), 413-4 14. 424
Bibliografija
594. Moguš, M., Je li Nazorova čakavska poezija kastavska. Radovi Zavoda z aslavensku filologiju 15 (1977), l 15- 120. 595. Moguš, M., Kompjutorska obrada jezika Gervaisove čakavštine. Dometi 7/8/9 (1982), 581-586. 596. Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskog narječja. Hrvatski dijalektološki zbornik 7/1 (1985), 319-336. 597. Moguš, M., Napomene o Črnjinoj čakavštini. U: Zvane Črnja, Bezak na to vare. Zagreb 1976., 1 29-130. 598. Moguš, M., O čakavštini 'na Volosken'. Filologija 24-25 (1995), 259-265. 599. Moguš, M., O jedinstvu čakavske akcentuacije. Radovi Zavoda z aslaven sku filologiju 12 (197 1), 7-12. 600. Moguš, M., O Marulićevoj frazeologiji u "Juditi". Wiener slavistisches Jahr buch 8 (1990), 1 57-161. 601. Moguš, M., O naglasnom sustavu čakavaca u Gackoj dolini. Suvremena lin gvistika 18 (1992), 34, 235-242. 602. Moguš, M., O navodnim štokavizmima u sjevernih čakavaca. Filologija 5 (1967), 75-81. 603. Moguš, M., Rječnik Marulićeve 'Judite". Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2001. 604. Moguš, M., Riječ-dvije o Baščanskoj ploči (u povodu 890. godišnjice). Kolo Matice hrvatske 5, 4 (125), Zagreb, 1967., 322-326. 605. Moguš, M., Senjski rječnik. Zagreb-Senj, 2002. 606. Moguš, M., Toponimika u prvim zemljišnim knjigama bivšeg senjskog ko tara. Hrvatski dijalektološki zbornik 2 (1966), 257-403. 607. Moguš, M., Uber die Einheit der čakavischen Akzentuation. Zeitschrift fur slavische Philologie 36, 2 (1972), 332-339. 608. Moguš, M., Za novu akcenatsku klasifikaciju u dijalektologiji. Zbornik za filologiju i lingvistiku 10 (1967), 125-132. 609. Mohorovičić-Maričin, F., Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice. Rijeka-Opatija-Matulji, 2001. 610. Moskovljević, M., Govor ostrva Korčule. Srpski dijalektološki zbornik ll( 1950), 153-223. 611. Moskovljević, M., Govor ostrva Visa. Issledovanija po serbochorvatskomu jazyku, Moskva, 1972., 105 - 1 38, karta. 612. Muljačić, ž., Lo cakavismo alla luce della linguistca "contrastiva". Die Welt der Slaven ll, 4, Wiesbaden, 1966., 367-379. 613. Muljačić, ž., Das Dalmatische. Bohlau, Wien-Koln, 2000, 434 str. 425
Čakavska čitanka
614.
Mužar, V., Šimunović, P., Bibliografija radova Mate Hraste. Rasprave Insti tuta za jezik JAZU l, Zagreb, 1968., 485-494.
615. Mužinić, Z., O jeziku splitske pisane riječi nakon prvog svjetskog rata. Je zik 38 (1990-1991), 145-150. 616. Naylor, E.K., A Comparison of the Nominal Declension of the Čakavian Dialects, Literary serbocroatian and Russian. Zbornik za filologiju i lingvi stiku 9 (1966), 67-72. 617. Naylor, E.K., A Contribution to the Discussion on the Novi '. Zbornik za fi lologiju i lingvistiku 1 3, l (1970), 252-255. 618. Naylor, E.K., Notes on Čakavian prosody. Topics in Slavic phonology, Cam bridge, Mass. 1974., 1 52-166. 619. Naylor, E.K., On the Nominal Categories of Čakavian. Zbornik za filologiju i lingvistiku ll (1968), 199-206. 620. Nazor, V., Grobar čakavštine. Eseji, članci, polemike. Djela Vladimira Na zora, sv. 15., Zagreb, 1950., 429-432. 621. Nazor, V., Umiranje ili rođenje čakavštine. Kristali i sjemenke. Djela Vladi mira Nazora, sv. 1 3., Zagreb, 1949., 168-171. 622. Nemanjić, D., čakavisch-kroatische Studien. Sitzungsberichte der phil.-hist. Classe der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. sv. 1 04., Beč, 1883., 364-428; sv. 105., Beč, 1884., 505-572; sv. 1 08., Beč, 1885., 167-230. Istraživanja obuhvaćaju sjevernu Istru, Liburniju, Krk itd. Ree.: Maretić, T., Vienac 15, Zagreb, 1883., 671-672. Mikulić, F., Vienac 15, Zagreb, 1883., 763-765. Jagić, V., Arch iv fiir slavische Phi/ologie 7 (1884), 490-491.
623. Neweklowsky, G., Akcenatski sistemi čakavskih govora u Gradišću. Zbor nik za filologiju i lingvistiku 1 3, l (1970), 195-204. 624. Neweklowsky, G., Čemba (Schandorf). Fonološki opisi srpskohrvatskih/hr
vatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opštesloven skim lingvističkim atlasom Sarajevo 1981., 287-288. 625. Neweklowsky, G., Der kroatische Dialekt von Stinatz. Worterbuch. Beč, 1989. 626. Neweklowsky, G., Die Akzent- und Intonationssysteme der čakavischen Mun darten im Burgenland. (Diss.) Beč, 1966., prilozi. 627. Neweklowsky, G., Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der an grenzenden Gebiete (mit 52 Dialektkarten). Schriften der Balkankommissi
on. Linguistische Abteilung, sv. 25., izdanje Osterreichische Akademie der Wissenschaften. Phil.-hist. Klasse. Beč, 1978., karte. 628. Neweklowsky, G., Die kroatischen Mundarten im Burgenland. Wiener Sla vistisches Jahrbuch 15 (1969), 94- 1 15. 426
Bibliografija
629. Neweklowsky, G., Die šćakavische Mundart von Schandorf (Čemba) im sud lichen Burgenland. Wiener Slavistisches Jahrbuch 20 (1974), 123-143. Opis govora, tekstovi, popis riječi. 630. Neweklowsky, G., Die Toneme in einer čakavischen Mundart des Bur genlandes. Opuscula slavica et linguistica. Festschrift fur A. Issatschenko.
(Schrifttenreihe Sprachwissenschaft. Universitiit fur Bildungswissenschafte n, Klagenfurt. Bd. 1.), Klagenfurt, 1976., 269-280. 631. Neweklowsky, G., Ein Beitrag zum Čakavischen: Die kroatische Mundart von Eisenhiittl im siidlichen Burgenland. Zbornik za filologiju i lingvistiku 16, 2 (1973), 149-170, karte. 632. Neweklowsky, G., Gradišćansko-hrvatski govori u okviru srpskohrvatske dijalektologije (poreklo gradišćanskih Hrvata). Naučni sastanak u Vukove dane 6/1, Beograd, 1971., 213-223. 633. Neweklowsky, G., Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima. Po vijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb, 1995., 431-464. 634. Neweklowsky, G., Iz leksičkog blaga gradišćanskih Hrvata. Zbornik radova
povodom 70. godišnjice života akademika Jovana Vukovića. Posebna izdanja, sv. 34. Odjeljenje društvenih nauka 6., Sarajevo, 1977., 295-300. 635. Neweklowsky, G., O štokavskim osobinama u hrvatskim govorima Bandola i Nove Gore u južnom Gradišću. Hrvatski dijalektološki zbornik 14 (2008), 49-57. 636. Neweklowsky, G., Pajngrt (Baumgarten). Fonološki opisi srpskohrvatskih!hr
vatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opštesloven skim lingvističkim atlasom, Sarajevo, 1981., 289-294. 637. Neweklowsky, G., Stinjaki (Stinatz). Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvat
skosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom,. Sarajevo 1981., 281-286. 638. Neweklowsky, G., Ober die Klassifizierung von Auswandererdialekten. Wi ener Slavistisches Jahrbuch 18 (1973), 177- 189. 639. Neweklowsky, G., Vokalizam čakavskog sela Stinjaki u južnom Gradišću. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 131-1 35. 640. Neweklowsky, G., Zur kroatischen Mundart von Weingraben im Burgen land. Wiener Slavistisches Jahrbuch 14 (1967/68), 94-127. 641. Neweklowsky, G., Zwei kroatische Mundarten des siidlichen Burgenlandes. Wiener Slavistisches Jahrbuch 21 (1975), 173-181. 642. Nežić, M., Račice. Buzetski zbornik 31 (2005), 403-425. 643. Nigoević, M., Adaptacija glagola romanskog podrijetla u splitskom govoru. Jezik i identiteti, Zagreb-Split, 2007., 365 -375. 427
Čakavska čitanka
644. Nigoević, M., Dijalektalni leksemi u trogirskom čakavskom govoru i govo ru Conegliana u Italiji. Čakavska rič 29 (2001), l, 47-72. 645. Nigoević, M., Romanizmi u Berekinu. Knjižnica Bašćina, knjiga 6, Split: Hr vatsko kulturno društvo Napredak, 2007. 646. Nikolić, M., Unije: kuželj vaj sarcu. Mali Lošinj, 2000. 647. Novak, Z. M., Kratak osvrt na dijalekte poluotoka Pelješca. Pelješki zbornik l, Zagreb 1976., 431-436. 648. Novaković, P., Sumartinski rječnik. Čakavska rič 22 (1994) 2, 105-145. 649. Oblak, V., Der Dialekt von Lastovo. Archivfur Slavische Philologie 16 (1894), 426-450. 650. Olesch, R., Marginalien zum Erscheinen des Čakavisch-deutschen Lexi kons. Zeitschrift fur slavische Philologie 40 (1978), 227-235. 651 . Oštarić, L, Rječnik kolanjskoga govora na otoku Pagu. Zadar, 2005. Ree. Vranić, S., Čakavska rič 35 (2007), l, 227-230. 652. Palkovits, E., Wortschatz des Burgenlandischkroatischen. Beč, 1987. 653. Pandža, M. i Juraga, E., Narodni nazivi biljnih vrsta u Murteru. Čakavska rič 26 (1998), 1-2, 57-62. 654. Pavešić, F., Duša i tijelo čakavštine: polemički članci. Sušak, 1939. 655. Pavičić, S., Seobe i naselja u Lici. Zbornik za narodni život i običaje 41, Za greb, 1962., karta, 290-293: Stari i novi govori u Lici. 656. Peco, A., Čaklavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 135-144. 657. Peco, A., Iz fonetske problematike istarskih govora. Zbornik za filologiju i lingvistiku 20-1, (1977), 173-177. 658. Peco, A., Povodom najnovijih radova o istarskim govorima. Prilozi za knji ževnost, jezik, istoriju i folklor 36 (1970), 38-66. 659. Peco, A., Pregled srpskohrvatskih dijalekata. Beograd, 1978. 660. Pederin, M., Pomorski nazivi u mjesnom govoru Kučišta na Pelješcu. Ča kavska rič 15 (1987), l, 73- 1 1 7. 661. Pederin, M., Stara virovanja na zapadnom Pelješcu. Pelješki zbornik l (1976), 271-294. 662. Peršić, N., Govor Kršana. Rijeka, 2002. 663. Perušić, M., Rječnik čakavskog narječja općine Duga Resa i Karlovac. Ča kavska rič 14 (1986), 2, 35-73; 18 (1990), 2, 109-147. 664. Perušić, M., Rječnik čakavsko-kajkavskih govora karlovačkodugoreškog kra ja. Karlovac, 1993. 664a Peruško, M., Rječnik medulinskoga govora. Medulin, 2010. 428
Bibliografija
665. Peruško, T., Hrvatski jezik Bujštine. Primorski dnevnik 6, Trst, 1951. 666. Petr, J., Comienzos de la dialectologia chacaviana. !bero-Americana Pragensia 8, Prag, 1974., 184-186. 667. Petrić, ž., Splitski rječnik. Split, 2008. 668. Piasevoli, A., Rječnik govora mjesta Sali. Zadar, 1993. 669. Piasevoli, A., Saljska intrada. Zadar-Sali, 1999. 670. Pliško, L . i Mandić, D., Dijalektološki povratak Marčani. Čakavska rič 35 (2007), 2, 323-338. 671. Pliško, L., Deklinacija imenica u mjesnim govorima Barbanštine. Zadarski filološki dani l, Zadar, 2007., 61-82. 672. Pliško, L., Fonološki i morfonološki opis mjesnoga govora Krnice. Čakav ska rič 31 (2003), 1-2, 61-70. 673. Pliško, L., Govor Barbanštine. Pula, 2000. 674. Pliško, L., Hrvatsko-talijanski jezični doticaj i u leksemima za vinogradar stvo u mjesnim govorima Barbanštine. Hrvatski dijalektološki zbornik 12 (2003), 49-62. 675. Pliško, L., Jezične značajke mjesnoga govora Orbanići. Croatica et Slavica Iadertina 2 (2006), 83-93. 676. Pliško, L., Jugozapadni istarski ili štakavsko-čakavski dijalekt u svjetlu Bra stina istraživanja. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 1 1 1-124. 677. Pliško, L., Mjesni govor Hreljići - prilog poznavanju govora općine Marča na. U službi jezika: zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., 123-1 35. 678. Pliško, L., Mjesni govor naselja Peruški - prilog opisu govora Marčanštine. Riječki filološki dani 7: zbornik radova, Rijeka, 2008., 739-751. 679. Pliško, L., Mjesni govor Nove Vasi - Prilog poznavanju čakavskih idioma Poreštine. Fluminensia 17 (2005), l, 25-35. 680. Pliško, L., Novija istraživanja mjesnoga govora Kringe. Croatica et Slavica Iadertina 5 (2009), 97- 105. 681. Pliško, L., Romanizmi u leksemima za dom i posjed u jugozapadnome istar skome ili štokavskočakavskome dijalektu. Čakavska rič 37 (2009), 1-2, 1471 59. 682. Pliško, L., Štakavsko-čakavski govori Tinjanštine - mjesni govor Hlistića. Croatica et Slavica Iadertina 3 (2007), 95-106. 683. Poklač, S., Vplivi priseljencev na jugovzhodne dolenjske govore - o govoru Čr neče vasi. Novo Mesto, 2004. (rukopis) 684. Pokorny, V., Devinska Nova Ves. Bratislava, 1995. 685. Pokorny, V., Hrvati u Devinskom Novom Selu. Bratislava, 1992. 429
čakavska čitanka
686. Popović, L, Dalmatinski i istarski elementi u rečniku istarskih štokavskih govora. Riječka revija 3 (1957)., 66-72. 687. Popović, L, Istarske leksičke studije. Prilog proučavanju indigenih (sloven skih) elemenata u rečniku hrvatskih govora. Riječka revija 4 (1955), 204206. 688. Popović, L, Istarski ikavski govori. Glasnik SANU 4, 2, Beograd, 1952., 321322. 689. Popović, L, Istarski štokavski dijalekt. Riječka revija 5 (1956), 3, 88-92. 690. Popović, L, Kogda Slavjane vpervye zaselili južnuju !striju? Voprosy slavjan skoga jazykoznanija 4 (1 959), 21-33. 691. Popović, L, Lingvistika o vremenu naseljavanja Hrvata u južnu Istru. Riječ ka revija 5, (1956), 4, 1 37-141 . 692. Popović, L, Naša dijalektologija u oslobođenoj Istri. Riječka revija 2 (1953), 55-58. 693. Popović, L, Privreda istarskih seljaka i njena terminologija. Riječka revija 3 (1954), 1-2, 3 -5. 694. Popović, L, Una influenza sintattica italiana sui dialetti croati istriani. Ri cerche Slavistiche 4 (1955-1956), 68-71. 695. Putanec, V., Dijalektalni dalmatinizam datati!zdatati od Marulića preko Kavanjina do naših dana. Čakavska rič 1 9 (1991), 2, 53-61. 696. Rabac-Čondrić, G., Zemlja i smrt u istarskih čakavaca. Sabor čakavskog pje sništva 1 970, Rijeka, 1970., 66-82. 697. Rac, M. i Lovrić, A. ž., Naravoslovno nazivlje istarskih polukajkavaca kod Buzeta (Mlun, Slum i Brgat). Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Zabok, 2006., 550-574. 698. Radišić, T., Ričnik splitskog govora. Split, 1999. 699. Radulić, L., Obiteljsko-rodbinsko i drugo međusobno nazivlje na otoku Riv nju. Zadarska smotra 48 (1999), 4-6, 101-108. 700. Radulić, L., Opća svojstva rivanjskoga govora. Zadarska smotra 44 (1995), 5-6, 19-23. 701. Radulić, L., Prilozi i prijedlozi u rivanjskome govoru. Zadarska smotra 50 (2001), 1-2, 219-231 . 702. Radulić, L., Rječnik rivanjskoga govora. Zadar, 2002. 703. Razgovori o jeziku u Istri (Tone Peruško). Pula, 1965. 704. Rešetar, M., Alter steigender Akzent im Serbischen. Archivfur slavische Phi lologie 17 (1895), 192-198. Porijeklo dugouzlaznog čakavskog naglaska koji odgovara dugosilaznom naglasku u štokavskom. 430
Bibliografija
705. Rešetar, M., Čakavština u D ubrovniku. Nova Zeta 2, Cetinje, 1890., 401413. 706. Rešetar, M., Die čakavština und deren einstige und jetzige Grenzen. Archiv fur slavische Philologie 13 (1891), 93-109, 161-199, 361-388. Ree.: Jagić, V., Archiv fur slavische Phi/ologie 13 (1891), 388-397. 707. Rešetar, M., Die serbokroatische Betonung siidwestlicher Mundarten. Kai
serliche Akademie der Wissenschaften. Schriften der Balkankommission. Lin guistische Abteilung l. Sudslavische Dialektstudien l, Beč, 1900. Temeljna istraživanja akcenata u hrvatskim i srpskim dijalektima.
708. Rešetar, M., D ubrovačka "čakavština". Nova Zeta 3, Cetinje, 1891., 1051 13. 709. Rešetar, M., I opet o čakavštini uopće i napose o čakavštini u Dubrovniku. Nova Zeta 3, Cetinje, 1891., 2-7. 710. Ribarić, J., O istarskim dijalektima. Razmještaj južnoslavenskih dijalekata na poluotoku Istri s opisom vodičkog govora. Pazin, 2002. 711. Ribarić, J., Razmještaj južnoslovenskih dijalekata na poluotoku Istri. Srpski dijalektološki zbornik IX (1940), 1-207. S osobitim obzirom na govor i rječnik sela Vodica u Ćićariji. 712. Riedl, R., Fauna und Flora der Adria. Ein systematischewr Meeresfuhrerfur Biologen und Naturfreunde. Hamburg-Berlin, 1963. Nazivi biologijskih vrsta u Jadranskom moru. 713. Rigler, J., Zbrani spisi l. Ljubljana, 2001. 714. Ripka, I., Odraz slovensko-chorvatskych jazykovych kontaktov v mhečiach okolia Bratislavy. Hrvatski dijalektološki zbornik 12 (2003), 63 - 68. 715. Roki, F. A., Libar viskiga jaiika. Toronto, 1997. 716. Ropac, B., Rječnik stranih riječi u čakavskom govoru Triblja. Zagreb, 2001. 717.
Rudan, I., Pregled dijalekata hrvatskosrpskog jezika u Istri s posebnim osvr tom na govor Žminj štine. Istarski mozaik 5 (1967), 6, 367-370; 6 (1968), 1-3, 109-112; 7 (1969), l, 67-72.
718. Rusković Tićo, A. T., Rječnik rćanskogjezika, riječi i izraza u govoru na dal
matinskom području a posebno na mom rodnom Pelješcu - i moja saznanja, doživljaji, sjećanja i pričice iz Pijavičina i Pelješke župe. Zagreb, 2001. 719. Ružičić, G., Jugoslovenske kolonije u Čehoslovačkoj. Československo-Jiho slovanska Revue 2 (1932), 289-294. 720. Ružičić, G., Le čakavo-kajkavien j pour le slave commun dj. Charisteria Gu ilelmo Mathesio. Prag, 1932., 39-41. 721. Ružić Sudčev, š., Pićan i pićonski idiomi. Pula, 1999. 722. Salopek, H., Ogulinsko-modruški rodovi. Zagreb, 2007. 43 1
Čakavska čitanka
723. S<:dzik, W., Poštokavljivanje čakavskoga narječja (osobito u okolici Šibenika i Zadra). Hrvatski dijalektološki zbornik 7/1 (1985), 2 13-22 1. 724. Selman, A., Mali funtanjanski rječnik. Funtana, 2006. 725. Senjanović-Peračić, S., Pelud spli 'ske baštine. Split: Društvo kulturne bašti ne Split, 2007. 726. Sigeda, P. L, Granica sloga v serbohorvatskom jazyke (na materiale susače skogo govora). Pytanni movaznaustva i metodyki vykladanija mou, Minsk, 1965., 20-28. 727.
Sintich, M., Napomene o govoru Dragozetića. Fluminensia 7 (1995), l, 6381.
728. Skok, P., Mundartliches aus Žumberak (Sichelburg). Archivfur slavische Phi /ologie 32 (191 1), 363-383; 33 (191 2), 338-375. 729. Skok, P., Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Split, 1933. 730. Skok, P., Novi prilozi proučavanju govora žumberačkih čakavaca l. Hrvat ski dijalektološki zbornik l (1956), 215-278. 731. Skok, P., Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. Toponomastička is pitivanja. sv. l. Zagreb 1950., sv. 2. 1950., karte. Ree.: Budimir, M., Jugoslavenski istoriski časopis 3, Beograd, 1952., 260-275. Rospond, St., Onomastica 2, Wroclaw, 1956., 333-339.
732. Slawski, F., Zwi'!zki slownikowe czakawsko-slowenskie. Sprawozdania z Prac Naukowych Wydzialu Nauk Spolecznych PAN 5 (1962), 46-52. 733. Skračić, V. Kurnatska gajeta - sveti brod. Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 3352. 734. Smole, V., Govor Kostanjevice na Krki in okolišnih vasi. Vekov vek, Kosta njevica na Krki, 2003., 583-593. 735. Soglian, G., Il dalmatico a cittavecchia de Lesina e le sue isole adiacenti. Za dar, 1937. 736. Sokolić-Kozarić, J. M. i Sokolić-Kozarić, G. M., Rječnik čakavskog govora Novog Vinodolskog. Rijeka-Novi Vinodolski, 2003. 737.
Stakić, M., Deklinacija imenica praslovenskih u osnova u vrbničkom i do brinjskom govoru ostrva Krka. Južnoslovenski filolog 33 (1977), 285-297.
738. Steinhauer, H., Čakavian Studies. The Hague-Paris, 1973. Rad je pretežito zasnovan na dijalekatnoj građi iz Senja i Vrgade. 739. Steinhauser, H., The phonemic system of the Susak dialect. Linguistics 162 (1975), 17-39. 740. Steinhauser, W., Die Ortsnamen des Burgenlandes als siedlungsgeschich tliche Quellen. Mitteilungen des Instituts fur osterreichische Geschichtsfor schung 45 (1931), 281-32 1. 432
Bibliografija
741.
Stojanov, F., Prilozi poznavanju narodnog govora u Tijesnome na otoku Murteru. Južnoslovenski filolog 16 (1937), 158- 165.
742. Stolac, D., Jezično bogatstvo Kastavštine. Kastavski zbornik 5 (1997), 7786. 743. Stolac, D., Sintaktičke napomene o mjesnom govoru Matulja. Liburnijske teme 9 (1996), 71-76. 744. Strohal, R., Današnje oštarijsko narječje. Rad JAZ U 1 80, Zagreb, 1910., 1-57. 745. Strohal, R., Dijalekt grada Vrbnika na otoku Krku u prošlim vjekovima us poređen s današnjim. Rad JAZU 199, Zagreb, 1913., 67-152. 746. Strohal, R., Hrvatski dijalekti u današnjoj ličko-krbavskoj županiji. Nastav ni vjesnik 27 (1919), 190- 192. 747.
Strohal, R., Jezične osobine u kotaru karlovačkom. Rad JAZU 146, Zagreb, 1901., 78-153.
748. Strohal, R., Jezično stanje u Istri i po istarskim otocima. Nastavni vjesnik 29 (192 1), 222-225. 749. Strohal, R., Narječja u današnjoj modruško-riječkoj županiji. Nastavni vje snik 13 (1906), 265-269. 750. Strohal, R., Neke dijalektične osobine iz trgovišta Vrbovskoga. Nastavni vje snik ll (1904), 548-563. 751. Strohal, R., Osobine današnjeg riječkog narječja. Rad JAZ U 124, Zagreb, 1895., 103-188. Ree.: Jagić, V., Archivfur slavische Phi/ologie 7 (1884) str. 493. Oblak, V., A rch iv fur slavische Philologie 18 (1896), 558-591.
752. Sučić, L, Općenito o provođenju i pisanju na gradišćanskom dijalektu. Glas Hrvatskog akademskog kluba 4, Beč, 1960., 12-13. 753. Sujoldžić, A., Finka, B., Rudan, P., Šimunović, P., Gradišćanskohrvatski go vori u međusobnom odnosu prema nekim govorima u Hrvatskoj. Wiener slavistisches Jahrbuch 8 (1990), 223-238. 754. Sujoldžić, A., Finka, B., Šimunović, P., Chaventre, A., Rudan, P., Jezična mi kroevolucija otoka Silbe i Oliba. Rasprave Zavoda za jezik 13 (1987), 1071 16. 755. Sujoldžić, A., Finka, B., Šimunović, P., Rudan, P., Lingvističke udaljenosti otoka Paga. Filologija 18 (1990), 7-37. 756. Sujoldžić, A., Marković, A., Šimunović, P., Finka, B., Govori otoka Krka uvod u antropološka istraživanja. Filologija 20-21 (1992-1993), 423-447. 757.
Sujoldžić, A., Szirovicza, L., Šimunović, P., Finka, B., Roberts, D. F., Rudan, P., Lingvističke udaljenosti na otoku Hvaru. Rasprave Zavoda za jezik 8-9 (1983), 197-214. 433
Čakavska čitanka
758. Sujoldžić, A., Szirovicza, L., Šimunović, P., Finka, B., Roberts, D. F., Rudan, P., Analiza kulturnog vokabulara otoka Hvara kao pokazatelja jezične mi kroevolucije. Zbornik za filologiju i lingvistiku 27-28 (1984-1985), 767-780. 759. Sujoldžić, A., Šimunović, P., Finka, B., Bennett, L. A., Rudan, P., Jezične uda ljenosti na poluotoku Pelješcu. Zbornik razprav iz slovanskega jezikoslovja. Tinetu Logarju ob sedemdesetletnici, Ljubljana, 1989., 275 -291. 760. Sujoldžić, A., Šimunović, P., Finka, B., Rudan, P., Bazični vokabular oto ka Korčule kao pokazatelj jezične mikorevolucije. Filologija 14 (1986), 313328. 761. Sujoldžić, A., Šimunović, P., Finka, B., Rudan, P., Sličnosti i razlike u govo rima otoka Brača kao odraz migracijskih kretanja. Rasprave Zavoda za je zik 14 (1988), 163-184. 762. Šejić, R., Mjesto akcenta u ruskom i čakavskom (čakavština srednjodalma tinskih otoka). Radovi Filozofskogfakulteta u Zadru 38 (2000), 2 17-265. 763. Šembera, A.W., O Slovanech v Dolnich Rakousich. Časopis Českehomuseu ma 18, Prag, 1844., 536-549., 19. Prag, 1845., 163- 189. 764. Šimunić Mičelo, M ., Iz bibinjske povjesnice dvadesetog stoljeća. Zadar, 2006. 765. Šimunić, B., Akut u govoru sela Bibinja. Čakavska rič 31 (2003), 1 -2 , 97107. 766. Šimunić, B., Etnici i imenice s obilježenim značenjem u bibinjskome govo ru. Domaća rič 8, Zadar, 2003., 31-41. 767.
Šimunić, B., Glagolski sustav u govoru sela Bibinja. Domaća rič 9, Zadar, 2006., 26-49.
768. Šimunić, B., Glasovni sustav u bibinjskom govoru. Domaća rič 1 0, Zadar, 2007., 33-48. 769. Šimunić, B., Nadnevci, dani i mjeseci u bibinjskome govoru. Domaća rič 7, Zadar, 2001., 189-198. 770. Šimunić, B., Nazivi za strane svijeta u bibinjskom govoru. Domaća rič 5, Zadar, 1998., 59-63. 771. Šimunković, Lj ., Romanizmi u dalmatinskim urbanim govorima. Književ ni jezik 18/3 (1989), 173-176. 772. Šimunković, Lj . i Kezić, M., Glosar kuhinjske i kulinarske terminologije ro manskog podrijetla u splitskome dijalektu. Split, 2004. 773. Šimunović, P., Balotine pjesme u ogledalu rakalj skoga govora. Rasprave Za voda za jezik 15 (1989), 207-217. 774. Šimunović, P., Čakavština srednjodalmatinskih otoka. Čakavska rič 7 (1977), l, 5-63. 434
Bibliografija
775. Šimunović, P., Dijalekatske značajke buzetske regije. Istarski mozaik 8, Pu la, 1970., 35-49. 776. Šimunović, P., Govor Hvara. Hvar, Zagreb, 1995., 249-265. 777. Šimunović, P., Građa za čakavsku bibliografiju. Čakavska rič, 1976., l, 6798. 778. Šimunović, P., Istočnojadranska toponimija. Split: Logos, 1986. Ree: R. Vidović, Slobodna Dalmacija, Split 9.12.1986., 8. S. Ć(irković), Ekspres Politika, Beograd 27.12. 1986., 16. S. Pasini, Vjesnik Sedam dana, Zagreb, 3.1.1987., 20. D. Ćupić, NIN, Beograd, 8.3.1987., 42. P. Tekavčić, Čakavska rič l, Split, 1987., 1 19-123. Z. Muljačić, Romanisches fahrbuch 39, 1988., 171-172. A. Frančić, Onomastica fugoslavica 14, Zagreb, 1991., 171-174. i dr.
779. Šimunović, P., Iz obalne toponomastičke sinonimike. Čakavska rič, 1971., 2 , 41-50, karte. 780. Šimunović, P., Izvještaj o onomastičkom istraživanju otoka Šolte. Ljetopis JAZU 71 (1966), 361-369. Onomastičko-dijalektološki podatci. 781. Šimunović, P., Jezične bilješke i rječnik (uz zbirku pjesama "Razletavke" M . Sinčića u govoru Račica kod Buzeta). Dometi 8 , Rijeka, 1971., 51-55. 782. Šimunović, P., Komiža. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slo
venačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo 1981., 259-265. 783. Šimunović, P., Kulturnohistorijske, topografske i jezične bilješke toponimij ske građe s područja nerežiške općine. Radovi 50. Odjeljenje društvenih na uka ANUBiH 19, Sarajevo, 1977., 103 - 1 56. 784. Šimunović, P., Mozaik istarskih govora. Istra 23 (1985), 3-4, 66-72. 785. Šimunović, P., Naša prezimena - porijeklo, značenje, rasprostranjenost. Za greb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Ree: S. Babić, Zajedničar, (USA), 29.10.1986., 12. S. Babić, Jezik XXX/4, Zagreb, 1986., 127. B. Kovačević, Vesnik, organ Saveza pravoslavnog sveštenstva Jugoslavije, Beograd, 1985., 5-6. M. Šimundić, Dometi, Rijeka, 1985. D. Roksandić, NIN, 1985. M. Lukenda, Obavijesti HAD-a XVIII/l, Zagreb, 1986., 63. W. Sc:dzik, Onomastica XXXIII, Wroclaw-Warszava-Krakow, 1989., 282-290.
786. Šimunović, P., Nomenklatura poljičkog krša. Poljički zbornik 2, Zagreb, 1972., 186-198. 787. Šimunović, P., Ogled jezičnih osobina bračke čakavštine. Narodna umjet nost 11-12, Zagreb 1975., 497-518. 435
Čakavska čitanka
788. Šimunović, P., Ogledi govora na Buzeštini. Buzetski zbornik 17 (1992), 3342. 789. Šimunović, P., Olesch, R., Čakavisch-deutsches Lexikon. III. Teil. Čakavis che Texte, Slavistische Forschungen 25/3, Bohlau-Verlag, Koln-Wien 1983., I-XXXVII, 1- 620 + zemljovidi. Ree (I-III): Borys, W., Rocznik slavistyczny 1985. Dunatov, R., Slavic Review 44/4, 1985., 779-780. Finka, B., Suvremena lingvistika 19/20 (1981), 79-80. Herrity, P., The Slavonic and East European Review 59, l (1981), 73-75. Holzer, G., Wiener slavistisches Jahrbuch 30, 1984., 270. Kessler, W., Stidostforschungen 39 (1980), 353-354. Kessler, W., Stidostforschungen 41 (1982), 479-480. Kessler, W., Stidost-Forschungen 43 (1984), 483. Kurkina, L. V., Etimologija 1980. Moskva 1982., 180-186. Nepotpisano u: Die Sprache, Zeitschrift fUr Sprachwissenschaft (Wiesbaden-Wien) 26 (1980), 249. Nikolić, M., Južnoslovenski filolog 41, Beograd 1985., 121-123. Okuka, M., Oslobođenje, Sarajevo 19.12.1984., 8. Petr, J., Slavia 49, 1-2 (1980), 1478-150. Petr, J., Slavia 51, 2 (1982), 217-218. Potthoff, W., ZslPh 42, 2 (1981), 435-439. Rehder, P., Die Welt der Slaven 26, 2 (N.F. 5, 2) (1981), 445-448. Tolstoj, N. J., Voprosy jazykoznanija 5, 1985., 121-123. Vidović, R., Slobodna Dalmacija (Split) , 22. XI. 1980., 4. Vince, ZI., Vjesnik 27. X. 1979., 10.
790. Šimunović, P., Onomastička istraživanja otoka Lastova. Filologija 6 (1970), 247-264, karta. 791 . Šimunović, P., Onomastička istraživanja Velog i Malog Drvenika. Ljetopis JAZU 71 (1966), 345 -357. 792. Šimunović, P., Opće značajke govora Selaca i Bola na otoku Braču. Jesenjin po brošku i po briišku, Beograd, 1989., 73 -81. 793. Šimunović, P., Osobine čiovske toponimije. Onomastica 1 7, Wroclaw-War szawa-Krakow, 1972., 51-63. Toponomističko-dijalektološka obradba toponimije Čiova. 794. Šimunović, P., Pristup jezičnoj i onomastičkoj problematici otoka Šolte. Ra sprave Zavoda za jezik 13 (1987), 147-161. 795. Šimunović, P., Rječnik bračkih čakavskih govora. Supetar, 2006. Ree: HINA, Novi List, Rijeka, 2006. Brozović Rončević, D., Brački zbornik 22, 2007., 15-20. Čilaš Šimpraga, A., Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32, 2006., 368-373. Čizmić Marović, D., Slobodna Dalmacija 18.8.2006., 35. Bešker, I., Jutarnji list, 3.8.2006., 34-35. Bešker, I., Filološke dvoumice, Zagreb, 2008., 90-92. Lisac, J., Čakavska rič 3 4, 2006., 1-2, 51-56. Maroević, T., Brački zbornik 22, 2007., 61-64.
436
Bibliografija
Lončarić, M., Materijali i issledovanija, Moskva, 2006-2008., 203. Lisac, J., Vjesnik, 28.12.2007. Vranić, S., Fluminensia 1 9, 2, 2007. Škarić, I., Brački zbornik 22, 2007, 273-284.
796. Šimunović, P., Rječnik bračkih čakavskih govora.2 Golden marketing-Teh nička knjiga, Zagreb, 2009. Ree: Čurčić, M., Hrvatsko slovo, 30. 10.2009., 26. Lisac, J., Dubrovnik 3, 2009., 223-224.
797. Šimunović, P., Singularizacija pluralnih toponima na Braču i drugim dal matinskim otocima. Symbolae Philologicae in honorem Vitoldi Taszycki (Prace Komisji lfZykoznawstwa PAN 1 7). Wroclaw - Warszawa - Krakow 1968., 354-357. 798. Šimunović, P., Sinonimnost i homonimnost imena kao sociolingvistički problem. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 145-149. 799. Šimunović, P., Struktura naziva u regiji (ispitivano na građi srednjodalma tinskih otoka). Onomastica Jugoslavica 2, Ljubljana, 1970., 12-29. 800. Šimunović, P., Takozvana buzetska kajkavština. Istra 6-7, Pula, 1976., 4144. Čakavske osobitosti buzetskoga govora. 801. Šimunović, P., Tipološko-strukturalni ogled istarske ojkonimije. Rasprave Zavoda za jezik 4-5, Zagreb, 1979., 219-249. 802. Šimunović, P., Toponimija Istarskog razvoda. Onomastica Jugoslavica 6, Za greb, 1976., 3-34, karte. 803. Šimunović, P., Toponimij a nerežiške općine. Radovi Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH 1 3, Sarajevo, 1970., 1 1 1-1 52, karta. Etiološka i strukturalna razradba onomastičke građe katastarskih općina Nerežišća, Donji Hu mac i Dračevica.
804. Šimunović, P., Toponimija otoka Brača. Brački zbornik 1 0, Supetar, 1972., 3 18., karte. Ree.: Karas, M., Onomastica 19, Krakow, 1974., 296-300. isti, Makedonski jazi k 23, Skopje, 1972., 100-101. Kalinski, 1., Onomastica Jugoslavica 3-4, Zagreb, 1973/74., 189-190. Pavlović, M., Onoma 1 7, Leuven, 1972-73 (1974)., 412-414. Majtan, M., Jazykovedny časopis 24, Bratislava, 1973., 216-217. Vujčić, D., Odjek 27, 20. Sarajevo, 1974., 6. Oliva, K., Zpravodaj Mistopism? komise ČSAV 14, Praha, 1973., 764-766.
805. Šimunović, P., Trogir. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slo
venačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo 1981., 267-27 1. 806. Šimunović, P., Vrbanj. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slo
venačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo 1981., 272-274. 437
Čakavska čitanka
807. Šimunović, P., Značajke buzetske toponimije. Onomastica fugoslavica 7, Za greb, 1978., 53 -74. 808. Šimunović, P., :Žminj. Fonološki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slo
venačkih i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo 1981., 229-234. 809. Šimunović, P., :Žujević, Đ., U lipem jaz'iku di ča sliije zvoni. Bol, 1999. Prikaz govora Bola na Braču.
810. Šojat, A., Cres. Fonološki opisi srpskohrvatskih!hrvatskosrpskih, slovenačkih
i makedonskih govora obuhvaćenih Opšteslovenskim lingvističkim atlasom, Sarajevo 1981., 235-240. 8ll. Šojat, A., Čakavske osobine u jugozapadnim kajkavskim govorima. Hrvat ski dijalektološki zbornik 5, (1981), 151-167. 812. Šojat, A., Govori u općini Duga Resa. Zbornik Historijskog arhiva u Karlov cu 15 (1986), 42-66. 813. Šojat, A., Jezični dodiri i prožimanja u dugoreškim čakavskokajkavskim go vorima. Hrvatski dijalektološki zbornik 10 (1997), 193-202. 814. Šojat, A., Kajkavski ikavci kraj Sutle. Rasprave Instituta za jezik JAZU 2, Za greb, 1973., 37-44. Gran ička područja kajkavska-čakavskih govora. 815. Šojat, A., Međudijalekatski odnosi u autohtonim govorima na području op ćine Duga Resa. Zbornik za filologiju i lingvistiku 27-28 (1984-1985), 899906. 816. Šojat, A., O koljnovskom govoru. Rasprave Instituta za jezik i jezikoslovlje 19 (1993), 339-35 1 . 817.
Šojat, A., Položaj karlovačkih govora među hrvatskim dijalektima. Karlovac 1579.-1979. Zbornik radova, 1979.
818. Šokota, M., Rodbinsko-svojbinski i slični nazivi u :Ždrelcu. Čakavska rič 26 (1998), 1-2, 33-44. 819. Štrkalj Despot, K., Gospin plač iz Osorskohrvatske pjesmarice. Čakavska rič 37 (2009), 1-2, 123-146. 820. Šupuk, A., Antroponimna građa XV. stoljeća iz šibenskih matrikula Sv. Ma rije i Sv. Duha. Onomastica fugoslavica 8, Zagreb, 1979., 137- 170. 821. Šupuk, A., Matrikula bratovštine Blažene Marije u šibenskom Varošu. Ča kavska rič, 1976., l, 5-34. Šibenska dijalektološko-antroponimijska građa. 822. Šupuk, A., Nadimci u starim dalmatinskim gradovima. Zadarska revija 19, Zadar, 1970., 4 17-421. 823. Šupuk, A., Najstarija matica šibenskog predgrađa Dolac. Čakavska rič, 1974., 2, 5 -30. 438
Bibliografija
824. Šupuk, A., O prezimenima, imenima i jeziku starog Šibenika. Šibenik 1981. 825. Šupuk, A., Šibenska prezimena. Osvrt na porijeklo, tvorbu, akcent i znače nje. Zadarska revija 16, Zadar, 1967., 43-47. 826. Šupuk, A., Šibenski govor. Pitanja književnosti i jezika 4/5, sv. B., Sarajevo, 1957.-1958., 143-156. 827.
Ta lipa spliska rič: priče, ričnik, fotografije. Split, 2002.
828. Takač, F., Rječnik sela Hrvatski Grob. Zagreb, 2004. 829. Tamaro, S., O bližoj i krajnjoj etimologiji romanizama iz semantičkog polja namještaja u govoru Boljuna. Čakavska rič 37 (2009), 1 -2, 105 - 1 22. 830. Tentor, M., Der čakavische Dialekt der Stadt Cres (Cherso). Archiv fur Sla vische Philologie 30 (1909), 146-205. Ree.: Belić, A., Rocznik Slawistyczny 2, Krakow, 1909., 174-185. 831. Tentor, M ., Leksička slaganja creskoga narječja i slovenskoga jezika protiv Vukova jezika. Razprave SAZU l, Ljubljana, 1950., 69-92. 832. Težak, S., Dijalekti u nastavi književnosti i jezika. Dometi 7-8, Rijeka, 1974., 84-98. Na temelju primjera iz čakavskog narječja. 833. Težak, S., Dokle je kaj prodro na čakavsko područje? Hrvatski dijalektološ ki zbornik 5 (1981), 169-200. 834. Težak, S., Izvještaj o istraživanju govora između Korane i Mrežnice. Ljeto pis JAZU 63 (1959), 456-458. 835. Težak, S., Kajkavci na razmeđu. Kaj 3, 6, Zagreb, 1970., 38 -50. Određivanje granice kajkavska-čakavskih govora 836. Težak, S., Kajkavsko-čakavsko razmeđe. Kajkavski zbornik, Zlatar, 1974., 44-47. 837. Težak, S., O rezultatu dijalektoloških istraživanja u okolici Karlovca. Ljeto pis JAZU 62 (1957), 4 18-423. 838. Težak, S., Ozaljski govor. Hrvatski dijalektološki zbornik 5 (1981), 203-428. S tekstovima i rječnikom. 839. Težak, S., Sjeverni govori čakavsko-kajkavskog međunarječja u karlovačkom četveroriječju. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 16 (1979), 37-52. 840. Tičić, A., Rječnik govora mjesta Povljane na otoku Pagu. Zadar, 2004. 841. Tomelić ćurlin, M. i Mihaljević, N., Romanski jezični utjecaj u terminologiji kuće u Župi na poluotoku Pelješcu. Čakavska rič 35 (2007), 2, 379-396. 842. Tomelić Ćurlin, M., Fonologija i morfologija govora središnjeg područja po luotoka Pelješca. Zagreb, 2007. (rukopis) 843. Tomelić ćurlin, M., Jezične značajke mjesnoga govora Janjine. Croatica et Slavica Iadertina 5 (2009), 87-96. 439
Čakavska čitanka
844. Tomelić Ćurlin, M., Nazivi za vinogradarstvo u središnjem dijelu poluotoka Pelješca. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU 46 (2008), 279-293. 845. Tomelić Ćurlin, M., Proučavanje jezika hrvatske dijalektalne poezije. Ča kavska rič 37 (2009), 1-2, 77-86. 846. Tomelić, M. i Lozić, K., Dijalektološka obrada komiškoga govora u teksto vima facendi. Čakavska rič 34 (2006), 1-2, 1 51- 166. 847. Tomelić, M., Jezične značajke mjesnoga govora Pakoštana. Croatica et Slavica Iadertina 2 (2006), 95-104. 848. Tomelić, M., Peliške smihllrice, Čakavska rič 32 (2004), l, 145-150. 849. Tomelić, M., Peliške smihllrice II, Čakavska rič 32 (2004), 2, 3 1 1-318. 850. Tomelić, M., Splitska čakavština u tekstovima Ivana Kovačića. Čakavska rič 28 (2000), 1-2, 71-127. 851. Tornow, S., Die Herkunft der kroatischen Vlahen des siidlichen Burgenlan des. Veroffentlichungen der Abteilungfur slavische Sprachen und Literaturen
des Osteuropa-Instituts (Slavisches Seminar) an der Freien Universitiit Berlin, sv. 39., Berlin, 1971. XXI, 274. 852. Turčić, B., Sedmoškojani. Prvi čakavski rječnik. Rijeka, 2002. 853. Turina, Z., Šepić-Tomin, A., Rječnik čakavskih izraza. Područje Bakarca i Škrljeva. Rijeka 1977. 854. Turk, M., Germanizmi u sjevernočakavskom arealu. Fluminensia 17 (2005), 21-13. 855. Turk, M., Glagolski oblici u čakavštini zapadnog dijela otoka Krka. Flumi nensia l (1992), 103-112. 856. Turk, M., Prilog proučavanju čakavske frazeologije (na građi iz krčkih go vora). Suvremena lingvistika 43-44 (1997), 313-324. 857. Ujčić, R., Lokalni govori na području mjesne zajednice Karojba s obzirom na glavna fonološka obilježja i akcentuaciju. Zbornik Karojba i okolica, Ka rojba, 1983., 245-265. 858. Ujčić, R., O jednoj dijalektološkoj zabludi pri određivanju granica staro sjedilačkoga govora pazinsko-žminjskoga dijalekta. Istra 23 (1985), 3 -4,7390. 859. Ujčić, R., Osnovne značajke marčanskog lokalnog govora. Marčanski zbor nik, Pula, 1994., 123-128. 860. Ujević, M., Gradišćanski Hrvati. Zagreb 1934.2, karta. 861. Vaclavik, A., Podunajska dedina v Československu. Monogra.fia o Charvat skom Grabe. Bratislava, 1925. 862. Vaillant, A., Čakavien zamir "signe". Revue des etudes slaves 44 (1965), 18. 440
Bibliografija
863. Vasilev, Ch., Die heutige čakavische schriftsprache der Burgenland Kraa ten. Ost und West. Aufsatze zur Slavischen Philologie. sv. l. Izdanje A. Ra m melmeyer (Frankfurter Abhandlungen zur Slavistik 8, Wiesbaden, 1966., 189-237. 864. Vass, J., Sprache und Volkstum der Mittelburgenlander Kroaten. (diss.) Graz, 1965. 865. Važny, V., Čakavske nafeči v slovenskem Podunaji. Sbornik filosofickefakul ty university Komenskeho v Bratislave 5, 47 (2), Bratislava, 1927., 122-336. Ree.: Rešetar, M., Slavia 8, Prag, 1929/1930., 374-383. Belić, A., Južnoslovenski filolog 8 (1928/1929), 227-229. 866. Važny, V., Čakavske nateči v slovenskem Pod unaji. Sbornik filosofickefakul ty university Komenskeho v Bratislave 47 (1927), 2, 122-336. 867. Važny, V., O dnešnim jazykovem stavu v charvatskych koloniich v Republice československe. Sbornik Matice slovenske 4, Bratislava, 1926., 182-188. 868. Velčić, N., Besedar bejske Tremuntane. Rijeka, 2003. Rječnik mjesta Beli na Cresu. 869. Vermeer, W. R., Opozicija tipa živo/neživo u množini u jednom čakavskom sistemu (Omišalj). Naučni sastanak slavista u Vukove dane 13/I ( 1984) , 275288. 870. Vermeer, W.R., Die Konjugation in der nordwestčakavischen Mundart Omi šaljs. Studies in Slavic and General Linguistics l, Amsterdam, 1980., 439472. 871. Vermeer, W.R., On the Principal Sources for the Study of čakavian Dialects with Neocircumflex in Adjectives and e-Presents. South Slavic and Balkan Linguistics (Studies in Slavic and General Linguistics 2), Amsterdam, 1982., 279-341, karta. 872. Vermeer, W.R., Problem in Synchronic and Diachronic Phonology of Susak Čakavian. Zbornik za filologiju i lingvistiku 18, 2 ( 1975), 1 39-159. 873. Vidović, D. i Kurtović, 1., Neutralizacija dugoga i kratkog a u južnočakav skim otočnim govorima. Rasprave Instituta za jezik i jezikoslovlje 31 (2005), 389-400. 874. Vidović, R., Čakavske studije. Split: Čakavski sabor, 1978. 875. Vidović, R., Kako se splitski govor oslobađao utjecaja talijanskoga leksika. Mogućnosti 5,5. Split 1958., 386-390. 876. Vidović, R., Koine pomorskoga anemonijskoga nazivlja (s posebnim osvr tom na splitsko područje). Čakavska rič 20 (1992) , l, 53-75. 877. Vidović, R., O čakavskom narječju i o čakavskoj dijalektalnoj književnosti (mišljenja). Čakavska rič, 1971., 2, 59-76. 441
Čakavska čitanka
878. Vidović, R., O frekvenciji romanskoga leksika talijanskog (mletačkog) pori jekla u splitskom čakavskom govoru. Čakavska rič, 1973., 2, 5 -1 22. 879. Vidović, R., O postanku i značenju splitskih nadimaka. Radovi Muzeja gra da Splita 1 7, Split, 1969., 1-29. 880. Vidović, R., Pomorska terminologija i pomorske tradicije. Rječnik (C-F). Čakavska rič 10, 1-2 (1982), 145 -180. 881. Vidović, R., Pomorski rječnik. Split, 1984. 882. Vidović, R., Prilog poznavanju splitskog suvremenog vernakulara na leksič koj razini. Čakavska rič 1 9 (1991), 2, 2 1-52. 883. Vidović, R., Primjer dvostrukog različitog naglaska u splitskom čakavskom govoru (vernakularu) prve polovice XX. Stoljeća. Čakavska rič 20 (1992), 2, 27-50. 884. Vidović, R., Prozodijske tendencije u splitskom govoru prije i sada. Čakav ska rič 20 (1992), 2, 17-26. 885. Vidović, R., Prozodijski primjeri s početka ovoga stoljeća. Čakavska rič 22 (1994), l , 63-141. 886. Vince, J., Uz morfosintaktičke teme u Ribarićevu opisu istarskih dijalekata. Buzetski zbornik 30 (2004), 103- 109. 887. Vinja, V., Etimološke naznake o senjskoj aloglotiji. Senj, 1991. 888. Vinja, V., Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji l. Čakavska rič 1 3 (1985), l , 57-78. 889. Vinja, V., Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji ll. Čakavska rič 13 (1985) 2, 3 - 14. 890. Vinja, V., Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji III. Čakavska rič 15 (1987) l, 3-41. 891 . Vinja, V., Etimološki prilozi čakavskoj aloglotiji IV. Čakavska rič 1 7 (1989) 2, 3-41. 892. Vinja, V., Jadranske etimologije I-III. Zagreb, 1998.-2004. 893. Vinja, V., Romanski elementi u govorima i toponomastici otoka Korčule. (diss.) Zagreb 1950. 894. Vivoda, N., Govor Škuljara. Buzetski zbornik 26 (2000), 59-69. 895. Vivoda, N., Buzetski govori. Koper, 2005. 896. Vivoda, N., Frazemi u buzetskim govorima. Buzetski zbornik 28 (2002), 5358. 897. Vivoda, N., Govor Erkovčića. Buzetski zbornik 34 (2007), 239-246. 898. Vivoda, N., Govor Pračane. Buzetski zbornik 25 (1999), 13-25. 899. Vivoda, N., Govor Prodana. Buzetski zbornik 29 (2003), 83 -95. 442
Bibliografija
900. Vivoda, N., Govor sela Veli Mlun. Buzetski zbornik 30 (2004), 45-58. 901. Vivoda, N., Govor Sluma. Buzetski zbornik 27 (2001), 217-247. 902. Vivoda, N., Semički govor. Zbornik općine Lupoglav. Lupoglav, 2001., 9-27. 903. Vivoda, N., Sklonidbeni nastavci u govorima Buzeštine. Buzetski zbornik 21 (2005), 1 29-138. 904. Vlahov, L., Dalmatinski pučki rićnik. Zagreb, 1996. 905. Vodanović, B., Romanski elementi u pašmanskom leksiku vezanom uz polja kuhinje i stanovanja. Riječ 10 (2004), 2, 96- 104. 906. Vodopić, N., Kunovske stare riči. Kuna, 2006. 907. Vončina, J., Književna baština. Split, 1988. 908. Vranić, S. i Drpić, 1., Jezične značajke mjesnoga govora Lipe. Fluminensia 1-2 (2000), 17-36. 909. Vranić, S. i Močibob, 1., Prilog istraživanju govora Karojbe. Fluminensia 18 (2006), 2, 23-36. 910. Vranić, S. i Nežić, L, Fonološke napomene o govoru Brovinja u Istri. Flumi nensia 20 (2008), 2, 39-50. 911. Vranić, S. i Vulić, S., Grobnički govori u svjetlu novijih istraživanja. Čakav ska rič 36 (2008), 1-2, 145 - 157. 912. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustavi i podsustavi. Rijeka, 2005. 913. Vranić, S., Čakavsko-štokavski odnosi u govorima jugoistočnoga makro su stava na otoku Pagu. Hrvatski dijalektološki zbornik 14 (2008), 1 19-134. 914. Vranić, S., Čakavština riječkoga prigrađa u drugoj polovini 19. st. u odnosu na današnju. Riječki filološki dani 3, Rijeka, 2000., 495-504. 915. Vranić, S., Glagolski oblici u govoru Metajne na otoku Pagu. Rasprave In stituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30 (2004), 203-241. 916. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu l . Fono logija, Rijeka, 2002. 917.
Vranić, S., Hrastini prilozi o otočkim govorima sjevernoga hrvatskoga pri morja. Hrvatski dijalektološki zbornik 15 (2009), 1 25-141.
918. Vranić, S., Idiom Breze - dio liburnijskoga podsustava ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja. Zbornik društva za povjesnicu Klana 4 (1998), 9-20. 919. Vranić, S., Iz kostrenske frazeologije. Život, kultura i povijest Kostrene l, Ko strena, 2004., 1 39-152. 920. Vranić, S., Iz sintakse paških čakavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbor nik 12 (2003), 151-167. 921. Vranić, S., Koliko je fonološki sustav mjesnoga govora Lisca čakavski. Flu minensia 7 (1995), 2, 39-58. 443
Čakavska čitanka
922. Vranić, S., Mjesni govor Škalnice u jezičnomu okružju. Zbornik društva za povjesnicu Klana 3, (1997), 9-20. 923. Vranić, S., Neke morfonološke (i morfološke) značajke sjeverozapadnoča kavskih rubnih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik ll (1999), 49-61. 924. Vranić, S., O čakavskoj akcentuaciji u svjetlu nelinearnoga pristupa. Čakav ska rič 35 (2007), l, 219-226. (osvrt) 925. Vranić, S., O fonološkome sustavu mjesnog govora Metajne. Čakavska rič 30 (2002), 1-2, 1 1 1-136. 926. Vranić, S., O govorima čakavskoga ekavskoga dijalekta na području grada Rijeke. Sveti Vid 9 (2004), 73-86. 927. Vranić, S., O lokativu i instrumentalu jednine m. i s. r. zamjeničke deklina cije u čakavskim ekavskim govorima. Riječ 5 (1999), 2, 80-90. 928. Vranić, S., O mjesnom govoru Staroda. Diakronija in sinkronija v dialekto loških raziskavah, Maribor, 2006., 124-1 30. 929. Vranić, S., O nekim ikavskim čakavskim govorima uz zapadnu granicu ekavskoga čakavskoga dijalekta. Riječ 7 (2001), 2, 58-69. 930. Vranić, S., Odnosi infinitiva i prezenta u govorima sjeverozapadnoga ma krosustava na otoku Pagu. Croatica et Slavica Iadertina 2 (2006), 57-72. 931 . Vranić, S., Općehrvatska jednadžba IQI > IVI < /!f u govorima ekavskoga di jalekta čakavskoga narječja. Riječki filološki dani 4, Rijeka, 2002., 555-570. 932. Vranić, S., Podsustavi unutar čakavskoga ekavskoga dijalekta. Drugi hrvat ski slavistički kongres. Zbornik radova I, Zagreb, 2001., 651-657. 933. Vranić, S., Prilog istraživanju govora Brgudca. Riječki filološki dani 7 (2008), 753-761. 934. Vranić, S., Proučavanje čakavskih govora u 20. stoljeću. Hrvatski u XX. sto ljeću. Zagreb: Matica hrvatska, 2006., 185-209. 935. Vranić, S., Realizacija finalnoga slogovnoga /ll u govorima čakavskoga nar ječja. Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika 2, Pečuh, 1997., 275-292. 936. Vranić, S., Rubnost kao kriterij u klasifikaciji čakavskoga ekavskoga dijalek ta. U službi jezika: zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., 33-45. 937. Vranić, S., Za dijalekatnu kartu čakavskih ikavsko-ekavskih govora u Istri. Riječ 1/2 (1995), 71-82. 938. Vučetić, š., O čitanju stare čakavske poezije. Sabor čakavskog pjesništva l, Rijeka, 1970., 52-57. 939. Vuković, S., Akcenatski sustav selačkoga govora. Čakavska rič 34 (2006), 1-2, 191-202. 940. Vuković, S., R'ičnlk selaškega govora. Split, 2001. 444
Bibliografija
941. Vukušić, S., Jezična sudbina Hrvata u Istri. Društvena istraživanja 2 (1993), 4-5, 699-706. 942. Vukušić, S., Premanturski naglasci - u prilog hrvatskoj uporabnoj normi. Prilozi o zavičaju 2 (1980), 251-254. 943. Vukušić, S., Preplet hrvatskih jezičnih vrijednosti u jugozapadnom istar skom dijalektu. Hrvatski dijalektološki zbornik 10 (1997), 209-219. 944. Vulić, S. i Alerić, M., O hrvatskom leksiku na temelju primjera iz čakavskog narječja. Čakavska rič 37 (2009), 1-2, 35-56. 945. Vulić, S. i Maresić, J., Mali rječnik tkonskoga govora. Fluminensia 26 (1996), 1 17-133. 946. Vulić, S. i Maresić, J., Rječnik govora Novoga Sela u Gradišću u Austriji. Pa nonska ljetna knjiga, Pinkovac, 1998., 496-527. 947. Vulić, S. i Maresić, J., Rječnik klimpuškoga govora. Panonska ljetna knjiga, Pinkovac, 1997., 370-395. 948. Vulić, S. i Petrović, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj. Zagreb, 1999. 949. Vulić, S. i Petrović, B., Slovački elementi u čakavskim govorima Hrvata u Slovačkoj. Riječ 4 (1998), l, 83 -88. 950. Vulić, S., Blagdanska imena u tkonskom, saljskom, kukljičkom i sestrunj skom govoru. Zadarska smotra 46 (1997), 4-6, 57-65. 951. Vulić, S., Čakavski gradišćanskohrvatski govori Dolinaca u Mađarskoj. Po gledi 2 (2003), 4, 1 17-1 19. 952. Vulić, S., Čakavski gradišćanskohrvatski govori Haca i Poljanaca u Mađar skoj. Pogledi 2 (2003), 3, 87-88. 953. Vulić, S., Čista prefiksaina tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim idio mima. Croatica et Slavica Iadertina 3 (2007), 81-93. 954. Vulić, S., Čista složena tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim idiomima. Čakavska rič 36 (2008), 1-2, 97- 1 1 1 . 955. Vulić, S., Dvojezični gradišćanskohrvatski dijalekatni rječnici. Čakavska rič 24 (2001), 2, 23 -46. 956. Vulić, S., Govor Hajrnaša u Mađarskoj. Čakavska rič 33 (2005), 1-2, 5-30. 957. Vulić, S., Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom sa širega ogulin skoga područja. Modruški zbornik l (2007), 13-51. 958. Vulić, S., Govor Oštarija kod Ogulina u odnosu prema gradišćanskohrvat skim govorima. Panonska ljetna knjiga, Pinkovac, 2003., 428-439. 959. Vulić, S., Govor otoka Drvenika. Zbornik otoka Drvenika l (2000), 561639. 960. Vulić, S., Govor Zagorja kod Ogulina - susretište triju narječja. U: Luketić, A., Zagorje kod Ogulina, 1994., 46-48. 445
Čakavska čitanka
961. Vulić, S., Govori H rvata u Slovačkoj . Tjedan Hrvata iz Slovačke, Zagreb, 2000., 19-22. 962. Vulić, S., Iz sufiksalne tvorbe imenica u saljskom i rivanjskom govoru. Za darska smotra 52 (2003), 4-6, 43 -49. 963. Vulić, S., Iz sufiksalne tvorbe imenica u vinišćarskom govoru. Čakavska rič 32 (2004), 2, 191-201. 964. Vulić, S., Jezične sraslice u gradišćanskohrvatskim govorima. Čakavska rič 34 (2006), 1-2, 1 1 5-1 19. 965. Vulić, S., Modruški govori u okviru govora s čakavskom osnovicom u kon tinentalnoj Hrvatskoj. Modruš l (2004), l, 19-21. 966. Vulić, S., Narječna i dijalekatna pripadnost govora Povljane na otoku Pagu. Čakavska rič 30 (2002), 1-2, 91-98. 967. Vulić, S., Nekoliko vrbničkih leksičkih zanimljivosti. Nova Istra 12 (2007), 3-4, 198-201. 968. Vulić, S., O govoru Turković Sela. Modruški zbornik 2 (2008), 3 -29. 969. Vulić, S., O rječnicima izvornih čakavskih govora. Rječnik i društvo: zbor
nik radova sa znanstvenog skupa o leksikografiji i leksikologiji održanog od ll. do 13. X. 1989. u Zagrebu, Zagreb, 1993., 383-387. 970. Vulić, S., Osnovne značajke samoglasničkog sustava govora otoka Drveni ka kraj Trogira. Čakavska rič 29 (2001) 2, 5-12. 971. Vulić, S., Osnovne značajke suglasničkoga sustava govora otoka Drvenika kraj Trogira. Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 53-59. 972. Vulić, S., Oštarska čakavica. Oštarije, Oštarije, 2002., 104-1 16. 973. Vulić, S., Oštarski govor u Strohalovo doba i danas. Svjetlo 3-4 (2006), 181193. 974. Vulić, S., Sintaktičko-semantička tvorba kao rubni način pri tvorbi ime nica u gradišćanskohrvatskim idiomima. Croatica et Slavica Iadertina 2 (2006), 73-82. 975. Vulić, S., Složeno-sufiksalna tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim ča kavskim govorima. Croatica et Slavica Iadertina l (2005), 47-60. 976. Vulić, S., Sociolingvistička situacija u gradu Splitu i okolici. Miasto u kulturz e chorwackiej l Urbano u hrvatskoj kulturi, Warszawa, 2008., 329-338. 977. Vulić, S., Štokavski elementi u govoru čakavskoga gradišćanskohrvatskoga sela Pinkovca. Čakavska rič 22 (1994), l, 143-148. 978. Vulić, S., Utrnuti i umirući čakavski govori oko Kormenda u Mađarskoj . Ri ječki filološki dani 6, Rijeka, 2006., 339-356. 979. Vuković, S., Akcenatski sustav selačkoga govora. Čakavska rič 34 (2004), 1-2, 191-202. 446
Bibliografija
980. Wagner, Zd., Čakavština u zadnjih petnaest godina (Bibliografski pregled). Čakavska rič, 1973, l, 39-69. 981. Wagner, Zd., Drobne teksty czakawskie z wysp dalmatynskich Hvar i Brač (ze slowniczkiem). Studia z Filologii Polskiej i Slowianskiej 4, Warszawa, 1963., 1 19-153. 982. Wagner, Zd., Proba podzialu czakawskiego dialektu wyspy Hvar na pod stawie kryterium fonetycznego. Z Polskich Studi6w Slawistycznych, seria 5. ]fZykoznawstwo, Warszawa, 1978., 101-105. 983. Wagner, Zd., Przegl
Čakavska čitanka
996. Zubčić, S. i Sanković, I., Akcenatski tipovi pridjeva u mjesnome govoru Trtna. Fluminensia 20 (2008), 2, 51-62. 997. Zubčić, S., Akcenatske značajke kostrenskoga govora. Život, kultura i povi jest Kostrene 2 (2007), 155-167. 998. Zubčić, S., Akcenatski tip e imenica muškog roda u sjeverozapadnim čakav skim govorima. Hrvatski dijalektološki zbornik 16 (2010), 1 57-170. 999. Zubčić, S., Akcenatski tipovi imenica i glagola u sjeverozapadnim čakavski m govorima (dijakronijski i sinkronijski aspekt) (rukopis). Rijeka, 2006. 1000. Zubčić, S., Akcent glagolskoga pridjeva radnoga u sjeverozapadnim čakav skim govorima. Čakavska rič 1-2 (2003), 1 39 -163. 1001. Zubčić, S., Akcent glagolskoga pridjeva radnoga u sjeverozapadnim čakav skim govorima. Čakavska rič 31 (2003), 1-2, 139-163. 1002. Zubčić, S., Akcent pridjeva u sjeverozapadnim čakavskim govorima. Riječ ki filološki dani 5 (2004), 619-632. 1003. Zubčić, S., Atribucija u grobničkom govoru. Grobnički zbornik 8 (2007), 1 53 -162. 1004. Zubčić, S., Duljenja naglašenoga vokala u sjeverozapadnim čakavskim go vorima. 32 (2006), 327-348. 1005. Zubčić, S., Iz sintakse grobničkih govora. U službi jezika: zbornik u čast Ivi Lukežić, Rijeka, 2007., 47-74. 1006. Žmak, J., Govor sela Podgaće na Ćićariji. Buzetski zbornik 34 (2007), 247252. 1007. Žmak, J., Stare gajske besede (Da se ne pozabi). Buzetski zbornik 27 (2001), 249-260.
448
2.
Zapisi na čakavskim govorima (do godine 1986.)
l.
Balavac, D. (tj. Katunarić, A.), Splitski ratni soneti. Split, 1918.
la
Baldić-Đugum, R., Beside kaštelanske. Kaštela, 2006.
2.
Balota, M. (tj. Mirković, M.), Dragi kamen. Zagreb, 1938. Zbirka pjesama na govoru Raklja u južnoj Istri.
3.
Balota, M. (tj. Mirković, M.), Na crvenoj istarskoj zemlji. Istra kroz stoljeća 4, Pula-Rijeka, 1979. Pjesme i proza na rakaljskom govoru.
4.
Bartulin, A., Cres. Vjerovanja. Zbornik za narodni život i običaje 3, 2 (1898), 265-275; 7, 2 (1903), 1 34-135; ll, l (1906), 149-155; 19, 2 (1914), 321-340; 25, 2 (1924), 350-362. Tekstovi na govoru sela Belog na Cresu.
5.
Benzon, S., Čakavske elegije. Čakavska rič (1971), 2, 151-171. Ciklus pjesama n a splitskom govoru. Akcentuacija i popis riječi.
6.
Benzon, S., Kako san voli tebe i grad. Split: Čakavski sabor, 1977. Zbirka pjesama na splitskom govoru.
7.
Bonifačić, N. P., Puntarska predaja i puntarske glagoljske matice. Zbornik za narodni život i običaje 37 (1953), 145-204. Tekstovi na govoru mjesta Punta na Krku.
8.
Bonifačić, N. P., Šesti kontinent. Rad JAZ U 313. Zagreb, 1957., 235-278. Pjesme na govoru mjesta Punta na Krku.
9.
Bonifačić, N. P., Pojubica. Rijeka, 1964. Zbirka pjesama na puntarskom govoru.
10.
Bostjančić, l. i Črnja, Z., Istrijanska zemlja. Zagreb, 1948. Pjesme na liburnskom (I. Bostjančić) i žminjskom (Z. Črnja} govoru.
ll.
Bošković-Stulli, M., Istarske narodne priče. Zagreb, 1959. Karte, tumač riječi.
449
Čakavska čitanka
12.
Bošković-Stulli, M., Usmene pripovijetke i predaje s otoka Brača. Narodna umjetnost 11-12, Zagreb, 1974.-1975. Tekstovi s otoka Brača.
13.
Božanić, J., Perušće besid. Čakavska rič (1975), 2, 1 1 1-123. Zbirka pjesama na komiškom govoru: djelomično akcentuirana i s priručnim rječnikom.
14.
Božićević, J., Šušnjevo Selo i Čakovac. Zbornik za narodni život i običaje 5, 2 (1900), 161-200; l l, l ( 1906), 80-107; ll, 2 (1906), 201-2 17; 15, 2 (1910), 204254: 20, l (1915), 1 22-141; 23 (1918), 1-4; 25, l (1921), 192. Tekstovi na govoru Šušnjeva Sela i Čakovca u Lici.
15.
Brgić, Lj., Glasi starine i crlene zemlje. Rijeka, 1961. Zbirka pjesama n a govoru Krnice u jugoistočnoj Istri.
16.
Bujan, V., Osebujnosti Praputnjaka i njihova dijalekta. Vjesnik Etnografskog muzeja 4, Zagreb, 1938. Tekstovi na govoru Praputnjaka u Primorju.
17.
Bunetar, L (tj. Jelenović, L), Manovra od konopi. Riječka revija 3 -4 (1953), 131-1 37. O morskoj i brodskoj terminologiji u govoru Dobrinj a na Krku.
18.
Carić, A., Tri pisme. Čakavska rič (1973), 2, 205 -207. Pjesme na vrisničkom govoru na Hvaru.
19.
Cetinić, F., Kumpanija (pučki viteški ples od boja). Zbornik za narodni ži vot i običaje 27 (1930), 360-384. Tekstovi na govoru Blata na Korčuli s priručnim rječnikom.
20.
Cetinić, F., Ljubavna pjesma. Zbornik za narodni život i običaje 28, l (1931), 240. Narodna pjesma na govoru Blata na Korčuli.
21.
Cetinić-Tale, F., Blato. Zbornik za narodni život i običaje 27, l ( 1930), 183184. Opis Blata na njegovu govoru.
22.
Cettineo, A., Magarčićeve ekloge. Split, 1954.
23.
Cettineo, A., Magarčićeve ekloge. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1 04, Zagreb, 1965., 268 -277. Pjesma na splitskom govoru s priručnim rječnikom.
24.
Čaće, L, Stipe Jarbolina i drugi čakavski stihovi. Zagreb, 1950. Zbirka pjesama na govoru Vodica kod Šibenika.
25.
Čakavčići. Izbor dječjih pjesama iz natječaja Čakavskog sabora. Priredio Z. Črnja, Žminj, 1974. Pjesme su na govoru ovih mjesta: Žminj, Vodnjan, Krnica, Kanfanar, Sv. Petar u Šumi, Tinjan, Badema, Karojba, Labin, Lovran, Opatija, Malinska, Krk, Bakar, Bribir, Čaval i Rijeka.
26.
Črnja, Z., Raša će dati srce. Rijeka, 1947. Pjesme na govoru južne Istre.
450
Bibliografija
27.
Črnja, Z., Žminjski libar. Rijeka-Pula, 1966. Zbirka na govoru Žminj a. Pogovor D. Brozovića.
28.
Črnja, Z., Bezak na tovare. Zagreb, 1976. Zbirka pjesama na govoru Žminja. Pogovor: M. Moguš; priručni rječnik. Ree.: Vukušić, S., Istra 6-7. Pula, 1976., 1 1 5 - 1 18.
29.
Črnja, Z., Sabrane pjesme. Istra kroz stoljeća, knjiga 1 3. Pula-Rijeka, 1981., 301. Zbirka pjesama pretežito spjevanih na žminj skom govoru.
30.
Delorko, 0., Ljuba Ivanova (Hrvatske starinske pjesme, sakupljene u naše da ne po Dalmaciji). Split, 1969., Lli. Antologija narodnih pjesama djelomično spjevanih u mjesnim čakavskim govorima.
31.
Dukić, A., Marija devica. Zagreb, 1935. Ciklus pjesama na kastavskom govoru.
32.
Dukić, A., Naš domaći glas. Zagreb, 1936. Ciklus pjesama na kastavskom govoru.
33.
Dulčić, J., Narodni pomorski nazivi u hvarskoj općini. Čakavska rič, 1979., 2, 51-69.
34.
Elezović, D., Pasano vrime. Čakavska rič, 1979., 2, 193-199. Ciklus pjesama na govoru Grohota na Šolti.
35.
Finka, B., Bez rib, Starinska žena. Čakavska rič 10 ( 1982) , 1-2, 89. Pjesme na govoru mjesta Sali na Dugom otoku.
36.
Franičević-Pločar, J., Šaka zemje. Split, 1974. Zbirka pjesama na govoru Vrisnika na Hvaru. Pjesme su akcentirane i tiskan je priručni rječnik.
37.
Franičević, M., Govorenje Mikule Trudnega. Zagreb, 1945. Akcentirana zbirka pjesama na vrisničkome govoru s Hvara.
38.
Franičević, M., Blišćavci. Zagreb, 1954. Zbirka pjesama na vrisničkom govoru s Hvara. Pjesme su akcentirane i tiskan je priručni rječnik.
39.
Franičević, M., Sve masline. Split, 1971. Izbor autorovih pjesama na vrisničkom govoru na Hvaru.
40.
Geić, D., O redikulama, lajavicaman, tovariman i još nikin stvariman. Ča kavska rič, 1973., 2, 197-204. Ciklus pjesama u trogirskom govoru. Pjesme su akcentuirane i priložen je priručni rječnik.
41.
Geić, D., Zaboji i rebi. Čakavska rič, 1976.,
l,
167-179.
Ciklus pjesama u trogirskom govoru.
42.
Gervais, D., Čakavski stihovi. Crikvenica, 1929. Akcentuirana zbirka pjesama na opatijskom govoru.
43. 44.
Gervais, D., Čakavski stihovi ("Leut i armonika"). Zagreb, 1935. Gervais, D., Pašta i fažol (skeč). Dometi l, l, Rijeka, 1968., 53-56. Jednočinka na opatijskom govoru.
451
Čakavska čitanka
45.
Gervais, D., Karolina riječka (komedija u četiri čina). Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 105, Zagreb, 1973., 393-447.
46.
Gervais, D., Moja zemlja (Izbor iz djela). Istra kroz stoljeća, knjiga 6, Pula Rijeka, 1979., 4 14. Pjesme, proza i komedije na opatijskom govoru.
47.
Gršković, J. J., Valometi. Valparaiso 1988. (vl. naklada) Pjesme na vrbničkome govoru (na Krku).
48.
Gršković, I . i Štefanić, V., Nike uspomene starinske Josipa Antuna Petrisa (1787-1868). Zbornik za narodni život i običaje 37 (1953), 81-143. Tekstovi na govoru sela Vrbnika na Krku.
49.
Horvat, L, Iz naše Stare gore, sv. l. Beč, 1947. Pripovijetke na govoru Malog Borištofa u Gradišću.
50.
Hrvatske narodne pjesme, što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih otocih. (Preti skano iz Naše sloge), Trst, 1879.
51.
Ivanišević, D., Jubav. Zagreb, 1 960. 2 . dopunjeno i akcentuirano izdanje. Zagreb, 1975. Zbirka pjesama na govoru Donjih Poljica kraj Splita. Pjesme je po pjesnikovu čitanju akcen tuirao P. Šimunović.
52. 53.
Ivanišević, D., Mali libar. Rad JAZU 313. Zagreb, 1957., 205-2 1 2 . Ivanišević, Đ., Pot i zvi:zde moje zemje. Čakavska rič, 1979., 2, 165- 174. Ciklus pjesama na današnjem splitskom govoru.
54.
Ivanišević, F., Poljica. Zbornik za narodni život i običaje 8 (1903), 183 -336; 9 (1904), 23-144, 191-326; 10 (1905), 1 1- 1 1 1, 181-307. Etnografska monografija na govoru Poljica kraj Splita.
55.
Jakšić, Z., Zavitri i spjaže. Selca, 1958. Zbirka pjesama na govoru Selaca na Braču.
56.
Jakšić, Z., Snig na Braču i druge pisme. Selca, 1977.
57.
Jardas, L, Kitica mažurani. Zagreb, 1953. Zabilješke na kastavskom govoru.
58.
Jardas, L, Kastavština. Građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru. Zbornik za narodni život i običaje 39 (1957), 4 16. + karte. Etnografska monografija na kastavskom govoru. Dio tekstova su po autorovu čitanju akcentu irali S. Pavešić i B. Finka.
59.
Jelenović, L i Petris, H., Antologija nove čakavske lirike. Zagreb, 1934. Uvrštene su izabrane pjesme ovih pjesnika: T. Ujević, Vl. Nazor (Kastav), M. Balota (Rakalj), P. Ljubić (Vrbanj), D. Gervais (Opatija). Pjesme su djelomično akcentuirane. Ree.: Hraste, M., Južnoslovenskifilolog 16 (1937), 235-238.
60.
Jelenović, L i Petris, H., Antologija nove čakavske lirike. Zagreb, 1947. Izabrane su pjesme ovih pjesnika: M. Balota , Vl. Nazor, P. Ljubić, D. Gervais, M . Franičević i neke narodne pjesme na čakavskom. Pjesme su djelomično akcentuirane.
452
Bibliografija
61.
Jelenović, 1., Proljetni običaji u Dobrinju (otok Krk). Zbornik za narodni ži vot i običaje 33 (1949), 141-146. Etnografske zabilješke na govoru Dobrinja na Krku. Tekstovi su akcentuirani i pridodan je pri ručni rječnik, vidi Bunetar, I.
62.
Jelenović, L, Nova čakavska lirika (antologija). Zagreb, 1961 . Uvrštene s u pjesme ovih pjesnika: T . Ujević, A . Dukić (Kastav), R . Katalinić-Jeretov (Volosko), V. Nazor (Kastav), M. Balota (Rakalj), A. Cettineo (Split), P. Ljubić (Vrbanj), I. Zic (Punat), I. Čaće (Vodice kraj Šibenika), D. Gervais (Opatija), D. Ivanišević (Poljica), š. Vučetić (Vela Lu ka), M. Franičević (Vrisnik), N. Bonifačić Rožin (Punat), l. Bostjančić (Istra), Z. Črnja (Zminj), Z. Jakšić (Selca na Braču) i nekoliko lirskih narodnih pjesama.
63.
Jelenović,
1.,
Etnološki prilozi iz Dobrinja na Krku. Zbornik za narodni ži
vot i običaje 40 (1962), 221-240. Etnografske zabilješke na govoru Dobrinja na Krku.
64.
Kompanjet, Z., Kvadri. Rijeka, 1960. Zbirka na govoru Liburnije.
65.
Kompanjet, Z., Sakakovih nas je. Rijeka, 1961. Satiričke pjesme na govoru riječkog primorja.
66.
Kompanj et, Z., Sete bandjere (odlomci komedije). Dometi 1 1 -12, Rijeka, 1975., 37-46. Komedija na liburnijskom govoru.
67.
Kompanjet, Z., Korablja začinjavaca (Antologija čakavske poezije). Rijeka, 1969. Zastupljeni su ovi pjesnici: T. Ujević, M. Laginja, Vl. Nazor (Kastav), R. Katalinić-Jeretov (Vo losko), D. Gervais (Opatija), A. Dukić (Kastav), M. Marjanović (Veprinac), l. Bostjančić (Istra), D. Kabalin Vinodolski (Novi Vinodolski), Lj. Pavešić (Rijeka), Z. Kompanjet (Opatija), B. Vidas Pihler (Meja kraj Rijeke), A. Mavrinac Filonov (Cernik kraj Rijeke), A. Šepić-Tomin (Kukulja novo kraj Rijeke), N. Švedrin (Praputnjak), M. Dvorinčić (Vrbnik), l. Zic Klačić (Punat), M. Sin dik-Kaliterna (Vrbnik), N. Bonifačić Rožin (Punat), N. Kraljić (Omišalj), P. Ljubić (Vrbanj), M. Franičević (Vrisnik), A. Cettineo (Split), D. Ivanišević (Poljica), š. Vučetić (Vela Luka), Z. Jakšić (Selca na Braču), M. Balota (Rakalj), Z. Črnja (Črnji kod Zminja), A. Modrušan (Smoljanci kod Savičenta), I. Banko (Pazin), Lj. Brgić (Krnica kraj Pule), T. Ujčić (Pazin), M. Rakovac (Rakovci kod Poreča), M. Sinčić (Račice kraj Buzeta), I. Pilat (Košutići kraj Poreča).
68.
Kovačić Senjanin, M., Puntapet. Čakavska rič, 1972., 2, 203-2 1 1 . Ciklus pjesama na senjskom govoru. Pjesme s u akcentuirane i pridodan j e priručni rječnik.
69.
Kovačić, L, Smij i suze starega Splita. Split, 1971. Kronika i pripovijesti na splitskom govoru. Tekstove je izabrao i akcentuirao, te sastavio priručni rječnik R. Vidović u suradnji s autorom. Ree.: Rabadan, V. Čakavska rič, 1972., 2, 55-62.
70.
Kraljić, N., Dvadeset čakavskih kaiku o moru i sudbini. Dometi 12, Rije ka, 1976., 73 -77. Ciklus pjesama na govoru Omišlja na Krku.
453
Čakavska čitanka
71.
Kurelac, F., ]ačke ili narodne pesme puka hrvatskoga po župah šopronjskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih. Zagreb, 1871., LIV. Narodne pjesme na jeziku gradišćanskih Hrvata i pregled njihova jezika.
72.
Kursar, A., Iz leksike i tradicije šepurinskih ribara. Čakavska rič 10 (1982), 1-2, 97-144.
73.
Leskien, A., Volkslieder u.a. von der Insel Curzola. Archivfur slavische Phi lologie 5 (1881), 456-464. Narodne pjesme, poslovice i zagonetke i naselja Blata, Žrnova, Vele Luke, Smokvice i Orebića.
74.
Letinić, S. V., Jope se čuje naš glas. Zadarska revija 19, 6, Zadar, 1960., 571579. Ciklus pjesama na govoru sela Savra na Dugom otoku.
75.
Letinić, S. V., Zeleni vijađi. Godišnjak Matice hrvatske, Vinkovci, 1970., 283288. Ciklus pjesama na govoru sela Savra na Dugom otoku.
76.
Letinić, S. V., Oganj leta. Zadarska revija 21,5, Zadar, 1972., 327-330.
77.
Lončarić-Prpić, I., Pićuharije. Crtice u čakavskom narječju. Crikvenica, 1933. Zapisi na govoru Selaca na Hrvatskom primorju.
78 .
Lovljanov, F., B oljun (Istra). Zbornik za narodni život i običaje 33 (1 949), 125-133. Etnografske bilješke na govoru Boljuna u Istri.
79.
Ljubić, P., Bodulske pjesme. Šibenik, 1927. Zbirka pjesama na govoru Vrbanja na Hvaru. Ree.: Malecki, M., Južnoslovenski filolog 6 (1926/1927), 295-296. Hraste, M., Južnoslovenskifilolog 8 (1928/1929), 225-226.
80.
Ljubić, P. i Franičević, M., Na poj ih i putih. Zagreb, 1939. Zbirka pjesama na govoru Vrbanja (P. Ljubić) i govoru Vrsnika (M. Franičević).
81.
Marks, Lj ., Usmene pripovijetke i predaje s otoka Zlarina. Narodna umjet nost 1 7, Zagreb, 1980., 217-280. Tekstove na stranicama 275-278 akcentuirao P. Šimunović.
82.
Mikuličić, F., Narodne pripovietke i pjesme i hrvatskog primorja. Kraljevi ca, 1876. Narodne pripovijetke i pjesme iz Krasice, Kostrene, Drage, Bakra, Delnica i Fužina. Ree.: Leskien, A., A rch iv fur slavische Philologie 5 (1881), 181-188.
83.
Milčetić, I., :Ženidbeni običaji iz Dubašnice na Krku. Zbornik za narodni ži
vot i običaje l (1896), 162-171. Etnografske zabilješke na govoru Dubašnice.
84.
Morović, H., Iz dijalektalne ostavštine Hvaranina Petra Kuničića. Čakav ska rič, 1973., l, 1 37-165. Tekstovi na govoru Staroga Grada s rukopisom Smihuša i plakuša.
454
Bibliografija
85.
Mrakovčić, V., Životni običaji u Puntu (otok Krk). Zbornik za narodni život i običaje 33 (1949), 135-139. Etnografski izvještaj na govoru sela Punta na Krku.
86.
Mužinić, Z., Splitski umjetnik, novinar i književnik A. Katunarić. Čakav
ska rič, 1973., 2, 123-138. Tekstovi na splitskom govoru.
87.
Nižetić, A., Stare bračke užance. Omiš, 1969. Pjesme na govoru Selaca na Braču.
88.
Nižetić, A., Moj svit. Čakavska rič, 1972., 2, 200-202 . Ciklus pjesama na govoru Selaca na Braču.
89.
Pederin, M., Stara v!roviinja na zapadnom Pelješcu. Pelješki zbornik l, Za greb, 1976., 271-294. Etnografske zabilješke sela Kučišća, Vignja, Nakovana. Djelomično akcentuirane. vidi: Petris, H., Jelenović, I.
90.
Pilat,
1.,
Znan te, Istrijo. Poreč, 1966.
Pjesme spjevane na govoru sela Košutića blizu Poreča.
91.
Pinčić, N., Istarske pjesme. Zagreb, 1953. Zbirka pjesama na govoru sela Ćunski na Lošinju.
92.
Pulišelić, S., Glas sa škrap. Zagreb, 1973. Zbirka pjesama na govoru Škripa na Braču. Prikaz govora i akcentuiranj e izvršio P. Šimunović.
93.
Pulišelić, S., Tujo štivala. Split: Čakavski sabor, 1975. Zbirka pjesama na govoru Škripa na Braču. Akcentuiranje proveo P. Šimunović.
94.
Pulišelić, S., Kripno zemja. Split: Čakavski sabor, 1977. Zbirka pjesama na govoru Škripa na Braču.
95.
Pulišelić, S., Litnjo mišonca jazikov. Omiš, 1980. Pjesme na govoru Škripa na Braču.
96.
Puntarska čakavska beseda. Antologija buntovne čakavske lirike. Uredio K. Urem. Rijeka: Riječko književno i naučno društvo, 1975. Zastupljeni su ovi pjesnici: R. Katalinić-Jeretov (Volosko), M. Dvorinčić (Vrbnik), T. Ujević, M. Balota (Rakalj), P. Ljubić (Vrbanj), N. Pinčić (Ćunski na Lošinju), I. Žic Klačić (Punat), I. Čaće (Vodice kraj Šibenika), D. Gervais (Opatija), T. Ujčić (Pazin), D. Ivanišević (Poljica), S. Pulišelić (Škrip na Braču), M. Franičević (Vrisnik), I. Bostijančić (Opatija), J. Franičević Pločar (Vrisnik), Z. Kompanjet (Opatija), Lj. Pavešić (Škrljevo), Z. Črnja (Žminj), A. Mavrinac FiJanov (Cernik), Z. Jakšić (Selca na Braču), B. Vidas (Meja), N. Kraljić (Omišalj).
97.
Radić, T., Čakavske vjerozakonske pitalice i molitvice. Slovinac 7, 30, Du brovnik, 1884., 473 -474. Pet nabožnih pjesama iz Bola na Braču.
98.
Rakovac, M., Priko Učke. Istra kroz stoljeća, sv. 12, Pula-Rijeka, 1980. Pjesme i prozni tekstovi u govoru sela Rakovaca u Istri.
99.
Rudan, I., Narodna čakavska poezija na tlu Istre i Hrvatskog primorja. Pu la-Čakovec: Čakavski sabor-Zrinski, 1979. 455
Čakavska čitanka
99a
Rudan, L., Bruške pisme. Zagreb, 1985. Uvod napisao i pjesme akcentirao Petar Šimunović.
99b
Rudan, L., Druge bruške pisme. Zagreb, 1986. Predgovor napisao i akcentirao Petar Šimunović.
99c
Sapunar, A., Kvadri moga škoja. Split, 1972.
99d Sinčić, M., Razletavke. Dometi 8, Rijeka, 1971. Pjesme na govoru Račica (Buzet). Uvod i jezični prikaz napisao Petar Šimunović.
100. Slawski, F., Zarys dialektologii poludniowoslowianskiej z wyborem tekstow gwarowych. Warszava, 1962., 5 karata. Na stranicama 89-95 nalaze se čakavski tekstovi.
101. Smoje, M., Kronika o našem malom mistu. Split, 197 1 . Kronika napisana n a današnjem splitskom govoru.
102. Stipišić Delmata, Lj., Rod titanski, rod žgincani. Split, 1977. Zbirka pjesama u govoru Splita i Svete Nedjelje na Hvaru.
103. Suri, O. (tj. Z. Črnja), Dvi beside. Rijeka, 1945. 104. Šilović, S., Starinski literati. Čakavska rič, 1973., 2, 189-195. Ciklus pjesama na trogirskom govoru, s akcentuacijom i objašnjenjem pojedinih riječi.
105. Šilović, S., Moj Trogir. Čakavska rič, 1976.,
l,
143- 166.
Ciklus pjesama na trogirskom govoru. Štefanić, V., vidi: Gršković, I., Štefanić, V.
106. Tij an, P., Senjske štorije i ćakule. Zbornik za narodni život i običaje 32, l (1939), 77- 156; 32, 2 (1940), 197-260. Pripovijetke i zabilješke na senjskom govoru. Neki su tekstovi akcentuirani.
107. Ujčić, T., Po pazinskih briegah. Izvještaj hrvatske gimnazije u Pazinu za šk. god. 1 947.-1949., 53 -74. Pjesnički ciklus na pazinskoj čakavštini.
108. Uvodić, M., Ona od pivca. Split, 192 1 . Jednočinka n a splitskoj čakavštini.
109. Uvodić, M., K vragu i tava i jaja. Split, 1933. Jednočinka na splitskoj čakavštini.
1 10. Uvodić, M., Joj straja. Split, 1933. Jednočinka na splitskoj čakavštini.
1 1 1 . Uvodić, M., Stipe, igra i pulenta. Split, 1934. Jednočinka i pripovijest "Sudajma" na splitskoj čakavštini.
1 1 2 . Uvodić, M., Libar Marka Uvodića Splićanina. Zagreb, 1940. Humoreska na splitskoj čakavštini.
1 1 3 . Uvodić, M., Drugi libar Marka Uvodića Splićanina. Split, 1952. Humoreska na splitskoj čakavštini.
1 14. Uvodić, M., Izabrani libar Marka Uvodića Splićanina. Split, 1957. 456
Bibliografija
l l5. Uvodić, M., Novele. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 89. Zagreb, 1968., 23-145. Novele i humoreske na splitskoj čakavštini.
l l6. Valić, T. (tj . A. Ciliga), Starice iz Proštine. Zagreb, 1944. Pripovijetke na južnoistarskom dijalektu.
l l7. Vidović, R., Nekoliko tekstova u dalmatinskim čakavskim i cakavskim go vorima iz druge polovice XIX. stoljeća. Čakavska rič, 1974., L 105- 1 26. Tekstovi iz Starog Grada i Jelse na Hvaru i iz Visa i Paga.
l l8. Vinodolski (tj. D. Kabalin), Naša beseda. Rijeka, 1969. Zbirka pjesama na govoru Novog Vinodolskog.
ll9. Vučetić, š., Kunma Mandina u po ovega vika. Forum 1 2, Zagreb, 1972., 960-974. Poema na govoru Vele Luke na Korčuli.
120. Wagner, Z., Drobne teksty czakwskie z wysp dalmatynskich Hvar i Brač ze slowniczkiem. Studia z Filologii Polskiej i Slowianskiej 4, Warszawa, 1963., ll9- 1 53. Akcentuirani tekstovi iz Starog Grada, Svete Nedjelje, Jelse, Dola na Hvaru i Ložišća na Bra ču s popisom riječi.
121. Zaninović, J., Ho capio: šaljiv igrokaz. Čakavska rič, 1975., 2, 81-108. Kazališni komad na govoru Staroga Grada na Hvaru.
1 22. Zec, N., :Ženidba (Dubašnica na otoku Krku). Zbornik za narodni život i obi čaje 26, 2 (1928), 160-173. Etnografske bilješke na govoru Dubašnice na Krku.
1 23. :Žic, F., Smokvica lopatica. Zbornik za narodni život i običaje 30, l (1935), 243. Pripovijest na govoru Punta na Krku.
1 24. :Žic, F., Ubijanje staraca. Zbornik za narodni život i običaje 32, l (1939), 229230. Pripovijest na govoru Punta na Krku.
1 25. :Žic, 1., Vrbnik na otoku Krku. Zbornik za narodni život i običaje 4, 2 (1899), 221-243; 5, 1-2 (1900), 5 1-83, 201-252; 6, 1 -2 (1901), 1-52, 161-186; 7, 2 (1902), 295-353; 1 5, 2 (1910), 161-203; 20, 1 -2 (1915), 89-121, 254-284; 21 (1917), 1745; 33 (1949), 5-74. Etnografska monografij a s primjerima vrbničkoga govora.
126. :Žic-Kalčić, l., Bašelak z našeg pitara. Ciklus čakavskih pjesama u knjizi Na še ostrvo peva. Beograd, 1939. Pjesme na govoru Punta na Krku.
127. :Žic-Kalčić, L, More, kamik i srce. Rijeka, 1963. Zbirka pjesama na puntarskom govoru.
457
Bilješka o autoru
Akademik Petar Šimunović vodeći je hrvatski onomastičar s počasnim zva njem zaslužnoga znanstvenika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jedan je od najplodnijih hrvatskih jezikoslovaca. Bibliografija njegovih radova iznosi više od 500 bibliografskih jedinica, od čega tridesetak knjiga, koje je sam i u suautorstvu napisao. Njegova znanstvena brazda u hrvatskom i slavenskom jeziko slovlju uočljiva je i prepoznatljiva. Akademik Petar Šimunović istaknuti je hrvatski dijalektolog. Obradio je u Hr vatskoj najviše punktova za Hrvatski i Slavenski dijalektološki atlas. Iz toga je po dručja njegov u suautorstvu izrađen i u međunarodnim recenzijama visoko ocije njen Čakavsko-njemački rječnik ("Čakavisch-deutsches Lexikon") u tri knjige, te kao kruna njegova dijalekatnog rada Rječnik bračkih čakavskih govora. Taj rad smatra namirbom duga svojem zavičajnom otoku. Godine 1983. dobio je republičku nagradu B. Adžije za istaknutu znanstvenu djelatnost, 200 1 . nagrađen je državnom znanstvenom nagradom Sabora Republi ke Hrvatske za cjelokupno znanstveno djelo, a 2003. godine nagradom za životno djelo Općine Pučišća u ime svih općina na Braču i grada Supetra. Godine 2007. na građen je nagradom za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije, a 20 10. nagra dom za životno djelo zavičajne nerežiške općine. Dobitnik je odličja "Danice hr vatske s likom Ruđera Boškovića" i nekoliko uglednih nagrada za knjige. Od 2004. do 20 l l . obnašao je dužnost tajnika Razreda za filološke znanosti Hr vatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednika njegova Onomastičkog od bora. Danas je član Predsjedništva HAZU. Osnivač je i donedavni urednik uglednoga onomastičkog časopisa Folia ono
mastica Croatica. Bibliografija njegovih radova objavljena je u 1 2 - 1 3 . knjizi Folia onomastica Cro atica, koju su svojim radovima ispisali Šimunovićevi prijatelji, suradnici i učenici iz desetak zemalja i na desetak jezika u povodu njegove 70. obljetnice života te u
Bračkom zborniku 22 (2007.), tiskanom njemu u čast. U povodu njegovih životnih i znanstvenih obljetnica tiskana su mu tri znanstvena zbornika. 459
Petar Šimunović ČAKAVSKA ČITANKA Tekstovi - prikazbe - priručni rječnik - bibliografija
Nakladnik
Golden marketing-Tehnička knjiga Zagreb, Jurišićeva 10 tel.: 0 1/48 1 0-820 faks: 0 1/48 1 0-82 1 e-mail: [email protected] www.gmtk.net
Grafički urednik
Nenad B. Kunštek
Unos teksta
dr. Alka Domić-Kuntić Nenad B. Kunštek Ivana Filipović Martina Bašić
Korektura
Ivana Filipović
Likovno rješenje korica Tanja Balotić
Tisak i uvez
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb srpanj 20 l l . CIP zapis j e dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 759564.
