De bello Gallico. Liber primus

Gaius Iulius Caesar DE BELLO GALLICO Liber primu s Tekst i komentar priredio Josip Talanga

Kruzak Zagreb, 1996.

Recenzenti ZLATKO ŠEŠELJ STJEPAN VIDEK Za izdavača KRUNO ZAKARIJA Tisak

M&D - ZAGREB

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb UDK 937"-0058/-0051" 807.1-73 CAESAR, Gaius Iulius De bello Gallico : Liber primu s / Gaius Iulius Caesar ; tekst i komentar priredio Josip Talanga. e Zagreb : Kruzak, 1996. - 104 str. ; 21 cm

ISBN 953-96477-5-4 960112008

ISBN 953-96477-5-4

SADRŽAJ

Predgovor

7

COMMENTARIORUM DE BELLO GALLICO Liber primus

9

Rječnik

63

Predgovor

Cezarov se Galski rat obično koristi kao prvo cjelovito štivo za učenje latinskoga jezika. Zbog jasnoće i preglednosti stila tekst je vrlo prikladan za ponavljanje klasične gramatike i temeljnoga leksika. Ovo je izdanje, koje naravno ne pretendira ni na kakvu originalnost, zamišljeno kao štivo za ponavljanje, utvrđivanje i produbljivanje osnovnoga znanja latinskoga jezika Za svako su poglavlje u Cezarovu tekstu dane manje poznate riječi tako da učenici i studenti, bilo samostalno, bilo u razrednoj nastavi, mogu više pozornosti posvetiti gramatičkoj analizi teksta i tehnici prevođenja. Toj svrsi služe i kratka objašnjenja i upute ispod latinskoga teksta. J.T.

I

, II

COMMENTARIORUM DE BELLO GALLICO

LIBER PRIMUS 1 (1) Gallia est omnis divisa in partes tres, quarum unam incolunt Belgae, aliam Aquitani, tertiam qui ipsorum lingua Celtae, nostra Galli appellantur. (2) hi omnes lingua, institutis, legibus inter se differunt. Gallos ab Aquitanis Garunna flumen, aBelgis Matrona et Sequana dividit. (3) horum omnium fortissimi sunt Belgae, propterea quod a cultu atque humanitate provinciae longissime absunt minimeque ad eos mercatores saepe commeant atque ea, quae ad effeminandos animos pertinent, important proximique sunt Germanis, qui trans Rhenum incolunt, quibuscum continenter bellum gerunt. (4) qua de causa Helvetii quoque reliquos Gallos virtute praecedunt, quod fere cotidianis proeliis cum Germanis contendunt, cum

1.1 Galia ... omnis Galija kao cjelina, u cjelini - quarum genitivus partitivus; - qui ipsorum lingua ablativus limitationis (ablativ obzira) nostra = nostra lingua

1.2 Garunna flumen Garonne 1.3 Belgae mjesto u rečenici! - provinciae Q-allia Narbonensis odnosno Transalpina - minime saepe vrlo rijetko - mercatores trgovci iz Italije i grČkih kolonija kao što su Massilia (Marseille) ili Nikaia(Nizza) 1.4 reliqnos Gallos Gali u užemu smislu ili Kelti - virtute ablativus limitationis - cum cum coincidens

10

BELLUM GALLICUM

aut suis finibus eos prohibent aut ipsi in eorum finibus bellum gerunL (5) eorum una pars, quam Gallos obtinere dictum est, initi um capit a flumine Rhodano, continetur Garunna flumine, Oceano, finibus Belgarum, attingit etiam ab Sequanis et Helvetiis flumen Rhenum, vergit ad septentriones. (6) Belgae ab extremis Galliae finibus ori un tur, pertinent ad inferiorem partem fluminis Rheni, spectant in septentrionem et orientem solem. (7) Aquitania a Garunna flumine ad Pyrenaeos montes et eam partem Oceani, quae est ad Hispaniam, pertinet, spectat inter occasum solis et septentriones. 2 (1) Apud Helvetios longe nobilissimus fuit et ditissimus Orgetorix. is M. Messala [et P.] M. Pisone consulibus regni cupiditate inductus coniurationem nobilitatis fecit et civitati

1.5-2.5

II

persuasit, ut de finibus suis cum omnibus copiis exirent: (2) perfacile ~sse, cum virtute omnibus praestarent, totius Galliae imperio potiri. (3) id hoc facilius iis persuasit, quod undique loci natura Helvetii con tin en tur: una ex parte flumine Rheno latissimo atque altissimo, qui agrum Helvetium a Germanis dividit, altera ex parte monte lura altissimo, qui est inter Sequanos et Helvetios, tertia lacu Lemanno et flumine Rhodano, qui provinciam nostram ab Helvetiis dividit. (4) his rebus fiebat ut et minus late vagarentur et minus facile finitimis belIum inferre possent; qua ex parte homines bellandi cupidi magno dolore adficiebantur. (5) pro multitudine autem hominum et pro gloria belIi atque fortitudinis angustos se fines habere arbitrabantur, qui in longitudinem milia passuum CCXL, in latitudinem CLXXX patebant. 2.2 perf'acile esse verbum dicendi, o kojemu ovisi rečenica, valja pretpostaviti na temelju glagola persuadere

1.5 iduće tri rečenice predstavljaju vjerojatno kasniji umetak - eorum omnium Gallorum - quam obtinere dictum est accusativus cum infinitivo u relativnoj rečenici, koji dakle ovisi o predikatu relativne rečenice (prevodi se slobodno: koji, kako je rečeno, zauzimaju Gali); pogl. također 22.2 i 39.3 - ab Sequanis nedaleko pOdručja Sekvanaca

2.3 id objekt glagola persuadere - uua ex parte .,. altera ex parte ... tertia ( ex parte) na jednoj strani ... na drugoj strani itd. - latissimo atque altissimo elativ (apsolutni superlativ odnosno superlativni oblik koji ne izražava uspoređenje nego svojstvo u velikoj mjeri) - lacus Lemaunus Ženevsko jezero

1.6 extremis rabi u prijevodu neki zemljovidni pojam! - Galliae keltska Galija - spectare in septentrionem pružati se prema sjeveru in orientem solem prema istoku

2.4 his rebus fiebat, ut ... possent his rebus je ovdje ablativ množine pokazne zamjenice hoc (time se dogodilo da ... su mogli = zato su mogli) - minus late nedovoljno daleko - minus facile samo teško - qua ex parte time, na taj način - magno dolore adficiebantur puno su se žalostili bellandi cupidus željni borbe

1.7 spectare inter occasum solis et septentriones pružati se u sjeverozapadnome pravcu

2.1 M. Messala M. Pisone cousulibus ablativus absolutus (kada su M. i P. bili konzuli [god. 61. pr. Kr.]) - regni cupiditate inductus ablativ uzroka s participom perfekta pasiva odnosno ablativus causae cum participio coniuncto; parti ci p se često ne prevodi (vođen željom za vlašću = zbog želje za vlašću) - ut ... exirent constructio ad sensum, predikat se ravna prema smislu·subjekta (nagovorio je svoj narod da se isele)

2.5 gloria belli atque f'ortitudinis hendiadyoin (grč. Ev jedno O,&. kroz OUO dva); stilska figura u kojoj mjesto jedne imenice s atributom dolaze dvije imenice vezane veznikom 'i' (slava njihova rata i hrabrosti = slava njihove ratne hrabrosti = slava njihove hrabrosti u ratu) - augustos ... fines pridjev je odvojenošću od imenice naglašen (preuske granice, tj. premala zemlja); Cezar navodi broj pučanstva 263 tisuće (29.2)

BELLU M GALLICUM

12

3 (1) His rebus adducti et auctoritate Orgetorigis perrnoti constituerunt ea quae ad proficiscendum pertinerent comparare, iumentorum et carrorum quam maximum numerum coemere, sementes quam maximas facere, ut in itinere eopia frumenti suppeteret, cum proximis eivitatibus paeem et amicitiam confirm are. (2) ad eas res conficiendas bie nnium sibi satis esse duxerunt, in tertium annum profectionem lege confirmant. ad eas res conficiendas Orgetorix de ligitur. (3) is sibi legationem ad civitates suscepit. (4) in eo itinere persuadet Castico Catamantaloedis filio Sequano, cuius pater regnum in Sequanis multos annos obtinuerat et ab senatu populi Romani amicus appe llatus e rat, ut regnum in civitate sua occuparet, quod pater ante habuerat; (5) itemque Dumnorigi Haeduo, fratri Diviciaci, qui eo tempore princip a tum in civitate obtinebat ac maxime plebi acceptus erat, ut idem conaretur

3.1 his rebus adducti et auctoritate Orgetorigis permoti constituerunt usp. 2.1 (zbog takvoga stanja i pod utjecajem Orgetoriksa odlučili su) constituerunt prema tome se glagolu ravnaju četiri slj e d eća infinitiva: comparare, coemere, fac ere, confirmare - pertinerent osim relativnih rečenica koje su u neupravnom govoru (oratio obliqua) ili koje inače imaju coniunctivus obliqu us, predikat relatIvne (od nosne) reče nice može biti također u konjunktivu: tada relativna rečenica dobiva još neki dodatni smisao (namjerni, uzročni , dopusni ili posljedični) - sementes facere sijati, obrađivati zemlju 3.2 eas res usp. his rebus u 3.1 (te pripreme)

3.1-4.4

13

persuadet e ique filiam suam in matrimonium dat. (6) perfacile factu esse illis probat conata perficere proptere a quod ipse suae eivitatis imperium obtenturus esset: (7) non esse dubium, quin totius Galliae plurimum Helvetii possent; se suis copiis suoque exercitu illis regna eonciliaturum confirmat. (8) hac oratione adducti inter se fidem et ius iurandum dant et regno oecupato per tres potentissimos ac firmissimos populos totius Galliae sese potiri posse sperant. 4 (1) Ea res es t He!vetiis per indicium e nuntiata. moribus suis Orgetorige m ex vinculis causam dicere coegerunt; damnatum poenam sequi oportebat ut igni cremaretuf. (2) die constituta causae dictionis Orgetorix ad iudicium omnem suam familiam, ad hominum milia decem, undique coegit et omnes c!ientes obaeratosque suos, quorum magnum numerum habebat, eodem conduxit; pe r eos ne causam diceret se eripuit. (3) cum civitas ob eam rem incitata armis ius suum exsequi conaretur multitudine mque hominum ex agris magistratus cogerent, Orgetorix mortuus est; (4) neque abest suspicio, ut He!vetii arbitrantur, quin ipse sibi morte m consciverit. 3.6 factu supin Il odnosno supin na - II (dativ svrhe) - suae civitatis imperium genitivus obiectivus - obtenturus esset coniugatio periphrastica, konjunktiv imperfekt a 3.8 hac oratione adducti ... dant usp. 2.1 (pod utjecajem toga govora dali su ...) - fidem et ius iurandmn dare stilska figura bendiadyoin, usp. 2.5 (sklopiti savez vjernosti po tvrđe n prisegom) - per uz pomoć - potentissimos atque firmissimos odnosi se na državnu m oć prema vani i stabilnost prema unutra - totius Galliae genitivus obiectivus

3.4 amiens appellatus est titulu 'amicus populi Romani' Rimljani su davali honoris causa utjecajnim osobama iz drugih naroda da bi ih time obvezali i učinili lOjalnim

4.1 moribus suis ablativus modi - damnatum = si damnatus esset - ut igni cremaretur Objašnjava kakva je to kazna

3.5 qui Dumnorix

4.2 ne causam dieeret se eripuit izmakao da ne treba odgovarati pn:ll sudom

14

BELLUM GALLICUM

5 (J) Post eius mortem nihilominus Helvetii id quod constituerant facere conantur, ut e finibus suis exeant. (2) ubi iam se ad eam rem paratos esse arbitrati sunt, oppida sua omnia numero ad duodecim, vicos ad quadringentos, reliqua privata aedificia incendunt, (3) frumentum omne, praeter quod secum porta turi erant, comburunt, ut domum reditionis spe sub Iata paratiores ad omnia pericula subeunda essent; trium menisum molita cibaria sibi quemque domo efferre iubent. (4) persuadent Rauracis et Tulingis et Latobrigis finitimis uti eodem usi consilio oppidis suis vicisque exustis una cum iis proficiscantur, Boiosque, qui trans Rhenum incoluerant et in agrum Noricum transierant Noreiamque oppugnabant, receptos ad se socios sibi adsciscunt. 6 (J) Brant omnino itinera duo, quibus itineribus domo exire possent: unum per Sequanos, angustum et difficile, inter montem Iuram et flumen Rhodanum, vix qua singuli carri ducerentur, mons autem altissimus impendebat, ut facile perpauci prohibere possent; (2) alterum per provinciam nostram, muito facilius atque expeditius, propterea quod inter fines Helvetiorum et Allobrogum, qui nuper paca ti erant, Rhodanus

5.2 numero ablativus limitationis 5.3 praeter quod = praeter id quod - molita ciharia brašno 5.4 consilio uti priključiti se nekome planu - Boiosque keltsko pleme ager Noricus vU Cezarovo doba kraljevina s glavnim gradom Noreia (sada Neumarkt uStajerskoj) 6.1 possent/ ducerentur o takvoj upora bi konjunktiva usp. 3.1 - vix qua svojim pOložajem vix je naglašeno - singuli carri svaki put samo jedna kola 6.2 muIto ablativus mensura e - transitur može se pregaziti

5.1-7.2

15

tluit isque nonnullis locis vado transitur. (3) extremum oppidum Allobrogum est proximumque Helvetiorum finibus Genava. ex eo oppido pons ad Helvetios pertinet. Allobrogibus ~ese vel persuasuros, quod nondum bono animo in populum Romanum viderentur, existimabant vel vi coacturos ut per suos fines eos ire paterentur. (4) omnibus rebus ad profectionem comparatis diem dicunt qua die ad ripam Rhodani omnes conveniant. is dies erat a. d. V. Kal. Apr. L. Pisone A. Gabinio consulibus. 7 (1) Caesari cum id nuntiatum esset eos per provinciam Iiostram iter facere conari, maturat ab urbe proficisci et quam maximis potest itineribus in Galliam ulteriorem contendit et ad Genavam pervenit. (2) provinciae toti quam maximum potest militum numerum impera t (erat omnin~ in Galli~ ul.teriore legio una); pontem qui erat ad Genavam lUbet rescmdl. (3) ubi de eius adventu Helvetii certiores facti sunt, legatos 6.3 viderentur konjunktiv u relativnoj rečenici, usp. 3.1 6.4 conveniant o takvoj uporabi konjunktiva usp. 3.1 - a. d. V. Kal. Apr. [= ante diem quintum Kalendas Apriles] = dies quintus ante Kalendas (imenica!) Apriles (pridjev!): 28. ožujka - L(ucio Calpurnio) Pisone A(ulo) Gabinio consulibus 58. gOd. pr. Kr. 7.1 id ukazuje na sljedeći accusativus cum infinitivo (eos per provinciam nostram iter facere conari) - per provinciam nostram provincia Narbonensis, GalIia ulterior - ab urbe iz Rima - ad Genavam prijedlog ad OVdje označuje blizinu ili okolicu 7.2legio una jedna jedina legija: samo deseta legija, koja je poslije postala Cezarova omiljena legija; ostale su legije zimovale u blizini mjesta Aquilei a 7.3 legatos predikativno (kao poslanike) -qui dicerent o takvoj uporabi konjunktiva usp. 3.1 - mihi in animo est namjeravam

16

BELLUM GALLI CUM

7.3-9.2

17

ad eum mittunt nobilissimos civitatis, cuius legationis Nammeius et Verucloetius principem Iocu m obtinebant, qui dicerent sibi esse in animo sine ulIo maleficio iter per provinciam facere, propterea quod aliud iter haberent nullum; rogare ut eius voluntate id sibi facere liceat. (4) Caesar, quod memoria tenebat L. Cassium consulem occisum exercitumque eius ab Helvetiis pulsum et sub iugum miss um, concedendum non putabat; (5) neque homines inimico animo, data facultate per provinciam itineris faciendi, temperaturos ab iniuria et maleficio existimabat. (6) tamen, ut spatium intercedere posset, dum milites quos imperaverat convenirent, legatis respondit diem se ad deliberandum sumpturum; si quid vellent, ad Iq. Apr. reverterentur.

in tlumen Rhodanum int1uit, ad montem luram, qui fines Sequanorum ab Helvetiis dividit, milia passuum decem novem murum in altitudinem pedum sedecim fossamque perducit. (2) eo opere perfecto praesidia disponit, castella communit, quo facilius si se invito transire conarentur, prohibere possit. (3) ubi ea dies quam constituerat cum legatis, venit et legati ad eum reverterunt, negat se more et exemplo populi Romani posse iter ulli per provinciam dare et, si vim facere conentur, prohibiturum ostendit. (4) Helvetii ea spe deiecti navibus iunctis ratibusque compluribus factis, alii vadis Rhodani, qua minima altitudo tluminis erat, nonnumquam interdiu, saepius noctu si perrumpere possent cona ti, operis munitione et militum concursu et telis repulsi hoc conatu destiterunt.

8 (J) Interea ea legione, quam secum habebat, militibusque, qui ex provincia convenerant, a lacu Lemanno, qui

9 (1) Relinquebatur una per Sequanos via, qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant. (2) his cum sua spon te persuadere non possent, legatos ad Dumnorigem Haedu um mittunt, ut eo deprecatore a Sequanis impetrarent. (3)

7.4 L. Cassium 107. god. pr. Kr. - sub iugum simboličko ponižavanje vOđenjem razoružana protivnika kroz vrata koja predstavljaju jaram; obično se sastoji od dva uspravna koplja i jednoga postavljenog vodoravno na njih - concedendum non putabat = concedendum sibi esse non putabat 7.5 inimico animo ablativus qualitatis - data facultate prevedi pogodbenom rečenicom!

8.2 disponit rasporedio je posadu na različnim točkama - se invito ablativus absolutus (protiv svoje volje) - conarentur naknađivanje konjunktiva futura

7.6 dum milites, quos imperaverat, convenirent konjunktiv uz veznik dum označuje želju koju izražava subjekt glavne rečenice (da bi se vojnici, kojima je naredio da dođu, sakupili) - dies rok, određeni dan - ad Id. Apr. [= ad Idus Apriles) Ide se obično podudaraju s punim mjesecom, obično 13. dan u mjesceu , osim ožujka, svibnja, srpnja i listopada kada je to 15. dan u mjesecu - ad Id. Apr. reverterentur imperativ se uneupravnu govoru izražava konjunktivom (naređeno im je da dođu odnosno trebali su doći na travanjske Ide)

8.3 constituerat cum constituere uglaviti, dogovoriti - more et exemplo populi Romani stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 - conentur naknađivanje konjunktiva futura - prohibiturulD = prohibiturum se esse

8.1 ea legione ... militiblJsqlJe ablativus instrumentalis - mLin passuum decem novem (odnosno undeviginti) accusativus extensionis - murum ovdje se ne misli zid od opeke nego samo od zemlje

9.1 qua ablativus instrumentalis

8.4 Helvetii ... alii i jedni i drugi su Helvećani; prvi čine glavninu naroda (navibus ... factis), dok drugi predstavljaju manje skupine (vadis RhodIIni) - spe deiecti razočarani , obeznađeni - operis munitione munitio ovdje znači čvrstoću nasipa

9.2 eo deprecatore ablativus absolutus

18

BELLUM GALLI CUM

Dumnorix gratia et largitione apud Sequanos plurimum poterat et Helvetiis erat amicus, quod ex ea civitate Orgetorigis filiam in matrimonium duxerat, et cupiditate regni adductus novis rebus studebat et quam plurimas civitates suo beneficio habere obstrictas volebat. (4) itaque rem suscipit et a Sequanis imp~t~at, ut per fines suos Helvetios ire patiantur, obsidesque U~I mter sese dent perficit: Sequani, ne itinere Helvetios prohlbeant, Helvetii, ut sine maleficio et ini uri a transeant. 10 (J) Caesari nuntiatur Helvetiis esse in <mimo per agrum Sequanorum et Haeduorum iter in Santonum fines facere, qui non longe a Tolosatium finibus absunt, quae civitas est in pro."in.cia. (2) id si fieret, intellegebat magno cum periculo provmCIae futurum, ut homines bellicosos, populi Romani inimicos, locis patentibus maximeque frumentariis finitimos haberet. (3) ob eas causas ei munitioni, quam fecerat, T.

9.3 cupiditate regni adductus usp. 2.1 - civitates ... habere obstrictas

vol~bat predikativna uporaba participa perfekta pasiva kojom se naglasuje postojanost posljedice koja proistječe iz radnje izražene bolagolom', . ta Je uporaba bila osnovno polazište za tvorbu perfekta u romanskim JezIcima (htio je narode imati obvezane = htio je da mu narodi budu obvezani) 9.4 Sequani ..., Helvetii '" dodaj i za jedno i za drugo 'obsides dent' 10.1 qua e civitas est zamjenička kongruencija (qui non lonoe a Tolosatium finibus absunt, quae civitas est in provincia = koji nisubdaleko od područja Tolozata, naroda u rimskoj provinciji) 10.2 futurum = futurum esse, ovdje je to infinitiv futura od fieri _ ut '" haberet subjekt je provincia - locis ... frumentariis dat.; područje Toloza ta . .

9.3-11.3

19

Labienum legatum praefecit; ipse in Italiam magnis itineribus contendit duasque ibi legiones conscribit et tres, quae circum Aquilciam hiemabant, ex hibernis educit et, qua .prox~mum iter in ulteriorem Galliam per Alpes erat, cum hiS qumque Iegionibus ire contendit. (4) ibi Ceutrones et Graioceli et Caturiges locis superioribus occupatis itinere exercitum prohibere conantur. (5) compluribus his procIiis pulsis ab Ocelo, quod esl oppidum citerioris provinciae extremum, in.fi~es V~­ contiorum ulterioris provinciae die septirno pervemt; mde m Allobrogum fines, ab Allobrogibus in Segusiavos exercitum ducit. hi sunt extra provinciam trans Rhodanum primi. 11 (l) Helvetii iam per angustias et fines Sequanorum suas copias traduxerant et in Haeduorum fines pervenerant eorumque agros populabantur. (2) Haedui cum se suaque ab iis defendere non possent, legatos ad Caesarem mittunt rogatum auxilium: (3) ita se omni tempore de populo Romano 10.3 in Italiam Gallia Cisalpina - duasque ibi legiones ll. i 12. legija; et tres 7., 8. i 9. legija - qua proximum iter Cezar dakle nije mogao ići uclobnom maršrutom uz obalu , nego je morao prij eći preko zapadmh obronaka Alpa - ire contendit žurno je krenuo 10.5 compluribus his proeliis pulsis his pulsis je ablativus absolutus, dok je compll.lribus proeliis ablativus instrumentalis - a~ Ocelo, quod est oppidum citerioris provinciae extremuIU iz grada kOJI se zove Ocelum, posljednjega grada Dvostrane Galije 11.1 per angustias usp. 6.1: inter montem Iuram et flumen Rhodanum 11.2 se sua que sebe i svoju imovinu - rogatum supin I (odnosno supin na - um) s akuzativom objekta auxilium 11.3 ita se ... ne upravni govor, verbum dicendi valja pretpostaviti u supinu rogatIlm - omni tempore galsko pleme I-leduanaca bili su od g~dine 121. pr. Kr. 'socii et amici populi Romani' - non debuerint ne bl bih smjeh

20

BELLUM GALLI CUM

meritos esse, ut paene in conspectu exercitus nostri agri vas tari, liberi eorum in servitutem abduci, oppida expugnari non debuerint. (4) eodem tempore [Haedui] Ambarri, necessarii et consanguinei Haeduorum, Caesarem certiorem faciunt sese depopulatis agris non facile ab oppidis vim hostium prohibere. (5) item Allobroges qui trans Rhodanum vicos possessionesque habebant, fuga se ad Caesarem recipiunt et demonstrant sibi praeter agri solum nihil esse reliqui. (6) quibus rebus adductus Caesar non exspectandum sibi statuit, dum omnibus fortunis sociorum consumptis in Santonos Helvetii pervenirent. 12 (1) Flumen est Arar, quod per fines Haeduorum et Sequanorum in Rhodanum int1uit, incredibili lenitate, ita ut oculis in utram partem t1uat iudicari non possit. id Helvetii 11.4 [Haedui] u nekim se rukopisima nalazi taj dodatak, ali izgleda ne pripada izvornome tekstu (ugla te zagraele u latinskome tekstu znače ela ono što je u takvim zagradama treba ispustiti) - depopulatis agris deponens se ovdje rabi u trpnome značenju - non racile retorička figura litota (grčki AVrO'T'Tj'), jednostavnost, pojednostavljenje): izrazita osobina nečega niječe se ili prikriva upotrebljavajući ublažene izraze, s ciljem da se postigne suprotni efekt, primjerice "nije puka sirotinja" umjesto "vrlo je bogat". 11.5 sibi ... esse s dativom u z načenju 'imati, posjedovati' - ruga se ... recipiunt dali su se u bijeg - nihil reliqui genitivus partitivus

11.3-12.7

21

ratibus ac lintribus iunctis transibant. (2) ubi per exploratores Caesar certior factus est tres iam partes copiarum Helvetios id flumen traduxisse, quartam vero partem citra flumen Ararim reliquam esse, de tertia vigilia cum legionibus tribus e castris profectus ad eam partem pervenit quae nondum flumen transierat. (3) eos impeditos et inopinantes adgressus magnam partem eorum concidit; reliqui sese fugae mandarunt atque in proximas silvas abdiderunt. (4) is pagus appellabatur Tigurinus; nam omnis civitas Helvetia in quattuor partes vel pagos est divisa. (5) hic pagus unus, cum domo exisset, patrum nostrorum memoria L. Cassium consulem interfecerat et eius exercitum sub iugum miserat. (6) ita sive eas u sive consilio deorum immortalium, quae pars civitatis Helvetiae insignem Galamitatem populo Romano intulerat, ea princeps poenas persolvit. (7) qua in re Caesar non solum publicas, sed etiam privatas iniurias ultus est, quod eius soceri L. Pisonis avum, L. Pisonem legatum, Tigurini eodem proelio quo Cassium in terfeeeran t.

12.2 tres partes tri četvrtine - de tertia vigiIia još za vrijeme treće noćne straže; noć je od 18 sati navečer do 6 sati ujutro bila podijeljena na četiri noćne straže; dakle treća straža počinje oko polnoći 12.3 mandarunt = mandaverunt

11.6 quibus rebus adductus Caesar ... statuit ablativus causae cum participio coniuncto (na temelju tih vijesti Cezar je vjerovao ... ) - exspectandu m = exspectandum esse - dum ... in Santonos Helvetii pervenirent konjunktiv uz veznik dum označuje želju koju izražava subjekt glavne rečenice (dok bi Helvećani stigli u područje Santonaca)

12.5 hic pagus unus to je bila jedna župa, koja - patru m memoria 107. gOd. pr. Kr.

12.1 incredibili lenitate ablativus qualitatis (nevjerojatno sporoga toka) - transibant imperfectum de conatu

12.7 qua in re time = tom pobjedom - pubJicas ... privatas iniurins nepravda učinjena njegovu narodu i njemu osobno - eius = Cacsaris

12.6 quae pars civitatis ... , ea = ea pars civitatis ... , quae (naglašeni položaj pokazne zamjenice) - Inin ceps predikativno

22

BELLUM GALLI CUM

13 (1) Hoc proelio facto reliquas copias Helvetiorum ~t conse~ui posset, pontem in Arari faciendum curat atque Ita exercltum trad~cit. (2) Helvetii repentino eius adventu commoti, cum id quod ipsi diebus XX aegerrime confecerant, ut flumen trans iren t, illum uno die fecisse intellegerent, legatos ad eum mittunt. cuius legationis Divico princeps fuit, qui bello Cassiano dux Helvetiorum fuerat. is ita cum Caesare egit: (3) si pacem populus Romanus cum Helvetiis faceret .. ' III eam partem ituros atque ibi futuros Helvetios ubi eos Caesar constituisset atque esse voluisset; (4) sin bello persequi persevera ret, reminisceretur et veteris incommodi populi Romani et pristinae virtutis Helvetiorum. (5) quod improviso unum pagum adortus esset, cum ii qui flumen transissent, suis auxilium ferre non possent, ne ob eam rem aut suae magnopere virtuti tribueret aut ipsos despiceret. (6) se ita apatribus maioribusque suis didicisse, ut magis virtute quam dolo conten~erent aut insidiis niterentur. (7) quare ne committeret, ut IS locus ubi constitissent ex calarnitate populi Romani et internecione exercitus nomen caperet aut memoriam proderet. 14 (1) His Caesar ita respondit: eo sibi minus dubitationis dari, quod eas res, quas legati Helvetii commemorassent, me13.2.id ~ ut flumen transirent - Divico ako je već god. 107. u ratu protiv KaSIja bIO Jedan od vodećih ljudi, onda bi sada (god. 58) morao biti preko 80 godina 13.4 reminisceretur imperativ u neupravnom govoru - veteris incommodi Kasijev poraz 13.7 memoriam proderet uz memoriam treba dodati objektivne (Jenitive calamitatis i internecionis b 14.1 his = legalis, usp. 13.2 - minus dubitationis genitivus partitivus dari postojati, biti - commemorassent = commemoravissent - accidissent odnosi se na eas res

23

13.1-14.6

moria teneret, atque eo gravius ferre, quo minus merito populi Romani accidissent. (2) qui si alicuius iniuriae sibi conscius fuisset, non fuisse difficile cavere; sed eo deceptum quod neque commissum a se intellegeret guare timeret, neque sine causa timendum putaret. (3) guod si veteris contumeliae oblivisci vellet, num etiam recentium iniuriarum, quod eo invito iter per provinciam per vim temptassent, quod Haeduos, quod Arnbarros, quod Allobroges vexassent, memoriam deponere passe? (4) quod sua victoria tam insalenter gloriarentur quodque tam diu se impune iniurias tulisse admirarentur, eodem pertinere. (5) consuesse enim deo s immortales, quo gravius homines ex commutatione rerum doleant, quos pro scelere eorum ulcisci velint, his secundiores interdum res et diuturniorem impunitatem concedere. (6) cum ea ita sint, tamen si obsides ab iis sibi dent ur, uti ea quae polliceantur facturos intellegat, et si Haeduis de iniuriis quas ipsis sociisque eorum intulerint, item si Allobrogibus satisfaciant, sese cum iis pacem

14.2 qui su bjekt je populus Romanus (14.1); relativno vezivanje rečenica - eo time - deceptum = deceptum eum esse - quare timeret zašto bi se bio plašio 14.3 vellet subjekt je populus Romanus - num ... memoriam deponere posse? retoričko pitanje, pa zato u neupravnom govoru accusativus cum infinitivo; budući da pitanje uvodi pomoću 'num', odgovor je niječan - eo invito ablativus absolutus "protiv njegove volje" 14.4 quod ... quodque i jedna i druga pertinere

rečenica

su subjekt za eodem

14.5 consuesse = consuevisse - commutatio rerum promjena odnosa secundiores res veća sreća 14.6 facturos = facturos eos esse - si Haeduis ..., item si AllobrigihllN predikat za obje rečenice jest satisfaciant

24

BELLUM GALLI CUM

esse facturum. (7) Divico respondit: ita Helvetios a maioribus suis institutos esse uti obsides accipere, non dare consuerint; eius rei populum Romanum esse testem. hoc responso dato discessit. 15 (1) Postero die castra ex eo loco movent. idem facit Caesar equitatumque omnem, ad numerum quattuor mili um, quem ex omni provincia et Haeduis atque eorum sociis coactum habebat, praemittit, qui videant quas in partes hostes iter faciant. (2) qui cupidius novissimum agmen insecuti alieno loco cum equitatu Helvetiorum proelium committunt, et pauci de nostris cadunt. (3) quo proelio sublati Helvetii, quod quingentis equitibus tantam multitudinem equitum propulerant, audacius subsistere nonnumquam et novissirno agmine pro elio nostros lacessere coeperunt. (4) Caesar suos a proelio continebat ac satis habebat in praesentia hostem rapinis populationibusque prohibere. (5) ita dies circiter quindecim iterfecerunt, uti inter novissimum hostium agmen et nostrum prirnum non amplius quinis aut senis milibus passuum interesset. 14.7 consuerint = consueverint - eius rei služi kao genitiv za id 15.1 equitatum ... coactum habebat predikativna uporaba participa per· fekta pasiva usp. 9.3 (konjaništvo je imao skupljeno = skupio je konjaništvo) - equitatumque omnem praemittit, qui videant constructio ad sensu m (i poslaoje svekoliko konjaništvo da izvide) oo.

15.2 cnpidius prežustro - pauci nekolicina, nekoliko 15.4 populationibusque u nekim rukopisima umjesto toga stoji pabuZationibusque, što je vjerojatno prepisivačka pogreška 15.5 non amplius quinis aut senis milibus passum amplius stoji ovdje uz ablativus comparationis (svaki put ne više od pet ili šest tisuća koraka)

14.7-16.5

25

16 (J) Interim cotidie Caesar Haeduos frumentum, quod

essent publice polliciti, flagitare. (2) nam propter frigora [quod Gallia sub septentrionibus, ut ante dictum est, posita est] non modo frumenta in agris matura non erant, sed ne pabuli quidem satis magna copia suppetebat. (3) eo autem frumento, quod flurnine Arari navibus subvexerat, propterea minus uti poterat quod iter ab Arari Helvetii averterant, a quibus discedere nolebat. (4) diem ex die ducere Haedui: conferri, comportari, adesse dicere. (5) ubi se diutius duci intellexit et diem instare, quo die frumentum militibus metiri oporteret, convocatis eorum principibus, quorum magnam copiam in castris habebat, in his Diviciaco et Lisco qui summa magistratui praeerat, quem vergobretum appeIlant Haedui, qui creatur annuus et vitae necisque in suos habet potestatem,

16.1 quod essen t pollicit coniunctivus obliquus: kazuje da je sadržaj subjektivno mnijenje, a ne objektivna činjenica (što bi bili obećali) - t1agitare infinitivus historicus: rabi se kao glavni predikat neke rečenice radi živosti prikazivanja događaja u prošlosti (interim cotidie Caesar ... f1agitare = u međuvremenu Cezar je svakodnevno zahtijevao... ) oo'

rečenice

16.2 frigora hladno podneblje - frumenta žito na polju (frumentum žito koje su nosili kao hranu) 16.3 t1umine Arari ablativus instrumenti - a qui bus diseedere nolebat koje su neprestance pratili - iter avertere skrenuti 16.4 du cere / dicere infinitivi historici 16.5 diutius predugo - metiri pasiv - Diviciaco et Liseo ablativ, jer služi kao apozicija za convocatis princibus - qui summo magistratui praeerat najviši državni službenik - vergobretum u miru vrhovni sudac, u ratu vojskovođa (riječ znači 'izvršitelj sudbene odluke') - in suos prema svojim sunarodnjacima

26

BELLUM GALLICUM

16.16-18.7

(6) graviter eos accusat quod, cum neque erni neque ex agris sumi posset, tam necessario tempore, tam propinquis hostibus ab iis non sublevetur, praesertim cum magna ex parte eorum precibus adductus bellum susceperit. muito etiam gravius, quod sit destitutus, queritur. 17 (1) Tum demum Liscus oratione Caesaris adductus, quod antea tacuerat, proponit: esse nonnullos quorum auctoritas apud plebern plurimum valeat, qui privatim plus possint quam ipsi magistratus. (2) hos seditiosa atque improba oratione multitudinem deterrere, ne frumentum conferant, quod debeant: (3) praestare, si iam principatum Galliae obtinere non possent, Gallorum quam Romanorum imperia perferre; (4) neque dubitare debeant, quin si Helvetios superaverint, Romani una cum reliqua Gallia Haeduis libertatem sint erepturi. (5) ab isdem nostra consilia quaeque in castris gerantur, hostibus enuntiari; hos a se coerceri non posse . (6) quin etiam, quod necessariam rem coactus Caesari e nuntiarit, intellegere sese, quanto id cum periculo feeerit, et ob eam causam quamdiu potuerit tacuisse.

16.6 cum cum concessivum - tam llecessario tempore u vrijeme takve nužde - tam propill<Jllis hosti hus u takvoj blizini neprijatelja 17.3 praestare... slijedi ono što sadrži 'oratio seditiosa atque improba' possint Haedui - Gallorllm od Gala

=

17.5 nostra Romanorum - lJllae<Jue ... gerllntur - a se = Liscus

=et ea quae geruntur

17.6 necessaria res hitna stvar - enuntiarit = enuntiaverit

27

18 (1) Caesar hac ora tione Lisci Dumnorigem, Diviciaci fratrem, designari sentiebat, sed quod pluribus praesentibus eas rcs iactari nolebat, celeriter concilium dimittit, Liscum retinet. (2) quaerit ex solo ea quae in conventu dixerat. dicit liberi us atque audacius. eadem secreto ab aliis quaerit; reperit esse vera: (3) ipsum esse Dumnorigem, summa audacia, magna apud plebern propter liberalitatem gratia, cupidum rerum novarum. complures annos portoria reliquaque omnia Haeduorum vectigalia parvo pretio redempta habere, propterea quod illo licente contra liceri audeat nemo. (4) his rebus et suam rem familiarem auxisse et facultates ad largiendum magnas comparasse; (5) magnum numerum equitatus suo sumptu semper alere et circum se habere; (6) neque solum domi, sed etiam apud finitimas civitates largiter posse, atque huius potentiae causa matrem in Biturigibus homini iUic nobilissimo ac potentissimo conlocasse, (7) ipsum ex Helvetiis uxorem 18. 1 pluribus praesentiblls ablativus absolutus (u nazočnosti više svjedoka) - concililIm dimittit, Liscllm retinet adverzativni asindeton [grčki Q
majčinske

28

18.7-20.2

BELLUM GALLICUM

habere, sororem ex matre et propinquas suas nuptum in alias civitates conlocasse. (8) favere et cupere Helvetiis propter eam adfinitatem, odisse etiam suo nomine Caesarem et Romanos, quod eorum adventu potentia eius deminuta et Diviciacus frater in antiquum locum gratiae atque honoris sit restitutus. (9) si quid accidat Romanis, sumrnam in spem per Helvetios regni obtinendi venire; imperio populi Romani non modo de regno, sed etiam de ea quam habeat gratia desperare. (10) reperiebat etiam in quaerendo Caesar, quod proelium equestre adversum paucis ante diebus esset factum , initium eius fugae factum ab Dumnorige atque eius equitibus (nam equitatui, quem auxilio Caesari Haedui miserant, Dumnorix praeerat); eo rum fuga reliquum esse equitatum perterritum. 19 (l) Quibus rebus cognitis, cum ad has suspiciones c,?rtissimae res accederent, quod per fines Sequanorum .Helvetios traduxisset, quod obsides inter eos dandos curasset, quod ea omnia non modo iniussu suo et civitatis, sed etiam inscientibus ipsis fecisset, quod a magistratu Haeduorum accusaretur, satis esse causae arbitrabatur quare in eum aut ipse animad-

18.8 favere et eupere Helvetiis hendiadyoin, usp. 2.5 (biti naklonjen i žuditi = biti naročito naklonjen, dakle: 'bio je naročito naklonjen Helveća­ nima') - suo nom ine iz osobnih razloga - in antiquum loeum gratiae et honoris na njegov prijašnji i utjecajni položaj 18.9 venire = eum veni re - imperio populi Romani ablativus causae 19.1 quibus rebus eognitis ... satis esse eausae arbitrabatur glavna (quibus rebus eognitis je ablativus absolutus) - eum ad has... cum causale - eertissimae res dokazane činjenice - traduxissetl eurasseti fecissetl aeeusaretur coniunctivus obliquus (subjektivno mnijenje) iniussu suo Cezar - inscientibus ipsis Cezar i Heduanci -; magistratu Haeduorum Liscus rečenica!

29

verteret aut civitatem animadvertere iuberet. (2) his omnibus rebus unum repugnabat quod Diviciaci fratris summum in populum Romanum studium, sumrnam in se voluntatem, eg~e­ giam fidem, iustitiam, temperantiam cognoverat; nam n.e elUS supplicio Diviciaci animum offenderet, verebatur. (3) ~t.aque priusquam quicquam conaretur, Diviciacum a~ se vocan .lUbet et cotidianis interpretibus remo tis per C. Valenum TroucIllum, principem Galliae provinciae, familiarem suur~, cui sum~am omnium rerum fidem habebat, cum eo conloqurtur; (4) slmul Gommonefacit, quae ipso praesente in concilio Ga11~rum de Dumnorige sint dicta, et ostendi t quae separatim .qurs~ue de eo apud se dixerit. (5) petit atque horta tur, ut sme .e~us offensione animi vel ipse de eo causa cognita statuat vel cIVltatem statuere iubeat. 20 (1) Diviciacus multis cum lacrimis Caesarem comp\exus obsecrare coepit ne quid gravius in fratrem statueret: (2) scire se illa esse vera, nec quemquam ex e~ plus ~uam se doloris capere, propterea quod, cum ipse gratla plunmum domi atque in reliqua Ga11ia, ille minimum propter adules19.3 priusquam quiequam eonaretur priusquam s konjunktiv~m: ne ~eli se događaj izražen rečenicom (bez da se prethodno pokusalo nesto drugo) 19.4 ipso praesente Diviciacus 19.5 petit atque hortatur stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 (zahtijevao je i hrabrio = hrabro je zahtijevao) - eius = Diviciaci 20.1 ne quid gravius in f'ratrem statueret da ne bi dao prenagao sud o njegovu bratu 20.2 ex eo = brat - plus doloris genitivus partitivus - eum ipse cum temporale

30

BELLUM GALLI CUM

centiam posset, per se crevisset, quibus opibus ac nervis non solum ad minuendam gratiam, sed paene ad pernicie m suam uteretur. (3) sese tamen et amore fraterno et existimatione vulgi commoveri. (4) quod si quid e i a Caesare gravius accidisset, cum ipse eum locum amicitiae apud eum teneret, neminem existimaturum non sua voluntate factum. qua ex re futurum uti totius Galliae animi a se averterentur. (5) haec cum pluribus verbis fIens a Caesare petere t, Caesar eius dextram prendit; consolatus rogat, fin e m orandi faciat ; tanti eius apud se gratiam esse ostendit uti et rei publicae iniuriam et su um dolorem eius voluntati ac preci bus condonet. (6) Dumnorigem ad se vocat, fratrem adhibet; quae in eo reprehendat ostendit; quae ipse intellegat, quae civitas queratur proponit; monet ut in reliquum tempus omnes suspiciones vitet; praeterita se Diviciaco fratri condonare dicit. Dumnorigi custodes ponit, ut quae agat, quibuscum loquatur, scire possit. 21 (1) Eodem die ab exploratoribus certior factus hostes sub monte consedisse milia passuum ab ipsius castris octo, qualis esset natura montis e t qualis in circuitu ascensus qui

20.3-22.4

31

cognoscerent misit. (2) renuntiatum est facilem esse. de tertia vigilia T. Labienum legatum pro praetore cum duabus legionibus et iis ducibus, qui iter cognoverant, sumrnum iugum montis ascendere iubet; quid sui consilii sit ostendit. (3) ipse de quarta vigilia eodem itinere, quo hostes ierant, ad eos contendit equitatumque omnem ante se mittit. (4) P. Considius, qui rei militaris peritissimus habebatur et in exercitu L. Sullae et postea in M. Crassi fuerat, cum exploratoribus praemittitur. 22 (1) Prima luce, cum summus mons a [Lucio] Labieno teneretur, ipse ab hostium castris non longius mille et quingentis passibus abesset neque, ut postea ex captivis comperit, aut ipsius adventus aut Labieni cognitus esset, (2) Considius equo admisso ad eum accurrit, dicit montem quem a Labieno occupari voluerit, ab hostibus teneri: id se aGallicis armis atque insignibus cognovisse. (3) Caesar suas copias in proximum collem subducit, aciem instruit. Labienus, ut e rafei praeceptum a Caesare, ne proelium committeret, nisi ipsius copiae prope hostium castra visae essent, ut undique uno tempore in hostes impetus fieret, monte occupato nostros exspectabat proelioque abstinebat. (4) muito denique die per exploratores Caesar cognovit et montem ab suis teneri et Helvetios castra

20.3 uteretur = brat 20.4 ipse = Diviciacus - apud ellln = Cezar - lIeminem ... Ilon retorička figura litota, usp. 11.4 - qua ex re futurulll uti... zbog toga će se dogoditi da ... - totius Galliae animi = omnes Galli 20.5 pluribus verb is s još više riječi - rogat, linem orandi faciat = rogat ut finem orandi faciat 21.1 qui cognoscerent konjunktivom odnosna (relativna) rečenica dobiva dodatni namjerni. (finalni), l1 zručni (kauzalni), dopusni (koncesivni) ili posljedični (konsekutivni) smisao [o tome ovisi qualis esse!. l - facilem = facilem ascenSl1m - de tertia vigilia usp. 12.2

21.4 haberi sloviti kao 22.1 summus mons vrh planine - longius mille ... passibus ablativus comparationis - neque ... aut ... aut pa ... niti ... niti 22.2 equo admisso u trku - quem a Labieno occupari voluerit accusativus cum infinitivo u relativnoj rečenici (čije je osvajanje naredio Labijenu); usp. 1.5 22.3 ne ... nisi samo onda kada 22.4 muIto denique die kada je najveći dio dana već bio prošao

32

BELLUM GALLI CUM

movisse et Considium timore perterritum; quod non vidisset, pro viso sibi renuntiavisse. (5) eo die quo consueverat intervallo hostes sequitur et milia passuum tria ab eorum castris castra ponit. 23 (J) Postridie eius diei, quod omnino biduum supererat, cum exercitui frumentum metiri oporteret, et quod a Bibracte, oppido Haeduorum lange maximo et copiosissimo, non amplius milibus passuum XVIII aberat, rei frumentariae prospiciendum existimans iter ab Helvetiis avertit ac Bibracte irecontendit. (2) ea res per fugitivos L. Aemilii, decurionis equitum Gallorum, hostibus nuntiatur. (3) Helvetii seu quod timore perterritos Romanos discedere a se existimarent , eo magis quod pridie superioribus loeis oeeupatis proelium non commisissent, sive eo quod re frumentaria intercludi posse confiderent, commutato consilio atque itinere converso nostros a novissimo agmine insequi ac lacessere coeperunt. 24 (J) Postquam id animadvertit, eopias suas Caesar in

proxiruum collem subducit equitatumque, qui sustineret hostium impetum, misit. (2) ipse interim in colle medio trip licem

22.5 quo consnerat intervallo = eo intervallo, quo consueverat; ablativus modi 23.1 postridie eins diei retorička figura pleonazam (grčki 'ITAEOVCWf.LO, obilje, suvišak): preobilan jezični izraz; povezivanje clvaju pojmova od kojih jedan drugome ne pridodaje ništa novo, nego naprotiv istim vidom pojačava sveukupni clojam (dan nakon toga dana , dakle sljedećega dana odnosno sutra) - prospiciendulII = prospicienclum sibi esse 24.2 in colle medio na pola brijega

22.5-25.5

33

aciem instruxit legionum quattuor veteranarum; (3) in summa iugo duas legiones, quas in Gallia citeriore proxime conscripsera t, et omnia auxilia conlocari, ita uti su pra se totum montem hominibus compleret, interea sarcinas in unum locum conferri et eum ab his, qui in superiore acie constiterant, muniri iussit. (4) Helvetii cum omnibus suis carris secuti impedimenta in unum loeum eontulerunt; (5) ipsi confertissima acie reiecto nostro equi tatu phalange facta sub primam nostram aciem sueeesserunt. 25 (J) Caesar primum suo, deinde omni um ex conspectu remo tis equis, ut aequato omnium periculo spem fugae tolleret, cohortatus suos proelium commisit. (2) milites e loco superiore pilis missis faeile hostium phalangem perfregerunt. ea disiecta gladiis destrictis in eos impetum fecerunt. (3) Gallis magno ad pugnam erat impedimento, quod pluribus eorum scutis uno ictu pilorum transfixis et conligatis, cum ferrum se inflexisset, neque evellere neque sinistra impedita satis commode pugnare poterant, (4) multi ut diu iactato braechio praeoptarent seuta e manu emittere et nudo corpore pugnare. (5) tandem vulneribus defessi et pedem referre et, quod mons suberat circiter mille passuum, eo se recipere ćoeperunt. (6)

24.3 in summo illgo na vrhu 25.1 SliO = suo equo - omninm odnosi se na sve okoline

časnike

iz Cezarove

25.3 sinistra impedita = sinistra manu impedita Ger je lijeva ruka bila spriječena)

25.5 pedem referre pOlagano se povlačiti - mille passUlIIn neki misle da treba u tekstu dopuniti 'spatio' (mille passuum spalio)

izdava č i

34

BELLUM GALLICUM

capto monte et succedentibus nostris Boii et Tulingi, qui hominum mili bus circiter XV agmen hostium c1audebant et novissimis praesidio eran t, ex itinere nostros latere aperto adgressi circumvenire et id conspicati Helvetii, qui in montem sese receperant, rursus instare et proelium redintegrare coeperunt. (7) Romani conversa signa bipertito intulerunt: prima et secunda acies, ut victis ac summotis resisteret, tertia, ut venientes sustineret. Ita ancipiti proe/io diu atque acriter pugnatum est. diutius cum sustinere nostrorum impetus non possent, alteri se, ut coeperant, in montem receperunt, alteri ad impedimenta et carros suos se contulerunt. (2) nam hoc toto proelio, cum ab hora septima ad ves peru m pugnatum sit, aversum hostem videre nemo potuit. (3) ad multam noctem etiam ad impedimenta pugnatum est, propterea quod provalio carros obiecerant et e loco superiore in nostros venientes tela conicie?~nt et nonnulli inter carros rotasque mataras ac tragulas sublclebant nostrosque vulnerabant. (4) diu cum esset pugnatum, impedimentis castrisque nostri potiti sunt. ibi Orge26 (J)

25.6 capto monte od strane Helvećana - hominIIIll miliblls circiter XV [guindecim] ablativus instrumenti - ex itinere neposredno iz vOjničke povor~e - ab latere ap~rto na desnom boku, gdje su Rimljani bili ranjivi Jer su stltove nosIli na liJeVOJ ruci

25.6-27.4

35

torigis filia atque unus e filiis captus est. (5) ex eo proelio circiter milia hominum CXXX superfuerunt eaque tota nocte continenter ierunt. nullam partem noctis itinere intermisso in fines Lingonum die quarto pervenerunt, cum et propter vulnera militum et propter sepulturam occisorum nostri triduum morati eos sequi non potuissent.(6) Caesar ad Lingones litteras nuntiosque misit, ne eos frumento neve alia re iuvarent: qui si iuvissent, se eodem loco quo Helvetios habiturum. ipse triduo intermisso cum omnibus copiis eos sequi coepit. 27 (1) Helvetii omnium rerum inopia adducti legatos de deditione ad eum miserunt. (2) qui cum eum in itinere convenissent seque ad pedes proiecissent suppliciterque Iocu ti fl entes pacem petissent atque eos in eo loco, quo tum essent, suum adventum exspectare iussisset, paruerunt. (3) eo postquam Caesar pervenit, obsides, arma, servos, qui ad eos perfugissent, poposcit. (4) dum ea conquiruntur et conferuntur nocte intermissa, circiter hominum milia.sex eius pagi qui Verbigenus appellatur, sive timore perterriti, ne armis traditis supplicio adficerentur, sive spe salutis inducti quod in tanta multitudine dediticiorum suam fugam aut occultari aut omnino ignorari posse existimarent, prima nocte e castris Helvetiorum egressi ad Rhenum finesque Germanorum contenderunt. 26.5 eaque tota nocte et ea tota nocte - die quarto nakon prešavši dakle oko 80 km

četiri

dana,

26.1 ancipiti proelio u borbi na dvije strane 26.6 qui = Lingones - eodem loco quo na isti 26.2 cllm cum concessivum - ab hora septima ad vesperum dakle od 13 do 18 sati 26.3 ad multum noctem duboko LI noć - pro vallo umjesto obzicla, poput bedema - rotasque neki rukopisi imaju umjesto toga f -:: ltsku riječ 'raedasque'

način

kao

27.1 omnium rerum inopia adducti ablativus causae cum parti ci pio coniuncto (zbog nestašice svega) -legatos de deditione poslanci koji su pregovarali o predaji 27.2 iussisset promjena gramatičkoga subjekta!

36

BELLUM GALLI CUM

28 (1) Quod ubi Caesar resciit, quorum per fines ierant, his uti conquirerent et reducerent, si sibi purgati esse vellent, imperavit; (2) reduetos in hostium numero habuit; reliquos omnes obsidibus, armis, perfugis traditis in deditionem accepit. (3) Helvetios, Tuligos, Latobrigos in fines suos unde erant profecti reverti iussit et quod omnibus frugibus amissis domi nihil erat quo famem tolerarent, Allobrogibus imperavit ut iis frumenti copiam facerent; ipsos oppida vicosque quos incenderant restituere iussit. (4) id ea maxime ratione fecit quod noluit eum Iocu m unde Helvetii discesserant vacare, n~ propter bonitatem agrorum Germani qui trans Rhenum incolunt suis finibus in Helvetiorum fines transirent et finitirni Galliae provinciae Allobrogibusque essen t. (5) Boios petentibus Haeduis, quod egregia virtute erant cogniti, ut in finibus suis con!ocarent, concessit; quibus illi agros dederunt quosque postea In parem iuris libertatisque condicionem atque ipsi erant receperunt. 29 (l) In castris Helvetiorum tabulae repertae sunt litteris Graecis confectae et ad Caesarem relatae, quibus in tabulis nominatim ratio confeeta erat, qui numerus domo exisset eorum qui arma ferre possent, et item separatim pueri, senes

28.1-30.4

37

mulieresque. (2) quarum omnium rerum summa erat capi tum Helvetiorum milia ducenta sexaginta tria, Tulingorum milia XXXVI, Latobrigorum XIV, Rauracorum XXIII, Boiorum XXXII; ex his qui arma ferre possent ad milia nonaginta duo. (3) summa omni um fuerunt ad milia trecenta sexaginta octo. eorum qui domum redierunt, censu habito ut Caesar imperaverat, repertus est numerus milium centum et decem. 30 (l) Bello Helvetiorum confecto totius fere Galliae legati principes civitatum ad Caesarem gratulatum convenerunt: (2) intellegere sese, tametsi pro veteribus Helvetiorum iniuriis populi Romani ab his poenas bello repetisset, tamen eam rem non minus ex usu terrae Galliae quam populi Romani accidisse, (3) propterea quod eo consilio florentissimis rebus domos suas Helvetii reliquissent, uti toti Galliae bellum inferrent imperioque potirentur locumque domicilio ex magna copia deligerent quem ex omni Gallia opportunissimum ac fructuosissimum iudicassent reliquasque civitates stipendiarias haberent. (4) petierunt uti sibi concilium totius Galliae in diem certa m indicere idque Caesaris voluntate facere liceret; 29.2 summa erat capitum broj stanovnika je iznosio (sl.l mma zapravo najviše mjesto u tabeli; Rimljani su računali odozdol nagore)

znači

30.1 Helvetiorum genitivlIs obiectivlls - totius fere Galliae misli se keltska Galija - gratlllatllm supin I (ili supin na - um)

28.2 in hostiu lll numero habuit ubrajao ih je među neprijatelje, dakle dao Ih Je ubItI Ih prodati kao robove 28.4 ea maxime ratione poglavito u nakani 28.5 Boios akuzativ objekta uz conlocarent (Haedui) - in parem iuris libertatisque condicionem, atque ipsi erant, receperunt dali su im jednaka prava I Jednaku neovIsnost koju su i sami imali

30.2 pro veteriblls Helvetiorum (genitivus subiectivus) iniuriis populi Romani (genitivus obiectivus); odnosi se na događaje spomenute u 7.4 i 12.5-7 - poenas bello repetere tražiti zadovoljštinu ratom, dakle osvetiti se ratom 30.3 florentissimis rebus ablativus absolutus; prevedi koncesivno (dopusnom rečenicom) - domicilio dativus finalis 30.4 petierllnt = petiverunt - conciIilIm indicere sazvati skupštinu

38

BELLUM GALLI CUM

sese habere quasdam res quas ex communi consensu ab eo petere vellent. (5) ea re permissa diem concilio constituerunt et iure iurando, nequis enuntiaret, nisi quibus communi consilio mandatum esset, inter se sanxerunt. 31 (l) Eo concilio dimisso idem principes civitatum, qui ante fuerant, ad Caesarem reverterunt petieruntque, uti sibi secreto in occulto de sua omniumque salute cum eo agere liceret. (2) ea re impetrata sese omnes flentes Caesari ad pedes proiecerunt: non minus se id contendere et laborare ne ea quae dixissent enuntiarentur, quam uti ea quae vellen~ impetrarent, propterea quod, si enuntiatum esset, sumrnum in cruciatum se venturos viderent. (3) locutus est pro his Diviciacus Haeduus: Galliae totius factiones esse duas: harum alterius principatum tenere Haeduos, alterius Arvernos. (4) hi cum tantopere de potentatu inter se multos annos contenderent, factum esse uti ab Arvernis Sequanisque Germani mercede arcesserentur. h~rum primo circiter mili a XV Rhenum transisse; (5) posteaquam agros et cultum et copias Gallorum homines feri ac barbari adamassent traductos plures· nunc esse in GalIia ad centum et viginti 'milium numerum:

30.5 concilio dativus fina lis - enuntiaret objekt su odluke skupštine (koje se ne spomInJu) - nisi quibus s izuzećem onih 31.1 de sua omniumque salute budućnosti cijeloga naroda

O

svojoj osobnoj budućnosti kao i o

31.2con~~ndere .et laborare stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 (naprezati se I truditi = valJano se truditi)

31.4 mercede ablativus instrumenti (za plaću) 31.5 copias ovdje znači blagostanje - adama ssen t adamavissent

30.5-31.11

39

(6) cum his Haeduos eorumque clientes semel atque iterum armis contendisse; magnam calamitatem pulsos accepisse, omnem nobilitatem, omnem senatum, omnem equitatum amis isse. (7) quibus proeliis calamitatibusque fractos, qui et sua virtute et populi Romani hospitio atque amicitia plurimum ante in GalIia potuissent, coactos esse Sequanis obsides dare nobilissimos civitatis et iure iurando civitatem obstringere, sese neque obsides repetituros neque auxilium a populo Romano imploraturos neque recusaturos, quo minus perpetuo sub illorum dicione atque imperio essent. (8) unum se esse ex omni civitate Haeduorum, qui adduci non potuerit, ut iuraret aut liberos suos obsides daret. (9) ob eam rem se ex civitate profugisse et Romam ad senatum venisse auxilium postulatum, quod solus neque iure iurando neque obsidibus teneretur. (10) sed peius victoribus Sequanis quam Haeduis victis accidisse, propterea quod Ariovistus rex Germanorum in eorum finibus consedisset tertiamque partem agri Sequani, qui esset optimus totius Galliae, occupavisset, et nunc de altera parte tertia Sequanos decedere iuberet, propterea quod paucis mensibus ante Harudum mili a hominum XXIV ad eum venissent, quibus locus ac sedes pararentur. (ll) futurum esse paucis annis, uti omnes ex Galliae finibus pellerentur atque omnes Germani Rhenum transirent; neque enim conferendum esse Gallicum cum Ger31.7 hospitio atque amicitia na temelju gostoprimstva i prijateljstva ante = antea - dici one atque imperio stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 (naredbom izapoviješću = odlučnom naredbom) 31.9 postulatum supin I (ili supin na - um), ovisi o venisse, sakuzativom objekta auxilium - ten eri osjećati se obveznim 31.10 locus ac sedes stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 (mjesto i sjedište = mjesto za stanovanje) - pararentur morali bi se nabaviti - GallicIlIn = Gallicum agrum

40

31.12- 33.2

BELLUM GALLI CUM

manorum agro, neque hane consuetudinem victus cum illa comparandam. (12) Ariovistum autem ut semel Gallot·um COpi~lS proelio vicerit, quod proelium factum sit ad Magetobngam, superbe et crudeliter imperare, obsides nobilissimi cuiusque liberos poscere et in eos omnia exempla cruciatusque edere, si qua res non ad nutum aut ad voluntatem eius facta sit. (13) hominem esse barbarum, iracundum, temerarium; non posse eius imperia diutius sustineri. (14) nisi si quid in Caesare populoque Romano sit auxiiii, omnibus Gallis idem esse faciendum, quod Helvetii fecerint, ut domo emigrent, a!iud domicilium, alias sedes, remo tas aGermanis, petant fortunamque, quaecumque accidat, experiantur. (15) haec si enuntiata Ariovisto sint, non dubitare quin de omnibus obsidibus, qui apud eum sint, gravissimum supplicium sumat. (J6) Caesarem vel auctoritate sua atque exercitus vel recenti victoria vel nomine populi Romani deterrere posse, ne maior multitudo Germanorum Rhenum traducatur, Galliamque omnem ab Ariovisti iniuria posse defendere. 32 (J) Hac oratione ab Diviciaco habita omnes qui adera~t magn~

fletu auxilium a Caesare petere coeperunt. (2) ammadvertIt Caesar unos ex omnibus Sequanos nihil earum rerum facere quas ce teri facerent, sed tristes capite demisso terram intueri. eius rei quae causa esset miratus ex ipsis quae31.13 imperia ovdje: 'samovoljna vladavina' 31.15 non dubitare = non se dubitare

31.16 deterrere bez objekta:

'sp riječiti '

32.1 omnes, qui aderent svi n azočni

32.2 unos predikativno - eius rei takvoga ponašanja, držanja - quae time se uvodi indirektna upitna rečen ica (quae causa) - quaesiit = quaesivit

41

siit. (3) nihil Sequani respondere, sed in eadem tristitia taci ti permanere. cum ab his saepius quaereret neque ullam omni no vocem exprimere posset, idem Diviciacus Haeduus respondit: (4) hoc esse miseriorem et graviorem fortunam Sequanorum quam reliquorum, quod soli ne in occulto quidem queri neque auxilium implorare auderent absentisque Ariovisti crudelitatem velut si coram adesset horrerent, (5) propterea quod reliquis tamen fugae facultas daretur, Sequanis vero, qui intra fines suos Ariovistum recepissent, quorum oppida omnia in potestate eius essen t, omnes cruciatus essen t perferendi. 33 (l) His rebus cognitis Caesar Gallorum animos verbis confirmavit pollicitusque est sibi eam rem curae futuram; magnam se habere spem et beneficio suo et auctoritate adductum Ariovistum finem iniuriis facturum. hac oratione habita concilium dimisit. (2) et secundum ea multae res eum hortabantur, quare sibi eam rem cogitandam et suscipiendam putaret, inprimis, quod Haeduos fratres consanguineosque saepe numero

32.3 responderel permanere infinitivus historicus, usp. 16.1 (nihil Seguani respond ere, sed in eadem tristitia taciti permanere = Sekvanci nisu ni sada ništa odgovorili, nego su šuteći ustrajali u svojoj potištenosti) idem opet - tamen ipak barem 32.5 omnes cruciatus sve moguće načine mu čenja 33.1 Gallorum animos = Gallos - verbis confirmare ohrabriti - et beneficio suo et auctoritate adductum ablativus causae cum participio coniuncto (potaknut kako [Cezarovim] dobročinstvom prema njemu [tj. prema Ariovistu] tako i njegovim ugledom); aludira na god. 59. pr. Kr. kada je kao konzul dao Ariovistu počasnu titulu 'rex atque amicus populi

Romani' 33.2. in servitute atque dicione stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 - in tanto imperio nasuprot tako velikoj moći

._ -- -- - - - - -- - - - -- - - - -

42

BELLU M GALLICUM

a senatu appellatos in servitute atque in dicione videbat Germanorum teneri eorumque obsides esse apud Ariovistum ac Sequanos intellegebat; quod in tanto imperio populi Romani turpissimum sibi et rei publicae esse arbitrabatur. (3) paulatim autem Germanos consuescere Rhenum transire et in Galliam magnam eorum multitudinem venire populo Romano periculosum videbat, (4) neque sibi homines feros ac barbaros temperaturos existimabat, quin cum omnem Galliam occupavissent, ut ante Cimbri Teutonique fecissent, in provinciam exirent atque inde in Italiam contenderent, praesertim cum Sequanos a provincia nostra Rhodanus divideret; quibus rebus quam maturrime occurrendum putabat. (5) ipse autem Ariovistus tantos sibi spiritus, tantam arrogantiam sumpserat, ut ferendus non videretur. 34 (1) Quarnobrem placuit ei ut ad Ariovistum legatos mitteret, qui ab eo postularent, uti aliquem Iocu m medium utriusque conloquio deligeret: velle sese de re publica et summis utriusque rebus cum eo agere. (2) ei legationi Ariovistus respondit: si quid ipsi a Caesare opus esset, sese ad eum venturum fuisse; si quid ille se velit, illum ad se venire oportere. (3) praeterea se neque sine exercitu in eas partes Galliae venire audere quas Caesar possideret, neque exercitum sine magno commeatu atque molimento in unum Iocum contra here

33.3-35.4

43

posse. (4) sibi autem mirum videri, quid in sua Gallia, quam bello vicisset, aut Caesari aut omnino populo Romano negotii esset. 35 (1) His responsis ad Caesarem rela tis iterum ad eum Caesar legatos cum his mandatis mittit: (2) quoniam tanto suo populique Romani beneficio adfectus, cum in consulatu suo rex atque amicus ab senatu appellatus esset, hane sibi populoque Romano gratiam referret, ut in conloquium venire invitatus gravaretur neque de communi re dicendum sibi et cognoscendum putaret, haec esse, quae ab eo postularet: (3) primum, ne quam multitudinem hominum amplius trans Rhenum in Galliam traduceret; deinde obsides, quos haberet ab Haeduis, redderet Sequanisque permitteret, ut quos illi haberent, voluntate eius reddere illis liceret; neve Haeduos ini·uria lacesseret neve his sociisque eorum bellum inferret. (4) si id ita fecisset, sibi populoque Romano perpetuam gratiam atque amicitiam cum eo futuram; si non impetraret, sese, quoniam M. Messala M. Pisone consulibus senatus censuisset, uti, quicumque Galliam provinciam obtineret, quod commodo rei publieae faeere posset, Haeduos eeterosque amieos populi Romani defenderet, se Haeduorum iniurias non negleeturum.

33.4 cum ... occupavissent cum temporale

35.2 beneticio at1·ectus ablativus causae cum parti ci pio coniuncto (koncesivno značenje) - cum in consuiatu cum coincidens (time što ... ) invitatus koncesivno značenje

34.1 conioquio dativus finalis - de re publica o državnim poslovima - de summis utrillsqlle rebus O stvarima vrlo važnim za obojicu

35.3 permitteret ut ... voluntate eius ... illis liceret retorička figura pleonazam, usp. 23.1 - eius Ariovist - ipsi Sequani - illis Haeduis

34.2 sese ... venturum esse nestvarna posljedica (apodosis irrea\is) izražena infinitivom koji ide uz verbum dicendi (sese ad eum venturum esse = bio bi došao k njemu); rije č je o infinitivu perfekta perifrastičn e konjugacije

35.4 sibi ... gratia m atque amicitiam cum eo futurum (esse) ela će s njim živjeti u miru i prijateljstvu - quod = quantum 'koliko' - C()mlllflilfi ablativus modi - Haeduorum iniurias genitivus obiectivlls - 1Il'lIlm '. turum neg legere: ovdje u značenju 'ostaviti nekažnjeno'

44

36.1-38.6

BELLUM GALLI CUM

36 (J) Ad haec Ariovistus respondit: ius esse belli ut qUI viciss~nt, iis quos vicissent, quemadmodum vel1ent, 'impe~arent; Item populum Romanum victis non ad alterius prae~cnptum, sed ad suum arbitrium imperare consuesse. (2) si ~pse populo Romano non praescriberet quemadmodum suo IUre uteretur, non oportere se a populo Romano in suo iure impediri. (3~ Haeduos. sibi, quoniam bel1i fortunam temptas~ent et armIS congresSI ac superati essen t, stipendiarios esse tact~s. (~) ~~lgnam Caesarem iniuriam facere, qui suo adventu vectJgaha sibI deteriora faceret. (5) Haeduis se obsides red?iturum non esse neque his neque eorum soci is iniuria bellum mlaturu~, si in eo manerent quod convenisset, stipendiumque quotanms penderent. si id non fecissent, longe his fraternum nom~n populi Romani afuturum. (6) quod sibi Caesar denuntIare.t se Haeduorum iniurias non neglecturum, neminem secum SIne sua pernicie contendisse. (7) cum vellet congrederetur: intellecturum quid invicti Germani, exercita~issimi in armis, qui inter annos XIV tectum non subissent, virtute possent. 37 (J) Haec eodem tempore Caesari mandata referebantur et legati ab Haeduis et a Treveris veniebant: (2) Haedui 36.1 ad haec na to 36.4 deteriora faceret deteriora facere ovdje u značenju 'suziti, smanjiti' 36.5 iniuria ablativu8 modi (bez razloga ) 36.7 cum vellet cum temporale - congrederetur imperativ uneupravnu govoru (neka napadne) - intellecturum = eum inteilecturum esse _ exercitatissimi elativ, usp. 2.3 - inter tijekom - tectum non subire biti bez krova nad glavom 37.2 questum supin I (supin -lim) - pacem Ariovisti mir oci Anovista

45

questum, quod Harudes qui nuper in Galliam transportati essent, fines eorum popularentur; sese ne obsidibus quidem datis pacem Ariovisti redimere potuisse; (3) Treveri autem, pagos centum Sueborum ad rip as Rheni consedisse qui Rhenum transire conarentur; his praeesse Nasuam et Cimberium fratres. (4) quibus rebus Caesar vehementer commotus maturandum sibi existimavit, ne si nova manus Sueborum cum veteribus copiis Ariovisti sese coniunxisset, minus facile resisti posset. (5) itaque re frumentaria, quam celerrime potuit, comparata magnis itineribus ad Ariovistum contendit. 38 (1) Cum tridui viam processisset, nuntiatum est ei Ariovistum cum suis omnibus copiis ad occupandum Vesontionem, quod est oppidum maximum Sequanorum, contendere triduique viam a suis finibus processisse. (2) id ne accideret, magnopere sibi praecavendum Caesar existimabat. (3) namque omnium rerum, quae ad bellum usui eran t, summa erat in eo oppido facultas, (4) idque natura loci sic muniebatur, ut magnam ad ducendum bellum daret facultatem, propterea quod flumen Dubis ut circino circumductum paene totum oppidum cingit; (5) reliquum spatium, quod est non amplius pedum <mille> sescentorum, qua flumen intermittit, mons continet magna altitudine, ita ut radices eius montis ex utraque parte ripae fluminis contingant. (6) hunc murus circumdatus 37.3 Treveri autem = Treveri autem dixerunt - ad ripas Rheni množina se rabi da bi se dočarala duljina, iako se misli samo desna obala Rajne 38.1 cum tridui viam processisset nakon trodnevnoga marša 38.2 magnopere bezuvjetno, pod svaku cijenu 38.5 reliquum spatium

među prostor

38.6 hunc = hunc montem: objekt uz efficit, a ktomu jc flrcel1/. (l1'1II II kll Iiv ni objekt; efficere ovdje ide uz dva objekta (činiti ncšllll1 'l~ illl)

46

38.6-40.2

BELLUM GALLI CUM

arcem e~fic~t et .cum ~~pid~ coniungit. (7) huc Caesar magnis ?~cturm~ ~lUrmsque Itmenbus contendit occupatoque oppido IbI praesldlUm conlocat. . 39 (1) Dum paucos dies ad Vesontionem rei frumentanae commeatusque causa moratur, ex percontatione nostroru~ v?cibusque Gallorum ac mercatorum, qui ingenti ma?mt.udm~ corporum Germanos, incredibili virtute atque exercltat~one m armis esse praedicabant (saepe numero sese c~m hIS congressos ne vultum quidem atque aciem oculorum dlcebant ferre potuisse ), tantus subito timor omnem exercitum occupavit, ut n?n ~ediocriter omnium mentes animosque pertur~a~et. (2) hI~ pnmum ortus est a tribunis militum, praefectis rehqUIsque, qUI ex urbe amicitiae causa Caesarem secuti non magnu~ in re militari usum habebant. (3) quorum alius alia c~usa mlata, quam sibi ad proficiscendum necessariam esse dIceret, petebat ut eius voluntate discedere liceret· nonnulli pJ.ldore adducti, ut timoris suspicionem vitarent, re~anebant.

47

(4) hi neque vultum fingere neque interdum lacrimas tenere poterant; abdi ti in tabernaculis aut suum fatum querebantur aut cum familiaribus suis commune periculum miserabantur. vulgo totis castris testamenta obsignabantur. (5) horum vocibus ac timore paulatim etiam ii qui magnum in castris usum habebant, milites centurionesque quique equitatui praeerant, perturbabantur. (6) qui se ex his minus timidos existimari volebant, non se hostem vereri, sed angustias itineris et magnitudinem silvarum, quae inter eos atque Ariovistum intercederent, aut rem frumentariam, ut satis commode supportari posset, timere dicebant. (7) nonnulli etiam Caesari nuntiabant, cum castra moveri ac signa ferri iussisset, non fore dicta audientes milites neque propter timorem signa laturos.

40 (1) Haec cum animadvertisset, convocato consilio omniumque ordin um ad id consilium adhibitis centurionibus vehementer eos incusavit: prirnum quod aut quam in partem aut quo consilio ducerentur, sibi quaerendum aut cogitandum putarent. (2) Ariovistum se consule cupidissime populi Romani amicitiam adpetisse; cur hunc tam temere quisquam ab officio discessurum iudicaret? (3) sibi quidem persuaderi cog-

38.7,magnis nocturnis diurnisque itineribus ubrzanim marševima danju I nocu 39.1 ad Vesontionem u okolici Vezoncijona (grad Sekvanaca, danas B~san'5on) - ex percontatione na temelju izviđanja - voces glasine aClem oculorum njihO~ oštar pogled - non medocriter retorička figura htota, usp. 11.4 - omnlllm mentes animosque i duh i srce svih (vojnika) 39.2 hic = hic timor - prirnum ortus est retorička figura pleonazam usp e , . 23.1 39.3 quoru~ alius alia causa inlata ... petebat jedan je naveo jedan razlog, .drugl .Je naveo drugI razlog .,. pa je tražio - nonnulli pudore adductl ~~latJvus causae cum participio coniuncto - eius vo 1untate Iiceret retoncka figura pleonazam

39.5 vocibus ac timore hendiadyoin usp. 2.5 (glasovima i straholll • glasovima straha = glasnim zapomaganjem) - ill castris u tahorll , nil bojnome polju 39.6 ut satis commode supportari posset cijela je rečenica 011.1 kl HIIIHlilIt

timere 39.7 cum ... iussisset zavisni konjunktiv u vremenskoj n:~ 'nld 40.2 iudicaret konjunktiv u upitnim rečenicama ncupruvfllIlI" W1\1111 il

48

BELLUM GALLI CUM

nitis suis postulatis atque aequitate condicionum perspecta eum neque suam neque populi Romani gratiam repudiaturum. (4) quodsi furore atque amentia impulsus belIum intulisset, quid tandem vererentur? aut cur de sua virtute aut de ipsius diligentia desperarent? (5) factum eius hostis periculum patrum nostrorum memoria, cum Cimbris et Teutonis a C. Mario pulsis non minorem laudem exercitus quam ipse imperator meritus videbatur; factum etiam nuper in Italia servili tumultu, quos tamen aliquid usus ac disciplina, quam a nobis accepissent, sublevarent, (6) ex quo iudicari posset, quantum haberet in se boni constantia, propterea quod, quos aliquamdiu inermes sine causa timuissent, hos postea armatos ac victores superassent. (7) denique hos esse eosdem Germanos, quibuscum s~epe numero Helvetii congressi non solum in suis, sed etiam in illorum finibus plerumque superassent, qui tamen pares

40.3 cognitis suis postulatis atque aequitate condicionum perspecta ablativus absolutus; prevedi pogodben om rečenicom 40.4 furore atque amentia stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 (strašću i bezumljem = bezumnom strašću) - quid ... vererentur konjunktiv u upitnim rečenicama neupravnoga govora - sua ... ipsius sua se odnosi na vojnike a ipsius na Cezara 40.5 factum etiam nuper = factum esse eius hostis periculum etiam nuper; misli ustanak robova pod vodstvom Spartaka (73 - 71. pr. Kr.), u kojemu su najviše SUdjelovali pripadnici germanskih plemena porobljeni kao ratni zarobljenici - factum etiam nuper in Italia servili tumultu, quos tamen ... constructio ad sensum - aliquid ovdje kao adverbijalni akuzatlv (ponešto) - usus ac disciplina misli se na ratničke vještine 40.6 quantum ... boni genitivus partitionis 40.7 quibuscum ... = quos Helvetii (saepe numero cum i"") congressi) su perassen t

40.3-40.12

49

esse nostro exercitui non potuerint. (8) si quos adversum proelium et fuga Gallorum commoveret, hos, si quaererent, reperire posse diuturnitate belIi defatigatis Gallis Ariovistum, cum multos menses castris se ac paludibus tenuisset neque sui potestatem fecisset, desperantes iam de pugna et dispersos subito adortum magis ratione et consilio quam virtute vicisse. (9) cui rationi contra homines barbaros atque imperitos locus fuisset, hac ne ipsum quidem sperare nostros exercitus capi posse. (JO) qui suum timorem in rei frumentariae simulationem angustiasque itineris conferrent, facere arroganter, cum aut de officio imperatoris desperarent aut praescribere auderent. (11) haec sibi esse curae; frumentum Sequanos, Leucos, Lingones subministrare iamque esse in agris frumenta matura; de itinere ipsos brevi tempore iudicaturos. (12) quod non fore dicto audientes neque signa laturi dicantur, nihil se ea re commoveri; scire enim quibuscumque exercitus dicto audi40.8 si quos adversum proelium et fuga Gallorum commoveret bitka kod keltskoga grada Magetobrige, gdje je Ariovist potukao Gale; vjerojatno La Moigte de Broie u Burgundiji; usp. 31.12 - hos ... reperire posse glavna rečenica! - sui genitivus obiectivus - potestatem fecisset potestatem facere = suprotstaviti se u boju - ratione et consilio stilska figura hendiadyoin , usp" 2.5 (promišljanjem i odlukom = promišljenom odlukom) 40.9 cui rationi ... hac prevedi: hac ratione, cui - ipsum Ariovist 40.10 rei frumentariae genitivus obiectivus - rei frumentariae simulationem navodni nedostatak hrane (neki rukopisi imaju subvectionem umjesto simulationem) - otlicio dužnost ili osjećaj du žnosti - praescribere propisivati 40.12 quod ... dicantur činjenični quod - nihil ovdje adverbijalni akuzativ (ni na kakav način, uopće ne) - scire ... , quibuscumque = se scire ... iis, quibuscumque - aliquo facinore comperto ablativus absolutus (nakon saznanja o zlodjelu)

50

BELLUM GALLI CUM

ens non fuerit, aut male re gesta fortunam defuisse aut aliquo faci nore comperto avaritiam esse convictam. (13) suam innocentiam perpetua vita, felicitatem Helvetiorum bello esse perspectam. (14) itaque se, quod in longiorem diem conlaturus fuisset, repraesentaturum et proxima nocte de quarta vigilia castra moturum, ut quam prirnum intellegere posset, utrum apud eos pudor atque officium an timor plus valeret. (J5) quodsi praeterea nemo sequatur, tamen se cum sola decima legione iturum, de qua non dubitaret, sibique eam praetoriam cohortem futuram. huic Caesar legioni indulserat praecipue et propter virtutem confidebat maxime. 41 (1) Hac oratione habita mirum in modum conversae sunt omni um mentes summaque alacritas et cupiditas bell i gerendi iniecta est, (2) princepsque decima legio per tribunos militum ei gratias egit, quod de se optimum iudicium fecissel, seque esse ad bellum gerendum paratissimam confirmavit. (3) deinde reliquae legiones cum tribunis militum et primorum ordinum centurionibus egerunt, uti per eos Caesari satis facerent; se neque umquam dubitasse neque timu isse neque de summa bell i suum iudicium, sed imperatoris esse existimavisse.

51

40.13-42.5

(4) eorum satisfactione accepta et itinere exquisito per Diviciacum, quod e Gall is ei maximam fidem habebat, ut milium amplius quinquaginta circuitu locis apertis exercitum duceret, de quarta vigilia, ut dixerat, profectus est. (5) septirno die, cum iter non intermitteret, ab exploratoribus certior factus ~stAriovisti copias anostris milia passuum quattuor et viginti abesse. 42 (l) Cognito Caesaris adventu Ariovistus legatos ad eum mittit: quod antea de conloquio postulasset, id per se fieri licere, quoniam propius accessisset seque id sine pericu lo facere posse existimaret. (2) non respuit condicionem Caesar, iamque eum ad sanitatem reverti arbitrabatur, cum id quod antea petenti denegasset, ultro polIiceretur, (3) magnamque in spem veniebat pro suis tan tis populique Romani in eum beneficiis cognitis suis postulatis fore, uti pertinacia desisteret. dies conloquio dictus est ex eo die quintus. (4) interim cum legati saepe ultro citroque inter eos mitterentur, Ariovistus postulavit ne quem peditem ad conloquium Caesar adduceret: vereri se ne per insidias ab eo circumveniretur; uterque cum equitatu veniret; alia ratione sese non esse venturum. (5) Cae-

40.13 perpetua vita cijeli život 40.14 quod in longiorem diem conlaturllS fuisset coniugatio periphrastica (što je htio prebaciti na neki drugi clan)

41.4 circnitu ablativus instrumenti; prevedi koticesivno

41.1 omnium mentes opći duh, ugmlaj , raspoloženje svih

42.1 mittit dopuni verbum dicencli - postulasset = postulavisset - per se radi njega - accessisset Cezar

41.2 princeps predikativno (kao prva, kao vocleća) - fecisset coniunctivus obliquus (kada se ne izražava stvarna činjenica nego samo subjektivno mnijenje, konjunktiv može stajati u svim relativnim rečenicama)' - paratissimam elativ, usp. 2.3

42.3 cognitis snis postulatis prevedi pogodbenom predikativno

41.3 imperatoris esse = imperatoris esse iudicium

rečenicom

- dies

42.4 nitro citroque ovamo-onamo - veniret imperativ u ncupravllu govoru - alia ratione inače

52

42.6-44.2

BELLlJM GALLIClJM

sar, quod neque conloquium interposita causa tolli volebat neque salutem suam Gallorum equitatui committere audebat, commodissimum esse statuit omnibus equis Gallis equitibus detractis eo legionarios milites 1egionis decimae, cui quam maxime confidebat, imponere, ut praesidium quam amicissimum, si quid opus facto esset, haberet. (6) quod cum fieret, non inridicule quidam ex militibus decimae legionis dixit plus quam pollicitus esset Caesarem ei facere: pollicitum se in cohortis praetoriae loco decimam legionem habiturum ad equum rescribere. 43 (1) Planities erat magna et in ea tumulus terrenus satis grandis. hic locus aequum fere spatium acastris utriusque, Ariovisti et Caesaris, aberat. (2) eo, ut erat dictum, ad conloquium venerunt. legionem Caesar, quam equis devexerat, passibus ducentis ab eo tumula constituit; item equites Ariovisti pari intervallo constiterunt. (3) Ariovistus, ex equis ut conloquerentur et praeter se denos ad conloquium adducerent, postulavit. (4) ubi eo ventum est, Caesar initio orationis sua senatusque in eum beneficia commernoravit, quod rex appellatus esset a senatu, quod amicus, quod munera amplissime missa; quam rem et paucis contigisse et pro magnis hominum

53

officiis consuesse tribui docebat; (5) illum, cum neque aditum neque causam postulandi iustam haberet, beneficio ac liberalitate sua ac senatus ea praemia consecutum. (6) docebat etiam quam veteres quamque iustae causae necessitudinis ipsis cum Haeduis intercederent, (7) quae senatus consuIta quotiens quamque honorifica in eos facta essent, ut omni tempore totius Galliae principatum Headui tenuissent, prius etiam quam nostram amicitiam adpetissent. (8) populi Romani hane esse consuetudinem, ut socios atque amicos non modo sui nihil deperdere, sed gratia, dignitate, honore auctiores velit esse; quod vero ad amicitiam populi Romani attulissent, id iis eripi quis pati posset? (9) postulavit deinde eadem, quae legatis in mandatis dederat: ne aut Haeduis aut eorum sociis bellu m inferret, obsides redderet, si nullam partem Germanorum domum remittere posset, at ne quos amplius Rhenum transire pateretur. . 44 (1) Ariovistus ad postulata Caesaris pauca respondit, de suis virtutibus multa praedicavit: (2) transisse Rhenum sese non sua sponte, sed rogatum et accersitum a Gallis; non sine magna spe magnisque praemiis domum propinquosque reliquisse; sedes habere in Gallia ab ipsis concessas, obsides 43.5 iIIum Ariovist - cum ... haberet cum concessivum

42.5 omnibus equis Gallis equitibus detractis ablativus absolutus; Gallis equitibus je dativ - eo onamo - si quid opus facto esset u Slučaju potrebe; facto je ablativus limitation is 42.6 non inridicule retorička figura litota, usp. 11.4 - polIicitum participium coniunctum; prevedi koncesivno (dopusnom rečenicom) - ad equum rescribere unaprijediti u vitezove 43.3 ex equis na konju - deni po deset 43.4 quod amicus = quod amicus appellatus est

43.6 ipsis Romanis 43.7 in eos za njih, njima - ut oo' tenuissent indirektna upitna rečenica 43.8 sui nihil genitivus partitivus (ništa od njihova posjeda) 43.9 in mandatis dare naložiti, ovlastiti - at ipak barem 44.1 multa praedicare dići puno buke 44.2 non sine retorička figura litota, usp. 11.4 - magna spes et magna praemia stilska figura hendiadyoin, usp. 2.5 - habere = se habere

54

BELLUM GALLI CUM

ipsorum voluntate datos; stipendium capere iure belli, quod victores victis imponere consuerint. (3) non sese Gallis, sed Gallos sibi bellum intulisse; omnes Galliae civitates ad se oppugnandum venisse ac contra se castra habuisse; eas omnes copias uno a se proelio pulsas ac superatas esse. (4) si iterum experiri vel int, se iterum paratum esse decertare; si pace uti velint, iniquum esse de stipendio recusare, quod sua voluntate ad id tempus pependerint. (5) amicitiam populi Romani sibi ornamento et praesidio, non detrimento esse oportere, idque se hac spe petisse. si per populum Romanum stipendium remittatur et dediticii subtrahantur, non minus se libenter recusaturum populi Romani amicitiam quam adpetierit. (6) quod multitudinem Germanorum in Galliam traducat, id se sui muniendi, non Galliae inpugnandae causa facere. eius rei testimonium esse quod nisi rogatus non venerit et quod bellum non intulerit, sed defenderit. (7) se prius in Galliam venisse quam populum Romanum; numquam ante hoc tempus exercitum populi Romani Galliae provinciae finibus egressum. quid sibi vellet? (8) cur in suas possessiones veniret? provindam suam hanc esse Galliam, sicut iliam nostram. ut ipsi concedi non oporteret, si in nostros fines impetum faceret, sic item nos esse iniquos, quod in suo iure se interpellaremus. (9) quod a se Haeduos amicos appellatos diceret, non se tam barbarum neque tam imperitum esse rerum ut non sciret neque bello Allobrogum proximo Haeduos Romanis auxilium tulisse, neque ipsos in his contentionibus, quas Haedui secum

44.3-45.3

ss

et cum Sequanis habuissent, auxilio populi Romani usos esse. (10) debere se suspicari simuiata Caesarem amicitia, quod exercitum in Gallia habeat, sui opprimendi causa habere. (11) qui nisi decedat atque exercitum deducat ex his regionibus, sese illum non pro amico, sed pro hoste habiturum. (12) quodsi eum interfecerit, multis se nobilibus principibusque populi Romani gratum esse facturum (id se ab ipsis per eorum nuntios compertum habere), quorum omnium gratiam atque amicitiam eius morte redimere posset. (13) quodsi decessisset et liberam possessionem Galliae sibi tradidisset, magno se illum praemio remuneraturum et quaecumque bella geri vellet sine ulIo eius labore et periculo confecturum. 45 (1) Multa a Caesare in eam sententiam dicta sunt quare negotio desistere non posset; neque suam neque populi Romani consuetudinem pati uti optime meritos socios desereret, neque se iudicare Galliam potius esse Ariovisti quam populi Romani. (2) bello superatos esse Arvernos et Rutenos a Q. Fabio Maximo, quibus populus Romanus ignovisset neque in provinciam redegisset neque stipendium imposuisset. (3) quodsi antiquissimum quodque tempus spectari oporteret, populi Romani iustissimum esse in Gallia imperium; si iudicium senatus observari oporteret, liberam debere esse Galliam, quam bello victam suis 1egibus uti voluisset. 44.10 s imuIata amicitia pod izgovorom prijateljstva 44.13 geri vellet Cezar - eius labore Cezar

44.3 castra habere biti na bojišnici - pulsas ac superatas stilska figura hendiadyoin

45.1 in eam selltelltiam prema tome mnijenju, u tome smislu

44.4 sua voluntate sua = Gallorum

45.2 a Q. Fabio Maximo 121. pr. Kr.

44.8 hane ... Galliam, ... iliam Galija koju je zaposjeo Ariovist i Galija kojom vladaju Rimljani - suo iure se odnosi se na Ariovista

45.3 suis legibus uti biti neovisan - voluisset senat

...

56

BELLUM GALLI CUM

46 (1) Dum haec in conloquio geruntur, Caesari nunti atu m est equites Ariovisti propius tumulum accedere et ad nostros adequitare, lapides telaque in nostros conicere. (2) Caesar loquendi finem fecit seque ad suos recepit suisque imperavit ne quod omnino telum in hostes reicerent. (3) nam etsi sine ulio pericu lo legionis delectae cum equitatu proelium fore videbat, tamen committendum non putabat, ut pulsis hostibus dici posset eos ab se per fidem in conloquio circumventos. (4) posteaquam in vulgus militum elatum est, qua arrogantia in conloquio Ariovistus usus omni Gallia Romanis interdixisset impetumque in nostros eius equites fecissent eaque res conloquium diremisset, muito maior alacritas studiumque pugnandi maius exercitui iniectum est. 47 (1) Biduo post Ariovistus ad Caesarem legatos mittit: velle se de iis rebus, quae inter eos agi coeptae neque perfectae essen t, agere cum eo; uti aut iterum conloquio diem constitueret aut, si id minus vellet, ex suis legatis aliquem ad se mitteret. (2) conloquendi Caesari causa visa non est, et eo magis, quod pridie eius diei Germani retineri non potuerant quin in nostros tela conicerent. (3) legatum ex suis ses e magno cum pericu lo ad eum miss uru m et hominibus feris obiecturum existimabat. (4) commodissimum visum est C. Valerium Proeillum, C. Valeri Caburi filium, summa virtute et humanitate adulescentem, cuius pater a C. Valerio Placco civitate donatus erat, et propter fidem et propter linguae Gallicae scientiam, qua multa iam Ariovistus longinqua consuetudine utebatur, et quod in eo peccandi Germanis causa non esset, ad eum mittere et una M. Metium, qui hospitio Ariovisti utebatur. (5) his mandavit ut quae diceret Ariovistus cognoscerent et 47.2 pridie eius diei retorička figura pleonazam, usp. 23.1 (dan prije toga dana = prošloga dana = jučer) - multa puno, često - qua = qua lingua

46.1-48.6

57

ad se referrent. (6) quos cum apud se in castris Ariovistus conspexisset, exercitu suo praesente conclamavit: quid ad se venirent? an speculandi causa? conantes dicere prohibuit ct in catenas coniecit. 48 (J) Eodem die castra promovit et milibus passuum sex a Caesaris castris sub monte consedit. (2) postridie eius diei praeter castra Caesaris suas copias traduxit et milibus passuum duobus ultra eum castra fecit eo consilio uti frumento commeatuque, qui ex Sequanis et Haeduis supportaretur, Caesarem intercluderet. (3) ex eo die dies continuos quinque Caesar pro castris suas copias produxit et aciem instruetam habuit, ut, si vellet Ariovistus proelio contendere, ei potestas non deesset. (4) Ariovistus his omnibus diebus exercitum castris continuit, equestri proelio cotidie contendit. (5) genus hoc erat pugnae quo se Germani exercuerant: equitum milia eran t sex, totidem numero pedites velocissimi ac fortissimi, quos ex omni copia singuli singulos suae salutis causa delegerant; (6) cum his in proeliis versabantur, ad hos se equitcs recipiebant; hi, si quid erat durius, concurrebant; si qui gra48.3 dies continuos quinqlle uzastopno pet dana - aciem instrnetIlJJI habuit predikativna uporaba participa perfekta pasiva kojom se naglašuje postojanost posljedice koja proistječe iz radnje izražene glagolom; tu.l ' uporaba bila osnovno polazište za tvorbu perfekta u romanskim jezici mil: nous avans oblige (imao je vojsku postavljenu za boj = postavio jc vo,iMk1\ za boj). 48.4 Ariovistus his omnibus diebus exercitllm castris continIlit, CIIIIII". tri proelio cotidie contendit adverzativni asindeton, usp. 18.1 (Arh )vl~ 1 ~ It sve ono vrijeme ostade s pješaštvom u taboru , samo se svaklllln~vllll nastavljao konjički boj)

48.5 numero ablativus mensurae 48.6 si qui = si quis

58

BELLuM GALLI CUM

viore vulnere accepto equo deciderat, circumsistebant; (7) si quo erat longius prodeundum aut celerius recipiendum, tanta erat horum exercitatione celeritas, ut iubis equorum sublevati cursum adaequarent. 49 (1)

Ubi eum castris se tenere Caesar intellexit, ne diutius commeatu prohiberetur, ultra eum locum quo in loco Germani consederant, circiter passus sescentos ab his, castris idoneum locum delegit acieque triplici instrueta ad eum Iocu m venit. (2) primam et secundam aciem in armis esse, tertiam castra munire iussit. (3) hic locus ab hoste circiter passus sescentos, uti dictum est, aberat. eo circiter hominum numero sedecim milia expedita cum omni equitatu Ariovistus misit, quae copiae nostros terrerent et munition e prohiberent. (4) nihil o setius Caesar, ut ante constituerat, duas acies hostem propuisare, tertiam opus perficere iussit. (5) munitis castris duas ibi legiones reliquit et partem auxiliorum, quattuor reliquas legiones in castra maiora reduxit. 50 (1) Proximo die instituto suo Caesar ex castris utrisque copias suas eduxit paulumque a maioribus castris progressus aciem instruxit hostibusque pugnandi potestatem fecit. (2) ubi ne tum quidem eos prodire intellexit, circiter meridiem exercitum in castra reduxit. tum demum Ariovistus partem suarum

48.7 equorum cursum adaequare držati korak s konjima 49.3 expedita spremni za borbu - quae copiae čete, koje 49.4 nihil o seti us ništa manje (nihilo: ablativus mensurae) 50.1 ex castris utrisque iz jednoga i drugoga tabora

48.7-51.3

59

copiarum, quae castra minora oppugnaret, misit. (3) acriter utrimque usque ad vesperum pugnatum est. solis occasu suas copias Ariovistus multis et inlatis et acceptis vulneribus in castra reduxit. (4) cum ex captivis quaereret Caesar, quamobrem Ariovistus proelio non decertaret, hane reperiebat causam, quod apud Germanos ea consuetudo esset, ut matres familiae eorum sortibus vaticinationibusque declararent, ut[um proelium committi ex usu esset necne; (5) eas ita dicere: non esse fas Germanos superare, si ante novam lunam proelio contendissent. 51 (1) Postridie eius diei Caesar praesidio utrisque castris, quod satis esse visum est, reliquit, alarios omnes in conspectu hostium pro castris minoribus constituit, quod minus multitudine militum legionariorum pro hostium numero valebat, ut ad speciem alariis uteretur; ipse triplici instrueta acie usque ad castra hosti um accessit. (2) tum demum necessario Germani suas copias castris eduxerunt generatimque constituerunt paribus intervallis (Harudes, Marcomanos, Tribocos, Vangiones, Nemetes, Sedusios, Suebos), omnemque aciem suam raedis et carris circumdederunt, ne qua spes in fuga relinqueretur. (3) eo mulieres imposuerunt, quae ad proelium 50.3 multis et illatis et acceptis vulneribus nakon brojnih gubitaka na obje strane 50.4 sortibus et vaticionibus znamenja urezana u drvo te šumovi valova i drveća tumačeni su kao izjave božanske VOlje (usp. Tacit, Germania 9-10) 51.1 postridie eins diei retorička figura pleonazam, usp. 23.1 (dan nakon toga dana, dakle sljedećega dana odnosno sutra) - praesidio dativus finalis - minus muItitudine militum legionariorum ... valebat Cezar je tada imao premalo legionara na raspolaganju (oko šest legija) - pro hostium numero u odnosu na broj neprijatelja - ut ... uteretur prevedi posljedično

- ~ ~-

-- -- -

-

- -- -- - -- --

- - -- -

60

BELLUM GALLI CUM

proficiscentes passis manibus t1entes implorabant, ne se servitutem Romanis traderent.

52.1-54.3 10

52 (1) Caesar singulis legionibus singulos legatos et quaestorem praefecit, uti eos testes suae quisque virtutis haberet; (2) ipse a dextro comu, quod eam partem minime firmam hostium esse animadverterat, proelium commis it. (3) · ita nostri acriter in hostes signo dato impetum fecerunt, itaque hostes repente celeriterque procurrerunt, ut spati um pila in hostes coniciendi non daretur. (4) relictis pilis comminus gladiis pugnatum est. at Germani celeriter ex consuetudine sua phalange facta impetus gladiorum exceperunt. (5) reperti sunt complures nostri, qui in phalangc!t1 insilirent et scuta manibus revellerent et desuper vulnerarent. (6) cum hostium acies a sinistro comu pulsa atque in fugam coniecta esset, a dextro comu vehementer multitudine suorum nostram aciem premebant. (7) id cum animadvertisset P. Crassus adulescens qui equitatui praeerat, quod expeditior erat quam ii, qui inter aciem versabantur, tertiam aciem laborantibus nostris subsidio misit. 53 (1) Ita proelium restitutum est, atque omnes hostes terga verterunt neque prius fugere destiterunt, quam ad t1umen Rhenum milia passuum ex eo loco circiter quinque pervenerunt. (2) ibi perpauci aut viribus confisi tranare contenderunt aut lintribus inven tis sibi salutem reppererunt. (3) 52.1 singulis legioni bus singnlos legatos et quaestorem za svaku pojedinu legiju legata, a za jednu legiju kvestora 52.6 cum cum adversativum

hi

in his fuit Ariovistus qui naviculam deligatam ad ripam nactus ea profugit; reliquos omnes equitatu consecuti nostri intt.:rfecerunt. (4) duae fuerunt Ariovisti uxores, una Sueba na tione, quam domo secum duxerat, altera Norica regis Voccionis soror, quam in Gallia duxerat a fratre missam: utraque in ea fuga periit; duae filiae: harum altera occisa, altera capta est. (5) C. Valerius Procillus, cum a custodibus in fuga trinis catenis vinctus traheretur, in ipsum Caesarem hostes equitatu persequentem incidit. (6) quae quidem res Caesari non minorem quam ipsa victoria voluptatem attulit, quod hominem honestissimum provinciae Galliae, su um familiarem et hospitem, ereptum ex manibus hosti um sibi restitutum videbat neque eius calamitate de tanta voluptate et gratulatione quicquam fortuna deminuerat. (7) is se praesente de se ter sortibus consultum dicebat, utrum igni statim necaretur an in aliud tempus reservaretur; sortium beneficio se esse incolumem. (8) item M. Metius repertus et ad eum reductus est.

54 (1) Hoc proelio trans Rhenum nuntiato Suebi, qui ad ripas Rheni venerant, domum reverti coeperunt. quos ubi, qui proximi Rhenum incolunt, perterritos senserunt, insecuti magnum ex his numerum occiderunt. (2) Caesar una aestatt.: duobus maximis bellis confectis maturius paulo quam tempus anni postulabat, in hibema in Sequanos exercitum deduxit. (3) hibemis Labienum praeposuit, ipse in citeriorem Galliam ad conventus agendos profectus est.

53.1 proelium restitutum est bitka je spašena

53.4 duae uxores vjerojatno iznimka; Tacit inače naglašuje monogamiju (jednobračnost) u Germana (Germania 19: sic unum accipiunt marilun I quo modo unum corpus unamque vitam) - natione ablativus limilal iunis - Norica iz Norika (današnja Austrija bez zapadnoga dijela)

53.2 sibi salutem reppererunt našli su spas za sebe

53.7 beneficio naklonošću

52.7 inter aciem versari biti usred boja

Rječnik

dijeliti, razdvajati 1 divido, 3. divisi, divisum naseljavati, stanovati incolo, 3. incolui, incultum zvati, nazivati appello, l. uredba, običaj institutum, i, n. razlikovati se differo, differre, distuli, dilatum stoga, zato propterea obrađivanje, njega, obrazovanost cu\tus, us, m. čovječnost, blagost, obrazovanost humanitas, atis, f. ponajmanje minime trgovac, kupac mercator, oris, m. ulaziti, dolaziti commeo, 1. (ad) omekoputiti, razmaziti effemino, 1. dopirati, protezati se pertineo, 2. -tinni, - (ad) unositi, uvoziti importo, 1. neprestano, stalno continenter voditi, obavljati gero, 3. gessi, gestum ratovati bellum gerere zašto, zato qua de causa ići ispred, preteći praecedo, 3. -cessi, -cessum fere skoro cotidianus, a, um (svako )dnevno contendo, 3. -tendi, -tentum nategnuti, odapeti; naprezati se, truditi se; žuriti se prohibeo, 2. -hibui, -hibitum odvraćati, priječiti finis, is, m. konac, granica, međa; u množini: kraj, područje obtineo, 2. -tinui, -tentum držati, zauzimati, obavljati, očuvati initi um, i, n. početak capi o, 3. cepi, captum uzeti, hvatati, shvatiti initium capere (a) početi od

BELLUM GALLIClJM

contineo, 2. -tinui, -tentum attingo, 3. -tingo, -tigi, -tactum vergo, 3. versi, septentriones, um, m. ori or, 4. ortus sum (a) inferior, ius sol oriens, solis orientis, m. occasus, us, m. occasus solis 2

longe dives, divitis ditissimus = divitissimus

RJEČNIK 2-3

držati, sadržavati dodirnuti, doticati ležati, pružati se sjever izlaziti, dizati se, izvirati, počinjati doljnji istok zalazak zapad

pro (ab\.) angustus, a, um arbitror, 1. longitudo, dinis, f. passus, us, m. latitudo, dinis, f. pateo, 2. patet, patuit adduco, 3. -duxi, -ductum auctoritas, atis, f.

daleko, nadaleko bogat

regnum, i, ll. kraljevstvo, kraljevsko dostojanstvo cupiditas, atis, f. želja, požuda, strast induco, 3. -duxi, -ductum uvesti, dovesti, navesti urota, zavjera coniuratio, onis, f. plemstvo, plemenitost nobilitas, atis, f. civitas, atis, f. država, zajednica, građansko pravo per~uadeo, 2. -suasi , -suasum nagovoriti, uvjeriti copla, ae, f. zaliha, množina exire, exeo, exii, exitum perfacilis, e vrlo lagan praesto, 1. praestiti (praestatururs) sprijeda stajati, isticati se, potior, 4. potitus sum (dat.) hoc = eo undique natura, ae, f. contineo, 2. -tinui, -tentum ager, agri, m. lacus, us, m. vagari, 1. infero, inferre, intuli, illa tum belIum inferre (dat.)

bello, 1. afficio (= adficio), 3. -feci, -fectum

izvršavati osvojiti, dokopati se time, još odasvud, sa svih strana priroda, narav držati, sadržavati njiva, polje, zemlja Jezero lutati, skitati se unositi, nanijeti zaratiti se

3

adduco, 3. -duxi, -ductum auctoritas, atis, f. permoveo, 2. -movi, -motum constituo, 3. -tui, -tutum proficiscor, 3. -fectus sum comparo, 1. iumentum, i, n. carrus, I, m. quam (sa superlativom) coemo, 3. -emi, -emptum sementis, tis, f. suppeto, 3. -petivi, -petitum proximus, a, um confirmo, 1. conficio, 3. -feci, -fectum biennium, i, n. satis duco, 3. duxi, ductum profectio, onis, f. deligo, 3. -legi, -lectum legatio, onis, f.

ratovati, boriti se djelovati, učiniti, postupati, oslabiti za, prema, pred uzak, tijesan, os kudan vjerovati, mnijeti dužina, duljina korak, koračanje širina biti otvoren, očevidan dovesti, skupiti, primaknuti ugled, utjecaj

dovesti, skupiti, navesti, dati se uvjeriti utjecaj , ugled pokrenuti, potaknuti sastavljati, postaviti, zaustaviti, utemeljiti poći, otputovati pripraviti, namaći, usporediti zaprega, stoka (teretna) kola što (s komparativom) pokupovati sjetva, usjev dostajati, biti u izobilju sljedeći, najbliži utvrditi, jačati tvoriti, učiniti, svršiti, uzrokovati dvogodište, dvije godine dovoljno, prilično voditi, zapovijedati, smatrati polazak, odlazak izabrati, ubrati poslanstvo

66

BELLUM GALLI CUM

suscipio, 3. -cepi, -ceptum

poduzeti, preuzeti, prihvatiti, započeti obtineo, 2. -tinui, -tentum držati, održati, zauzimati, očuvati occupo, 1. zauzeti, zabavljati se ante sprijeda, ispred, prije item isto tako, također principatus, us, m. prvenstvo, prvo mjesto, vlast, vladavina plebs, plebis, f. puk, narod acceptus, a, um ugodan, obljubljen conor, 1. pokušati, odlučiti se matrimonium, i, n. ženidba, brak probo, 1. dokazati, odobravati, kušati, ispitivati conatum, i, n. (= conatus, us, m.) pokušaj, pokus, nakana, pothvat dubius, a, um dvojben, nepouzdan dubi um non est, quin ... nesumnjivo plurimum posse biti najmoćniji copia, ae, f. zaliha, obilje, sredstva, pl. čete concilio, 1. sastaviti, izmiriti fides, ei, f. vjera, vjernost ius iurandum, iuris iurandi, n. zakletva, prisega potens, enti s moćan, silan firmus, a, um jak, čvrst, postojan potior, 4. potitus sum osvojiti, dokopati se spero, 1. očekivati, nadati se 4

indicium, i, n. enuntio, 1. mos, moris, m. vinculum, i, n.

dokaz, znak, prijava, prokazivanje razglasiti, prokazati, izdati običaj, pravilo, zakon konopac, spona, uže, pl. okovi, tamnica causam dice re odgovarati pred sudom cogo (co-ago), 3. coegi, coactum sakupiti, prisiliti damno, 1. osuditi, kazniti poena, ae, f. kazna, zadovoljština opor tet, 2. oportuit treba, pristoji se

RJEČNIK 4- 5

ignis, is, m. cremo, 1. dies, ei, mJf. causa e dictio, onis, f. iudicium, i, n. familia, ae, f. ad (acc.) undique cliens, entis, m. obaeratus, a, um eodem eripio, 3. eripui, ereptum se en pere civitas, atis, f.

vatra, oganj spaliti, žrtvovati dan (m.), rok (f.) suđenje, obrana sud, sudnica, presuda obitelj, ukućani oko, po prilici sa svih strana podanik, štićenik zadužen, dužnik onamo, upravo tamo istrgnuti, otkinuti izmaći

država, grad, zajednica, građansko pravo ob (acc.) zbog poticati, podbosti incito, 1. exsequor, 3. -secutus sum pratiti, progoniti, provesti conor, 1. kušati, odlučiti se magistratus, us, m. poglavarstvo, poglavar suspicio, onis, f. prihvatiti, uzeti, poduzeti mortem sibi consciscere, 3. -scivi, -scitwn počiniti samoubojstvo ništa manje, ipak 5 nihilominus (nihilo minus) gdje, kada ubi spreman, pripravan paratus, a, um selo, mjesto vicus, i. m. zapaliti, zaraziti incendo, 3. -cendi, -censum spaliti, upropastiti comburo, 3. -ussi, -ustum domum reditio, onis, f. povratak doma sustollo (sub + tollo), 3. sustuli, sublatum oduzeti, ukloniti, uništiti, dokinuti subeo, -ire, -ii, -itum ići pod što, podvrći se, pretrpjeti, prići mensis, is, m. mjesec (vrijeme) mljeti molo, 3. molui, molitum

68

BELLUM GALLI CUM

molitus, a, um ci bari a, ium, n. qUlsque uti utor, 3. usus sum (ab\.) exuro, 3. -ussi, -ustum una recipio, 3. -cepi, -ceptum ascisco (= adscisco), 3, ascivi, ascitum 6 oml1lno iter, itineris, n. qua (= qua via) impendeo, 2. -, expeditus, a, um nuper paco (pax), 1. vadum, i, n. pertineo, 2. -ui, - (ad) non dum bono animo (in) existimo, 1. patior, 3. passus sum profectio, onis, f. diem dicere Kalendae, arum, f. 7 iter facere maturo, 1. quam (sa superlativom) ulterior (komparativ od ultro) contendo, 3. -tendi, -tentum impero, 1. omnino

ft

RJEČ:NIK 6-8

samljeven hrana svatko stariji oblik za ut rabiti, koristiti spaliti, sažeći zajedno, skupa natrag primiti, dobiti uzeti, prisvojiti

uopće, sasvim, samo put, cesta, putovanje gdje visjeti nad čim, prijetiti neometan, udoban nedavno, netom, nekoć umiriti, podjarmiti plićak, dno protezati se, dopirati još ne dobronamjeran mniti, vjerovati, smatrati, cijeniti trpjeti, podnositi polazak, odlazak odrediti rok prvi dan u mjesecu

putovati požuriti, dozrijevati što (s komparativom) onostran, dalji napeti, truditi se, žuriti, boriti se, prepirati se naređivati, zapovijedati uopće, sasvim, samo

69

otkinuti, raskinuti, zderati, srušiti, razoriti gdje, kada ubi dolazak, došašće, početak adventus, us, m. obavijestiti, doznati certiorem facere poslanik, namjesnik legatus, i, m. poslanstvo legatio, onis, f. prvak, poglavica princeps, cipis, m. ikoji, ikakav, ijedan unus, a, um maleficium, i, n. zločin, zlodjelo moliti, pitati rogo, 1. volja, želja, namjera voluntas, atis, f. dopušta se, slobodno je, licet, 2. licuit, licitum est dolikuje, može se memoria tene re pamtiti, znati occido ( < obcaedo), 3. occidi, occisum ubiti, oboriti, sjeći peno, 3. pepuli, pulsum otjerati, lupati iugum, i, n. jaram, sprega concedo, 3, -cessi, -cessum otići, popustiti, dopustiti puto, 1. mniti, vjerovati facultas, atis, f. sposobnost, možnost tempero, 1. (ab) svesti na mjeru, ublažiti iniuria, ae, f. nepravda, nasilje spati um, i, n. prostor, mjesto, razmak, vrijeme, razdoblje intercedo, 3. -cessi, -cessum stupiti, · doći među što, dogoditi se, proći dum dok, čim, kada delibero, 1. razmišljati, vijećati,

rescindo, 3. -scidi, -scissum

odlučiti, zaključiti

Idus, Iduum, f.

Ide, 13. ili 15. dan u mjesecu

8 influo, 3. influxi, murus, i, m. fossam perduco, 3. -duxi, -ductum opus, operis, n.

ulijevati se, utjecati zid, bedem iskopati jarak djelo, posao, radnja

70

BELLUM GALLI CUM

perficio, 3. -feci, -fectum dovršiti, učiniti praesidium, i, n. zaštita, obrana, posada dispono, 3. -posui, -positum razmjestiti, rasporediti communio, 4. učvrstiti, utvrditi quo (s konjunktivom) = ut eo da time više invitus, a, um nerado, preko volje prohibeo, 2. -hibui, -hibitum odvraćati, priječiti exemplum, i, n. primjer, uzor ostendo, 3. ostendi, ostensum ili ostentum pružiti, pokazati vim facere primijeniti silu iter dare dopustiti prolaz deicio, 3. deieci, deiectum zbaciti, srušiti ratis, is, f. splav, lađa qua (= qua via) gdje, kuda, kako altitudo, dinis, f. visina, dubina nonnunquam ponekada, kadšto interdiu po danu, obdan noctu po noći, obnoć perrumpo, 3. perrupi, perruptum prekinuti munitio, onis, f. utvrda, opkop concursus, us, m. strka, stjecanje, sraz, sukob, borba telum, i, n. oružje (za napad) conatus, us, m. pokušaj, pokus, nakana, pothvat desisto, 3. destiti, odustati, ostaviti 9

relinquo, 3. reli qui, relictum angustiae, arum, f. sua sponte deprecator, oris, m. impetro, l. gratia, ae, f. largitio, onis, f. multum posse amicus, a, um in matrimonium ducere

- - - -- - . - fEFT-- - - ·

t5 --~--

ostaviti, napustiti, zapustiti tjesnac, oskudica svojevoljno, sam po sebi zagovornik, posrednik isposlovati, postići zahvalnost, ljupkost, naklonost darivanje, podmićivanje biti utjecajan prijateljski oženiti

RJEČNIK 8-10

studeo, 2. studui, - (dat.) novis rebus studere quam (sa superlativom) beneficium, i, n. obstringo, 3. obstrinxi, obstrictum suscipio, 3. -cepi, -ceptum patior, 3. passus sum obses, obsidis, m. i 1'. uti perficio, 3. -feci, -fectum maleficium, i, n. 10 mihi in animo est locus, i, m. patens, entis ( < patere) frumentarius, a, um munitio, onis, f. munitionem facere praeficio, 3. -feci, -fectum

71

truditi se, baviti se pripremati prevrat što (s komparativom) dobročinstvo, usluga, korist svezati, obvezati prihvatiti, poduzeti trpjeti, podnositi talac, jamac stariji oblik za ut dovršiti, učiniti zločin, zlodjelo

namjeravati, kaniti mjesto, prostor otvoren, slobodan, nebranjen žitorodan, plodan utvrda utvrditi, obzidati postaviti, učiniti koga nastoj nikom iter magnum brzi marš contendo, 3. -tendi, -tentum nategnuti, naprezati se, žuriti se, prepirati se conscribo, 3. -scripsi, scriptum napisati, skupiti, lllovčiti, popisati circum (ace:) oko, blizu, kod hiemo, l. prezimiti, zimovati hiberna (castra), hibernorum, n. zimovalište qua (= qua via) gdje superior (komparativ) gornJI locus superior, loci superioris, m. UZVlsma citerior (komparativ) ovo stran ulterior (komparativ) onostran pervenio, 4. -veni, -ventum doći, stići, dospjeti inde odatle

72

RJEČ:NIK 11- 13

BELLUM GALLI CUM

11 populari, l. SUulU, i, n. / sua, orum, n. defendo, 3. defendi, defensum (a) rogo, l. mereor, 4. meritus sum (de) paene conspectus, us, m. vasto, l. servitus, utis, f. debeo, 2. debui, debitum necessarius, a, um consaguineus, a, um certiorem facere depopulari, l. vis, vim, vi, f. prohibeo, 2. -hibui, -hibitum item possessio, onis, f. se reci pio, 3. recep i, receptu m solUlll, i, n. reliquus, a, um expecto, l. statuo, 3. statui, statutum dum fortuna, ae, f. consumo, 3. -sumpsi, -sumptUlll 12 incredibilis, e lenitas, atis, f. uter, utra, utrum pars, partis, f. iudico, l. ratis, ratis, f. linter , tris, f. iungo, 3. iunxi, iunctum ubi

opustošiti, plijeniti svoje, svojina, imovina braniti, štititi pitati, zamoliti biti zaslužan skoro, gotovo pogled, motrenje, lice isprazniti, opustošiti ropstvo, robovanje dugovati, trebati, morati nuždan, nužni rod po krvi, brat, rođak obavijestiti, doznati opustošiti, istrijebiti sila, snaga, moć spriječiti, odvraćati

isto tako, također posjed, imovina povući se tlo, ze mlja, dno preostali čekati, očekivati

uspostaviti, utvrditi dok, za vrijeme sudbina, sreća, imovina potrošiti, upotrijebiti, nevjerojatan blagost, nježnost tko, koji (od dva) dio, strana, stranka suditi, osuditi splav, lađa korito, čamac spojiti, vezati gdje, kada

73

izvidnik, istraživač preko rijeke ali s ovu stranu noćna straža, bdjenje još ne spriječen, neprohodan ne sluteći sasjeći, oboriti povjeriti, naložiti, javiti

explorator, oris, m. flumen traducere vero citra (acc.) vigilia, ae, f. nondum impeditus, a, um inopinans, antis concido, 3. -cidi, -cisum mando, l. fugae se mandare abdo, 3. abdi di, abditum pagus, i, m. appello, l. patrum memoria .lUgum, . l, n. slve ... slve insignis, e calarnitas, atis, f. inferro, inferre, intuli, illatum princeps, cipis, m. poena, ae, f. persolvo, 3. -solvi, -solutum poenas persolvere ulciscor, 3. uItus sum (acc.) socer, so ceri, m. idem qui

sakriti, ukloniti župa, kotar, selo zvati, nazivati u vrijeme predaka jaram, sprega ili ... ili odličan, izvrstan, obilježen šteta, gubitak, zlo unijeti, nanijeti prvi, prvak, uglednik, poglavica kazna, zadovoljština, otkupnina platiti platiti kaznu osvetiti, osvetiti se svekar, punac isti kao

13 consequor, 3. -secutus sum pontem in flurnine facere curo, l. repentinus, a, um commoveo, 2. -movi, -motum aegre (superlativ: aegerrime) conficio, 3. -feci, -fectum legatio, onis, f.

slijediti, pratiti praviti most preko rijeke brinuti, obavljati iznenadan, naprasit pokrenuti, uznemiriti teško, jedva dovršiti poslanstvo

prijeći

pobjeći, uteći

74

RJEČNIK 13-14

BELLUM GALLI CUM

ago, 3. egi, actum raditi, tjerati pars, partis, f. dio, strana, stranka, pravac constituo, 3. -tui, -tutum postaviti, naseliti sin = si autem ali ako bello persequor, 3. -secutus sum voditi rat ustrajati persevero, l. reminiscor, 3. sjećati se vetus, veteris star, drevan, negdašnji incommodum, i, n. neprilika, šteta, nepovoljnost pristinus, a, um pređašnji, negdašnji improviso nenadano, iznenada adorior, 4. -ortus sum dići se, navaliti tribuo, 3. tribui, tributum podijeliti, dodijeliti ob eam rem zato, zbog toga despicio, 3. -spexi, -spectum prezirati, ne cijeniti malOres, um, m. preCI disco, 3. didi ci, učiti, učiti se contendo, 3. -tendi, -tentum napregnuti se, nateći, žuriti, prepirati se insidiae, arum, f. zasjeda, lukavstvo nitor, 3. nisus (nixus) sum (abI.) upirati se, truditi se quare zašto; zato committo, 3. -misi, -missum učiniti, sastaviti consisto, 3. -sisti, postaviti se, stati internecio, onis, f. uništenje nomen capere ex nositi ime od prodo, 3. -didi, -ditum predati, izdati memoriam prodere prenositi spomen 14 eo .. :quo

dubi tati o, onis, f. commemoro, l. memoria tenere graviter ferre meritum, i, n. accidit

što ... time dvojba, sumnja spomenuti pamtiti, znati teško podnositi plaća, zasluga događa se

75

svjestan, slIznajući cons ci us, a, um čuvati se caveo, 2. cavi, cautum varati, obmanuti decipio, 3. -cepi, -ceptum postići, učiniti committo, 3. -misi, -missum ali ako quod si prijekor, psovanje contumelia, ae, f. zaboraviti obliviscor, 3. oblitus sum zar. .. ? num ... ? svjež, nov, mlad recens, recentis kušati, ispitati tempto, l. mučiti, zlostavljati vexo, l. postaviti, odložiti, odreći se, sakriti depono, 3. -posui, -positum zaboraviti memoriam deponere neobično, drsko insolenter hvaliti se gloriari, l. nekažnjeno Impune diviti se, čuditi se admirari, l. isto tamo, upravo tamo eodem dopirati, protezati se pertineo, 2. -tinui, naviknuti se consuesco, 3. -suevi, da bi tim quo (s konjunktivom) = ut eo promjena, preinaka commutatio, onis, f. žalostiti se doleo, 2. dolui, ( doliturus) zločin, nedjelo scelus, sceleris, n. osvetiti se ulciscor, 3. u1tus sum (acc.) sljedeći, naredni, drugi secundus, a, um sreća res secundae katkad, kadšto interdum dugotrajan diuturnus, a, um nekažnjivost impunitas, atis, f. otići, ustupiti, dopustiti concedo, 3. -cessi, -cessum obećati polliceor, 2. -licitus sum nanijeti nepravdu iniurias inferre isto tako, također item zadovoljiti satisfacio, 3. -feci, -factum uspostaviti, odrediti instituo, 3. -tui, -tutum

I

I !

76

RJEĆNIK 15-17

BELLUM GALLI CUM

testis, is, m. discedo, 3. -cessi, -

razići

svjedok se, otići

15 posterus, a, um castra movere ad (acc.) cogo, 3. coegi, coactum

naredni, idući krenuti dalje do, prema, otprilike skupiti, sjediniti, prisiliti, stjerati it er facere putovati, stupati pars, partis, f. dio, strana, pravac agmen, agminis, n. skup, povorka cupidus, a, um (gen.) željan, pohlepan agmen novissimum zaštitinica insequor, 3. insecutus sum pratiti, slijediti alienus, a, um stran, tuđ proelium committere zametnuti boj sublatus, a, um osokoljen, ponosit, ohol propelIo, 3. -puli, -pulsum goniti, razbiti audax, audacis odvažan, hrabar subsisto, 3. -stiti, ustaviti, ostati lacesso, 3. -cesivi, -cesitum izazivati, dražiti proelio lacessere izazvati borbu contineo, 2. -tinui, zadržati rap ina, ae, f. grabež, pljačka populatio, onis, f. pustošenje, plijenjenje circiter (acc.) otprilike agmen prirnum izvidnica, predstraža, prednja postrojba amplius dalje, više interesse, -sum, -fui (dat.) biti između, sudjelovati

16 interim publice flagito, 1. frigus, oris, n. maturus, a, um ne ... quidem

međutim,

zasada Javno zahtijevati hladnoća, studen, zima zreo, sposoban čak ne

pabulum, i, n. suppeto, 3. -petivi, -petitum subveho, 3. -vexi, -vectum averto, 3. averti, aversum discedo, 3. -cessi, -cessum diem ex die comporto, 1. insto, 1. insto, institi, metior, 4. mensus sum oportet, 2. oportuit magistratus, us, m. praeesse, -sum, -fui (dat.) annuus, a, um nex, necis, f. potestas, atis, f. accuso, 1. erno, 3. erni, emptum necessanus, a, um propmquus, a, um sublevo, 1. praesertim cum magna ex parte preces, precum, f. bellum suspicere destituo, 3. -tui, -tutum queror, 3. questus sum 17 tum demum taceo, 2. tacui, tacitum propono, 3. -posui, -positum auctoritas, atis, f. valeo, 2. valui, privatim seditiosus, a, um improbus, a, um deterreo, 3. -terrui, -territum

77

krma, hrana, jelo dostajati, biti dovoljan dovoziti odvratiti, udaljiti razići se, otići dan za danom snositi, skupljati stajati na čemu, uprijeti mjeriti, prosuđivati pristoji se, treba poglavarstvo, poglavar predstajati, upravljati Gedno )godišnji umorstvo, smrt moć, sila, vlast optužiti kupiti, podmititi nuždan, nužni susjedni, bližnji uzdići, uspraviti naročito zato što većim dijelom molbe, molitve započeti rat postaviti, izdati žaliti se, tužiti se sada tek šutjeti, biti tih iznijeti, izložiti ugled, utjecaj, savjet biti zdrav, vrijediti osobno nemiran, buntovnički zao, opak zastrašiti, poplašiti

78

RJEČNIK 18-19

BELLUM GALLI CUM

debeo, 2. debui, debitum praestat principatus, us, m. obtineo, 3. -tinui, -tentum perfero, -ferre, -tuli, -latum non dubitare, quin ... una eri pi o, 3. eripui, ereptum gero, 3. gessi, gestum enuntio, 1. coerceo, 2. -ercui, -ercitum quin etiam quamdiu 18 designo, 1.

sentio, 4. sensi, sensum iacto, 1. concilium, i, n. dimitto, 3. -misi, -missum retineo, 2. -tinui, -tentum quaero, 3. -sivi, -situm conventus, us, m. secreto reperio, 4. repperi, repertum liberalitas, atis, f. gratia, ae, f. portorium, i.n. vectigal, alis, n. preti um, i, n. redimo, 3. -emi, -emptum liceor, 2. licitus sum audeo, 2. ausus sum res familiaris augeo, 2. auxi, auctum facultas, atis, f. largior, 4. largitus sum

dugovati, trebati bolje je prvenstvo, vodstvo držati, obavljati donijeti, dojaviti ne sumnjati da ... zajedno, skupa strgnuti, otkinuti činiti, dogoditi se priopćiti, izdati zbiti, suziti, ograničiti čak dapače

dokle označiti,

obilj ežiti shvatiti bacati, zamoriti se sazivanje, sastanak, skupština razašiljati, raspustiti zadržavati, zaustavljati ražiti, steći sastanak potajno, odvojeno opet naći, otkriti slobodoumlje zahvalnost, ljupkost lučka pristojba, carina državni porez, prihod cijena, vrijednost otkupiti nuditi smjeti, usuditi se posjed ćutjeti, osjećati,

povećati

sposobnost, mogućnost darivati, poklanjati

sumptus, us, m. alo, 3. alui, altum potentia, ae, f. causa (gen.) colloco, 1. propmquus, a, um nubo, 3. nupsi, nuptum (dat.) faveo, 2. [avi, fatum (dat.) cupio, 3. cupivi, cupitum propter (acc.) affinitas, atis, f. odisse, odi deminuo, 3. -nui, -nutum restituo, 3. -tui, -tutum accidit, 3. accidit in spem venire (gen.) regnum obtinere despero, 1. ( de) proelium equestre adversus, a, um initi um, i, n. perterreo, 2. -ui, -itum

i9 cognosco, 3. -novi, -nitum suspicio, onis, f. certus, a, um accedo, 3. -cessi, -cessum obsides inter se dare curo, 1. mlUSSU

insciens, entis animadverto, 3. -verti, -versum (in) repugno, 1. studium, i, n. voluntas, atis, f. egregius, a, um

79

izdatak, trošak hraniti, odgajati moć, utjecaj radi (finalno) namjestiti, postaviti blizak, srodan udati se biti naklonjen, željeti, tražiti žudjeti, željeti zbog (kauzalno) srodnost, srodstvo mrziti umanjiti, smanjiti opet postaviti, vratiti događa se, dogodilo se imati izgleda preuzeti vladavinu očajavati, izgubiti nadu konjanička borba nepogodan, suprotan početak

preplašiti, prestrašiti poznati, opaziti, doznati sumnja, nagađanje određen, pouzdan pristupiti, doći izmijeniti taoce brinuti se, obavljati bez zapovijedi bez znanja opaziti, zapaziti opirati se, protiviti se težnja, bavljenje volja, htijenje, želja odličan, izvrstan

80

RJEČNIK 20-22

81

prehendo (ili prendo), 3. -endi, -ensum consolor, 1. tanti esse condono, 1. (dat.) adhibeo, 2. -bui, -bitum reprehendo, 3. -endi, -ensum queror, 3. questus sum vito, 1. praeteritus, a, um custos, odis, m.

uhvatiti, uzeti tješiti, hrabriti toliko biti ugledan darovati, oprostiti upotrijebiti, primiti ukoriti, uhvatiti tužiti, tugovati izbjegavati, kloniti se prošli

BELLUM GALLI CUM

temperantia, ae, f. supplicium, i, n. offendo, 3. offendi, offensum vereor, 2. veritus sum quicquam (= quidquam) iubeo, 2. iussi, iussum interpres, interpretis, m. removeo, 2. -movi, -motum familiaris, is, m.

umjerenost, trijeznost smrtna kazna udariti, uvrijediti poštovati, plašiti se nešto zapovij edati, narediti prevoditelj, pregovarač ukloniti, udaljiti obiteljski, domaći, kućni, prisan, rođak fidem habere (dat.) vjerovati (komu) simul istovremeno commonefacio, 3. -feci, -factum podsjetiti ostendo, 3. -tendi, -tentum pružiti, pokazati separatim odvojeno, napose quisque svatko offensio, onis, f. uvrijeda, spoticanje, osjetljivost statu o, 3. -tui, -tutum (de) postaviti, utvrditi 20 lacrima, ae, f. complector, 3. -plexus sum obsecro, 1. inci pio, 3. -coepi, -ceptum quisquam dolorem capere (ex) adulescentia, ae, f. cres co, 3. crevi, cretum (ops), opis, f. nervus, i, m. gratia, ae, f. pernicies, ei, f. fraternus, a, um existimatio, onis, f. vulgus, i, n. averto, 3. averti, aversum dextra, ae, f.

suza obuhvatiti, zagrliti moliti, zaklinjati

21 explorator, oris, m.

čuvar

istraživač,

sub (abI.) consido, 3. -sedi, -sessum natura, ae, f. circuitus, us, m. ascensus, us, m. tertia vigilia iugum, i, n. contendo, 3. -ndi, -ntum res militaris, rei militaris, f. peritus, a, um (gen.)

izvidnik pod, ispod posjedati, utaboriti se priroda, narav okolina, kolanje uspon, uspinjanje treća noćna straža jaram, sprega nategnuti, truditi se vojništvo iskusan, vješt

22 prima luce captivus, i, m. comperio, 4. -peri, -pertum admitto, 3. -misi, -missum accurro, 3. -curri, -cursum insigne, is, n. collis, is, m. subduco, 3. -duxi, -ductum acies, ei, f. instruo, 3. -struxi, -structum aciem instru ere ut (s indikativom) praecipio, 3. -cepi, -ceptum

u zoru zarobljenik saznati, proučiti pustiti, dopustiti dotrčati, dojuriti biljeg, znak brežuljak, uzvisina dovući odozdol oštrina, oštroumlje zidati, sagraditi pripremiti za boj kako naložiti, narediti

početi, započeti

netko osjetiti bol, žalost mladost rasti, množiti se moć, snaga tetiva, mišić zahvalnost, ljupkost propast bratski sud, mnijenje puk, narod, svjetina dvratiti, odmetnuti desnica, desna ruka

I

I

J

82

BELLUM GALLI CUM

prope (acc.) undique uno tempore abstineo, 2. -tinui, -tentum denique castra movere consuesco, 3. -suevi, -suetum interval/um, i, n. castra ponere 23 postridie omnmo biduum, i, n. superesse, -sum, -fui metior, 4. mens us sum longe (cum superlativo) copiosus, a, um (copia) res frumentaria prospi cio, 3. -spexi, -spectum iter avertere fugitivus, i, m. ( = servus) decurio, onis, m. seu (sive) ... sive pridie locus superior intercludo, 3. -clusi, -clusum

RJEČNIK 23-25

u blizini, blizu sa svih strana istovremeno suzdržavati se napokon, konačno krenuti dalje s vojskom navići se mec1uprostor, rok, mecluvrijeme, razmak utaboriti se sutradan, dan nakon uopće, sasvim dva dana, dvodnevije preostati, nadživjeti mjeriti, prosuđivati nadaleko, daleko obilat, bogat žito, hrana predvidjeti, daleko vidjeti odvratiti odbjegli rob dekurijon, desetnik ili ... ili uoči, dan prije uzvisina zatvoriti, zaključati, spriječiti, odsjeći

confido, 3. -fisus sum commuto, 1. converto, 3. -ver ti, -versum iter convertere agmen novissimum insequor, 3. insecutus sum lacesso, 3. lacessivi, lacessitum

pouzdati se promijeniti, preokrenuti obrnuti, okrenuti vratiti se zaštitnica slijediti, pratiti izazivati, dražiti

83

opaziti, zapaziti 24 animadverto, 3. -verti, -versum (in) podupirati, zadržati sustineo, 2. -tinui, -tentum srednji, posredni medius, a, um trostruk triplex, triplicis star, veteran veteranus, a, um najbliže, nedavno proxime napisati, popisati, unovačiti conscribo, 3. -scripsi, -scriptum pomoć, pomoćne čete auxilium, i, n. namjestiti, postaviti conloco (= colloco), 1. iznad supra (acc.) ispuniti, svršiti compleo, 2. -plevi, -pletum tovar, teret sar cin a, ae, f. confero, conferre, contuli, collatum snositi, sabrati postaviti se, stati consisto, 3. -sisti, -stiti, zapreka, prepreka, pl. prtljaga impedimentum, i, n. gust, zatvoren confertus, a, um baciti natrag, odbaciti reicio, 3. reieci, reiectum bojni red, falanga phalanx, phalangis, f. ispod sub (acc.) succedo, 3. -cessi, -cessum doći, pristupiti 25 aequo, 1. tollo, 3. sustuli, sublatum cohortor, 1. pilum, i, n. perfringo, 3. -fregi, -fractum disicio, 3. -ieci, -iectum gladius, i, m. destringo, 3. -strinxi, -strictum impedimento esse scutum, i, n. ictus, us, m. trans figo, 3. -fixi, -f1XUm conligo ( = colligo), 1. inflecto, 3. inflexi, inflectum evello, 3. evelli, evulsum

izjednačiti

ukinuti, dići, ukloniti opomenuti, hrabriti, sokoliti koplje, sulica probiti, razbiti razbacati, rastjerati mač

svući,

skinuti priječiti

štit udarac, ubod probosti svezati, ujediniti savijati, kriviti istrgnuti, iščupati

84

RJEČ:NIK 26-27

BELLUM GALLI CUM

commodus, a, um prikladan, zgodan iacto, 1. bacati, razbacivati braechium, i, n. ruka, podlaktica praeopto, 1. davati prednost emitto, 3. emisi, emissum poslati, odaslati nudus, a, um gol, razgolićen, nezaštićen tandem napokon, konačno defessus, a, um umoran, iscrpljen sub esse, subsum, subfui biti ispod, biti blizu spatium, i, n. prostor, udaljenost, vrijeme eo onamo se recipio, 3. -cepi, -ceptum povući se succedo, 3. -cessi, -cessum doći, pristupiti agmen claudere činiti konac povorke praesidium, i, n. zaštita, obrana, posada praesidio esse služiti za zaštitu latus, lateris, n. strana, bok apertus, a, um otvoren, nezaštićen circumvenio, 4. -veni, -ven tum opkoliti conspicor, 1. ugledati rursus opet insto, 1. institi, uprijeti, prodirati redintergro, 1. obnoviti signa convertere okrenuti znakovlje signa inferre (in hostem) napredovati, napasti bipertito na dvije strane summoveo ( = submoveo), -movi, -motum maknuti, potisnuti, ukloniti 26 anceps, ancipitis (ambi + caput)

dvoglav, dvostruk, dvoličan, opasan oštro jedan ... a drugi

acriter alter. .. alter coepi, coepisse, coeptus početi. započeti conferre, confero, contuli, collatum snositi, sabrati, usporediti se conferre uputiti se

vesper, vesperi, m. averto, 3. averti, aversum avers us, a, um pro (ab\.) obi cio, 3. obieci, obiectum rota, ae, f. raeda, ae, f. matara, ae, f. tragula, ae, f. subicio, 3. subieci, subiectum poti or, 4. potitus sum supersum, superesse, superfui continenter intermitto, 3. -misi, -missum pervenio, 4. -veni, -ven tum sepuitura, ae, f. occido, 3. occidi, occisum triduum, i, n. morari, 1. neve 27 inopia, ae, f. deditio, onis, f. convenio, 4. conveni, conventum proicio, 3. proieci, proiectum supplex, supplicis peto, 3. petivi, petitum pareo, 2. parui, perfugio, 3. perfugi, posco, 3. poposci, dum conquiro, 3. -quisivi, -quisitum ,J SIve ...SIVe supplicio adficere (= afficere) dediticius, a, um

85 večer

odvratiti, udaljiti se u bijegu preci, za, umjesto preci što baciti kotač, kola (keltska riječ) kola (keltska riječ) vrsta koplja galsko i his pansko koplje sa zamašnim remenom baciti odozdol osvojiti, dokopati se preostati trajno, postojano metnuti, staviti među doći, dospjeti pokop, sahrana, pogreb ubiti, oboriti trodnevlje, tri dana zadržavati se i da ne bi nedostatak, nestašica predaja sastati se, skupiti se baciti pred koga smjerno moleći težiti, moliti, zahtijevati pokoravati se pobjeći, uteći, prebjeći

tražiti, zahtijevati dok, za vrijeme sakupiti, tražiti ili ..ili smaknuti ocIan, podan

K6

RJEČ:NIK 28-30

BELLUM GALLI CUM

occu1to, 1. sakriti ignoro, 1. ne znati prima nocte u sumrak, za prve noćne straže egredior, 3. egressus sum izići, napustiti contendo, 3. contendi, contentum napregnuti se, požuriti se, boriti se 28 rescisco, 3. rescivi (rescii), rescitum doznati purgo, L čistiti, opravdati in hostium numero habere postupati kao s neprijateljima perfuga, ae, m. prebjeg deditio, onis, f. predaja fr·uges, um, f. usjevi, žito amitto, 3. amisi, amissum izgubiti fames, is, f. glad tolero, 1. trpjeti, podnositi famem tolerare utoliti glad incendo, 3. incendi, incensum zapaliti ratio, rationis, f. proračun, procjena vaco, 1. biti prazan incolo, 3. incolui, incu1tum naseljavati, stanovati egregms, a, um izvrstan, izvanredan cognitus, a, um poznat conloco (= colloco), L postaviti, naseliti concedo, 3. concessi, concessum otići, dospjeti par, pans jednak, dorastao par. .. atque jednako ... kao condicio, onis, f. uvjet, stanje 29 tabula, ae, f. littera, ae, f. conficio, 3. -feci, -fectum refero, referre, retuli (rettuli), relatum nominatim ratio, rationis, f. ratione m conficere

ploča, popis slovo, pismo dovršiti, ostvariti prenijeti, obavijestiti pOImence proračun, procjena napraviti proračl\ll

separatim senex, senis, m. mulier, mulieris, f. summa, ae, f. ad (acc.) census, us, m censum habere

87

odvojeno starac žcna broj, sveukupni broj uz brojeve: otprilike procjenjivanje, popis provesti popis pučanstva

tvoriti, činiti 30 conficio, 3. confeci, confectum prvi, prvak, knez princeps, cipis čestitati gratulari, 1. iako, premda tametsi nepravda, nepravičnost ini uri a, ae, f. isto tako ... kao non minus ... quam usus, us, m. uporaba, upotreba, prednost, korist accido, 3. accidit, acciclit događa se, dogodilo se događa se u korist ex usu accidit eo consilio ... ut (ili !lti) u namjeri da florens, entis cvjetajući, snažan domicilium, i, n. boravište, dom, stan izabrati deligo, 3. delegi, delectum opportunus, a, um pogodan, prikladan fructuosus, a, um plodan prosuditi iudico, 1. stipencliarius, a, um koji plaća porez ili pristojbe indi co, 3. indixi, indictum oglasiti, najaviti commUl1lS, e zajednički, opći consensus, us, m. suglasje, sloga, sklad permitto, 3. permisi, permissum pustiti, povjeriti cons titu o, 3. -tui, -tutum ustanoviti, odlučiti mando, 1. naložiti, povjeriti ius iurandum, iuris iurandi, n. zakletva, prisega sancio, 4. sanxi, sanctum utvrditi, posvetiti iure iuranclo inter se sancire međusobno se obvezati prisegom

88

RJEČNIK3l

BELLUM GALLI CUM

31 dimitto, 3. dimisi, dimissum secreto occultus, a, um salus, salutis, f. ago, 3. egi, actu m impetro, 1. proicio, 3. -ieci, -iectum contendo, 3. -tendi, -tentum laboro, 1. cruciatus, us, m. factio, onis, f. principatus, us, m. a1ter. .. alter tantopere potentatus, us, m. fit ut (ili uti), factum esse ut merces, merce dis, f. arcesso, 3. arcessivi, arcessitum circiter posteaquam = postquam cultus, us, m. copia, ae, f. ferus, a, um barbarus, a, um adamo, 1. traduco, 3. -duxi, -ductum ad (acc.) cliens, entis, m. seme! atque iterum peHo, 3. pepuli, pulsum calamitatem accipere amitto, 3. amis i, amissum frango, 3. fregi, fractum ho spi ti um, i, n. multum posse cogo, 3. coegi, coactum

otpustiti odvojeno, nasamo skriven, tajan spas, blagostanje, dobrobit pregovarati postići, isposlovati odbaciti, predbaciti napregnuti se, požuriti raditi, truditi se muka, mučenje stranka vodstvo, prednost jedan ... drugi tako, tako jako vlast u državi događa se da plaća, nagrada pozvati u pomoć otprilike obrađ ivanje,

zaliha,

njega

količina

divlji neobrazovan zavoljeti prevesti preko čega s brojevima: otprilike štićenik, podanik lznova tjerati, lupati doživjeti poraz izgubiti razbiti gostoprimstvo biti moćan, utjecajan sakupiti, prisiliti

obstringo, 3. obstrinxi, obstrictus repeto, 3. repetivi, repetitum imploro, 1. recuso, 1. non recusare, quominus perpetuo dicio, onis, f. adduco, 3. adduxi, adductum profugio, 3. profugi, male mihi accidit victor, oris, m. consido, 3. consedi, consessum occupo, 1. decedo, 3. decessi, mensis, is (mensium), m. sedes, is, f. futurum est ut (ili uti) conferro, conferre, contuli, collatum consuetudo, inis, f. victus, us, m. comparo, l. ut (s indikativom) semel superb us, a, um crudelis, e impero, 1. nobilissimum, a, um quisque edo, 3. edidi, editum nutus, us, m. iracundus, a, um temerarius, a, um sustineo, 3. -tinui, -tentum el1ligro, 1. domicilium, i, n.

89 obvezati, svezati tražiti, zahtijevati natrag zaklinjati, moliti odbiti, uskratiti ne ustručavati se da trajan, postojan naredba, zapovijed privesti, dovesti uteći, odbjeći

loše mi je pobjednik posjedati, utaboriti se zaposjesti otići, napustiti mjesec sjedište, boravište dogodit će se da sastaviti, sakupiti, usporediti navika, način živež, hrana nabaviti, pripremiti kad, čim jednom ponosan, tašt, ohol nemilosrdan, okrutan zapovijedati, vladati plemenita podrijetla svaki izdati, predati mig gnjevan nepromišljen, lakouman podupirati, zaustaviti iseliti boravište, dom, stan

90

BELLUM GALLI CUM

remotus, a, um peto, 3. petivi, petitum qll1cumque experior, 4. expertus sum non dubitare, quin ... recens, entis iniuria, ae, f. defendo, 3. def~di, defensum (ab)

udaljen tražiti, moliti tkogod pokušati, spoznati ne sumnjati da ... novi, svježi, posljednji nepravda, nepravičnost braniti, štititi

32 orationem habere držati govor fletus, us, m. plakanje tristis, e žalostan, tmuran demitto, 3. -misi, -missum spustiti, oboriti caput demi tt er e pokunjiti se intueri, 2. intueor, intuitus sum gledati, promatrati, razmišljati quaero, 3. quaesivi, quaesitum ispitati, tražiti tristitia, ae, f. žalost, potištenost tacitus, a, um šutljiv permaneo, 2. -mansi, -mansum ostati, ustrajati omnino uopće, posvema exprimo, 3. -pressi, -pressum istisnuti, iznijeti ne ... quidem čak ni ... occultus, a, um tajan, skriven queror, 3. questus sum žaliti se, tugovati imploro, 1. zaklinjati, moliti absens, entis nenazočan, odsutan audeo, 2, ausus sum smjeti, usuditi se velut si kao da coram u nazočnosti horreo, 2. horrui, zgražati se, strašiti facultas, atis, f. sposobnost, mogućnost vero uistinu perfero, perferre, pertuli, perlatum snositi, trpjeti

RJEČNIK 32-34

91

potvrditi, učvrstiti 33 confirmo, 1. obećavati polliceor, 2. pollicitus sum brinem se o tome res mihi curae est dobročinstvo beneficium, i, n. pored, prema secundum (acc.) preuzeti, prihvatiti suscipio, 3. suscepi, susceptum prije svega, ponajprije in primis = inpnmls = imprimis srodan, rođak consanguineus, i, m. često saepe numero (= saepenumero) zapovijed, naredba dicio, onis, f. sraman, pogrdan, ružan turpis, e postupno paulatim naviknuti se consuesco, 3. -suevi, -suetum suzdržavati se, biti umjeren sibi temperare, 1. ne suzdržavati se nešto raditi sibi non temperare, quin naročito, posebno praesertim (cum) zreo, sposoban maturus, a, um što (+ komparativ) quam (+ supedativ) trčati ususret, susresti occurro, 3. -curri, -cursum dah, disanje, duh spiritus, us, m. drskost, nadutost arrogantia, ae, f. uzeti, izvaditi sumo, 3. sumpsi, sumptum nepodnošljiv non ferendus, a, um

34 quam ob rem placet, 2. placuit, placitum mihi placet ut... medius, a, um uterque, utraque, utrumque conloquium (= colloquium), i, n. deligo, 3. delegi, delectum legati o, onis, f. mihi opus est vola te aliquid praeterea possideo, 2. possedi, possessum

zato svidjeti se odlučiti da; .. srednji, posredni i jedan i drugi razgovor izabrati poslanstvo trebati nešto hoću od tebe osim toga posjedovati, imati

92

RJEČNIK 35-37

BELLUM GALLICUM

commeatus, us, m. molimentum, i, n. contraho, 3. -traxi, -tractum uurus, a, um negotium, i, n. mihi negotium est...

promet, živež, dolaženje napor, muka skupiti, ujediniti čudesan, čudnovat

posao, zanul1an.1e moram raditi ...

vratiti, priopćiti 35 refero, referre, retuli (rettuli), relatum nalog, zadatak mandatum, i, n. jer, budući da quomam djelovati, učiniti afficio (= adficio), 3. -feci, -fectum učiniti dobro djelo beneficio afficere (adficere) konzulat consulatus, us, m. iskazati zahvalnost gratiam referre pozvati invito, 1. praviti poteškoće gravari, 1. dalje, više amplius dopustiti permitto, 3. -misi, -missum niti ... niti neve ... neve izazivati, dražiti, uzrokovati lacesso, 3. lacessivi, lacessitum trajan, postojan perpetuus, a, um obljubljenost, zahvalnost gratia, ae, f. isposlovati, izmoliti impetro, 1. mnijeti, vjerovati censeo, 2. censui, censum držati, zauzimati obtineo, 2. -tinui, -tentum prednost, korist commodum, i, n. zanemariti neglego, 3. -lexi, -lectum kako, na kakav način 36 quemadmodum ( = quem ad modum) isto, također item praescriptum, i, n. propis prema propiSu ad praescriptum arbitri um, i, n. presuda, sud, mišljenje priviknuti se consuesco, 3. -suevi, -suetum propisati praescribo, 3. -scripsi, -scriptum pokušati tempto, 1.

93

sastati se congredior, 3. -gressus sum onaj koji plaća porez ili pristojbu stipendiarius, a, um porez, danak, carina, dohodak veetigal, alis, n. manji, neznatniji, gori deterior (komparativ) usuglasiti se, skupiti se convenio, 4. -veni, -ventum plaća, odbitak, porez stipendium, i, n. godišnji quotannis platiti pendo, 3. pependi, pensum bratski fraternus, a, um biti nenazočan, ne biti abs u m, abesse, afui, (afuturus) biti udaljen, ne koristiti longe abesse najaviti, prijaviti denuntio, 1. uništenje, propast pernicies, ei, f. napregnuti se, žuriti contendo, 3. -ten di, -tentum uvježban exercitatus, a, um krov, kuća tecum, i, n. tužiti se, žaliti se 37 queror, 3. questus sum iznova, nedavno nuper opustošiti populor, 1. čak ni ... ne ... quidem kupiti natrag, otkupiti redimo, 3. redemi, redemptum župa, kotar, selo pagus, i, m. sjesti, smjestiti se, utaboriti se consido, 3. consecli, consessum voditi, predvoditi praeesse, praesum, praefui (dat.) žestok, strastan vehemens, entis žuriti se, dozrijevati maturo, 1. ruka manus, us, f. opskrba res frumentaria što (+ komparativ) quam (+ superlativ) naporan, brz marš iter magnum 38 tri du um, i. n. procedo, 3. -cessi, -cessum occupo, 1. ' praecaveo, 2. -cavi, -cautum

trodnevlje, tri dana napredovati zaposjesti zaštititi se, spriječiti

94

RJEČ:NIK 38-39

BELLU M GALLICUM

USUl esse facultas, atis, f. bellum ducere clrcmus, 1, m. paene cingo, 3. cinxi, cinctum qua = qua parte intermitto, 3. -isi, -issum contiueo, 2. -iuui, -entu m radix, radicis, f. ex utraque parte contingo, 3. -igi, -actum arx, arcis, f. efficio, 3. -feci, -fectum huc nocturnus, a, um diurnus, a, um 39 dum res frumentaria commeatus, us, m. morari, 1. percontatio, onis, f. ingens, entis incredibilis, e exercitatio, onis, f. praedico, 1. congredior, 3. -gressus sum vultus, us, m. ne ... quidem acies, ei, f. mediocris, e mens, mentis, f. perturbo, 1. orior, 4. ortus sum tribunus militum

biti od koristi sposobnost, mogućnost voditi rat krug, kružnica skoro, jedva opkoliti, okružiti gdje prekinuti sadržavati, ispuniti korijen, podnožje s obje strane dodirnuti tvrđava, utvrda postići, učiniti

ovamo noćni

dnevni za vrijeme, dok opskrba promet, živež, opskrba zadržavati se ispitivanje, raspitivanje, izviđanje ogroman, silan nevjerojatan vježba, uvježbanost proglasiti, hvaliti sastati se, sukobiti se pogled, izraz čak ni ... oštrina osrednji, neznatan razum, um zbuniti, pomutiti nastati, potjecati vojnički tribun

95

poglavar, nadstojnik praefectus, i, m. uporaba, korist, vježba usus, us, m. imati ratnog iskustva usum in re militari habere unijeti, nanijeti infero, inferre, intuli, inlatum ( = illatum) navesti razlog causam inferre razići se, otići discedo, 3. -cessi, -cessum volja, htijenje voluntas, atis, f. stid, čednost pudor, oris, m. sumnja, nagađanje suspicio, onis, f. izbjegavati, kloniti se vito, 1. (s)tvoriti, izmisliti fingo, 3. finxi, fictum pretvarati se vultum fingere katkad, kadšto interdum sakriti abdere, abdo, abdi di, abditum šator tabernaculum, i, n. fatum, i, n. usud, sudbina, kob žaliti se queror, 3. questus sum familiaris, e prijatelj, prijateljski, kućni, obiteljski rniserari, 1. žaliti, sažaljevati vulgo uopće, općenito obsigno, 1. zapečatiti, potpisati paulatim malo pomalo, polagano, stupnjevito centurio, onis, m. stotnik, satnik timidus, a, um strašljiv, bojažljiv vereor, 2. veritus sum strašiti se, bojati se angustiae, arUln, f. tjesnac, nevolja intercedo, 3. -cessi, -cesSlIm ležati između donijeti supporto, 1. signa ferre nositi barjak, dalje marširati iubeo, 2. illssi, iussum zapovijedati, narediti dicto audientem esse pokoriti se naredbi 40 consilium, i, n. ordo, ordinis, m. adhibeo, 2. -bui, -bitum incuso, 1.

sastanak, savjetovanje, plan, namjera .red, poredak, odjel dodati, primijeniti koriti, spočitavati

RJEČNIK 40-41

BELLUM GALLI CUM

tražiti, težiti appeto (= adpeto), 3. -petivi, -petitum nasumice, slučajno, nepromišljeno temere netko quisquam discedo, 3. -cessi, -cessum otići, uzmaći ab officio discedere ne ispuniti dužnost iudico, 1. prosuditi, vjerovati persuadeo, 2. -suasi, -suasum nagovarati, uvjeriti mihi persuadetur uVjeren sam aeq uitas, atis, f. jednakost, pravičnost, spokojstvo, mir condicio, onis, f. uvjet, prijedlog perspicio, 3. -spexi, -spectum spoznati, uvidjeti repudio, 1. odbiti, odbaciti ako pak quodsi (= quod si) strast, bijes furor, oris, m. amentia, ae, f. bezumlje, ludost brižnost, marljivost diligentia, ae, f. des pero, 1. ( de) očajavati, izgubiti nadu periculum facere (alicuius) pokušati patrum memoria za vrijeme predaka mereor, 2. meritus sum zavrijediti robovska pobuna tumu1tus servilis, -us -is, m. disciplina, ae, f. naukovanje, nastava sublevo, 1. dići, olakšati constantia, ae, f. ustrajanost, stalnost, neustrašivost neko vrijeme aliquamdiu inennis, e nenaoružan denique konačno, tek plerumque ponajviše, obično par, paris (dat.) jednak, ravnopravan adversus, a, um oprečan, protivan, nepogodan repe rio, 4. repperi, repertum opet naći, otkriti diuturnitas, atis, f. duljina, trajnost defatigo, 1. tUlloriti mjesec menSIS, IS, m. palus, paludis, f. močvara, močvarno područje se tenere (abI.) zadržavati se

. -----------~------------------.-.-

97

dispergo, 3. -spersi, -spersum raspršiti adorior, 4. -ortus sum napasti proračun, procjena, razmišljanje, nakana ratio, onis, f. imperitus, a, um neiskusan loeus est alicuius rei odgovara čemu capio, 3. cepi, captum uzeti, uhvatiti, varati pretvaranje, prijevara simulatio, onis, f. confero, conferre, contuli, collatum (= conlatum) sabrati, usporediti drzak, osor arrogans, antis to je moja briga hoc mihi curae est nabaviti subrninistro, 1. nemati sreće rem male gerere djelo, nedjelo facinus, oris, n. doznati comp eri o, 4. -peri, -pertum lakomost, pohlepa avaritia, ae, f. svladati, pobiti convinco, 3. -vici, -victum nevinost, poštenje innocentia, ae, f. prozrijeti, spoznati perspicio, 3. -spexi, -spectum predočiti, izvesti repraesento, 1. još za vrijeme četvrte noćne straže de quarta vigilia što prije quam prirnum tjelesna garda cohors praetoria popušatati, biti blag indulgeo, 2. -dulsi, -duItum naročito praecipue 41 mirum in modum

alacritas, atis, f. inicio, 3. -ieci, -iectum gratias agere confirmo, 1. summa, ae, f. gero, 3. gessi, gestum satisfacio, 3. -feci, -factum um quam consequor, 3. -secutus sum

na čudesan, upadljiv način živahnost, čilost, vatrenost ubaciti, umetnuti, ulijevati, usaditi zahvaliti se utvrditi, učvrstiti najviše mjesto, ukupni broj voditi, obavljati udovoljiti ikada slijediti, postići

98

RJEČNIK 42-44

BELLUM GALLI CUM

exquiro, 3. -quisivi, -quisitum circuitus, us, m. Ioca aperta intermitto, 3. -misi, -missum

potražiti, istražiti okrug, zaobilazak otvoreno polje prekinuti

42 respuo, 3. -spui, -sputum sani tas, atis, f. denego, 1. ultro pertinacia, ae, f. desisto, 3. -stiti, insidiae, arum, f. tollo, 3. sustuli, sublatum interpono, 3. -posui, ··positum committo, 3. -misi, -missum

pljunuti natrag, odbiti zdravlje, razum odbiti, uskratiti sam od sebe, hotimice tvrdoglavost, upornost odustati, ostaviti zasjeda, lukavstvo ukinuti, ukloniti staviti između ostvariti, povjeriti, sastaviti, započinjati prikladan, zgodan umetnuti, postaviti prijateljski, pouzdan bez šale

commodus, a, um impono, 3. -posui, -positum amicus, a, um irridicule (= inridicule) 43 planities, ei, f. tumulus, i, m. terrenus, a, um satis grandis, e aequum spatium abesse equo devehere intervallum, i, n. consisto, 3. -stiti, munus, eris, n. amplus, a, um contingo, 3. -tigi, -tactum officium, i, n. doceo, 2. docui, doctum aditus, us, m.

površina, ravnina brežuljak zemljan, od zemlje dosta, prilično velik biti jednako udaljen voditi na konju razmak, udaljenost postaviti, ustrajati dar, služba, dužnost opsežan, obilan dodirnuti, uspjeti dužnost, zasluga podučiti, pokazati prilaz, pristup

liberalitas, atis, f. necessitudo, inis, f. intercedo, 3. -cessi, -cessum consultum, i, n. quotiens honorificus, a, um deperdo, 3. -perdidi, -perditum auctus, a, um afferro, afferre, attuli, allatum eripio, 3. eripui, ereptum pati or, 3. passus sum at

99

slobodoumlj e, darežljivost nužnost stupiti, doći među odluka koliko puta častan

izgubiti, pokvariti umnožen, bogat donijeti sa sobom oduzeti, otrgnuti trpjeti, dopustiti ali, ipak, no

44 virtus, utis, f. vrlina, junaštvo praedico, 1. hvaliti, slaviti sua sponte svojom voljom arcesso ( = accerso), 3. arcessivi, arcessitum dozvati, pozvati concedo, 3. concessi, concessum dopustiti, priznati stipendium, i, n. plaća, davanje, porez experior, 4. expertus sum pokušati, spoznati decerto, 1. nadmetati se, natjecati se iniquus, a, um neravnopravan, nepravičan recuso, 1. odbiti ad id tempus dotada, do toga doba pendo, 3. pependi, pensum platiti ornamento esse donositi čast detrimentum, i, n. gubitak, nedostatak poslati natrag, popustiti remitto, 3. -misi, -missum zarobljenik, podanik dediticius, i, m. subtraho, 3. -traxi, -tractum ukloniti, odvratiti testimonium, i, n. svjedočanstvo, dokaz mSl. .. non samo finibus egredi prekoračiti granicu što zapravo hoćeš? quid tibi vis? (tibi za sebe; dativus comm odi) ometati, prekidati interpello, 1.

RJEČNIK 45- 48

BELLUM GALLI CUM

100

contentio, onis, f. suspicari, 1. simulo, 1. opprimo, 3. oppressi, oppressum regio, onis, f. gratus, a, um comperio, 4. comp eri, compertum redimo, 3. rederni, redemptum remunerari, 1. 45 sententia, ae, f.

negotium, i, n. nego tio desistere desero, 3. deserui, desertum potius ignosco, 3. ignovi, ignotum redigo, 3. redegi, redacturn antiquissimum quodque tempus specto, 1. observo, 1. 46 dum

gero, 3. gessi, gestum adequitare lapis, lapidis, m. conicio, 3. -ieci, -iectum se recipio, 3. -cepi, omlllno deligo, 3. -legi, -lectum committo, 3. -misi, -missum (ut) vulgus, i, n. effero, efferre, extuli, elatum interdico, 3. -dixi, -dictum dirimo, 3. -erni, -emptum alacritas, atis, f. inicio, 3. -ieci, -iectum

napor,

svađa,

borba

naslućivati

pretvarati se napasti smjer, područje ugodan, zahvalan saznati, proučiti otkupiti darovati tlačiti,

mnijenje, shvaćanje bavljenje, zadatak odustati od poduhvata napustiti, ostaviti na cjedilu radije oprostiti vratiti, utjerati upravo najstarije vrijeme motriti, gledati promatrati dok, za vrijeme tvoriti, zbiti se dojahati kamen baciti povući se

činiti,

uopće

izabrati dovesti do toga da narod, s\Zietina iznijeti reći, zabraniti rastaviti, slomiti hrabrost, smjelost ubaciti, uliti

47 coepi, coepisse, coeptus

101 početi, započeti

izvršiti, dovršiti perficio, 3. perfeci, perfectum postaviti, predbaciti obicio, 3. obieci, obiectul11 čovječnost, obrazovanje humanitas, atis, f. građansko pravo, grad, državljanstvo, država civitas, atis, f. . . znanje, poznavanje scientia, ae, f. udaljen, dalek linginquus, a, um griješiti pecco, 1. zajedno una glasno prozvati, vikati conclamo, L zar? an? vrebati, uhoditi speculari, 1. lanac cate na, ae, f.

48 castra promovere consido, 3. -sedi, -sessum sub monte praeter (acc.) ultra (acc.) supporto, L interdudo, 3. -dusi, -dusum (abI.) continuus, a, um aciem instru ere genus, eris, n. totidem velox, ocis copia, ae, f. versari, 1. durus, a, um deci do, 3. -cidi, circumsisto, 3. -stiti, quo? - aliquo proeo, -ire; -ii, -itum iuba, ae, f. sublevo, 1. adaequo, 1.

napredovati posjedati, utaboriti se na podnožju brda pored, mimo, osim iza, preko nabaviti zatvoriti, odsjeći, spriječiti susljedan, povezan vojsku postaviti za boj rod, pleme, vrsta isto toliko brz, okretan, spretan količina, zalihe boraviti, zadržavati sc tvrd, čvrst, težak spadati, otpast i opkoliti, z
ir i

102

RJEČNIK 49-53

BELLUM GALLICUM

49 ido neu s, a, um

triplex, plicis expeditus, a, um terreo, 2. terrui, territum munitio, onis, f. propuiso, 1. SO institutum, i, n. paulum progredior, 3. -gressus sum circiter acer, acris, acre utrimque usque ad (ace.) ocasus, us, m. vulnus, eris, n. vulnus inferre quamobrem (= quam ob rem) proelio decertare reperio, 4. repperi, repertum sors, sortis, f. vaticinatio, onis, f. declaro, 1. ex usu esse = USlll esse fas

prikladan, koristan trostruk nesmetan, udoban uplašiti utvrđenje, utvrda odbiti, odvraćati ustanova,

običaj

malo napredovati oko, otprilike oštar, žestok, ljut na obje strane sve do zalazak rana, ozljeda raniti, ozlijediti zato, zbog toga voditi odlučujući boj doznati sudbina, ždrijeb predkazanje, proroštvo objasniti biti na korist božansko pravo, zakon

Sl alarius, a, um stajati na krilu, krilni alarii, orum, m. krilne čete pro (abI.) pred, za, u odnosu na species, ei, f. pogled, izgled, pojava necessario nužno generatim plemenski, prema rodovima raeda, ae f. (keltska riječ) kola pando, 3. pandi, passum (pansum) raširiti, razapeti

103

52 praeficio, 3. -feci, -fectum postaviti na čelo · . SV]' edok es t IS, IS, m. t repente smjesta vrsta koplja pl'1 um, l,. n. comminus (cum + minus) izbliza, prsa o prsa phalanx, ngis, f. (grčka riječ) bojni red u obliku kornjače excipio, 3. -cepi, -ceptum izuzeti, izvaditi insilio, 4. -silui, -sultum skočiti, napasti revello, 3. -velii (-revulsi, -revolsi), -vulsum istrgnuti, izvaditi, otrgnuti odozgor desuper raditi, truditi se laboro, 1. pomoć subsidium, i, n. 53 restituo, 3. -tui, -tutum ter ga verto, 3. verti, versum desisto, 3. -stiti, pervenio, 4. -veni, -ventum trano, 1. contendo, 3. -ten di, -tentum linter, tris, f. invenio, 4. -veni, -ventum navicula, ae, f. deligo, 1. nanciscor, 3. nactus (nanetus) sum profugio, 3. -fugio, -fugi; ducere (= uxorem ducere) pereo, -ire, -ii, -itum occido, 3. -cidi, -cisum trini, ae, a vincio, 4. vinxi, vinctum persequi, 3. -sequor, -secutus sum incido, 3. -cidi, (-causurus) voluptas, atis, f. affero, afferre, attuli, allatum honestus, a, um

ponovo uspostaviti okrenuti leđa, pobjeći odustati, ostaviti doći, stići

preplivati napregnuti se, požuriti čamac, čun, korito pronaći, naići

brodica, brodić privezati nabasati, naći, domaći se pobjeći dalje, uteći oženiti poginuti, propasti ubiti, pobiti po tri svezati, sapeti slijediti, pratiti upasti, namjeriti se radost, veselje, razonoda donijeti, dovesti častan, ugledan

104

BELLUM GALLI CUM

restituo, 3. -tui, -tutum calamitas, atis, f. gratulatio, onis, f. deminuo, 3. -nui, -nutum ter consulo, 3. -sului, -su1tum reservo, 1. incolumis, e 54 sentio, 4. sensi, sensum aestas, atis, f. maturus, a, um hiberna, orum, n. praepono, 3. -posui, -positum citerior conventus, us, m. conventus agere

ponovo uspostaviti, dati natrag šteta, nesreća čestitanje, radost smanjiti, umanjiti triput, tri puta pitati za savjet sačuvati, uštedjeti sačuvan, zdrav osjećati, zamjećivati

ljeto zreo, sposoban zimski tabor predpostaviti, postaviti na čelo ovostran sastanak, skup održavati dane suđenja