Prirodno liječenje biljem i ostalim sredstvima

Nikola Gelenčir

Prirodno liječenje biljem i ostalim sredstvima

1989.g.

Digitalizacija knjige : Equilibrium°

~ Mr Werklein Karlo o mojoj knjizi, za prvo izdanje, na­ pisao je slijedeće: Knjiga je popularna. Pisana je laganim stilom te se preporuča u prosvjećivanju narodnog zdravlja. Naročito danas kad ljekovito bilje u narodu dobiva sve veću primjenu i sve je značajnije u suzbijanju i liječenju mnogih bolesti. Autor se osvrnuo i na ishranu i higijenu radnih ljudi, što je ta­ kođer od velikog značaja za zdravlje čovjeka i njegovu radnu sposobnost. Autor je slikovito opisao svaku navedenu ljekovitu biljku pa je čitalac lako može prepoznati. Knjiga je podesna za popularizaciju našeg domaćeg ljekovitog bilja. Dobro će doći pojedincu, školama i zadrugama. Bjelovar, mjeseca travnja 1967. Mr Werklein Karlo Tokom prodaje mojih izdanja stiglo je mnogo dopisa zadovoljnih i oduševljenih čitalaca od kojih, zbog ograniče­ nog prostora, donosim samo nekoliko: Drug F. F. iz Legrada piše: »Mnogo sam zadovoljan s vašom knjigom. Iz knjige koristim recepte koji mi mnogo zdravlju koriste. Bio sam godinama bolestan od pluća — da sam jedva disao. Čim sam primio vašu knjigu, izabrao sam jedan od recepata za liječenje plućnih bolesti, čaj sam uzi­ mao kratko vrijeme i danas tako lagano dišem i bez brige se vozim na biciklu ...« H. S., Varaždin: »Vaša knjiga mi se veoma sviđa. U njoj nalazim veliko bogatstvo za čovjekovo zdravlje, a to je naj­ vrednije na ovom svijetu. Moje je mišljenje da tu knjigu svaka kuća mora imati, kako bi čovjek znao očuvati svoje zdravlje...«

P. Lj., Zagreb: »Prije mjesec dana popila sam čaj koji ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi s kojima bih vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku, odnosno bilju. Kašalj je prestao, iako sam ga prije nekoliko mjeseci liječila raznim lijekovima i sirupima — bez uspjeha. Ovaj vaš čaj zaista mi je pomogao ...« T. C, Drniš: »Javljam vam da sam primio vašu knjigu koja me toliko obradovala — više nego da sam dobio sto 'iljada na lutriji. Čim sam je stao čitati, mogu vam reći da još ni jednu knjigu nisam s takvim užitkom čitao kao vašu. Ne nalazim riječi s kojima bih vam zahvalio na vašem ve­ likom trudu, strpljivosti i uspjehu ...« V. P., Lonja: »Primio sam knjigu Liječenje biljem i do­ maćim sredstvima. Zanimao me sadržaj pa sam je odmah otvorio i pregledao... Moj je zaključak da zlata vrijedi, jer je sažeta i obuhvaća sve što je svakom čovjeku potrebno da zna kako očuvati zdravlje«. A. B., Sarajevo: »... Sadržaj knjige i sastav recepata kao i mnogih drugih uputa je više nego izvrstan — odličan«. L. C, Split: »... Vaša knjiga je vrlo poučna. Korisna je za svakog čovjeka i smatram da bi je svaka kuća trebala imati, jer je čuvanje zdravlja najveće bogatstvo radnih ljudi, a u vašoj knjizi je navedeno kako čuvati zdravlje i liječiti bolest...« Autor

Predgovor

Koliko je naš radni čovjek zainteresiran za čuvanje svog zdravlja i radne sposobnosti, najbolje pokazuje činjenica da knjiga: Prirodno liječenje biljem i ostalim sredstvima iz godine u godinu doživljava nova izdanja. Naše moderno doba raspolaže izvanredno dobrim bio­ kemijskim lijekovima i antibioticima koji se sve više usa­ vršavaju. Unatoč tome, ljekovite biljke svakim se danom sve više upotrebljavaju. Sve je veća upotreba biljnih čajeva, ekstrakata, alkoholatura i sirupa, pa oni zauzimaju sve više mjesta na policama naših ljekarna. Kod nekih bolesti liječ­ nik je upravo primoran da se obrati ljekovitom bilju. Liječenje ljekovitim biljem ima više prednosti: u svakom bilju, pa i u otrovnom, ima u umjerenim količinama djelo­ tvornih tvari. Njihovo djelovanje nije probojno (naglo) nego polagano (sporo), pa iziskuje veći vremenski razmak jer dje­ luje blago i uzdržljivo. Što se pak kurative tiče, može se uzimati bez opasnosti mjesecima i godinama a da ne ugrozi ljudski organizam. Jedan od značajnih razloga je i ovaj: ljekoviti čajevi — u prvom redu od našeg domaćeg bilja — djeluju hipno-sugestivno, dakle umirujuće. Takvo kompleksno djelovanje uvjerljivo se postiže kod djece, staraca, osjetljivih osoba i rekonvalescenata gdje se ne mogu upotrijebiti biokemijski lijekovi. Sveobuhvatna korist je i u tome što se ljekovite biljke mogu miješati. Ako liječnik dobro poznaje svojstva ljekovi­ tog bilja, po volji ih može preobraziti, ne samo što se tiče ljekovitosti, nego i u zdrave aromatične napitke. Osim toga, kurativno liječenje — a to iskustvo dokazuje — pojačava istovremeno uzimanje i biokemijskih lijekova. To znači da biljni lijekovi pomažu u zajedničkom radu oko ozdravljenja ljudskog organizma.

Konačno, ne smijemo zaboraviti da su te ljekovite biljke lako pristupačne svakom našem građaninu i lako se pripre­ maju. Prethodno se svakako mora naučiti koji je način pri­ preme najefikasniji. Pogrešno bi bilo kad bi netko čaj od divlje ruže (šipak) kuhao, kad se zna da se kuhanjem uništava njen dragocjeni C-vitamin. Ili uzmimo kamilicu koja kuha­ njem postaje bezvrijedna, jer ishlapljuje njeno aromatično ulje. Liječenje ljekovitim biljem nije tako jednostavno kako to pojedinci zamišljaju. Na vrijednost bilja i njegovu ljeko­ vitu moć ružno svjetlo baca činjenica što se to bilje prodaje na našim tržničkim tezgama — onako napamet — bez po­ trebnog poznavanja bilja i davanja uputa za upotrebu (glavni je motiv zarada). Ako se osvrnemo više stoljeća unatrag, vidjet ćemo da su postojale knjige koje su govorile o upotrebi ljekovitog bilja i upućivale na studij i eksperimentiranje s biljem. Tako se počelo stjecati stručno znanje. Ove su knjige izvor današnjoj farmaciji i razvoju biokemijske proizvodnje. U to vrijeme bila je moderna uzrečica: »čovjek se mora otkinuti od pri­ rode!« Onda je čovjek svoje povjerenje dao lijekovima koji su se pripremali u ljekarnama, u kojima su se lijekovi pravili od bilja. Od tada se u ljekarne uselila: Species (mješavina), (trava), Flores (cvijet), Radix (korijen). Moderni liječnik koji poznaje odlike ljekovitog bilja i njezinu moć, pa u borbi protiv oboljelog organizma koristi i ljekovito bilje — liječnik je budućnosti. Sadržaj ove knjige neka bude pomoć zdravstvenom pro­ svjećivanju naših radnih ljudi. Autor

Predgovor četrnaestom izdanju

Do sada je odštampano i prodano više od 140 000 primjeraka ove knjige, a to je najbolji dokaz njezine vrijednosti. Knjiga je u svakom domaćinstvu potrebna, naročito kad se zna koliko ljudi danas boluje od raznih bolesti i u svojoj muci traži pomoć na sve strane. Od desetog izdanja, knjiga je znatno proširena, pa sada sadrži više od 1000 recepata. U poglavlju »Liječenje bo­ lesti ljekovitim biljem« ima 850, u poglavlju »Ljekovito bi­ lje« 150 recepata koji su navedeni kod pojedinih biljaka. Biljem su se liječili stari narodi prije više tisuća godina, pa nije čudo što i naš radni čovjek danas traži spas od svoje nevolje u bilju. Biljka sadrži mnoge vitamine, bjelan­ čevine, masnoće, šećer. Neke koristimo kao normalnu hranu za održavanje živog organizma, a gorke, ljute, alkaloide ko­ ristimo kao lijek. Ljekovito bilje se nalazi svagdje u prirodi: po poljima, livadama i šumama. Priroda nam pruža puno krilo svoje blagodati — treba ga samo ubrati. Ima ga toliko da naprosto gazimo po toj blagodati, čini nam se da je beskoristan korov, bezvrijedan. Možda nam se čini zato što ništa ne stoji. Mno­ gi naši ljudi, naročito oni suvremeni, moderni, misle da je samo ono dobro što je skupo, pa ma ništa ne vrijedilo. Baš se ti ljudi, kad mnogi sintetički i kemijski lijekovi ne po­ mognu, hvataju kao utopljenik . . . ljekovitog bilja. Danas je malo liječnika koji se u praksi služe biljem. Ljekarne drže tek ograničen broj, stoga je narod upućen na samozvane biljobere, koji u svojoj nestručnosti nasumce nešto od svojih trava dadu potrošaču, bez obzira hoće li po­ moći ili ne. Naše veleprodaje bilja u svojim nakupnim skla-

dištima nemaju stručno osoblje i preuzimaju svašta, bez grižnje savjesti. Tako i neka poduzeća prodaju npr. kamilicu punu korova i još k tome propuštenu kroz parnu destilaciju. Koliko su biljke ljekovite najbolji dokaz daju životinje, koje ne čekaju ničiju pomoć nego se obrate bilju (jedući ga) i ozdrave. Ljekovito bilje ne samo što liječi nego i krijepi, jača i čini tijelo otpornim protiv mnogih bolesti, a naročito protiv onih koji se pojavljuju u poznim godinama. Izdavač

UVOD

Kad god sam sabirao ljekovito bilje po našim šumama, poljima i livadama, zaustavljali su se mnogi poljoprivrednici pa i građani i čudom se čudili. Gledali su moje torbe iz kojih je izvirivalo razno korijenje, stabljike, lišće i cvijeće. Znati­ željno su zapitkivali čemu služi sve to . . . U razgovoru s našim ljudima na selu i u gradu usta­ novio sam da ne poznaju ni najopćenitije ljekovite biljke koje svakodnevno svojim nogama gaze, a ne znaju da bi im one mogle u kućanstvu poslužiti kao izvrstan lijek, a neke kao i dodatak jelu. Mnogi, iako bol boluju gaze baš po onom bilju koje bi im, kad bi znali, vratilo izgubljeno zdravlje. Većina naših ljudi nema ni pojma kakva se sve osvježujuća pića i ljekoviti napici mogu pripremiti iz domaćeg bilja. Zaprepastila me činjenica da mnogi ne poznaju čak niti kamilicu (Matricaria chamomilla), a još manje njenu ljekovitost i način njene pripreme. To slabo poznavanje tako važnog faktora za narodno zdravlje zaista iznenađuje. U drugim zemljama, naročito u Francuskoj, kod lije­ čenja raznih bolesti upotrebljava se ljekovito bilje. Liječnici ga propisuju bolesnicima na receptu. Kod nas takva praksa još nije uvedena. Unatoč tom propustu naših liječnika, iz dana u dan imade sve više onih koji svoje ozdravljenje i radnu sposob­ nost zahvaljuju bilju i prirodnom načinu ishrane. Istina je da djelotvorna ljekovitost u biljci djeluje spo­ ro, ali ako se netko uporno danima, tjednima, pa i mjese­ cima liječi biljem koje odgovara naravi njegove bolesti, tada uspjeh neće izostati; a duga upotreba lijeka ni u kojem slu­ čaju neće naškoditi organizmu. Bolesnik se polako, ali sigur­ no oporavlja. Bio sam godinama teško bolestan. Danas nakon devet go­ dina svoje zdravlje zahvaljujem ljekovitom bilju. Posve je

prirodno da liječenje ljekovitim biljem mora ići posred­ stvom liječnika. Svakako je potrebno da nas liječnik pregleda prije nego li pristupimo liječenju bolesti biljem. Dakle, kod svake bolesti prije svega neophodno je potrebno savjetovati se s iskusnim liječnikom — dobrim dijagnostičarom. U interesu preventivnog sprečavanja bolesti potrebno je da se upoznamo sa najopćenitijim ljekovitim biljkama koje nalazimo u blizini ljudskih naselja, a možemo ih nabrati idući u polje ili za vrijeme šetnje u prirodi. Svaki građanin, svako domaćinstvo treba da u svojoj kući ima, u posebno za to udešenoj kutiji ili ladici, kućnu ljekarnu u kojoj bi u slučaju potrebe našao lijek protiv bolesti koje se najčešće pojavljuju: prehlada, kašalj, glavobolja, gripa, proljev, za­ tvor, trovanje hranom, krvarenje, reuma, šećerna bolest i mnoge druge. U tom bi slučaju naša zajednica samo na lije­ kovima uštedjela pozamašnu svotu. Tada ne bismo morali za svaku sitnicu potražiti liječnika i gubiti dragocjeno vrijeme čekajući u ambulanti na red i stojeći u ljekarni u repu s receptom u ruci. Smatram da bi bilo korisno za našu zajednicu kada bi u nastavni program naših škola ušla i grana narodnog pro­ svjećivanja: »Upoznavanje ljekovitog bilja i njegova upo­ treba«. Naša je zemlja vrlo bogata raznovrsnim ljekovitim biljem. Ono nam se samo nudi — treba ga samo ubrati. I naši liječ­ nici bi o tome trebali više razmišljati i za neke bolesti izda­ vati recepte za ljekovito bilje. Ljekovito bilje ne stvara čuda, ali u stručnim rukama liječnika može postati bogata vrijednost. Ne omalovažavajmo značenje vrijednih osobina domaćih biljaka, počev od čaja koji nije samo aromatičan nego i lje­ kovit. Ako još tome dodamo da čaj biljni potpuno zamje­ njuje skupe uvozne čajeve, onda se njegova vrijednost podvostručuje. Pokušajte jednom piti čajnu mješavinu: kamilice, list šumske jagode i lipe, ili lazarkinje, majčine dušice i ru­ žmarina ili bilo koju drugu mješavinu, pa ćete se i sami uvjeriti u njihovu vrijednost. Svima onima koji su voljni surađivati na polju zdravstve­ nog prosvjećivanja i čuvanja svog zdravlja — neka pomogne ova knjiga.

BRANJE LJEKOVITOG BILJA

Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jedno­ stavan posao — ipak to nije. Svaki sakupljač bilja mora na­ učiti dobro raspoznavati biljku koju želi brati jer ima mnogo sličnih vrsta. Stoga berač mora biti veoma oprezan kako u zabuni ne bi brao otrovne biljke. Osim toga mora znati u koje se godišnje doba bere biljka i koji njen dio treba brati: korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme. Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer prilikom sušenja potamni, pljesnivi, postane neupotrebljiva. Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to poslije rose. Nakon sušenja biljka mora zadržati svoju pri­ rodnu boju i izgled. Biljka se ne smije sušiti na zemlji. List i cvijet pa i korijen stanovite biljke suše se u hladu. Najbolje je biljku sušiti na tavanu na plahti. Tamo ima najviše zraka — propuha, a do biljke ne može doći ni prašina ni dim. Na suncu se suše samo neke biljke: list podbjela, čička i sl. te sve vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo sušiti dok se ne lomi prstima. Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Međutim neki se plodovi beru poluzeleni. Pupoljci se beru dok se još nisu potpuno razvili. Suho bilje treba staviti u polivinilske vrećice i objesiti na suho mjesto. Najbolje na čistom zračnom tavanu. Ubrane biljke djeluju 12—18 mjeseci, nakon tog roka izgube svoju ljekovitost. Tada ih valja zamijeniti svježim. Biljke koje za vrijeme sušenja izgube svoju prirodnu boju i svoj specifični miris — ne vrijede i treba ih baciti. Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro poznaju. Ako nisu sigurni, neka se prethodno dadu podučiti od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito bilje radije nabave u ljekarni ili kod stručnjaka s ispitom.

PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na više načina. Međutim, najobičniji način pripreme jeste čaj. Čaj — naljev — oparak — dobiva se na taj način što se stanovita količina svježeg ili suhog bilja jednostavno prelije izvjesnom količinom ključale vode, poklopi i ostavi 10—20 minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po želji zasladi, a kod nekih čajeva doda malo soka od limuna i tako pije. Lišće, cvijet, korijenje i kora u svakom slučaju moraju se prije upotrebe sitno isjeckati. Voda koju koristimo mora biti svježa i čista (iz bunara, a najbolje gdje je to moguće iz planinskog izvora). Uvarak — kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja. Potrebna količina korijenja i hrskavičnih dijelova stavi se u vodu i kvasi 3—4 sata. Zatim se sa istom vodom kuhaju po recepturi. Vodene iscrpine dobiju se na taj način da se ljekovite biljke, koje sadržavaju sluzave tvari (korijen bijelog sljeza, list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave u priklad­ nu bocu. U bocu se metne pola do jedne jedaće žlice gore navedenih iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne vode. Bocu treba zatvoriti i koji put protresti. Nakon sat-dva procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlačno piti. Tvari koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene. Alkoholatura se priprema od suhog ljekovitog bilja koje se kvasi u alkoholu. U jednu litru 96% jakog alkohola (špiri­ ta) stavi se 8—10 jedaćih žlica suhog bilja koje ostavimo u boci 8—10 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu pro­ tresti. Pije se razrijeđeno sa malo vode po recepturi. OPĆE NAPOMENE Čajeve, sokove i sirupe kuhati u emajliranom posuđu. Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na kocki šećera. Biljke označene sa * su otrovne, posebno ih čuvati i upo­ trebljavati po savjetu ljekara ili ljekarnika. Biljke se mogu držati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti nove.

Lišće i cijela biljka beru se za sunčana dana i to pred cvatnju. Lišće, cvijeće, plod i korijenje čuvati spakovane i držati na suhom mjestu. Korijenje prije sušenja treba isjeći na komadiće da se bolje osuši. Kora se odvaja od grana u proljeće kad počne listanje. Sušenje: biljke čim se oberu treba sušiti na suhom, svježem i prozračnom mjestu u tankom sloju. Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi se beru za sunčana dana i odmah ih sušiti ali ne na suncu. Zrno i sjeme beru se potpuno zreli. Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja. Svježi sokovi prave se gnječenjem ili cijeđenjem svježih biljaka u malo vode uz dodatak šećera. Prije toga biljke tre­ ba dobro oprati. Cijeđenje se vrši u čistoj posudi.

LIJEČENJE BOLESTI LJEKOVITIM BILJEM

Ako želimo pripremiti čaj od nekih biljaka kao što su kamilica, nana, ružmarin i druge, koje u sebi sadrže dozu hlapljivog eteričnog ulja, onda se takav čaj ne smije kuhati, nego samo preliti ključalom (kipućom) vodom. Nakon toga se ostavi poklopljeno 10—15 minuta. Kad bismo takav čaj kuhali, izgubio bi velik dio od svojih ljekovitih svojstava. Biljni čajevi za liječenje pojedinih bolesti moraju se piti najmanje 3—5 nedjelja, a u težim slučajevima i godinu dana. ASTMA — SIPNJA

Od astme danas boluje veoma mnogo ljudi. Astma se li­ ječi kemijskim i biokemijskim lijekovima, promjenom mje­ sta boravka, kao i klimatskim liječenjem na obali i otocima našeg Jadrana. Međutim, ima i vrlo dobrih biljnih lijekova protiv astme koji se mogu pripremiti u obliku čajeva, prašaka i alkoholature. Evo nekoliko uspješnih recepata za liječe­ nje astme. 1. Dobro usitniti list i cvijet podbjela, korijen bijelog sljeza, cvijet i list divizme. Jednu jedaću žlicu te mješavine pre­ liti sa 300—400 g ključale vode. Ostaviti poklopljeno 15 do 20 minuta. Zatim ocijediti, po želji zasladiti (po mogućnosti pravim pčelinjim medom), dodati malo limunova soka, ako ga imamo pri ruci, i toplo piti prije jela tri puta na dan po jednu šalicu. Još je bolje, ako je moguće, svaki sat-dva piti po nekoliko gutljaja. 2. Omana i gaveza (korijen), po 3 jedaće žlice, pasje trave, majčine dušice, po 4 jedaće žlice. Priprema se isto kao i pod 1. 3. Žlica hmelja kuhanog nekoliko minuta u 100 g vina i 100 g vode, vrlo je dobar lijek protiv astme.

4. Protiv proširenja pluća kod bronhijalne astme vrlo do­ bro koristi, naročito kod izbacivanja ispljuvka, alkoholatura od cijele biljke dragoljuba (bez korijena). Na svakih 100 g 96% jakog alkohola stavi se u bocu jedna jedaća žlica usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da se kvasi 6—8 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeđen s malo vode, dva do tri puta dnevno jednu kavenu žlicu. 5. Astma cigarete koje se nabavljaju u ljekarnama odlično pomažu. 6. Pržimo 30 dkg šećera. Kad šećer zarumeni, dodamo 9 jedaćih žlica meda i 3 oveće glavice crvenog luka, kojeg pret­ hodno isjeckamo na sitno. Tome dodamo 1.500 g vode, sve zajedno dobro promiješamo i stavimo kuhati — poklopljeno — dok se ne ukuha 50% tekućine. Od vremena do vremena potrebno je malo poklopac podizati. Kad se stiša, uvarak procijedimo, stavimo u boce i dobro začepimo. Od tog lijeka uzima se prije jela jedna jedaća žlica. Za vrijeme liječenja zabranjeno je pušiti i uzimati alkohol. 7. Astma se može izliječiti bijelim lukom na slijedeći na­ čin: u jednoj maloj žlici iskrižamo poveću krišku češnjaka. Drugom malom žlicom nastojimo iz njega istisnuti što više soka koji će izbiti na površinu. Tada stavimo žlicu u usta i duboko udišemo češnjakovo eterično ulje. Dah se zadrži i zrak ispusti kroz nos. To se čini 5 minuta, zatim se ta kriška luka okrene na drugu stranu i ponovo žlicom pritiska da iz­ bije na površinu ulje, a postupak udisanjem traje opet 5 minuta. To se ponavlja s novom kriškom u ukupnom traja­ nju od 20 minuta. Zatim se bijeli luk s kruhom pojede. Tako se radi svaku večer 4—6 nedjelja. 8. Uzme se nekoliko kriški bijelog luka, stavi u čistu bijelu prekuhanu krpu ili gazu i zdrobi kakvim prikladnim pred­ metom. Tada se na kocku šećera nakapa nekoliko kapi soka i pojede. To se ponavlja svakog jutra natašte do potpunog ozdravljenja. 9. Astmu i slaba crijeva liječi aniš. Dvije žlice aniša sta­ viti u pola litre vode i kuhati 10 minuta. 10. Naberite žare koprive i stavite do polovine litrenog lonca. Zatim dodajte 2 jedaće žlice gospine trave i 2 žlice nane (metvice). To se sve zajedno kuha 2—3 minute. Na­ kon toga se ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Tada se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Šest tjedana ne­ ćemo primijetiti nikakvo poboljšanje. Koncem sedmog i

početkom osmog tjedna bolesnik će tri tjedna mnogo kašljati. Pluća se počinju čistiti, kašalj prestaje i bolesnik ozdravi (ali samo u tom slučaju ako uporno svaki dan tri­ put dnevno pije gore spomenuti čaj). Zabranjeno pušenje i alkohol. 11. Prije spavanja stavite u tanjurić malo smole od bora i time kadite prostoriju u kojoj se spava. 12. Hren dobro očistimo (4 žlice naribamo) i stavimo u prikladnu posudu. Na hren nalijemo vinski ocat, toliko da hren bude po prilici 3 prsta ispod octa. Tada tu masu kuhamo tako dugo dok hren ne postane mekan. Zatim ga ocijedimo i toj količini octa dodamo istu količinu meda. Sve kuhamo dok se ne zgusne. Dodamo kuhani hren i pu­ stimo da još jednom provri. Kad se ohladi, stavimo u sta­ klenku i od tog lijeka uzmemo svako jutro i večer po jednu žlicu; 13. Isjeckanog korijena omana uzeti 1 žlicu i preliti to s 2 dcl vrele vode, poklopiti i kad se ohladi piti svaka dva sata zaslađeno medom. 14. Po 20 g aniša, podbjela (cvijeta) i 60 g podbjela (li­ sta). Uzeti 3 žlice te smjese i kuhati u pola 1 vode, ostaviti da se ohladi i piti umjesto vode. 15. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list), podbjela, izopa, matičnjaka i crnog sljeza (cvijet). Tri žlice ove mje­ šavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, a zatim piti umjesto vode. 16. Pomiješati po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i petrovca. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Zatim ocijediti i piti 3 puta na dan pola sata prije jela. 17. Uzeti po 20 g aniša i podbjela (cvijet) te 10 g podbjelova lista. Od toga uzeti 3 žlice i kuhati 10 minuta u pola litre vode. Ostaviti pokrito cijelu noć, zatim se pije umje­ sto vode. Astma srčana 1. Četvrt kg meda pomiješati sa četvrt kg čajnog ma­ slaca. U to dodati 3—4 žlice dobro izribanog hrena (mije­ šati pola sata). Uzima se triput dnevno po kavenu žlicu. 2. Žare koprive, metvice i gospine trave u jednakim dije­ lovima dobro promiješati. Od te mješavine uzeti žlicu na

200 g ključale vode. Pije se dva puta dnevno. Mora se biti ustrajan, jer će se uspjeh osjetiti tek nakon dva mjeseca. Pušenje i alkohol mora se napustiti. 3. Žlicu usitnjenog korijena velikog bedrinca stavi se u šalicu hladne vode i ostavi da stoji preko noći. Ujutro se procijedi, a na ostatak nalijemo šalicu ključale vode. Kad se ohladi, ocijedi se i prelije u prvu ocjeđevinu. Zasladi se sa žlicom pravog meda i pije se umjesto vode. Astma srčana i plućna Pola kilograma crvenog luka se usitni, stavi u lonac i pirja. Istovremeno u posebnu zdjelu stavimo pola kg še­ ćera i sok ovećeg limuna i pirjamo. Kad je već oboje zarumenjeno, spojimo obje mase zajedno i zalijemo sa pola litre vode i pustimo da uzavri, čim počne kuhati, odmah skinemo sa štednjaka. Kad se smlači, procijedimo, dodamo 3 žlice pravog pčelinjeg meda i nešto šećera. Sve dobro promiješamo i stavimo u staklenku sa širokim grlom i do­ bro zatvorimo. Od toga lijeka uzima se po malu žlicu prije jela 3 put dnevno. APETIT 1. List šumske jagode, kamilice, metvice pitome ili kudrave i kičice u jednakim količinama dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra ključale vode i ostaviti da poklopljeno stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti, po želji zasladiti, dodati malo limunova soka i toplo piti dvaput dnevno, pola sata prije jela. Uzima se 8—14 dana. 2. Uzeti pola kavene žlice usitnjenog pelina, korijena angelike, iđirota — po dvije jedaće žlice — i sve dobro pro­ miješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 3 decilitra ključale vode. Ostala priprema kao pod 1. 3. U jednakom omjeru dobro promiješati korijen omana, aniša, komorača i stolisnika. Od te mješavine jedaća žlica kuha se jednu minutu u 300 g vode i ostavi na strani (poklopljeno) 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, za­ sladi pravim medom i toplo pije triput dnevno po šalicu pola sata prije jela. Treba izbjegavati pušenje.

Tumač nutarnjih organa: 1. grkljan, 2. dušnik, 3. desni krak dušnika, 4. desno pluće, 5. štitna žlijezda, 6. grudna opna, 7. žučna kesica, 8. jetra, 9. velika šuplja vena, 10. dvanaestopalačno crijevo, 11. gušterača — pankreas, 12. opornjak tankog crije­ va, 13. uzlazno crijevo, 14. usukano tanko crijevo, 15. slijepo crijevo, 16. crvuljak, 17. arterija glave, 18. vena glave, 19. potključna arterija, 20. aortni luk, 21. ključna kost, 22. lijevo pluće, 23. srčano uho — resa, 24. lijeva predkomora, 25. lijeva komora, 26. desna komora, 27. grudna duplja, 28. porebrica, 29. jednjak, 30. želudac, 31. trbušna opna, 32. slezena, 33. opornjak tankog crijeva 34. trbušna arterija, 35. trbušna opna — maramica, 36. trbušni mišići, 37. bočna arterija, 38. bočna vena, 39. gužnje crijevo, 40. mokraćni mjehur, 41. trbušna arterija — kucavica.

4. Kamilicu stući u avanu u prah. Od tog praška uzima se triput dnevno pola sata prije jela po pola kavene žlice. Ako se pomiješa sa jednakim dijelom šećera u prahu, ko­ risti kod rekonvalescenata koji tada naginju gojenju. 5. Uzeti 3 žlice droge pelina (u ljekarni) i preliti sa pola litre vrele vode, pokriti, ostaviti da stoji oko 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 6. Dvije žlice hajdučke trave preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti malo da stoji, zatim piti prije jela. 7. Dvije žlice kamilice preliti sa 2 decilitra vrele vode. Promiješati, poklopiti, ostaviti na štednjaku oko pola sata, ali ne smije vreti. Ocijediti, rashladiti i piti prije jela. 8. Uzeti po 1 g stucana zrna komorača, lincure i kičice. Sve pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim ocijediti te odjednom popiti. 9. Pomiješati preslice, oraha (list) i divljeg kestena (ko­ ra) po 20 g, te 30 g vrbove kore i 10 g ljoskavca (plod). Uzeti 2 žlice te mješavine i kuhati 5 minuta u 4 decilitra vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti ujutro i navečer. 10. Po 1 g komorača, lincure i kičice izmiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim procijediti i piti pola sata prije jela. 11. Uzeti po 25 g celera (korijen), kičice, komorača i lin­ cure, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, zatim piti prije jela. ANGINA Bolest grla — upala mandula — krajnika 1. Stolisnika, matičnjaka, bijelog sljeza (list i cvijet), sljeza crnog (cvijet i list) u jednakim dijelovima, dobro pomi­ ješati i od te mješavine uzeti 2 jedaće žlice i kuhati 2—3 minute u 300 g vode (3 dcl). Nakon toga ostaviti poklop­ ljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti 3 puta dnevno prije jela — po šalicu. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Korijen bijelog i crnog sljeza sitno isjeckan, u jed­ nakim dijelovima i dobro promiješan. Od te mješavine uzme se jedaća žlica i prelije sa 200 g ključale vode; ostavi

poklopljeno 10—15 minuta. Zatim se ocijedi, doda velika žlica meda i time se ispire grlo a nešto i popije. U težim slučajevima svakako treba ići liječniku. 3. Petrovac i list divlje kupine pomiješati u jednakim dijelovima. Od te mješavine uzme se 2 jedaće žlice i kuha 3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostala priprema kao pod 1. 4. U šalici mlijeka skuhamo tri omanja lista duhana ili dvije nepune jedaće žlice lulaša. Kad provri, procijedimo i tim toplim mlijekom grgljamo više puta dnevno. Ovo mli­ jeko se ne smije piti jer tjera na povraćanje. 5. Ako nastanu jaki bolovi u vratu, uzme se glavica maka i kuha u 200 grama vode 2—3 minute. Ostavi se po strani poklopljeno nekoliko minuta. Zatim se ocijedi, pravim pčelinjim medom zasladi, i grlo ispire grgljajući. 6. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 žlice ribljeg ulja (može se pomiješati sa žlicom pravog pčelinjeg meda, tako se lakše proguta). Riblje ulje dobije se u ljekarni. 7. Mladog opranog lišća koprive 1 kg samljeti strojem za mljevenje mesa, iscijedi se sok i pije 3—4 žlice dnevno. ANEMIJA — SLABOKRVNOST 1. Većinom su znaci očiti: bljedoća, slabost, umor, česta glavobolja, slaba probava i pomanjkanje apetita. Bolesnik, ako je moguće neka miruje i živi na planinskom zraku, jer se krv u planini mnogo više obnavlja. Hrana neka je la­ gana, okrepljujuća i izdatna sa dosta voća, koje treba jesti prijesno kako bi tijelo dobilo dovoljno željeza, vitamina i raznih mineralnih soli. Piti domaće čajeve, mnogo prije­ snog mlijeka, voćne sokove i čašu zdravog vina ili piva radi bolje probave. 2. Svako jutro natašte treba pojesti jednu do dvije ja­ buke, obilno zaslađene s pravim pčelinjim medom (ne in­ dustrijskim). Kao zajutrak dalje uzeti dobro istučen žuma­ njak jednog jajeta s nekoliko kapi dobrog konjaka. Zatim nekoliko odrezaka na brzinu ispečenih jetrica na jednu i drugu stranu, sredina neka ostane polusirova. Uz jetrica salata maslačka, matovilca, radića ili lista mladog špinata. Treba jesti hranu bogatu bjelančevinom: grah, grašak, golubinje meso, jetra, jarebice, kečige, patku, ovčetinu, pastrmu, rajčice, sardele; sir punomastan, tunjevinu i zečevinu.

3. U šalici mlijeka skuha se jedaća žlica pravog meda. Ponavlja se dulje vremena. Uzima se svaki dan natašte. 4. Osam komada svježih (dobro opranih) jaja stavi se u staklenku ili u drugu prikladnu posudu. To se zalije limu­ novim sokom tako da su jaja prekrivena. Treba ostaviti 2—3 nedjelje da stoji. Limunov sok rastvorit će ljuske jaja. Tada se sve zajedno procijedi, doda litra konjaka, kg še­ ćera i ostavi da stoji 8 dana. Uzima se 1—2 čašice sat-dva poslije doručka. 5. Ovaj recept poslao mi je Š. J. iz Knina. »Kod nas je 30 godina bolovala M. G. od teške anemije. Obilazila je naj­ bolje specijaliste po cijeloj našoj državi. Svi su joj rekli da lijeka nema. Nakon toga potužila se, danas već pokojnom, Don Jeri Aniću u Šibeniku. On joj je prepisao ovo: U dvije litre naravnog žutog vina stavi se 1—2 žlice željeznih stru­ gotina (sa tokarske klupe), komad korijena od srčenjaka (Polygonum bistorta) koji u planini raste i malo kore od šipka, zajedno s plodom Granatum punica (raste u Dalma­ ciji). Bocu treba dobro zatvoriti i svaki je dan protresti i okrenuti da se dobro promiješa. Boca treba da stoji 40 dana. Nakon 40 dana procijedi se i od tog lijeka uzima se triput dnevno po žlicu. S ovim lijekom potpuno se izlije­ čila. 6. U dvije litre crnog vina stavi se 200 g suhog lišća ko­ prive žare, ubrane u proljeće. To se ostavi 24 sata da stoji. Nakon 24 sata vino je već za upotrebu. Od tog vina pije se čašicu svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Kura traje dulje vremena. 7. Lišće koprive (nabrano u proljeće) 20 g, šćavela ili ki­ selice, bokvice po 10 g — stavi se na litru vode. To se 12 sati kvasi, a zatim 10 minuta kuha sa 2—3 žlice meda. Po­ tom se ostavi 20 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi. Pije se više puta dnevno po kavenu šalicu. Ovaj čaj ne samo da stvara krv nego pospješuje probavu, otkla­ nja uzrujanost i nesanicu. 8. Uzeti muške i ženske bokvice u podjednakom omjeru i kunice (stolisnik) — koliko njih. Oprati u hladnoj vodi i stucati dobro u avanu. Nacijediti ovoga soka 3 žlice. Pije se ujutro pola sata nakon što se uzela mala žlica pčelinjeg mliječa. 9. Crnog sljeza korijen usitnjen — 40 g staviti u litru bi­ jelog vina da stoji 14 dana. Nakon toga se ocijedi i pije tri­ put dnevno po čašicu.

10. Treba jesti slaninu i piti crno vino. 11. U dva decilitra toplog mlijeka istisne se sok jednog limuna i žlica meda. Pije se svako jutro natašte duže vre­ mena. 12. Šaku mladih lisnih pupoljaka koprive prokuhati 15 minuta u jednoj litri vode. To piti mjesec dana umjesto vode. Zimi se mogu upotrijebiti osušeni pupoljci ali samo pola šake. BRADAVICE 1. Kroz tanku ljepenku probije se rupa veličine brada­ vice tako da ostala koža oko bradavice bude od vatre za­ štićena. Nad bradavicom upali se kocka šećera tako da vre­ la masa pada na bradavicu. Za vrijeme ove operacije osjetit će se bol, ali će bradavica sve više crnjeti i na kraju za ne­ koliko nedjelja posve će nestati. 2. Upalimo svijeću i nad njom grijemo što je više mo­ guće dobro zašiljenu grafitnu olovku. Zatim vrućim šilj­ kom brzo ubadamo bradavicu od sredine prema rubu. Kad se olovka ohladi, ponovno je ugrijemo. To se ponavlja 4—5 dana. Nakon 3—4 tjedna bradavica će nestati. 3. Bradavice se razgrebu, namazu slinom balavog puža i drže na toplini ili na suncu da se dobro osuše. Za nekoliko nedjelja ih neće biti. 4. Bradavica se uspješno i jednostavno uklanja bijelom školskom kredom. Kredom se trlja po bradavici dva-tri puta dnevno. Ili se nastruže praha s komada krede, pomi­ ješa s vodom i tim namazu bradavice. Za kratko vrijeme bradavica nestaje. 5. Prašak koji se nalazi u sredini bundevinog cvijeta malo smrvimo i time nažuljamo bradavicu dva puta dnev­ no. Za nekoliko dana bradavica će nestati. 6. Svako jutro poslije umivanja posipajte bradavicu pe­ pelom od cigarete. 7. Bradavica se može odstraniti i solnom kiselinom (do­ bije se u ljekarni). Gornju kožicu bradavice treba odrezati i bradavicu namočiti solnom kiselinom pomoću staklenog štapića. Za kratko vrijeme bradavica će otpasti.

Uklanjanje bradavica na indijanski način Naš povratnik, 75 godišnji starac iz Pridvorja kod Du­ brovnika, ispričao je svom susjedu (Vlaho Arkulin) kako se riješio bradavica kojih je imao mnogo na obje ruke: Za vrijeme prvog svjetskog rata radio sam u Americi — priča starac. — Jednom me srela stara Indijanka, vračara. Vi­ djevši da na rukama imam bezbroj bradavica, reče mi: »Ako se želiš riješiti bradavica učini ovo: navečer prije spa­ vanja izaberi najveću bradavicu. Uzmi malu tanku šivaću iglu, duboko zabodi u bradavicu sve dok ne osjetiš bol. Igla u bradavici mora uspravno stajati bez pridržavanja. Tad se plamenom svijeće grije igla od ušice pomičući pla­ men svijeće prema sredini igle. Od plamena svijeće igla će se jako ugrijati. Nastat će nepodnosiva bol. Tada se svi­ jeća odmakne od igle i čim bol prestane, ponavlja se po­ stupak sa grijanjem igle od ušice prema sredini. To po­ novi 3 večeri po 3 minute i grij uvijek istu bradavicu.« Ja sam vračaru poslušao i nakon tri večeri sve su bradavice otpale i one s ruke koju nisam grijao. Kako sam i ja po rukama imao bradavice — piše mi Ar­ kulin — iako susjedu nisam htio vjerovati, više sam iz zna­ tiželje postupio po receptu stare Indijanke i gle čuda. Već nakon dva grijanja bradavice se počele sušiti, a kod trećeg sam ih jednostavno orunio s kože. To je bilo 1964. godine i više se ne pojavljuju.

BUBREŽNE BOLESTI 1. Kukuruznu svilu (nitaste njuške), peteljke od trešanja, brezov list, u jednakim dijelovima dobro promiješati. Od te mješavine uzme se jedna jedaća žlica na 2—3 decilitra vode i kuha 1 minut. Zatim se poklopljeno ostavi da se ohladi toliko da se prst može u tekućini držati. Onda se doda na vrh noža sode-bikarbone. Nakon 10—15 minuta se ocijedi, medom zasladi i toplo pije tri puta dnevno prije jela. Čaj treba piti 3—9 nedjelja. 2. Preslice, bazgov cvijet po jedaću žlicu, korijen od pirike, koji se prethodno u avanu dobro istuče, lazarkinje, sredinu kore od bazge, nane kudrave ili pitome po dvije je­ daće žlice. To se dobro promiješa. Sve ostalo kao pod 1.

3. Stolisnika 4 jedaće žlice, jagode šumske list, bazgov cvijet — po 2 jedaće žlice i od te mješavine staviti jednu punu jedaću žlicu u tri decilitra vode i kuhati 2—3 minute. Nakon toga ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim oci­ jediti i piti prije jela tri puta dnevno. 4. Čaj od ženske bokvice, jedaća žlica na 3 decilitra vode, kuha se 2—3 minute. Pije se triput dnevno po šalicu. 5. Vodopija korijen, list i cvijet, jedaća žlica na 3 deci­ litra vode, kuha se 3—4 minuta. Pije se triput na dan ili pomalo više puta dnevno. 6. Ispržiti suhi kukuruz (kao kavu) i vrući istresti u hladnu vodu. Kad se voda ohladi, ponovno ugrijati i piti triput dnevno po šalicu. 7. U raženo brašno zamijesimo naribanu crnu rotkvu. Na to nalijemo toliko ključale vode, koliko je dovoljno da se načini mekano tijesto. Tom masom namaže se čista bi­ jela krpa barem centimetar debljine i time zavije bolno mjesto. Preko toga se priveže topla marama ili flanelska krpa. 8. U pola litre vina i toliko vode stavi se 8 žlica kadulje samo da prokuha i odmah sa štednjaka skine i ostavi po­ klopljeno da stoji nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi i pije više puta dnevno po malu šalicu. 9. Ako bubreg krvari treba uzeti ovaj čaj. Po 50 g rusomače, rastavića i brezova lišća. Od toga uzeti 3 žlice, preliti s 4 dcl vrele vode, poklopiti, 2 sata poslije ocijediti, i piti cijeli dan. Protiv bolova u trbuhu, bubrezima i za čišćenje krvi 1. Uzme se 9 velikih glavica porjeg luka i dobro opere (ne smije se oljuštiti). Taj luk se stavi u 5 litara bijelog vina i kuha dok se ne ukuha za polovicu. Tada se prenese u manju posudu i još jedan sat kuha. Zatim se ocijedi i nalije u litrenu bocu. Od tog lijeka pije se svako jutro natašte mala čašica. Bolesti mjehura i bubrega Zobenu slamu sitno isjeckati i 2 jedaće žlice kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. Piti više puta dnevno po malu šalicu.

Bubreg-krvarenje Uzeti po 50 g rusomače, preslice i breze (list). 3 žlice te mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta­ viti 2 sata, zatim piti u toku dana. Protiv kamenaca u bubrežnoj i mokraćnoj bešiki 1. U pola litre vode stavi se 30—35 zrna suhog ploda od ljoskavca i kuha 4—5 minuta, zatim se uz kraj štednjaka ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta, ali da ne kuha. Nakon toga se ocijedi i pije po čašicu više puta dnevno. 2. Plod šipka (divlje ruže) — dobije se u svakoj trgovini pakovan u kartonske kutije — 2 jedaće žlice prelije se sa litrom ključale vode i pusti poklopljeno da stoji 8—10 sati. Nakon što se ocijedi, doda se 4 žlice pravoga meda i sok od pola limuna i pije triput dnevno po šalicu prije jela. 3. Gavez (korijen) 60 g, lazarkinje, borovice — po 10 g, dobričice, koprive žare — po 20 g, list divlje kruške 30 g. Sve dobro promiješati i od te mješavine 8 žlica staviti u litru vode i pustiti da preko noći stoji. Ujutro staviti na štednjak da provri i odmah skinuti, ostaviti poklopljeno 10 minuta. Tada ocijediti. Pije se ujutro i navečer po pola litre. 4. Kamence u bubrezima uklanja sok od crne rotkve (arapke) koju treba naribati i pustiti da stoji 2—3 sata. Na­ kon toga sok se čvrsto iscijedi i pije triput dnevno po pola decilitra. Pije se 20—30 dana — nakon toga će kamenci ne­ stati. 5. Jedan kg suhih koštica od dinje staviti u 5 litara vode i kuhati dok se ne ukuha do 3 litre. Kad se smlači, ocijedi se i prelije u boce. Od tog lijeka pije se triput dnevno po jedan decilitar. Terapija traje sve do potpunog izlječenja. 6. Cvijet trnine — jednu žlicu staviti u pola litre ključalog bijelog zdravog vina i ostaviti poklopljeno 10—15 mi­ nuta. Nakon toga se ocijedi i pije dvaput dnevno po ča­ šicu. 7. U litru dobrog bijelog vina stavi se 3 žlice bršljana i 3 žlice božjeg drvca i ostavi da stoji 2—5 sati. Nakon toga se ocijedi i doda 400 g maslinova ulja. Pije se tri puta dne­ vno pola sata prije jela po čašicu. Prije upotrebe treba bocu dobro protresti.

8. Samelje se laneno sjeme i dnevno uzima po žlicu s mlijekom ili vodom. Oblozi lanenog sjemena stavljaju se izvana na bolno mjesto. Kronična upala bubrega 1. Ljuske mahune, zobene slame, lišće bijele breze — p o 30 g. Peteljka trešnje, korijen peršina, lazarkinje — po 10 g. Preslice i bazge (srednja kora, vanjska se ostruže) — po 20 g. Gornja se količina dobro promiješa. Od ove mješa­ vine jedna se žlica navečer stavi u 300 g vode da preko noći stoji. Ujutro dodati 1—2 žlice meda, staviti na štednjak. Čim zavri, odmah skinuti i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Zatim se ocijedi, doda soka od limuna i pije više puta dnevno po malu šalicu. Preporuča se što više grožđa i lubenica. Dijeta kao i kod bubrežnih bolesti. 2. Kupine, bijeli sljez, angelike, pirike i bazge — od sva­ kog uzeti korijen — po 30 g. Gornja se količina stavi u 2 litre bijelog zdravog vina i ostavi 8—10 sati da se kvasi. Nakon toga se kuha tako dugo dok se ne ukuha na tričetvrtinu litre. Kuha se poistiha i ostavi još 1—3 sata po­ klopljeno da se pari. Tad se ocijedi. Od te tekućine pije se triput dnevno po šalicu. 3. U pola litre kvalitetnog ruma stavi se 2—3 žlice ploda od trnine (Prunus spinosa). Već nakon 24 sata može se uzeti svako jutro, natašte pola do jedne čašice. To je izvanre­ dan lijek i za bolesti mjehura. 4. Kadulje plod, plod divlje ruže (šipak), preslice, borovi­ ce, ženske bokvice u jednakom omjeru. Dobro promiješati i od te mješavine jednu žlicu preliti sa 200—300 g ključale vode i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Pije se dvaput dnevno — ujutro natašte i navečer prije spavanja. 5. Za liječenje ove teške bolesti uzima se ova mješavina: pelin, kadulja, kičica, majčina dušica, smrekova vršika, preslica, bazgov list sve u jednakim dijelovima. To se do­ bro promiješa i od te mješavine stavi se 4—5 žlica u litru vode, kuha 4—5 minuta i ostavi poklopljeno još nekoliko minuta. Nakon toga se ocijedi i pije nezaslađeno više puta dnevno po malu šalicu. Navečer prije spavanja treba popiti pola litre. Kura traje duže vremena. 6. Preslica, breze (list) po 40 g te 20 g imele. Uzeti 3 žlice i kuhati 10 minuta u pola litre vode, ostaviti preko noći i u pet navrata popiti.

7. 2—3 žlice breze (lišća) preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti 15 minuta, zatim procij'editi. K tome dodati na vrhu noža sode bikarbone. Piti 2—3 puta na dan. Bubrežni, žučni i kamenci u mjehuru Kamenci koji se stvaraju u bubrezima, žučnoj kesici ili u mjehuru, najsigurnije se odstranjuju (ako nije gnojna upa­ la) sa Herminimum monorehis (biljka raste u šumama Slo­ venije). Svježe nabrana, izrezana kao rezanci, stavi se u ma­ slinovo ulje u omjeru 1 : 10 i ostavi 3 mjeseca izloženo na suncu, a 3 u umjereno toploj prostoriji. Nakon toga lijek je gotov. Uzima se po žlicu svako jutro natašte. Kako je neu­ godna ukusa kapne se nekoliko kapi limunova soka u žlicu prije negoli lijek progutamo. Navečer izvadimo iz boce neko­ liko rezanaca hermelike, dobro prožvačemo i progutamo. Ako želudac ne podnaša ukus hermelike, tada se može istu skuhati u obliku čaja i po želji zasladiti kandis šećerom i toplo piti. Mnogima je taj način liječenja pomogao i spasio ih od operacije. Za vrijeme bolesti bubrega treba se hraniti dijetnom hra­ nom: mlijekom, mliječnim jelima s rižom i grizom. Krumpir pireom u mlijeku, bez soli. Treba jesti dosta voća i povrća u sirovom stanju: naribane mrkve zaslađene medom, cvjetaču, korabicu i svu ostalu hranu koja se može sirova jesti. Hranu kuhati u što manje vode i svako jelo pripremati na ulju. Prije glavnog obroka pojesti tanjurić salate ili jednu jabuku. Svaku večer treba probrati šaku pšenice (ili koju bilo drugu žitari­ cu: zob, raž, ječam, kukuruz ili što drugo) dodati malo vode toliko da je preko noći pšenica upije. Ujutro se stavi na šted­ njak, doda malo vode i kuha više u pari dok ne popuca. Žita­ rica se zasladi medom, ali nije uvjet i preko dana polako jede. Kad se bolesnik malo oporavi, može jesti prženo i pečeno meso s rižom u malim količinama. Alkoholna pića i duhan su zabranjeni. Kamenci u žuči: po 40 g korijena maslačka i cikorije i 20 g metvice, pomiješati, uzeti 3 žlice te mješavine, preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim proci­ jediti, i piti po 1 žlicu svaka 2 sata. Kamenci u bubrezima: po 50 g rusomače i kukuruzne svile. Tri žlice toga prelije se s jednom litrom vrele vode i poklopi; 2 sata poslije pije se umjesto vode.

Uzeti po 20 g stolisnika (list), breze (list), medvjeđega grož­ đa, kukuruzne svile i peteljke od višanja. 3 žlice te mješavine preliti sa 5 decilitara vrele vode i ostaviti poklopljeno preko noći, zatim piti umjesto vode. BRONHIJALNI KATAR 1. Krišku bijelog kruha, plod gorčice, islandske mahovine, ljupine od jabuka, anisa, kadulje, majčine dušice, lišće podbjela, cvijet jaglaca, omana korijen, bijelog i crnog sljeza korijen, smrekove iglice i korijen šumske ljubice. Od svake vrsti uzeti 10 g. Sve dobro promiješati i od te mješavine malu žlicu preliti sa 200 g ključale vode. Pije se triput dnev­ no poslije jela po šalicu. Terapija traje dulje vremena. 2. Bronhitis, bronhijalni katar, upala sluznice u dušnicima (bronhijama) liječi ovaj čaj: aniš, bijelog sljeza list. Od sva­ kog po jednu žlicu. Podbjela list, majčine dušice — od sva­ kog po 2 žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine uzeti jednu žlicu u 2—3 decilitra vode i kuhati 1—2 minute. Zatim ostaviti poklopljeno po strani 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, pravim pčelinjim medom zasladi (1—2 žlice), doda malo soka od limuna. Pije se toplo triput dnevno prije jela po šalicu. 3. 200 g šećera stavimo na vatru da se zarumeni. Kad je zarumenjeno, ulije se litra vode, doda 6 žlica meda i dvije glavice dobro usitnjenog crvenog luka. To se kuha tako dugo dok se ne ukuha do polovice. Tad se procijedi i spremi na hladno i suho mjesto. Od tog se lijeka uzima triput dnevno poslije jela po žlicu-dvije. Treba piti tople čajeve od ljeko­ vitog bilja. CRVENI VJETAR 1. Svježu koru od bazgova drveta (vanjska kora se ostruže) — 8 jedaćih žlica na litru vode — kuhati 8 minuta i na bolna mjesta stavljati obloge od uvarka. 2. Pljeva od sijena (trinje) i list podbjela dobro se popare i stave kao oblog na bolna mjesta. 3. Cvijet kamilice dobro se popari, stavi u jednu platnenu vrećicu i priveže na bolno mjesto.

4. Divizme, list i cvijet, stavi se u jednu čistu malu vrećicu. To se dobro ugrije nad štednjakom i stavi na bolno mjesto. Zbog održanja stalne topline potrebno je imati dvije vrećice: dok se jedna nalazi na bolnom mjestu, druga se grije. CRIJEVNE BOLESTI Katar — gastritis 1. Pelina malu kavenu žlicu, stolisnika 3 jedaće žlice, go­ spine trave (kantarion) 2 jedaće žlice, nane jedaću žlicu. Sve se dobro promiješa i od te mješavine stavi se jedaća žlica u 3—4 decilitra vode i kuha 3 minute. Zatim se ostavi stajati 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda malo meda i soka od limuna i pije toplo tri puta dnevno, pol sata prije jela. Kura traje prema težini bolesti, 4—6 mjeseci. 2. Koru od narandže, stolisnika, korijen iđirota, kamilice — u jednakim dijelovima — dobro promiješati. Od te mje­ šavine jedaću žlicu preliti sa 2—3 decilitra ključale vode i ostaviti poklopljeno 15—20 minuta. Nakon toga se ocijedi. Ostalo kao pod 1. 3. Cvijet od lipe, korijen i lišće od bijelog sljeza, lišće od bijele breze, u podjednakim dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine uzeti jedaću žlicu. Ostalo kao pod 1. 4. Latice od crvenih ruža i breskvina cvijeta uzeti u jedna­ kim dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine pri­ premiti sirup. Djeci koja imaju zatvor davati svaku večer po jednu ili dvije kavene žlice prije spavanja. Ovaj sirup blago utječe i ima umirujuće djelovanje. 5. Svako jutro natašte treba ispiti jedno svježe sirovo jaje. Zatim 2—3 sata ne smije se ništa jesti. Nakon toga može se popiti šalica kave ili čaja. Za objed lagana hrana od povrća, mlijeka i voća. Za večeru svježi sir, kiselo mlijeko ili jogurt. Kruh prepečen. 6. Crveni luk samelje se na stroju za mljevenje mesa i na 100 g soka nalije se 200 g dobre prepeke komove rakije. Od tog lijeka pije se triput dnevno 15 kapi u žlicu meda. Kura traje dva mjeseca. 7. Čaj kuhan od borovnice navodno potpuno ubija bacile od tifusa i ostale bacile u želucu u vremenu od 24 sata. Sto­ ga se borovnica preporuča kao antiseptično sredstvo kod svih početnih zapaljenja crijeva i proljeva.

8. Čaj od agave (raste u Dalmaciji) liječi želudac, crijeva i bolesti jetre. Efikasniji je u obliku praška. Svaki dan ujutro i navečer uzeti ga na vrhu noža i popiti s malo vode ili čaja. 9. Protiv želučanih grčeva, vodene bolesti, bolesti jetra, bu­ brega, proljeva i kolike, Kneipp preporuča stežu (Potentilla anserina) u obliku čaja: list i cvijet. 10. Vilino sito (Carlina acaulis) cvijet i korijen, jedaća žlica prelije se s 3 decilitra ključale vode. Liječi katar crijeva i želuca, bubrege i zasluzenost. 11. Na početku lipnja nabere se 30 posve mladih oraha koji su iznutra još potpuno bijeli i mliječni. Sitno se izrežu i stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom komovicom ili šljivovicom i stavi 4 nedjelje na sunce. Tad se procijedi. Te tekućine pije se jedaća žlica u slučaju napada nepodnosivih grčeva ili želučanih i crijevnih bolova. 12. Crijevni se katar najjednostavnije liječi ovako: ujutro kad se dignemo, namočimo ručnik u hladnu vodu. Ručnik se dobro savije i onako mokar stavi na trbuh. Zatim se ponovno legne i dobro pokrije. Oblog će se uslijed tempe­ rature od upale u crijevima brzo osušiti. Kad je ručnik suh, postupak se ponovi još jedanput. Ponovno legnemo i u kre­ vetu se dobro pokrijemo i natašte sažvačemo malu žlicu suhih borovnica. Navečer prije spavanja sažvačemo 10 zrna borovnice. Ako kroz tri dana katar ne prođe, postupak se još jedanput ponovi. Upala slijepog crijeva Kopitnjak (list usitnjen — 1 žlica) prelije se sa 200—300 grama ključale vode. Jedan sat se poklopljeno pari. Zatim se ocijedi i pije triput dnevno po malu žlicu. Svakako je po­ trebno obratiti se liječniku. Crijevna i želučana krvarenja, proljevi, griže i krvavi kašalj Kore mladog hrasta 2—5 g stavi se u 200—300 g hladne vode da stoji 2—3 sata. Pije se gutljajima 2—3 šalice dnevno. Crijevne gnjileži Treba jesti bijelog i crvenog luka u sirovom stanju. Osim što uklanja gnjilež iz crijeva, liječi jetra, bubrege, mjehur, ovapnjenje žila i katar tankog crijeva.

Debelo crijevo kad izlazi Mora se paziti na stolicu da ne bude tvrda. Jednom dnevno treba pojesti šalicu voćnog kompota. Preporuča se sjedeće kupke sa hrastovom korom i kamilicom. Čir na dvanaestercu i želucu 1. Rasol od kiselog kupusa (razrijeđen sa malo vode), piti dulje vremena svakog sata po jedaću žlicu. Uživati samo mli­ jeko i voćne sokove. Zabranjen je alkohol i duhan. 2. 50 g krumpira oguli se, izriba i na tijesku za čvarke is­ tisne sok i popije natašte (ponoviti prije ručka). Kura traje 6 nedjelja. Kroz to vrijeme držati strogu dijetu. Uspjeh si­ guran. 3. Gospine trave, majčine dušice, žare koprive, preslice poljske, bokvice ženske, mišjakinje — po 50 g; kamilice, cvi­ jet nevena, cvijet arnike, korijen angelike — po 30 g; pasjakovine 40 g. Sve to dobro promiješati i od te mješavine jednu žlicu preliti sa pola litre ključale vode i pustiti 1 sat da stoji poklopljeno. Procijediti i piti kroz 6 tjedana triput dnevno po šalicu prije jela. Aspirini zabranjeni, jer potiču napadaje. Kloniti se slanih, kiselih i paprenih jela kao i osta­ lih začina. 4. Pelina pola kavene žlice, gaveza, korijen kantariona, bo­ rovice (plod) grubo istučen u avanu, po 50 g, dobro promije­ šati. Od te mješavine jedaća žlica kuha se 2—3 minute u 3 decilitra vode. Zatim neka stoji 10—15 minuta. Tad ocije­ diti, medom zasladiti i piti toplo pola sata prije jela. Za vrijeme liječenja mora se držati najstroža dijeta: juhu i meso izostaviti, ili to jesti samo u krajnjem slučaju kao posljednje. Dr Gostuški preporuča ovako: 1. masne tvari, 2. škrobna jela, 3. mlijeko i jaja, 4. juhe, meso i riba, ah se ta posljednja mogu izostaviti. 5. Iđirota, gaveza, petrovca po 2 jedaće žlice, kantariona, kičice, stolisnika po 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine uzeti jedaću žlicu na dva decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 1. 6. Kroz 20 dana uzima se ujutro natašte decilitar soka od krumpira koji je pripremljen prethodni dan navečer, a na­ večer prije spavanja decilitar soka koji je pripremljen isti dan ujutro.

7. Islandskog lišaja 4 jedaće žlice, nevena (samo latice), ružmarina, po 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od ove mješavine uzeti 2 jedaće žlice i preliti sa 3 decilitra klju­ čale vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Tada ocijediti, zasladiti medom i piti triput dnevno prije jela. 8. Glavicu kupusa samljeti na stroju za mljevenje mesa i pustiti preko noći da stoji. Tad se procijedi kroz gazu. Pije se sok sedam dana svako jutro natašte po jednu žlicu. 9. Kod čira na želucu, katara crijeva (gastritis) i kod mno­ gih nutarnjih bolesti koristi med. Ako se tri mjeseca svaki dan ujutro natašte i navečer prije spavanje uzme po 30—40 g meda, a preko dana pomalo pojede 40—50 g — ozdravit ćemo sigurno. (Preporuča se kestenov med.) 10. Dva mjeseca treba jesti uglavnom samo mlijeko i ma­ slac. Ukratko, živjeti na strogoj dijeti. Kasnije jogurt. Namo­ čiti malo korijena lincure sa malo pelina u 300 g hladne vode. To piti svako jutro natašte. 11. Svako jutro natašte treba popiti kavenu žlicu komovice u kojoj se kvasila nekoliko dana arnika 1 : 20. Navodno će čira nestati i bez dijete. 12. Po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena i po g sladića i lista stolisnika prelije se s jednom litrom vrele vode, po­ klopi, poslije 6 sati ocijedi i pije umjesto vode. 13. Trputac zgnječiti i taj svježi sok piti. Odlično je sred­ stvo protiv čira na želucu i dvanaestercu. 14. Uzeti po 50 g gaveza, dunjina i lanena sjemena te slat­ kog korijena i hajdučke trave po 20 g. Sve izmiješati i preliti litrom vrele vode. Ostaviti 6 sati poklopljeno, zatim ocijediti i piti umjesto vode. 15. Samljeti korijen iđirota te slatki korijen, uzeti 1 žlicu u jakom čaju kamilice. 16. Preslice, majčine dušice i pelina po 20 g, sve to pomije­ šati, uzeti 1 žlicu i skuhati u 2 decilitra vode. Čaj se ocijedi i pije po 1 gutljaj svakog sata. 17. 2 g samljevene piskavice (sjeme) ili grčko sijeno (u lje­ karni) uzeti s medom 4 puta na dan. Med se uzima radi neu­ godnog mirisa sjemena. 18. 1 žlicu trpuca kuhati 5 minuta u pola litre vode. Osta­ viti pola sata, ocijediti i piti (po želji s medom) ujutro na­ tašte, u podne i navečer po 2 decilitra. Kura traje 30 dana i za to vrijeme ne smije se jesti svinjsko i govedsko meso, mast ni plava riba, niti piti alkohol. Treba jesti piletinu, te­ letinu i ribu na ulju. Sigurno liječi čir na dvanaestercu.

Čirići u crijevima Dobar je i ovaj lijek: koprive sa korijenom ili listom 30 g, borovice (plod) istučene u avanu — grubo — 50 g, meda pravog pčelinjeg 250 g. Sve se to stavi u dvije litre vode i kvasi 8—10 sati. Nakon toga kuha se poistiha dobro poklop­ ljeno 2—2,5 sata. Zatim se još ostavi da 5 minuta stoji i na­ kon toga se ocijedi. Od te tekućine pije se natašte, ujutro i prije spavanja, toplo, po šalicu. Još je bolje ako se svaki sat-dva uzme po 2—3 gutljaja. Osim toga potrebno je izvršiti jedno ispiranje svaka 3 mjeseca, kako je to u knjizi nave­ deno. Čirevi po tijelu 1. Koprive žare — list i orahovog lišća po 3 jedaće žlice, preslice 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mje­ šavine jedaću žlicu preliti s tri decilitra ključale vode i piti triput dnevno po šalicu. 2. Dobro je na čir stavljati obloge od kuhanog lanenog sjemena. Pokojni V. Pelagić je tvrdio da živu ranu iz koje stalno teče gnoj sigurno liječi ovaj lijek: 50 g lista kukute treba u čistom loncu kuhati 10—15 minuta. Rana se tom vodom ispire dva puta dnevno. Kuhano lišće svaljati u kolačić, s jedne strane namazati medom, priviti namazanu stranu na ranu i ostaviti da stoji do drugog pranja. Onda staviti novo. To se ponavlja 6 dana. Lišće, nakon što se skine s rane, treba spaliti. 3. Na čireve je dobro stavljati sitno izrezan crveni luk i ranu zaviti čistom prokuhanom krpom ili čistom gazom. DIŠNI ORGANI Teško disanje Šaka zobi skuha se u litri vode. Procijedi se, doda limu­ nova soka i pravog pčelinjeg meda ili malinovca. Pije se na­ tašte svako jutro po šalicu.

Zasluzenost dišnih organa 1. Protiv zasluzenosti. dišnih organa vrlo je dobro sredstvo crna rotkva. U ovećoj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je usitnjenim kandis-šećerom ili medom. Kad se šećer rastopi, od te rotkve zajedno sa tekućinom uzimamo — po malu žlicu triput dnevno. 2. Zasluzenost liječi i mješavina čaja: paprene metvice, bokvice ženske, pšenice, petoprsta, zečje stope, drijenka, jaglaca; čubura — uzeti u jednakim dijelovima. Od te mje­ šavine 2 žlice preliti sa 300—400 g ključale vode i pustiti po­ klopljeno da stoji 10 minuta. Pije se triput dnevno prije jela po šalicu, čaj je ujedno vrlo dobar protiv gripe, prehlade, katara i glavobolje. DIVLJE MESO Hrastove babuške (zrele) dobro osušiti i samljeti u prah. Tim prahom oboljela mjesta naprašiti. To se ponavlja sve dok divlje meso ne nestane. DIZENTERIJA 1. Gaveza korijen, angelike korijen po 2 jedaće žlice, jago­ de šumske lišće 3 jedaće žlice, korijander sjeme, petolist po malu kavenu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješa­ vine 2 jedaće žlice preliti sa 3 decilitra ključale vode i piti svaki sat po dva-tri gutljaja. 2. Plod od štavelja (konjska kiselica). Jedna šaka kuha se u pola litre vode 3 minute. Ostalo kao pod 1. 3. Šipak kora od ploda (raste u Dalmaciji). Priprema se kao pod 1. Dobro je uzeti pola štavelja, pola šipkove kore, od svakog po žlicu na pola litre vode. DRHTANJE TIJELA, NOGU I RUKU 1. U litrenu staklenku nalijemo pola litre ulja od pamukova ploda. Na to ulje spustimo jednu žlicu usitnjenog kori­ jena kopitnjaka i ostavimo da stoji 14 dana na suncu ili to-

plom mjestu. Tim lijekom masira se hrptenjača i drhta­ vica će nestati. Ima ljudi koji tim lijekom liječe pijanstvo. 2. Protiv drhtanja ruku priprema se slijedeći čaj: žare koprive usitnjeno jednu žlicu sa 200 grama vode kuhati 3—4 minute. Pije se triput dnevno po šalicu. Pije se dulje vremena, čaj koristi ne samo živcima, nego i slabokrvnima, srčanim bolesnicima i protiv astme. 3. Lišće kadulje istući u prah i to uzimati u jelu po kavenu žlicu dnevno. 4. Stolisnika, zečjeg trna — po 3 jedaće žlice, dragušca, brezovog lišća — po 4 jedaće žlice. Sve zajedno dobro promi­ ješati i malu kavenu žlicu čaja preliti sa 2 decilitra ključale vode, ostaviti da stoji poklopljeno 10—15 minuta i to piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 5. Ruke treba prati dva puta na dan u vodi 18—20° C topli­ ne. Zatim ih trljati (frotirati) tako dugo dok ne postanu tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo često. DEBLJANJE Za debljanje 1. Krišku kruha debelo namazati kravljim maslom ili pče­ linjim medom i svaki dan natašte pojesti. To se ponavlja sve dok se ne dobije normalna težina. 2. Svako jutro natašte i navečer prije spavanja popiti šali­ cu mlijeka u kojoj se kuhala žlica pravog meda. Uzima se dulje vremena. 3. Osim uobičajene hrane svaki dan pojedite tri meko ku­ hana jaja. Ujutro i navečer popijte jednu žlicu ribljeg ulja. Naročito koristi za vrijeme zime. Uspjeh siguran. Protiv debljanja 1. Ako imate zdravo jako srce, u normalnu kadu pustite vruću vodu koliko tijelo može podnijeti. Stavite u kadu 300 g sodebikarbone da se rastopi. Tada legnite tako da je tijelo pod vodom i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja vrši se ritmička tjelovježba (gimnastika). Nakon toga se do­ bro ručnikom istrljajte (isfrotirajte) i odmarajte jedan sat.

2. Vaše suvišne težine lako se možete riješiti čajem od mla­ de hrastove kore i kore mlade bazge. Gornji sloj ovih kora se ostruže. Dvije jedaće žlice na pola litre vode kuha se 5 minuta i pije triput dnevno po šalicu. Jednako je dobar i čaj od aloja koji se može odgajati u kući — u loncu za cvijeće. DIJETE Djeca — rahitična Rahitičnu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kuhao ječam. Kg ječma treba kuhati 15 minuta u 5 litara vode zatim uliti u kadu gdje je već pripremljena voda za kupanje. Dojenče ako povraća 1. U uzavrelo mlijeko stavi se malo kvasa i dobro promi­ ješa. Toplo zaviti u krpu i položiti kao oblog na želučić. To se ponavlja nekoliko dana. Paziti da se dijete ne prehladi. Dojenče treba zaviti u tople pelene. 2. U 300—400 grama vode staviti žlicu meda i prokuhati. Od toga djetetu dati svaka pola sata po malenu kavenu žlicu ili nepunu žlicu šećera u prahu. Na želučić staviti mlačni oblog od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mi­ jenjaju. Djeci dajte pravi pčelinji med Za razvoj dječjeg organizma potrebno je mnogo šećera. Invertni šećer (sadržan u medu) mnogo je zdraviji za djecu jer ga probavni organi ne moraju prerađivati. Ako su medom hranjena, slabunjava i mršava djeca brzo se oporavljaju. Med u svom sastavu ima kalcijuma, fruktoze, glikoze i drugih mineralnih soli koje su potrebne za dječji razvoj i njegovo zdravlje. Med također povoljno djeluje i protiv rahitičnosti kod djece. Naročito u kombinaciji s rib­ ljim uljem koje u tom slučaju (mješano medom) postane ukusno — dijete ga rado prima i napreduje.

Pomognimo rast djeteta Ukoliko nije prekasno možete bez straha učiniti slijedeće: sirove ili kuhane goveđe kosti, zdrave životinje, spalite na bukovom drvu tako da budu posve crne. Te kosti sameljite u prah ili stucite u avanu. Taj prah se uzima na vršku noža za vrijeme jela. Svaki dan pojesti u veličini lješnjaka svježeg kvasca. Dva puta tjedno treba jesti goveđi odrezak koji neka u sredini bude nedopečen. Ujutro i navečer tjelovježba: leći na leđa, rukama podići tijelo da prosto visi u zraku. U ta­ kvom položaju gimnasticirati tijelom i nogama. Gliste kod djece i odraslih 1. Preslice, božjeg drvca — po 2 jedaće žlice, bijelog luka — 6 češnja (kriški češnjaka) sitno isjeckanog. Zajedno pro­ miješati, preliti sa decilitrom ključale vode, i od te mješa­ vine natašte neprekidno 6 dana uzimati pola jedaće žlice. 2. Manju glavicu crvenog luka ili 6—8 kriški (češnja) bije­ log luka skuhati u šalici mlijeka i preko dana nekoliko puta jesti. To treba ponoviti nekoliko dana. 3. Na ribežu se izriba sirova mrkva, iscijedi sok i to po­ miješa sa medom. Više puta dnevno pojede se po 1 jedaću žlicu. 4. Ukoliko se radi o sitnim nametnicima, koji se obično nalaze pri zadnjem crijevu — čmaru, njih se može odstra­ niti klistiranjem. Čmar se namaže uljem ili mašću. Čmar odnosno zadnje crijevo ispire se sokom od bijelog luka, ili toplom vodom u koju se stavi malo octa ili limunova soka, ili jak čaj od povratiča. Ispiranje zadnjeg crijeva vrši se i na taj način da se prethodno crijevo opere mlakom vo­ dom i poslije toga ispire. Dvije jedaće žlice čaja od povratiča prelije se sa tri decilitra ključale vode. 5. Također se može preporučiti čaj od korijena valerijane. Pije se malu šalicu tekućine svaka dva sata. 6. Dvije-tri glavice bijelog luka sitno izrezati i staviti u hladnu vodu. Osam dana treba piti prije doručka. 7. Protiv glista je vrlo dobar povratič (Tanacetum vulgare). Efikasan je i protiv najsitnijih čak od pola milimetra. Na 300 g vode stavi se žlica cvjetnih glavica. Pola se popije uju­ tro natašte, a pola prije spavanja.

8. Gliste se uglavnom pojavljuju kod djece. Najefikasnije sredstvo protiv glista je bijeli luk. Svako jutro natašte po­ pije se šalica mlijeka u kojem se kuhalo nekoliko kriški usitnjenog bijelog luka. Dakle svako jutro natašte pol sata prije jela. Kura traje 14 dana. 9. Ako vam djeca imaju gliste ili sitne crviće, uzmite gla­ vicu crvenog luka, sitno isjeckajte, stavite u pola litre vode ili litru vode, već prema veličini glavice luka. Taj luk dajte da piju više puta dnevno po dva-tri gutljaja. 10. Svako jutro skuhati lončić mlijeka u koji se nareže nekoliko kriški bijelog luka. Kura traje 14 dana. 11. Uzeti po 2g pelina (prašak) i slatkog korijena (prašak) te 1 g aniša (prašak). Sve to pomiješati i staviti u pekmez i uzimati izjutra 5—6 dana. GLAVOBOLJA

Glavobolja kao bolest, tvrde liječnici ne postoji, ona je simptom. Glavobolja je neka smetnja u zdravlju. Svaka pre­ hlada počinje povišenom temperaturom i glavoboljom. I sva­ ka zarazna bolest. Jaka skleroza, gnojenje u čeljustima, srča­ na mana i besanica — prouzrokuju glavobolju. Visoki tlak također izaziva glavobolju. Od gladi i preobilnog jela — gla­ vobolja. Stoga nema smisla glavobolju liječiti acisalom (i to godinama). Čovjek se mora zapitati od čega ga boli glava. Po­ trebno je obratiti se iskusnom liječniku za temeljit pregled. Glavobolja nekom nestaje čim dobije dobre naočale, izliječi nos, zube itd. 1. 2—3 glavice crvenog luka samelje se na stroju za mlje­ venje mesa. To se pomiješa s finim uljem i doda malo soli. Tom smjesom masira se glava, zatim se ta masa stavi u gustu krpu i priveže na glavu. Preko krpe stavi se suha ma­ rama i malo prilegne. 2. Korijen maslačka, korijen angelike, matičnjaka — jeda­ ća žlica; majčine dušice — pola jedaće žlice; bazgovog cvi­ jeta — jedaća žlica; metvice — dvije jedaće žlice. Sve se to dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije s 2 decilitra ključale vode i ostavi stajati 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije hladno više puta na dan. 3. Kičice, lincure — po jedaća žlica, korijen odoljena — 2 jedaće žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 2.

4. Od jednog ovećeg limuna iscijedi se sok i dobro promi­ ješa sa žlicom fino samljevene prave kave. To se popije i malo prilegne. 5. Odoljena — 2 jedaće žlice, steže — jedaća žlica, kima — pola jedaće žlice kuha se u mlijeku i toplo pije više puta na dan. 6. Nekoliko listova od glavice kupusa stavi se u pećnicu da se smekšaju i ugriju. Time se obloži glava triput dnevno, sve dok bol ne prođe. 7. Ako koga neprekidno boli glava, neka dva do tri puta dnevno masira glavu (8 dana) jakom dobrom domaćom rakijom (komovicom). 8. Bolovi koji trgaju u glavi, zubima ili ušima prestat će ako na tavicu stavimo po žlicu ljupine od bijelog luka, ljupine od crvenog luka, kamilice, lovorova lista, borovice i ružmarina. Nakapati malo finog ulja te grijati. Kad se naj­ više dimi (ne smije gorjeti), držati nad dimom složen topao ručnik. Kad se ručnik napuni dimom, hitro ga povezati dje­ tetu ili odrasloj osobi na glavu. Preko toga svezati još je­ dan čist topao ručnik. Ako kod prvog postupka bolovi ne prođu, treba postupak ponoviti. 9. Ako dijete boli glava, treba naribati sirov krumpir i krpom pričvrstiti na čelo. Noge moraju biti tople. 10. Limunov sok sa jednakim dijelom vode) zaslađen še­ ćerom. Uzima se nekoliko puta dnevno. 11. Ako patimo od živčane glavobolje, treba stavljati ob­ loge od kvasca (germe) — 10 g — pomiješane sa žlicom meda. 12. Kadgod zaboli glava, bolna mjesta treba (čelo, vrat) ma­ sirati s jakom komovom ili šljivovom rakijom. Glava kad boli od prehlade Skuhati grah s bijelim lukom. Kad je kuhan, dobro se zdrobi i pomiješa s finim uljem. Tom smjesom mažu se sljepoočice. GRLO Bolest grla sa promuklošću 1. U pola litre vode stavi se šaka morske soli. Kad se sol rastopi, tom vodom ispirati grlo.

2. 100 grama lovorovog lista kuhati 5 minuta u 3 litre vode. Na lonac stavi se lijevak koji mora biti širi od lonca, a usko grlo treba okrenuti prema gore. Bolesnik se nagne nad lijevak i udiše paru. Pri tom mora paziti da ne opeče grlo. 3. 100 g lovorovog lista staviti u 3 litre vode i kuhati 5 mi­ nuta. Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak koji mora biti nešto veći od lonca. Nagnuti se nad taj li­ jevak (koji je okrenut uskom stranom prema gore) i udisati ili ostaviti otvorena usta i tako grlo inhalirati. To se ponavlja svaku večer prije spavanja sve do ozdravljenja. Ukoliko nije u pitanju koja druga bolest, poboljšanje će se osjetiti već nakon 10 minuta. 4. Po 100 g sladića i korijena bijelog sljeza, komorača, podbjela (lista) i 50 g bijelog sljeza (list i cvijet) pomiješati, tri žlice toga preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata iza toga ocijediti i piti umjesto vode. Gripa 1. Nane, lincure — po 2 jedaće žlice, pelina pola jedaće žlice. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu pre­ liti sa 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10—15 minuta sta­ jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno po šalicu ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Šimšira divljeg, korijen ili kora — pola jedaće žlice, ka­ milice, drenka korijena, stolisnika — po jedaću žlicu, lista jagode šumske 2 jedaće žlice. Priprema se kao pod 1. 3. List podbjela, cvijet bazge, korijen maslačka — po 2 je­ daće žlice; cvijeta lipe, bokvice ženske — jedaću žlicu. Pri­ prema kao pod 1. 4. U 2 decilitra vode ukuha se 4 jedaće žlice prave, fine samljevene kave, u to se nacijedi sok od jednog povećeg li­ muna, ulije 4 jedaće žlice ruma i sve zajedno popije u tre­ nutku kad se osjeća napad groznice. 5. U pola litre dobre komovice stavi se 4 jedaće žlice fino isjeckanog korijena od maslačka i ostavi sat-dva stajati. Te rakije, zajedno s korijenom, pije se po čašica triput dnevno. 6. Bazgov list, korijen angelike, kamilice, cvijet lipe, gospi­ na trava, cvjetovi vrbe, list divizme, korijen aniša — od sva­ kog uzeti po žlicu i krišku bijelog luka. Sve se dobro usitni, dobro promiješa. Od te mješavine mala kavena žlica prelije se s 200 g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 15 mi­ nuta. Pije se ujutro natašte i navečer po šalicu.

Ranice u grlu Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 žlice kamilice preliti s 300 g ključale vode, ostaviti pola sata poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i dodati nešto meda. Time se grlo ispire sve dok ne ozdravi. Obično traje dulje vremena. Upaljeno grlo i krajnici Žlica grčkog sijena (slično je blijedom kukuruznom braš­ nu) kuha se u 30 g vode 3—4 minute. Pije se između jela i poslije jela 6—10 mjeseci. Nakon toga bolesnik je posve zdrav. Zapaljenje grla — mandule — angina 1. Bijeli sljez i crni korijen — od svakog po tri jedaće žli­ ce — dobro promiješati. Od te mješavine uzeti jedaću žlicu na 2 decilitra ključale vode i ostaviti 10—15 minuta. Ocije­ diti, dodati meda i time ispirati (grgljati) grlo. Može se malo svaki put i popiti. 2. Jedaću žlicu petrovca, jedna makova glavica (za djecu četvrtina glavice). Tome dodati još malu žlicu lanenog sje­ mena. Ostalo kao pod 1. 3. Grlo se može ispirati i dobrom slanom komovicom više puta dnevno. 4. Pšenične mekinje dobro se navlaže octom u jednoj po­ sudi. Na toploj peći to se dobro promiješa i ugrije koliko se može podnijeti. Time se zavije vrat preko noći. Dobro je prije toga vrat dobro izmasirati toplim lojem. 5. U gornju svrhu može se upotrijebiti i duhan: u šalici mlijeka skuhaju se 3 omanja lista duhana (ili mala pregršt prostog lulaša). Kad provri, ocijedimo i tom toplom teku­ ćinom grgljamo više puta dnevno. Mlijeko se ne smije piti pošto tjera na povraćanje. Liječenje se ponavlja sve dok bo­ lesnik ne ozdravi. 6. U litru vode stavi se 4—5 jedaćih žlica jelovog lišća (iglica) i ostavi sat-dva da se kvasi. Zatim 5 minuta kuhati i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocije­ diti i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocjeđevine sve­ zati na bolno mjesto. To se ponavlja nekoliko dana svako jutro i večer.

7. Navodno je dobar i ovaj lijek: jedno prijesno jaje raz­ muti se u zašećerenoj vodi i pije dva puta dnevno. 8. Dvije žlice brašna od bijelog kukuruza kuha se 1—2 mi­ nute u 300—400 g vode. Taj lijek se pije dulje vrijeme po­ slije jela, triput dnevno po šalicu. 9. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: dvije litre vode stavi se na štednjak. Kada voda zavri, doda se dvije dobre šake poljske preslice i kuha 10 minuta. Preslica se iz vode izvadi, stavi u usku vrećicu ili u žensku čistu čarapu, i vruća, koliko se može izdržati, omota oko vrata. Preko toga staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se mijenja svaka 2—3 sata. Nakon osmog obloga bolesnik će biti zdrav. Kronična upala mandula U 300 g čistog nepatvorenog maslinovog ulja stavi se 4—5 arnikinih cvjetova i stavi na štednjak koji mora biti vruć. Ulje sa cvjetovima ne smije se pržiti. Kad se dobro ugrije, ostavi se da počiva 24 sata. Nakon toga se ocijedi, stavi u bocu i dobro začepi. Kad se ukaže potreba, tim lijekom liječe se rane u ustima i grlu. Guša — struma 1. Gornju koru starog hrasta ili mlađeg drveta ostrugati, usitniti i 6 žlica staviti u pola litre vode. Kuhati 15—20 mi­ nuta. Ručnik nakvasiti u toj tekućini i položiti na gušu. Po­ vrh toga oviti topao šal i leći u krevet. Treba piti čaj od kadulje po nekoliko puta dnevno. 2. Gušu pod vratom liječi por-luk (njegova sredina). Izreže se na sitno, pomiješa s morskom soli i cvijetom od lji­ ljana. Taj lijek treba priviti na gušu svaku večer prije spa­ vanja. GRČEVI U ŽILAMA Prije spavanja donesu se pred krevet dvije posude; u jednoj neka bude 8—10 litara vode bunarice. Druga je prazna. U nju se stavi noge koje se izmjenično polijevaju od koljena prema dolje. Voda se mora sva upotrijebiti. Polijevanje ne

smije trajati duže od 5—7 minuta. Nakon polijevanja mora se obavezno ići u krevet. Kura se ponavlja svaku večer 15— —20 dana i žile će ozdraviti. Treba se čuvati prehlade. GROZNICA — MALARIJA

1. U početnom stanju groznice može se bolesniku dati li­ munada: limun se izreže na kriške, sjemenke se uklone. Li­ mun se stavi u litru vode da se kvasi dva sata. Nakon toga se po želji medom zasladi i preko dana pije umjesto vode. 2. Brezove kore, bazgovog cvijeta po 2 jedaće žlice, kičice, lipovog cvijeta, lincure po jedaću žlicu. Dobro sve promije­ šati i od ove mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10 minuta, za­ tim ocijediti, zasladiti, dodati malo soka od limuna i sva­ ki sat-dva piti po nekoliko gutljaja. 3. Ružmarina, iđirota, kičice, kore od narandže — po jeda­ ću žlicu; bozurovog lista i cvijeta, majčine dušice — po pola jedaće žlice. Sve dobro pomiješati i od te mješavine 2 je­ daće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Sve ostalo kao pod 2. 4. Treba sitno iskosati 4—6 kriški bijelog luka (češnjaka) — i u šalici sa žlicom meda dobro promiješati. To jesti natašte svako jutro 4—5 dana. Ako se ljutina teško podnosi, može se iza toga popiti malo toplog mlijeka. 5. Bazgove kore (gornji sloj se ostruže) — 4 jedaće žlice kuha se 5 minuta u pola litre vode. Ostavi 5—10 minuta poklopljeno stajati, zatim se ocijedi. Pije se triput dnevno po šalicu ili češće preko dana po nekoliko gutljaja. HISTERIJA I HIPOHONDRIJA

1. Uzeti crnu koprivu (kao alkoholaturu) 2 kavene žlice dnevno, razrijeđene s malo vode. 2. List šumske jagode, majčine dušice, lazarkinje, dubčaca — u podjednakim dijelovima dobro promiješati. Od te mje­ šavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Osta­ viti da stoji 10—15 minuta, nakon toga ocijediti, zasladiti medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

3. 50% metvice, 30% isjeckane valerijane i 20% gorke dje­ teline se izmiješa i uzme jedna žlica te mješavine koja se prelije s 2 dl vrele vode. Poklopi se, stoji 2 sata, ocijedi, zasladi i pije poslije jela. 4. U jednakim dijelovima lista matičnjaka i metvice, cvije­ ta kamilice i hmelja te korijena odoljena (valerijane) pomi­ ješati i uzeti 1 žlicu toga, preliti s 2 dl vrele vode, poklopiti i tri sata iza toga procijediti i piti. 5. Uzeti 50 g nane i po 25 g gorke djeteline i odoljena (isjec­ kanog). 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata kasnije odliti te piti ujutro i navečer po 1 Šalicu toga čaja. 6. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, hmelja i lavandulina li­ sta. 3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, osta­ viti 2 sata, odliti i piti po šalicu ujutro i navečer. 7. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i hmelja. 3 žlice toga preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti ujutro i navečer po 1 šalicu. HUNJAVICA — KIJAVICA 1. Najprostiji lijek protiv hunjavice — curenja iz nosa: na žeravici ili rešou pali se kora od kruha i taj dim uvlači u nosnice nekoliko puta dnevno po 2—3 minute. 2. Cvijet lipe — 4 jedaće žlice, kamilice — 3 jedaće žlice, nane — 4 jedaće žlice. Zajedno dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 2 decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno 10—15 minuta, zatim ocijediti, dodati soka od pola limuna. To se toplo pije triput dnevno prije jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut­ ljaja. 3. Bijeli sljez — korijen i list, islandska mahovina i list podbjela — sve u jednakim dijelovima. Dobro promiješati. Od te mješavine uzeti kako je to pod 2 navedeno. 4. Jedaću žlicu sitno isjeckane biljke gospina plašta (Alchemilla vulgaris) stavimo u 3 decilitra vruće vode i pustimo da kuha 2—3 minute. Tada stavimo na stranu i pustimo da poklopljeno stoji 10—15 minuta. Nakon toga ocijedimo, me­ dom zasladimo i toplo pijemo triput dnevno po šalicu. Na­ ročito je to dobar lijek protiv temperature i ženskih bolesti. 5. Bazgovog cvijeta — jedaća žlica — kuha se u 3 decilitra vode 25—30 minuta. Čaj se pije topao dvaput dnevno. Vrlo

je dobar protiv prehlade, plućnog katara i promuklosti. Za vrijeme trajanja bolesti ne smije se jesti ništa hladno, kiselo, ni voće, a niti boraviti u hladnim prostorijama. 6. U malu čašu nalije se rakija u kojoj se rastopila kavena žlica soli. Na šibicu se namota vate, umače u rastvor i nastoji što dublje ispirati nosnice. HRPTENJAČA AKO BOLI Treba masirati hrptenjaču tinkturom od arnike, barem jednom dnevno. U ljetu se nabere svježeg cvijeta i stavi u 96% jaki alkohol (1 : 8). Stalno treba biti toplo obučen, na­ ročito noge da su uvijek tople. Preporučuje se spavanje na tvrdom. Jesti mnogo voća i povrća — što više sirovo. Kuhati na ulju. Izbjegavati mast, suho slano meso i konzerve.

HODKINSOVA BOLEST Hodkinsovu bolest sa pedeset posto sigurnošću može se liječiti intenzivnom radijacijom i odgovarajućom terapijom. Dr Erie C. Eason iz Manchestera i dr Henry Kaplan iz Kalifornije tvrde da radijacijom bolesnici Hodkinsove bolesti mo­ gu živjeti isto tako dugo kao i zdravi ljudi. Bolesnicima Hodkinsove bolesti preporučam slijedeću te­ rapiju: 1. Na svježem zraku u stajaćem stavu isprsiti se pomoću prsnih mišića a svi ostali dijelovi tijela neka budu slo­ bodni i opušteni. 2. Upraviti oči u jednu točku bez naprezanja u visini očiju i ne mijenjati pogled. 3. Prazniti pluća lagano, ali neprekidno, bez grčenja, izdiSući sve dok uistinu više ne ide. 4. Zatim zadržati sve pokrete i misli i u sebi brojiti do 16, kasnije do 25, 38 udišući. 5. Nakon toga odmah izdisati — tako dugo dok dalje ne ide. To se ponavlja 4—6 minuta dva puta dnevno.

IŠIJAS I UPALA ZGLOBOVA

1. Stolisnika, čička list po 4 jedaće žlice; rusomače, zečje­ ga trna — po 2 jedaće žlice. To sve pomiješati. Od te mje­ šavine 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti da se kvasi 15—20 minuta. Tada ocijediti, do­ dati soka od povećeg limuna (obavezno) zasladiti po želji medom i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Zdrave čiste zobi jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u dva decilitra vode, ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po šalicu. U isto vrijeme stavljaju se na bolna mjesta oblozi od kuhane vruće zobi — svaka 4 sata. Za tu svrhu može da po­ služi i čista čarapa. Moraju biti dvije: dok je jedna na tijelu, druga se priprema, ili već prema veličini bolne površine, upotrijebe se obadvije u isto vrijeme. 3. Četvrt kg meda pomiješa se sa čistim negašenim vap­ nom, namaže se obilato na lanenu krpu i time obloži bolna mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata. 4. Divlji se kesten istuče kladivom na čistoj daski. Litrenu staklenku napunimo time do polovice, onda nalijemo do vrha 96 postotnog jakog alkohola (špirita). Tako pripremlje­ nu bocu dobro zatvorimo pergament-papirom i ostavimo sta­ jati četiri nedjelje. Nakon tog vremena procijedimo i tom tekućinom masiramo bolna mjesta, triput dnevno tako dugo dok bolest posve ne prestane. 5. Treba svaki dan bolna mjesta masirati smrekovom smo­ lom dok bolest sasvim ne prestane. 6. U jednu litrenu bocu staviti tri četvrtine litre dobre ko­ move rakije. Zatim potražiti mravinjak i postaviti kraj njega bocu tako da mogu mravi unići. Kad se nakupi mnogo mrava u rakiji, boca se zatvori i ostavi 4 nedjelje na suncu. Tada se ocijedi i tom tekućinom masiraju bolna mjesta. Svaki nemoćnik za nekoliko mjeseci ozdravi. 7. 10—20 dekagrama kristalne morske soli prelije se sa 20 do 25 litara ključale vode i pusti da zavri. Čim zavri, ulije se u poveću posudu i kupaju bolna mjesta (bolesne dijelove tijela) koliko se vruće može izdržati. To se ponavlja svaku večer prije spavanja. Nakon kupelji ide se u topao krevet. Tamo se bolesniku masiraju bolesni dijelovi tijela čistim vinskim octom u kojem se deset dana na toplom mjestu kva­ silo 15—20 dekagrama korijena od bljušta. Za vrijeme kva­ šenja boca se jednom dnevno protrese. Nakon što se pet večeri kupa, pređe se na pranje bolnih mjesta s trinjem od

sijena (5—10 pregršti na 20 litara vode kuha se 15 minuta). Za vrijeme parenja treba posudu, zajedno sa bolnim dijelom tijela prekriti dekom ili plahtom da se para ne gubi uzalud­ no. Zatim se u toplom krevetu masira vinskim octom u ko­ jem se kvasio usitnjeni korijen bljušta, kako je to gore opi­ sano. 8. Trule jabuke liječe išijas ako se njima oblažu oboljela mjesta 14 dana. Lumboišijalgija U litru dobre komovice staviti komad naribanog hrena, nekoliko kriški bijelog luka, dvije pločice kamfora, nepunu žlicu pelina i pustiti da se kvasi jedan dan. Drugi dan tom tekućinom treba masirati bolna mjesta više puta. Svaku ve­ čer treba se zaviti u svježu paprat. Kura traje od proljeća do jeseni i ako je bolesnik ustrajan — ozdravit će. IŠČAŠEN ZGLOB Na lanenu krpu debelo se namaže loj koji se prethodno namoči u dobru komovu rakiju. Krpu treba ugrijati da bude vruća i njome obložiti bolna mjesta. Preko krpe stave se topli suhi zavoji. Noga će se za kratko vrijeme ispraviti bez boli. JAJNICI Upala jajnika 1. U jednu posudu (tavu) stavi se dvije šake soli i to metne na štednjak. Kuhačom se miješa sve dok ne stane prskati. Tada se na sol nalije malo octa, toliko da sol postane mo­ kra. Tu sol stavi se na lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Ti se oblozi stavljaju svaku večer prije spavanja. Taj oblog dobro je metnuti (kaže Pelagić) i u slučaju kad se primijeti kilavost. 2. Različak, list medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Cvi­ jeta od bazge — 2 jedaće žlice, kore od bazge — 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine uzme se 4 jedaće žlice i kuha 10 minuta u pola litre vode. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se

ocijedi, po želji medom zasladi, doda malo soka od limuna i više puta dnevno toplo pije po malu šalicu. 3. Kamilice, bazgova cvijeta — po 4 jedaće žlice, različka 8 jedaćih žlica. Sve dobro promiješati i od te mješavine 3 jedaće žlice kuhati 15 minuta u pola litre vode. Zatim pustiti da stoji 15—20 minuta. Piti prije jela po šalicu triput dnevno. 4. Kukuruzne svile 6 jedaćih žlica, nevena, medvjeđeg grožđa — po 4 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine 4 jedaće žlice kuhati 15 minuta. Ostalo kao pod 1. Ako nam koja biljka nedostaje i nije pri ruci, može se uzeti samo medvjeđe grožđe i još koja od navedenih biljaka. 5. Vrlo je dobar slijedeći lijek: šaku majčine dušice preliti litrom ključale vode. Vruće uliti u jednu manju posudu (noćnu) i tu posudu staviti u veću prikladnu posudu, sjesti i pokriti se oko tijela da para ne izlazi. Treba sjediti sve dok ima pare. Treba biti ustrajan i uspjeh neće izostati. Tumor zloćudni na jajniku i maternici Tumor je često posljedica prehlade, ali se uzrok može tražiti i u neprirodnom spolnom općenju ili nestručnom abor­ tusu. Da se spriječi daljnje razvijanje tumora, postupa se ovako: uzeti koru mladog hrasta 5 g, ljeskovu resu 40 g, cvijet trnine 60 g, list crne topole 60 g. Sve to dobro promiješati i od te mješavine staviti dvije žlice u pola litre vode i ostaviti kvasiti 4—8 sati. Nakon toga kuhati 2—4 minuta i ostaviti poklopljeno stajati 10 minuta. Tada ocijediti, medom pravim zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po šalicu. Osim gore navedenog čaja potrebno je pripremiti sli­ jedeće parne kupke: trinje od sijena, preslice, brezovog lista, ružmarina, kamilice, smrekove ili borove vršike od grančica te malo kore od mladog hrasta, čija se gornja strana ostruže. Parna kupelj ne smije trajati duže od 15 minuta. Jaja otečena— mošnja 1. Kad odraslom ili djetetu oteku jaja, liječi se korijenom od gaveza. Gavez se sitno izreže i u jednakom omjeru do­ da pravi med ili mlijeko. To se kuha 2—3 minute. Taj se lijek privije na bolesno mjesto. Svakih 12 sati obloge treba mijenjati. Oblozi se meću tako dugo dok bolest posve ne prođe.

2. Jednu platnenu vrećicu (čistu bijelu) od 1—2 kg napu­ nimo piljevinom i vrećicu sašijemo da se piljevina ne pro­ spe. Vrećica se spusti u 3—4 1 vode i kuha 10—15 minuta. Zatim u tu vruću vodu umočimo čistu bijelu mekanu krpu, lagano iscijedimo i stavimo na mošnju koliko vruće možemo podnijeti. Kad se voda ohladi potrebno je ponovno ugrijati i nastaviti s oblozima. Ako za 24 sata ne prođe, potrebno je otići liječniku. JETRA Bolesna jetra 1. Korijena vodopije (divlja cikorija) 4 jedaće žlice, kori­ jena i list maslačka, stolisnika, cvijet i list vodopije — od svega po 3 jedaće žlice. Dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati 3—4 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti i piti nekoliko puta dnevno po malu šalicu. Gornji je čaj još korisniji ako je bolest u vezi sa žučnom kesicom, slezenom, kamencima u žučnoj kesici ili oštećenim trbušnim organima. 2. Hmelj nepotpuno zrele šišarke i mladi izdanci — divlji šimšir — kora, ladolež — cijela biljka s korijenom — po 2 jedaće žlice, slatka paprat, vodopija — po 3 jedaće žlice. Sve se dobro promiješa. Ostalo kao pod 1. 3. Petrovac — 3 jedaće žlice, žutika — cijela biljka: kori­ jen, kora i list, mravulja, mravinac, verbena po 2 jedaće žli­ ce. Priprema kao pod 1. 4. Sjeme jetrenke (Hepatica triloba) odlično je sredstvo protiv bolesti jetre, žuči i žučnog kamena. Uzima se mala žli­ ca sjemena i kuha minutu u 2 decilitra vode. Ako usitnimo svježi list jetrenke i stavimo na stare nezacijeljene rane, one brzo zarastu. 5. Kičice, očajnice, list i cvijet vodopije — po dvije jedaće žlice; stolisnika, hmelja, korijena vodopije, rusomače — po jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. Zatim os­ taviti da stoji 10—15 minuta poklopljeno. Nakon toga se pro­ cijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja.

6. List agave u suhom stanju dvaput dnevno u obliku pra­ ška na vrhu noža popije se čajem od steže (Potentilia anserina). 7. Petrovca i vodopije uzeti u jednakim dijelovima. Te mješavine uzima se jedaća žlica i kuha 2—3 minute u 3 deci­ litra vode. Pije se nekoliko puta dnevno po šalicu. 8. Tko ima žučne kamence neka triput dnevno pije po je­ daću žlicu maslinova ulja. 9. Svako jutro natašte uzeti na vršku noža prašak od peli­ na i popiti s čajem ili staviti u juhu. 10. Dva puta dnevno treba uzeti na vršku noža prah od sa­ mljevenog pelina. (Može tu količinu staviti u juhu onaj kome je neprijatno uzimati čisto.) Kura traje 20 dana u mjesecu, zatim deset ne uzima se ništa. Iza toga opet 20 dana i 10 ne. Sve do potpunog ozdravljenja. 11. Muške bokvice 2—3 lista isjeckati i preliti sa 100—200 g ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 20—30 minuta. Tada se ocijedi, doda žlicu pravog pčelinjeg meda i soka od limuna. Pije se ujutro i u podne prije jela, a navečer prije spavanja. Paziti da stolica bude redovita. Ne jesti rajčice ni hranu koja nadima. Alkohol i začini su zabranjeni. Ne jesti hranu koja zatvara, ne umarati se ni fizičkim ni duševnim radom. Kura traje 12—18 mjeseci. 12. 200 g crne metvice (list) prelije se s 1,5 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2—3 sata, pije umjesto vode, zaslađen ili nezaslađen, pije se dulje vrijeme. Voda u jetrima i oko srca Prepržiti repino sjeme i samljeti na mlinčiću za kavu. Žlicu tog samljevenog sjemena staviti u 150 g vode da pro­ kuha. Zatim se ocijedi. Kad se ohladi, redovno svako jutro tu količinu popiti. Tvrda jetra — ciroza Drveni ugalj, koji mora biti čist, stuče se u prah i mala žlica tog praha prelije se s 2 decilitra mlijeka i popije nata­ šte. To se ponavlja tri sedmice.

Jetrene mrlje na licu Litrena boca napuni se do polovine fino izribanim hrenom i nadopuni sa 96% jakim alkoholom. Boca se dobro začepi i ukopa u zemlju gdje treba da ostane 14 dana. Tada se boca izvadi, sadržinu procijedi i tom tekućinom mažu mrlje po ne­ koliko puta dnevno. Dijeta kod bolesne jetre Kod bolesti jetre treba jesti što više mrkve, kuhane pše­ nice, a mliječnu hranu u svakom obliku, čuvati se suhog mesa, konzerva i slične hrane. Hranu soliti što je moguće manje. Osim toga treba jesti što više sirove hrane. Prije ručka pojesti tanjurić salate ili jabuku. JEZIK RASPUCAN Raspucan jezik obično imaju ljudi s premalo kiseline. Za liječenje uzima se ova mješavina: kamilice, gospine trave, nane, kima, kičice u jednakom omjeru. Tome se doda malo ka­ dulje i sve dobro promiješa. Od te mješavine uzme se jedna žlica u 300 g vode i kuha 3—4 minute. Pije se više puta dnev­ no po šalicu. KAŠALJ 1. Bosiljak pitomi jedna žlica i žlica meda prelije se sa 300 g ključale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno stajati. Nakon toga se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno po šalicu prije jela. Terapija traje do ozdravljenja. 2. 800 g meda, 200 g rakije i 800 g svježeg maslaca. Sve dobro promiješati. Uzima se svako jutro natašte po dvije žlice — 30 dana. 3. Uzme se 150 g voćnog soka, 150 g sirupa od bazgovog ploda i 150 g lipovog čaja. Sve zajedno neka provrije i tada dodati žlicu pravog meda. Pije se toplo više puta dnevno po manju šalicu.

4. Tri žlice timijanova lista prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi i dva sata iza toga ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po jednu žlicu. 5. Po 20 g lista bokvice (ženske), bijelog sljeza (cvijeta), podbjela (lista) i komorača. Od toga uzme se 3 žlice i prelije s pola litre vrele vode, poklopi, poslije 3 sata ocijedi, medom zasladi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu. 6. Sitno isjeckanog korijena omana 20 g prelije se s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 2 sata, procijedi i pije svaka 2 sata po 1 žlicu. 7. Po 50 g korijena bijelog sljeza, komorača i lista podbjela. Jednu žlicu te mješavine prelije se s 200 g vrele vode, po­ klopi, 2 sata iza toga pije se po 1 žlica svakih 10—15 minuta. 8. Po 25 g cvijeta divizme, bijelog i crnog sljeza i podbjela. Tri žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 1 sat, ocijedi, medom zasladi i pije toplo svaka 2 sata po 1 žlicu. 9. Po 25 g aniša, komorača, sladića i mažurane. Uzeti 1 žlicu toga, preliti s 200 g vrele vode, poklopiti, poslije 2 sata odliti i popiti poslije jela. 10. Uzeti po 20 g nane (list), lišća podbjela, bijelog i crnog sljeza, te po 5 g komorača, bijelog sljeza (korijen) island­ skog lišaja i izopa (list). 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, odliti i piti po jednu žlicu svaki sat. 11. Uzeti po 20 g bokvice (list, muške, duguljaste), bijelog sljeza (cvijet), podbjela (cvijet i list) i komorača. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, ostaviti pokloplje­ no 3 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti po jednu žlicu svaka 2 sata. Kronični kašalj U pola litre jake komovice stave se 2 žlice sitno isjeckane vrebene (željezarke) i ostavi da stoji nekoliko dana. Zatim se procijedi. Protiv kašlja i katara uzima se od tog lijeka 15 kapi u malo vode više puta dnevno. Kašalj od nazeba 1. Stolisnika, cvijet podbjela — po 2 jedaće žlice, lipe — 3 jedaće žlice, luka crvenog sitno isjeckanog — 4 jedaće žlice.

dobro se promiješa i od te mješavine kuha jedaća žlica u 3 decilitra vode 15 minuta. Od toga čaja piti svaka 2 sata po nekoliko gutljaja. 2. Plod od smrekovine sitno istučen. Na svaku jedaću žli­ cu meda staviti pola žlice te smrekovine i dobro promiješati. Taj lijek se uzima prije jela triput dnevno po jedna žlica. Pri tom treba tabane jedanput dnevno dobro izmasirati bijelim lukom. 3. List šumske jagode, kamilice i stolisnika — po 3 jedaće žlice, kičice — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine uzme se 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode i ostavi 10—15 minuta stajati. Tada se ocijedi, zasladi medom ili kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela. 4. U čistu neokrnjenu posudu stavi se do tri žlice šećera. Kad šećer zapirja, nalije se do pola litre vode u koju sta­ vimo dva sitno isjeckana crvena luka. To se kuha nekoliko minuta. Zatim se ocijedi. Od tog lijeka uzima se po žlicu više puta dnevno. Kašalj suhi — rikavac 1. Jedaća žlica ploda divlje ruže (šipak), suhog i dobro stucanog, prelije se sa dva decilitra ključale vode i zasladi žutim kandis šećerom. Pije se triput dnevno prije jela sve dok ka­ šalj ne prođe. 2. Bijelog sljeza i crnog korijena, lišće i cvijet — po 2 jedaće žlice, majčine dušice, list jagode šumske — po jedaću žlicu; cvijet divizme — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode, ostaviti 15 minuta da stoji, dodati malo soka od limu­ na i medom po želji zasladiti. Pije se svaki sat-dva po neko­ liko gutljaja ili triput dnevno prije jela po šalicu. 3. Sjeme suncokreta — 6 jedaćih žlica; lišće suncokreta, list podbjela — 3 jedaće žlice i plućnjaka jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 3—5 minuta. Ostalo kao pod 2. 4. Bazgovog cvijeta, lista maslačka, islandski lišaj, korijen bijelog sljeza — po 2 jedaće žlice, zečji trn — 3 jedaće žlice. Priprema se kao pod 2. 5. Nabrati glogove grančice (koru skinuti). Gole šibe ostru­ gati. Od toga 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 2—3 decilitra vode.

Kašalj veliki (pasji) Uzeti po 20 g nane (list), timijana (list), majčine dušice, pi­ toma kestena, rosulje i dugolisnog trpuca. Zatim 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, tako ostaviti 2 sata, odliti i piti po jednu žlicu svaki sat. Kašalj — smirenje 1. 10 g sitno isjeckanog omanova korijena preliti sa 2 deci­ litra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 žlicu. 2. 5 g omana, 3 g majčine dušice i 2 g pitomog kestena (list) pomiješati i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, osta­ viti 2 sata, procijediti i piti po jednu žlicu svaka 2 sata. 3. Uzeti po 20 g bazge (cvijet), rosulje, pitomog kestena (list), bokvice i majčine dušice. 3 žlice te mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata poklopljeno, zatim piti svaka 2 sata po jednu žlicu. 4. Uzeti po 50 g bijelog sljeza (korijen), komorača i podbjela (list). 1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim piti toplo po jednu žlicu sva­ kih 10—15 minuta. Zasladiti pekmezom od višanja ili malina. Kašalj dugotrajni 1. Bokvice, dobričice, stolisnika i pirike — dobro isjeckane i u avanu istučene — u podjednakim dijelovima, dobro pro­ miješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 3—4 minute u 3 decilitra vode, zasladiti kandis šećerom ili medom i piti triput dnevno prije jela. 2. Islandske mahovine, božikovine — po 2 jedaće žlice, vid­ ­a, korijen omana po 3 jedaće žlice. Od ove mješavine je­ daća žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji poklopljeno 10—15 minuta, zatim procijediti, kandis še­ ćerom zasladiti i piti triput dnevno prije jela po šalicu. 3. Vidac, islandsku mahovinu, lavandulu, stolisnik, bokvicu žensku, sljez crni (list i korijen) sljez bijeli (list i korijen) bazgov cvijet — od svakog po 20 g dobro promiješati. Od te mješavine žlicu staviti u 200—300 g vode i pustiti da se preko noći kvasi. Ujutro staviti na štednjak, dodati 1—2

žlice meda i čim zavri, odmah staviti na stranu da stoji po­ klopljeno 10 minuta. Nakon toga ocijediti, dodati sok od limuna i piti triput dnevno prije jela po šalicu ili svaki sat-dva po dva-tri gutljaja. Pri tom je vrlo dobro svaku večer probrati šaku pšenice, dodati malo vode da ju pšenica upije i kuhati, više u pari, sve dok pšenica ne popuca. Ta se pše­ nica medom zasladi, ili kandis-šećerom (ali nije uvjet) i pre­ ko dana pomalo jede. Kura traje sve dok kašalj ne prestane. Ovu mješavinu čaja poslao sam u Zagreb P. Lj. koja mi je među ostalim odgovorila: »... Prije mjesec dana popila sam čaj koji ste mi poslali protiv kašlja. Nemam riječi ko­ jima bih Vam mogla zahvaliti na poslanom lijeku. Zaista mogu sigurno reći da je kašalj nestao, a dotad sam ga bez­ uspješno liječila nekoliko mjeseci raznim sirupima i lijeko­ vima. Vaš lijek je učinio, takorekuć, pravo čudo.« Kašalj astmatični Korijen omana, list podbjela, gaveza i stolisnika — u podjednakim dijelovima, dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti po­ klopljeno 10—15 minuta. Nakon toga ocijediti i piti. KOSA Ispadanje kose 1. Žumanjak jednog jajeta miješa se tako dugo dok ne po­ stane pjenast, zatim se doda jedna žlica ruma i žlica ricinusova ulja. Ovim lijekom treba masirati korijen vlasi i tjeme. Kada je glava (kosa) dobro izmasirana, poveže se toplim rupcem da se glava ne prehladi. Ta smjesa ostavi se na glavi 3—6 sati, ali još je bolje ako se ostavi preko noći. Ujutro se vlasi isperu sa žumanjkom. U zadnju vodu dodajte sok od pola ovećeg limuna. Ponavlja se jednom tjedno sve dok korijen vlasi ne ozdravi. 2. Korijenje žarih kopriva dobro se opere i 100 g stavi u litru dobre komovice ili 70% jaki alkohol i ostavi da stoji 8 dana na suncu. Nakon toga se ocijedi, nalije u čistu bocu, doda se nekoliko kapi ricinusova ulja i nešto malo kolonjske vode ugodnog mirisa. Tim lijekom se korijen kose masira svaki drugi dan. (Vidi i na str. 284—288)

3. 100 g koprive (list) kuhati 20 minuta u pola litre vode, poklopiti, ostaviti oko 8 sati, ocijediti, zatim tome dodati 200 g vinskog octa. Ovim trljati glavu svaku večer. KRIŽA AKO BOLE 1. Kantariona (gospina trava), lišće, pupoljak crne i bijele topole, korijen jaglaca, bobe od smreke — od svakog bilja po jednu žlicu. Sve dobro promiješati i od te mješavine je­ daću žlicu preliti s tri decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno prije jela. Križa treba dobro oviti toplom vunenom maramom i masirati toplim vinskim octom ili alkoholaturom ploda mrazovca. Treba se u krevetu dobro iznojiti i držati dijetu za vrijeme liječenja. 2. Ivanjsko cvijeće — 4 jedaće žlice, cvijet jagorčevine — 6 jedaćih žlica, borovice — 3 kavene žlice. Sve dobro promi­ ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 2 decilitra ključale vode i zasladiti medom. Pije se nekoliko puta dnevno. 3. Bolesna križa dobro je prije spavanja masirati s uljem od arnike. 4. Ako križa toliko zabole da se čovjek ne može uspraviti, onda ih treba masirati uljem od slačice. Na lanenu krpu stavi se ulje i privije na bolno mjesto. To ostaviti tako dugo dok se može izdržati. 5. Uzme se jedna šaka brašna od čistog žita i to zamijesi octom u mekano tijesto. Ta se smjesa debelo namaže na lanenu krpu i privije na bolno mjesto. Treba izdržati koliko se god može, pa ma koliko boljelo. Kad se više ne može tr­ pjeti, onda se skine i odmah namaže čistim uljem. Ako nema ulja, onda neslanim maslom treba namazati mjehure koji su pod djelovanjem obloga izbili na koži. Mjehure treba svaki dan mazati tako dugo dok ne zarastu. Za to vrijeme treba se kretati na svježem zraku obavljajući različite poslove. 6. Ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu (što je mekša, to je bolja). Ta se smola namaže na platno i prilijepi na bolno mjesto. Tamo se ostavi tako dugo dok sama ne otpad­ ne. Kad otpadne, postupak se ponovi. To je dobro i za upalu koštane moždine.

7. Svaku večer prije spavanja složite na ručnik mlade li­ stove velikog čička (koji naraste i preko metar visine). Privežite preko tijela (križa i prsa) taj oblog od lišća. Držite ga na sebi cijelu noć do jutra. Postupak se ponavlja sve do pot­ punog ozdravljenja, još i 14 dana poslije toga kad se osje­ ćate već potpuno zdrav. KILA 1. Često se desi da kod dizanja tereta muškarci, pa i žene, kako naš narod kaže — okilave. Čim se takav slučaj primi­ jeti, treba oboljeli dio tijela masirati nekoliko nedjelja — uljem od mandula. 2. Kilu liječi pelin ako se usitnjen stavi u vino i dobro ugrije. Čista bijela krpa namoči se u vruće vino i stavi na oboljelo mjesto koje se poveže suhom krpom. KRONIČNE BOLESTI Tamo gdje se već pokazala jedna kronična bolest ili bolest koja se dugo povlači — kao šećerna bolest, tuberkuloza, rak, padavica, vrtoglavica i ostale dugotrajne bolesti, isto kada se pokažu znakovi starosti, mora se uzeti unutarnja kupka i gnječenje donjeg dijela tijela tri puta u roku od 8 dana. Na svaku litru vode za ispiranje uzme se puna mala žlica sode bikarbone da se kiseline što brže neutraliziraju. Između tri ispiranja uzme se svaku večer 100 g maslinova ulja, ali prirodno čista bez ikakve primjese. Najbolje je uzeti ga od proizvođača iz Dalmacije. Na početku svakog godišnjeg doba ponovi se kura tako dugo dok je potrebno. Time se ne uklone samo bolesne ma­ terije, već se i potiče buđenje ćelija, čovjek se potpuno po­ mladi. Osjeća se kao nanovo rođen. Pun je životne veselosti. Većini ljudi koji su ušli u poodmakle godine potrebno je da se svakog četvrt godišta podvrgnu kuri gnječenja. Ostaje se na taj način zdrav — starost se ne osjeti. To je zato što je tom kurom krvotok poboljšan (vidi Ispiranje crijeva ili..) Ako se radi o šećernoj bolesti, bit ćemo iznenađeni uspje­ hom. Poslije trećeg postupka poveća se krvotok i 70% šećera

nestaje prirodnim putem. Gdje je bilo 16—18% šećera, ostalo je možda samo 2%, što se s destiliranom vodom može lako isprati (vodena kura). Ne smije se zaboraviti da između tri pranja redovno svaka pola sata moramo uzeti nekoliko gut­ ljaja tople ili hladne natronske vode (sodom bikarbonom) da se spriječi da šećer i dalje nadolazi u krv. Jedino tako se može šećerna bolest izliječiti ako se šećer odstrani — ispere. Do danas nije pronađeno sredstvo za izliječenje šećerne bo­ lesti. Još uvijek ostaje priroda kao najjednostavnije i najsi­ gurnije sredstvo protiv te bolesti, čak i najteži slučajevi mo­ raju popustiti. Kod 98% svih slučajeva postiže se odmah ublaženje dok ozdravljenje slijedi samo po sebi. Kod preosta­ lih 2% mora se uzimati dezinfekciono ili sredstvo za čišćenje na kraće ili dulje vrijeme. Kao npr. kalijev permanganat protiv raka. Tko je jednom zbog kronične bolesti prošao kroz ovu kuru, ne smije ponovno prići starom besmislenom načinu prehrane. Ne treba tada pitati koliko ja trebam ovoga ili onoga jela, nego naprotiv s koliko malo jela mogu da se održim. Ako još uvijek težimo za tortama, tada smo još na putu rušenja zdravlja. Isto tako ako još težimo za čokoladom sa žumanjkom, to znači da nismo zdravi. Tko ima posla ili je imao sa šećernom bolesti, gihtom ili reumatizmom, treba naročito da jede bijelu repu (sijanicu) koja se može naći preko cijele godine. Očišćena repa pirja se u vlastitom soku točno 20 minuta. Tada se gnječi tako dugo dok ne postane kao neki sirup, doda malo mlijeka ili vrhnja i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo. Ako se za vrijeme nekoliko sedmica ovako priređena repa jede dva puta dnevno, bolest će biti sigurno odstranjena. Radi raz­ nolikosti repa se može pripremiti i na drugi način: ujutro si­ rova naribana s malo zobnih pahuljica, u podne pirjana kao što je naprijed opisano, a za večer popečena s malo zobenih pahuljica. Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin. Cotoin je ipak bolji od insulina, jer je manje opasan. Ako se pirjana bijela repa analizira, vidjet će se da ona sadrži or­ ganske soli povezane sa cotoinom. Radi čega bismo dakle uzi­ mali stvari koje djeluju samo do izvjesnog stepena i ponovo nas ostavljaju jednako bolesnim.

KIČMENA MOŽDINA, UPALA, SLABLJENJE ŽIVACA I KIČME Treba ugrijati svježu borovu ili smrekovu smolu: smolu namažemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto kičme. Kada se samo odlijepi, treba novo platno sa smolom nama­ zati i prilijepiti. KRV Navala krvi u glavu Kamilice, kore od narandže, stolisnika — 3 žlice, rusomače, matičnjaka — 2 jedaće žlice, lincure — jedaću žlicu. Gor­ nje dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu čaja preliti s dva decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti, pravim medom zasladiti i piti nekoliko puta dnevno po malu šalicu. Za vrijeme liječenja treba držati dijetu: hraniti se mli­ ječnom hranom, povrćem i voćem. Meso jesti samo najviše dva puta nedjeljno i to svježe. Zabranjeni su suhomesnati proizvodi i konzerve kao i sva alkoholna pića. Krv čisti 1. Po Kneippu: korijen maslačka i pirevine, vodopije list — u jednakim dijelovima. Jedaću žlicu tog bilja kuhati 3 minute i piti više puta dnevno po šalicu. 2. List jagode šumske — 4 jedaće žlice, list kupine i nane — po 2 jedaće žlice, matičnjak 5 jedaćih žlica. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode, ostaviti da stoji 10—15 minuta. Zatim ocije­ diti, dodati soka od limuna i piti prije jela triput dnevno. 3. Cvijet crnog sljeza — jedaća žlica, kičice — 4 jedaće žlice, vrisak primorski, nane kudrave ili pitome — po 3 je­ daće žlice. Sve dobro promiješati i pripremiti kao pod 2. 4. List i cvijet podbjela u jednakim dijelovima dobro pro­ miješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati u 3 decilitra vode 2—3 minute. Ostavi se malo stajati, zatim se zasladi medom ili kandis šećerom i pije prije objeda i večere. 5. četvrt litre mlijeka skuhamo, dodamo jedno tučeno jaje i jedaću žlicu meda. Pije se toplo ujutro i navečer.

6. Četvrt litre zobi kuha se u litri vode tako dugo dok se zob potpuno ne skuha. Tada se ocijedi pritiskivanjem, doda sok od ovećeg limuna i pije triput dnevno po šalicu. Ne smije se sladiti. Krv iz nosa zaustavlja 1. Ubrati svježi stolisnik i prstima ga u dlanu istrljati. Za­ tim staviti na sljepoočicu s one strane na kojoj teče krv iz nosnice — i krv će prestati. Ili staviti za vrat. Punokrvni neka ne zaustavljaju curenje krvi iz nosa jer može loše da djeluje. 2. Uzeti hrastove kore — 2 jedaće žlice, koprive žare — je­ daću žlicu, stolisnika — 3 jedaće žlice, trave od srca — 4 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu kuhati 3 minute u 2 decilitra vode. U taj čaj treba kva­ siti vatu i tamponirati nosnice. 3. Prašak preslice 1—2 g prije objeda i večere trećinu kavene žlice. Vrlo je dobar kod vezivanja tkiva i kod krvarenja. Mršave osobe mogu se ugojiti uzimanjem gore spomenutog praška. Jako krvarenje od povrede oštrog predmeta Bilo kako jako — pa da čovjek i kost povrijedi — odmah treba ranu politi jakom rakijom komovicom (20—22 grada) namočiti čistu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti ranu. Sve zatim suhim zavojem zaviti. Za kratko vrijeme rana će zarasti. Krvarenje jako Krvarenje se odmah zaustavlja ako se istuče svježa muška bokvica s bjelanjkom jajeta i time namaže rana. Cirkulacija krvi Za bolnu cirkulaciju krvi kroz kožu najjednostavniji je način masaža kože suhom četkom. Na taj način se mehanički podražavaju krvne žile i živci kože, ujedno se povećava mi­ jena tvari, izlučivanje plinova i radna sposobnost.

Krvni pritisak i vrtoglavica Uzme se nane, kičice, kadulje i majorana u jednakim dije­ lovima. Od te mješavine jedna žlica prelije se s 300 g klju­ čale vode i ostavi jedan sat stajati. Nakon toga se ocijedi, doda sok od jednog ovećeg limuna i neslađeno pije dva puta dnevno. Jesti nesoljenu kuhanu rižu s malo masla. Krvni pritisak — visok tlak 1. Kukuruzne svile, stolisnika — po dvije jedaće žlice; list jagoda šumskih jedaća žlica, đurđice — mala kavena žlica. Sve dobro promiješati i jedaću žlicu preliti s 3 decilitra klju­ čale vode. Ostaviti 10—15 minuta poklopljeno stajati, zatim ocijediti, pčelinjim medom zasladiti i piti toplo triput na dan prije jela po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Uzimati 20 dana u mjesecu. Zatim drugi mjesec opet 20 da­ na itd. 2. Glogova cvijeta — pola kavene žlice samljevenog u prah — pomiješa se s malo šećera i popije s malo vode dva puta dnevno. 3. Izribati prijesnu proljetnu ranu ciklu i pomiješati sa sokom od limuna. Dnevno pojesti po mali tanjurić. 4. U pola litre alkohola 96% (špirit) stavi se 5 jedaćih žlica glogova cvijeta. Boca neka bude litrena. Dobro je začepiti i dnevno barem jednom protresti. Nakon 10 dana se ocijedi. Od toga lijeka uzima se dnevno dva puta po 20 kapljica razrijeđeno s malo vode. Ukoliko bolesnik pati od besanice neka uzme navečer prije spavanja 40 kapi, opet razrijeđeno s malo vode. Taj lijek je dobar i za umirenje srca. 5. Imele, stolisnika, cvijeta od gloga i kamilice u jednakim dijelovima dobro promiješati. Priprema se kao pod 1. 6. Velika glavica bijelog luka kuha se 10 minuta u pola litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i doda 3 poveća limuna. Pije se svaki dan natašte — po mala čašica. 7. U jednu šalicu stavimo 3 jedaće žlice kukuruznog brašna i na to nalijemo 3 decilitra hladne vode. To neka stoji 2—3 sata. Nakon toga se preko dana pomalo pije. Brašno ne treba miješati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti. 8. Dobro je skuhati čaj od peršina — list i korijen — 2 jedaće žlice na dva decilitra vode kuha se 5—10 minuta, a zatim pojede i popije. Uzima se triput dnevno po šalicu.

9. Pekmez od borovnice navodno potpuno liječi visoki krv­ ni pritisak (tlak) ako se svako jutro natašte uzima malu žlicu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena. U slu­ čaju jačeg povišenja tlaka uzmu se dvije male žlice dvaput dnevno. 10. Treba naribati malu žlicu muškatnih oraščića i zaliti vodom. Ako ne djeluje, isto ponoviti drugi dan. 11. Žlicu glogova cvijeta stavi se u 200—300 g hladne vode i pusti da zavri (ali ne smije kuhati). Zatim se skine odmah sa štednjaka i ostavi poklopljeno da se pari 10 minuta. Na­ kon toga se ocijedi, doda malo limunova soka i pije po šalicu u podne i navečer prije spavanja. 12. Jedan oveći limun dobro operemo i jedan luk iste teži­ ne očistimo, sve zajedno sameljemo u stroju za mljevenje mesa i dodamo toliko šećera koliko limun i luk teže zajedno (kod limuna se koštice odstrane). To se stavi u malu pri­ kladnu posudu i svako jutro natašte uzme jedna kavena žlica. 13. Svako jutro natašte pojede se usitnjeni limun u koji se namiješa 10 g kvasca. Kura traje 1—2 godine. 14. Bolesnici neka jedu 2—3 dana samo neslanu kuhanu ri­ žu bez ikakve druge hrane. Riža se mora tako dugo kuhati dok ne postane posve kašasta. 15. Svako jutro natašte treba popiti čašu limunade od jed­ nog limuna. Preko dana umjesto vode treba piti limunadu. 16. Pola kilograma limuna izreže se i samelje na stroju za meso, pomiješa s pola kg šećera i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzme se svako jutro natašte jedna žlica. 17. 50 g suhih ljusaka od mladog graha ili zelenih ožiljaka (žice) od mladog svježeg graha (pasulja) kuha se dobro po­ klopljeno u tričetvrt litre vode dok se polovina ne ukuha. Od ovog čaja pije se kroz tri sedmice svakog sata po 1 žlica. Nakon 3 nedjelje uzme se za dalje tri sedmice po 30 g ljusa­ ka od mahuna, a nakon toga za 3 sedmice 10 g. 18. Uzeti jednu žlicu imele (suho lišće i grančice) i staviti u čašu sa 2 decilitra hladne vode. Ostaviti stajati preko noći poklopljeno. Piti 3 puta na dan. 19. Uzeti 5—10 g imele (suho lišće i grančice) i to preliti sa 4 decilitra vrele vode. Procijediti i piti 3—4 puta na dan. 20. Imele (gotov ekstrakt Visci fluid dobije se u ljekarni) uzimati 3 puta na dan po 30—40 kapi.

21. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet), bijelog luka, preslice i imele. Od ovoga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela. 22. Pomiješati po 25 g gloga (cijet), kamilice, maslinova lista, imele i bijelog luka. Uzeti 2 žlice te mješavine i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti 2 sata poklopljeno. Odliti i piti prije jela. 23. 1 žlicu imele (suho lišće i grančice) staviti u 2 decilitra hladne vode, ostaviti preko noći poklopljeno. Sutradan piti u 3 navrata. (U ljekarni se dobije ekstrakt — Visci fluid.) Krvni pritisak — nizak tlak 1. Dobro je piti vodu u kojoj se nalazi »kineska gljiva«. Za kratko vrijeme tlak će se normalizirati. 2. Rusomače — 2 jedaće žlice — kuhati 2 minute u 3 deci­ litra vode. Ostaviti da počiva 15 minuta, zatim ocijediti, me­ dom zasladiti (nije obavezno) i piti triput dnevno po šalicu. Uz to je dobro dnevno popiti 1—2 šalice prave crne kave i čašu crnog vina. KLIMAKTERIJ Žene za vrijeme klimakterija mnogo se znoje. Čim se žena u klimakteriju počne znojiti, neka ne čeka nego odmah po­ pije čašu bilo kakve tekućine i znojenje će prestati. To bi svaka žena trebala znati pa bi mijenu lakše podno­ sile. Umaranje u radu nije preporučljivo. KLONULOST Osobe kojima ruke i noge otkazuju poslušnost neka se kupaju u kupelji majčine dušice i masiraju oboljela mjesta tinkturom majčine dušice. Pije se 10 kapi dnevno razrijeđeno s malo vode. Tinktura se pravi ovako: dobra šaka sitno isjec­ kane majčine dušice na litru dobre jake domaće rakije, u ko­ joj stoji 10 dana.

KOPRIVNJAČA — OSIP PO TIJELU — URTIKARIJA 1. Često izbijaju od hrane na koži sitni mjehurići kao da je netko kožu išarao žarom koprivom. »Ofurena« mjesta tre­ ba trljati fino samljevenim brašnom i jesti kuhanu pšenicu koja se prethodno kvasi 6 sati u tolikoj količini vode da po­ krije masu i sve upije. Dalje: kuhati tu šaku pšenice u malo vode — više na pari — sve dok ne popuca. To preko dana jesti umjesto kruha. 2. U 100 g vode stavi se žlica čistog gašenog vapna i dobro promiješa. Kroz gustu prokuhanu bijelu krpu procijedi se Od te tekućine popije se jedna žlica; ostatak se baci. To se ponavlja tri puta dnevno. KOŽNE BOLESTI Kurje oči — žuljevi na nozi 1. Na komadić vate treba staviti komadić svježeg limuna sa sokom i preko noći priviti na žulj. Ako se ovako postupi nekoliko večeri, žulj će otpasti. Prethodno neka se noge do­ bro iskvase i isperu u toploj vodi, a žulj, kolikogod se to može, izreže oštrim nožem. 2. Neki ljudi tvrde da je i bijeli luk dobar za odstranjenje kurjih očiju, žulj se izreže, bijeli luk se istraže i privije na žulj. To se ponavlja nekoliko večeri. 3. Suhu šljivu treba izrezati u dvije pole i jednu priviti na žulj. Svaku večer treba šljivu mijenjati — i za nekoliko dana žulj će nestati. 4. Naribati sirovi krumpir i priviti ga na žulj prije spava­ nja. To se ponavlja nekoliko večeri. 5. Kurje oči mogu se odstraniti bez bola ako se na njih stavi postolarska smola i preko toga prilijepi leukoplast ili komadić polivinila. 6. Flanelsku krpu treba dobro natopiti pepelom od drva i ugrijati na ploči štednjaka da bude sve vruće. To se stavi na kurje oko. Ponavlja se na dan tri puta, a liječenje prema potrebi može trajati i više dana. 7. Na tvrdu kožu na tabanima i na kurje oko treba preko noći staviti svjež list bršljana. To ponavljati tako dugo dok bolest ne prođe.

Kožne bubuljice, lišaji, tuberkuloza kože Lišće konoplje nabrati ljeti i osušiti u hladu. Usitniti 1 je­ daću žlicu i kuhati 2—3 minute u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti. Pije se dvaput dnevno po malu šalicu. Istim čajem se ispiru bolna mjesta. Kožna bolest — psoriasis — ljuskavac 1. Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzročnici su mikro­ bi. Prvenstveno je ovdje potrebno liječiti krv. Prekomjerno uživanje svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda izaziva spomenutu kožnu bolest koja se vrlo teško liječi. Znanost skoro je nemoćna u nastojanju posvemašnog liječenja te bolesti. Možemo joj spriječiti dalji razvoj ako se gornja bo­ lesna koža polako, oprezno, ostruže i skine do zdrave i na­ maze arnikovom tinkturom. Ujedno treba piti čaj od mješa­ vine: čičkovog lišća, ružmarina, vodopije, žare koprive (cijela biljka s korijenom) hmelja, gospine trave — od svakog po 15 grama na litru i pol vode kuha se 6—8 minuta. Pije se više puta dnevno po malu šalicu, a kura traje 3—6 mjeseci. 2. Bolesna mjesta na koži treba mazati bijelim uljem, dva­ put dnevno i grijati kod tople peći. Tvrda koža na tabanima Čista krpa namaze se smolom od bora i prilijepi na tvrdu kožu gdje treba da ostane 8 dana. Nakon toga se zavoj mi­ jenja svakih 8 dana sve dok jednog dana samo ne otpadne. Vanjska zaraza kože, nepodnošljivi svrbeži 1. Ražena slama sitno isjeckana (10 jedaćih žlica) stavi se u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 minuta. Tim mlačnim čajem prati bolna mjesta dva-tri puta dnevno. To je ujedno vrlo dobar lijek protiv vodenih prišteva. 2. U litru vode staviti šaku smrekovih vršika i kuhati pola sata. U tu vodu nakvasiti čistu krpu i lako iscijediti. To se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno od flanela ili marama. Svaka 2 sata treba oblog mijenjati. Prije spavanja stavimo oblog za cijelu noć.

LIŠAJI — EKCEMI 1. Lišaji su kožne bolesti kojih ima više vrsti. Očituju se u raspucanoj koži. Postoje: svrbljivi, suhi, mokri, ljuskavi i drugi. Liječenje je tegobno. Mora se uporno i dugo liječiti. Za lišaj se uzima: ženske i muške bokvice, kadulje i kičice — svakog po dvije jedaće žlice; hrastove kore — jedaću žlicu, pelina — pola male kavene žlice. Sve dobro pomije­ šati. Od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 5 minuta u 300 g vode. Piti dva puta dnevno po šalicu ili više puta dnevno — 1—3 gutljaja. Osim toga napadnuta mjesta treba jedanput dnevno pariti nad vodom u kojoj se kuha trinje od sijena. Trinje se za vrijeme parenja ne vadi iz vode. 2. Ako je lišaj na takvom mjestu da se mogu stavljati ob­ lozi, onda se skuha čaj od ovakve mješavine: korijen čička, brezovo lišće, kora brijesta (sredina kore), kora hrasta, ili babuške hrasta, jablanovo lišće, stolisnika — u jednakim di­ jelovima. Sve se dobro promiješa. Od te mješavine staviti 4 jedaće žlice u litru vode i kuhati pola sata. Zatim stavljati obloge na oboljela mjesta. Preko dana piti čaj od šimširova lista: na pola litre vode stave se 2 jedaće žlice (list se pret­ hodno sitno izreže), i kuha se tako dugo dok se jedna četvr­ tina ne ukuha. Zasladi se pravim medom i to obilato, jer je čaj gorak. Pije se mala šalica dnevno tri puta. 3. Kod žderućeg lišaja upotrebljava se slijedeći čaj: pomi­ ješati kadulje, ružmarin, preslicu, bokvicu mušku — u pod­ jednakim dijelovima, i od te mase uzeti kavenu žlicu i preliti sa 3 decilitra ključale vode. Pola sata ostaviti poklopljeno da stoji, ocijediti i preko dana pomalo piti. 4. Uporni lišaj koji se teško liječi: 13 jedaćih žlica sitno isjeckanog korijena od omana stavi se u pola litre vode i ku­ ha. Za vrijeme kuhanja treba odstraniti drvenasta vlakna od korijena. Kad se sa štednjaka skine, doda se 5 jedaćih žlica maslaca u kojem ne smije biti soli. Tim lijekom mažu se obo­ ljela mjesta. 5. Treba jesti kuhanu pšenicu: svako veće probere se šaka pšenice i nalije na nju toliko vode da je pšenica upije do jutra. Ujutro se na pšenicu nalije malo vode i kuha (više u pari) dok ne popuca. To se pomiješa sa šalicom kuhana mli­ jeka i pojede preko dana. Pije se i čaj od pšeničnih mekinja (posije), a bolna mjesta mažu bjelanjcem od jaja u koje se umiješa malo istucanog praha od lipovog ugljena.

6. Poljske preslice, ženske bokvice, kamilice — u jednakim dijelovima. Od te mješavine kuhamo 3 jedaće žlice u pola litre vode 6—8 minuta. Ovim čajem peremo bolna mjesta dva puta dnevno. Poslije pranja namažemo bolna mjesta te­ kućim puderom (dobije se u ljekarni). 7. Navodno je vrlo dobar lijek protiv lišaja (ekcema) i ovaj: dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni čaj za čišćenje krvi i svaki dan, ujutro i navečer, pojesti malu žličicu kvasca. To se ponavlja sve dok lišaj posve ne prođe. 8. Žlicu sumpornog cvijeta u finom prahu (dobije se u lje­ karni) pomiješati u šalici s ribljim uljem, i to tako da ne bude masa ni odviše rijetka ni gusta. Tom mašću masiraju se bolna mjesta preko dana i naveče dok se čovjek odmara. Dok traje liječenje, bolna mjesta ne smiju doći u dodir s hladnom vodom. Uopće treba se kloniti vode. Ako je ekcem na licu, lice umjesto pranja brisati vatom umočenom u fino ulje. 9. Lišće konoplje — jedaća žlica kuha se 5 minuta u 3 deci­ litra vode. Zatim se ocijedi, pravim medom zasladi i pije triput dnevno prije jela. Kura traje 6—8 mjeseci. — Osim gore navedenog čaja bolna mjesta treba mazati ovom mašću: katrana od bora ili breze — 15 g, svinjske masti ili jestivog loja bez soli — 130 g. Tome se doda 10—15 g sumpornog cvi­ jeta (dobije se u ljekarni). Vlažni lišaj — ekcem 1. Na površini kože obično nastaju bubuljice, sitni mjehurasti prištići, koji se znadu razviti i zaraziti veliku površinu kože. To je vlažni ekcem — lišaj koji se teško liječi, ali se može izliječiti. Kupi se u ljekarni 100—200 g katrana od jelo­ va ili brezova drveta. Na svakih sto grama doda se 100 g ma­ slinova ulja i kuha 5 minuta. Ovim lijekom se mažu bolesne površine kože ujutro i navečer prije spavanja. Voda ne smije doprijeti do bolesne kože. Nakon mazanja bolesni dio zaveže se prikladnim zavojem koji ne propušta vodu. Za nekoliko dana bolest će proći. 2. Lišaj će nestati ako se nekoliko dana pere sokom od vinove loze. Kad u proljeće vinogradari obrezuju lozu, iz loze na panju poteče sok kojeg valja u bocu nakupiti.

3. Lišaj mazati sokom od limuna zatim premazati tekućim puderom (dobije se u ljekarni). Svaku večer ponoviti do ozdravljenja. 4. Lišaj — ekcem na rukama dobro je prije spavanja bol­ na mjesta masirati glicerinom. To se svaku večer ponavlja tako dugo dok lišaj ne iščezne. 5. Lišaj liječi i morska sol ako bolna mjesta svaku večer prije spavanja istrljamo solju. 6. Vlažni lišaj s jakim svrabom liječi plod borovnice u obliku ekstrakta (izvatka). Plod se kuha do gustoće sirupa i od toga namaže debeli sloj na gazu ili čisto platno koje se stavi na bolno mjesto, gdje treba da ostane 10—14 dana. Gaza se osuši, a sirup ostane prilijepljen na kožu i svrab za kratko vrijeme nestane. 7. Protiv vlažnog ekcema uzme se oveći krumpir, napola prereže i skuha u neslanoj vodi. Tom mlačnom vodom peru se nekoliko minuta bolna mjesta kad svrbi. Voda se može upotrijebiti 3 dana, mlačna ili hladna. Nakon toga se skuha novi krumpir. Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna mjesta. Neka se samo osuši, zatim treba bolna mjesta rib­ ljim uljem namazati ili mašću koju koža najbolje podnosi (maslinovo ulje ili slično). Terapija traje 8 nedjelja. 8. Lišaj, navodno se posve sigurno liječi ako bolna mjesta više puta dnevno peremo vodom u koju se nalije žlica rafi­ niranog petroleja (200—300 g vode). Za vrijeme liječenja pa i dulje ne smije se upotrebljavati sapun. 9. Vlažni ekcem koji se širi po koži Pelagić je sa sigur­ nošću liječio ovako: u pola litre maslinova ulja ili manje sta­ vi se 50 grama brezovog katrana ili jelovog (dobije se u ljekarni) kuha se dok se ne ukuha da ostane tri četvrtine. Tom masom mazati bolna mjesta. LIJEK PROTIV SVAKE BOLESTI Pola litre borovice stavi se u dvolitrenu bocu. Na to nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Na­ kon toga doliti pola litre komove rakije i 2—3 žlice šećera u prahu. Zatim sve dobro promiješati. Borovice ne baciti nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progutati s čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati.

Zatim opet tri dana uzimati itd. Tako pripremljen lijek ubla­ žuje glavobolju, bistri razum, osvježava tijelo, liječi srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu, zlatnu žilu. LICE Brazgotina na licu Svaku večer treba držati na licu složen mokar rupčić (pet minuta). Poslije se lice blago obriše i brazgotina namaže topljenim vrhnjem. Kura traje 6 nedjelja. Prištići Pristići koji su češći u pubertetu, mogu se odstraniti redo­ vitim uzimanjem svježeg pekarskog kvasca (germa). Kvasac se uzima triput dnevno za vrijeme jela u veličini divljeg lješnjaka jednoć nedjeljno. Koža se dobro opere toplom vo­ dom i aseptin sapunom. Lice se obriše sa čistim frotir ruč­ nikom. U litru ključale vode stave se 4 jedaće žlice kamilice, glavu se pokrije plahtom ili nečim sličnim i lice pari nad kamilicom sve dok ima pare. Mokro lice blago obriše, ohladi, zatim se ispere hladnom vodom. Lice mazati kremom koja hrani kožu. Na hladni zrak se ne smije izići poslije parenja barem jedan sat. KOSTI Kostolom Ako tko doživi saobraćajnu nesreću (toga danas ima do­ sta) ili bilo kakav slučaj gdje kosti stradaju, neka sitno iz­ reže korijen gaveza; jedna šaka stavi se u šalicu mlijeka i čim zavri odmah se skine s vatre. Tu smjesu treba obložiti oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti za kratko vrijeme će zarasti. Kostolom i stare rane Kod starih trulih rana i kostoloma treba skuhati preslicu (svježu) 2 žlice na pola litre vode kuhati 4—5 minuta i tim čajem ranu ispirati a biljkom zaviti bolesno mjesto. Preslica

koristi i kod mršavih ljudi koji žele da se ugoje. Uzima se u obliku praška na vršku noža s malo meda, mlijeka ili vode. Popije se kao aspirin. Kostobolja (giht) Pokojni Vaso Pelagić liječio je kostobolju na ovaj način: narezao je slatkog kupusa u jednu čistu posudu u koju je nalio toliko ulja da se moglo pržiti. Kupus je pržio tako du­ go na vatri dok se nije pretvorio u sos. Tu je smjesu debelo namazao na lanenu krpu i privio na bolno mjesto. Privezano je držao 24 sata. Taj lijek je ponavljao sve dok bolesnik nije ozdravio. Da kosti otvrdnu 1. List ružmarina — 4 žlice i četvrt kg masla kuha se neko­ liko minuta u litri zdravog bijelog vina. Tom tekućinom ma­ siraju se nožice djeteta. Dva puta nedjeljno treba dijete ku­ pati u odvaru mlade hrastove kore. Poslije kupanja zaviti ga u stare krpe ili pelene, jer nakon zavoja pelene postanu ružne. 2. Mekane kosti kod djece (naročito ako ne prohodaju na vrijeme) liječi se ovako: 10 žlica ruzmarinova lista prelije se litrom ključalog vina. Time se svako jutro i večer masi­ raju dječje noge, a preko noći stave se na noge od istog vina topli oblozi. Oblozi se zaviju suhom krpom. KRASTE I BUBULjICE Krastice i bubuljice nestat će ako se peru vodom u kojoj se kuhala kora brezovog drveta. KRSTOBOLJA Uzeti dvije do tri šake ljusaka od jaja, zrele rajčice, bun­ deve, lišća žalosne vrbe, šećerne repe (ili stočne repe) i vriježe od krastavaca — po 500 g. Sve se to stavi u kadu ili još

bolje u kakvu kačicu i zalije ključalom vodom. Kad se ohladi tako da se u vodi može izdržati, neka se bolesnik pari tako dugo dok je voda vruća. MOKRAĆNI ORGANI Mokrenje krvi 1. Jedna kavena žlica lišća medvjeđeg grožđa stavi se u 200—300 g vode i kuha 4—5 minuta. Pije se gutljajima više puta dnevno po malu šalicu. Još je efikasnije ako se uzima u obliku praška (stuče u avanu ili samelje na mlinčiću za mljevenje kave) ujutro i navečer po pola kavene žlice. 2. U pola litre zdravog vina stavi se 4 žlice usitnjenog stolisnika i kuha 5 minuta, nakon toga ostavi poklopljeno ne­ koliko minuta po strani. Tada se procijedi i pije triput dnev­ no po šalicu. Gornji čaj koristi i kod žutice i vodene bolesti. 3. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 jedaće žlice; cijela biljka peršina (korijen list), zečji trn (korijen) po jeda­ ću žlicu. Dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 2 decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno. 4. Preslica, šipka plod (divlja ruža), medvjeđeg grožđa, nane, kukuruzne svile — u podjednakim dijelovima dobro promiješati i pripremiti kao pod 1. 5. List divlje kruške, ženske bokvice, zečjeg trna — po je­ daću žlicu, koprive žare (cijela biljka) 3 jedaće žlice. Sve do­ bro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. To piti više puta dnevno. Može se piti i hladno. 6. Medvjeđeg grožđa, korijen gaveza — po 3 jedaće žlice, kukuruzne svile, vodopije — po 2 jedaće žlice. Dobro promi­ ješati. Mješavinu pripremiti kao pod 1. 7. Po 20 g srećenjaka, stolisnika, kamilice, plućnjaka, i krasuljka. Od toga uzeti 4 žlice, prelije se s pola litre vrele vode, poklopi, ostavi 4 sata i ocijedi. Piti svaka 2 sata po 1 žlicu. Krv u mokraći 8. Uzeti po 20 g srčenjaka, hajdučke trave, kamilice, pluć­ njaka i tratinčice. 4 žlice te mješavine preliti sa pola litre

vrele vode i ostaviti poklopljeno 4 sata. Procijediti i piti po 1 žlicu svaka 2 sata. 9. Izmiješati po 20 g troskota i koprive (list) te po 30 g borovnice i korijena vodene paprike. Uzeti 3 žlice, kuhati 10 minuta u pola litre vode, tri sata nakon toga ocijediti i piti 3 puta po šalicu prije jela. Mokraćna cijev zatvorena — uvećana prostata 1. Rusomače, brezovo lišće, list podbjela — po 2 jedaće žlice; preslice, suhog korijena vrtnog peršina — po jedaću žlicu. Gornja se količina kuha u litri vode 5—10 minuta. Zatim jedan sat stoji po strani. Tada se ocijedi, pravim me­ dom zasladi i preko dana često pije umjesto vode. 2. 10 dkg sitno isjeckane smeđe kore od ploda divljeg ke­ stena stavi se u litru alkohola 96% jakosti (špirit) i ostavi 10 dana stajati u začepljenoj boci. Bocu treba dnevno pokoji put protresti. Od tog lijeka uzima se dvaput dnevno po 10 kapi razrijeđeno s malo vode. Pije se prije objeda i večere. Uzima se 20 dana u mjesecu, 10 dana ne, zatim ponovno 20 dana itd. 3. List medvjeđeg grožđa samelje se u prah. Od tog praha uzimati po pola male kavene žlice ujutro i navečer prije spa­ vanja. Ovaj lijek sigurno liječi. 4. Kukuruzne svile (nitaste njuške), preslice, list divlje kruške, uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promiješati. Od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Sve ostalo kao pod 1. Zastoj mokraće 1. List peršina, korijen peršina, korijen zečjeg trna, plod borovice, slatki korijen po — 20 g. Sve dobro promiješati i od te mješavine 1 žlicu preliti sa 250 g ključale vode — i hladno piti. 2. Ako se mokraća zaustavi i ne može se mokriti, uzme se 50 g lišća i korijena od celera u jednakim dijelovima i sta­ vi u litru bijelog zdravog vina i pusti da kuha 1—2 minute. Treba presaviti čistu bijelu krpu, nakvasiti u vruće vino i položiti na mali trbuh, zatim previti s nepropusnim platnom da se zadrži toplina. To se svaku večer ponavlja do potpunog ozdravljenja.

3. Samelje se korijen peršina na stroju za mljevenje mesa i istisne 10—15 kapi soka na kocku šećera. Uzima se triput dnevno. Isti lijek vrijedi i kod vode u bubrezima i zapaljenje mokraćnih kanala, povećane prostate i kamenca u bubre­ zima. 4. Skuha se preslica 2 žlice na pola litre naravnog vina i pije nezaslađeno više puta dnevno po malu šalicu. Katar mokraćnog mjehura 1. Tri glavice bijelog luka sitno se izreže, stavi u 400 g bi­ jelog vina i kuha 10 minuta. Nakon toga ostavi se da stoji 15 minuta i ocijedi. Pije se navečer prije spavanja po šalicu. Čaj mora biti topao. Kura traje 3 nedjelje. Kroz to vrijeme pije se čaj od ječma ili zobi. Dvije žlice ječma prelije se s pola litre ključale vode i ostavi poklopljeno. Kad se ohladi, pije se umjesto vode. Ječam ili zob prije upotrebe dobro oprati. 2. Preslice, nane i bršljana u jednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine malu kavenu žlicu kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. Uzima se svakih sat-dva po žlicu. Svaku večer prije spavanja potrebno je pariti se s preslicom (jedna šaka na litru vode kuhati 5—8 minuta). Ponavlja se do ozdravljenja. Odličan je lijek za ovu bolest i drugih zapaljenja kod ženskih organa uvarak od kore badema. U jednu litru vode kuhati 2—3 žlice kore od ploda badema dok se ne ukuha na polovinu. Od tog lijeka piti više puta dnevno po malu šalicu. Upala mokraćnog mjehura 1. List breze, list medvjeđeg grožđa, kukuruzne nitaste niti, slatki korijen, korijen pirike — od svakog po — 20 g. Jedna žlica gornje mješavine prelije se sa 250 g ključale vode i ostavi 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu poslije jela. 2. Smrekovih vršika — 25 g stavimo u 3 litre vode i pusti­ mo da se kvasi 2 sata. Od te tekućine treba piti 4 šalice dnevno. 3. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice, preliti s pola litre vrele vode, pokriti, 2—3 sata iza toga odliti, piti 4—5 puta dnevno po 1 čašu.

4. Po 50 g korijena bijelog sljeza, brezova lista, lista medvjetke, kadulje i rastavića. Uzeti 4 žlice i preliti s pola litre vrele vode, pokriti, ostaviti 2—3 sata, odliti, piti 4—5 puta dnevno po 1 žlicu. 5. Pomiješati po 5 g bijelog sljeza (korijen), breze (list), kruške (list), medvjeđeg grožđa (list), kadulje i preslice. Uze­ ti 4 žlice te mješavine, preliti sa pola litre vrele vode, na­ kon 2—3 sata odliti i piti 4—5 puta na dan po 1 čašu. 6. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen), lanena sje­ mena, brezova i borovičnog lišća te lišća od medvjeđega grožđa. Uzeti 4 žlice, preliti sa pola litre vrele vode i nakon 2—3 sata odliti. Piti 4—5 puta na dan po 1 čašu. 7. Pomiješati po 50 g kadulje, breze i medvjeđeg grožđa,, dodati po 50 g cvijeta bijelog sljeza i preslice. Sve dobro pomiješati, uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, po­ klopiti, ostaviti čitav dan. Piti u manjim količinama preko dana umjesto vode. 8. Pomiješati po 20 g selena (korijen), breze (list), medvje­ đeg grožđa, lanena sjemena i kilavice. Uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti u 3 obroka u toku dana. 9. Uzeti 3 žličice peršina stucanog ploda, preliti sa 5 deci­ litara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 10. Pomiješati po žlicu peršina (stucanog ploda), komorača i kima. Preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. 11. Pomiješati po 20 g mrkve, peršina, celera, aniša i kima (sve plod). Uzeti jednu žlicu te smjese, preliti sa 3 decelitra vrele vode, ostaviti 4 sata, zatim piti prije jela. 12. Pomiješati po 20 g kilavice, medvjeđega grožđa, breze selena (korijen) i lanena sjemena. Uzeti 2 žlice te smjese, preliti sa 4 decilitra vrele vode, ostaviti 2 sata da stoji, za­ tim piti umjesto vode. Mokraća ako sama od sebe curi 1. Treba svako jutro i večer trljati cijelo tijelo hladnom vodom, spolni organ prati vodom u kojoj se kuhala hrasto­ va kora. Treba se kretati na slobodnom zraku, uvijek nešto raditi.

2. Gospinog cvijeta, bedernike — po 2 jedaće žlice; cvijet i list divizme, čestoslavice — po žlicu. Sve se dobro promije­ ša i od te mješavine jedaća žlica prelije s 2 decilitra ključa­ le vode. Pije se prije jela triput dnevno. 3. Plod peršina — 1 žlica kuha se 20 minuta u pola litre vode. Pije se mlačno više puta sve do potpunog ozdrav­ ljenja. 4. Dvije šake ječma i dvije šake prosa oprati i kuhati u litri vode dok ne postane mekano. Pije se triput dnevno po šalicu. 5. Liječi brezov sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (jedna žlica u decilitar mlijeka). Ako boli mjehur 1. Prije spavanja pripremi se vrući oblog od vinskog octa i položi na mjehur. Zatim se treba toplo pokriti. Ponavlja se nekoliko večeri. 2. Uzeti po 20 g srčenjaka, odoljena, hmelja, bijele topole (kora) i kilavice (korijen). 5 žlica mješavine kuhati 5 minuta poklopljeno u litri vode. Ostaviti 2 sata i to piti u toku dana 5—6 puta. Ostale bolesti mokraćnih organa 1. List breze, petoprste, koprive žare — po 2 žlice; cijela biljka peršina (korijen i list), korijen zečjeg trna — po je­ daću žlicu, dobro promiješati. Od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 2—3 decilitra ključale vode. Pije se više puta dnevno. 2. Preslice, šipka plod (divlja ruža) medvjeđeg grožđa, nane, kukuruzne svile, u podjednakim dijelovima dobro promi­ ješati i pripremiti kao pod 1. 3. Trava od kile, zrna borovnice — po 3 jedaće žlice; pre­ slice jedaću žlicu, koru zečjeg trna — po 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Otečeni mjehur Na ulju se skuha nekoliko kriški (češnja) bijelog luka i namaže donji dio trbuha. Za kratko vrijeme otok će proći.

Kako kod svih bolesti tako i kod bolesti mokraćnih orga­ na potrebno je držati se dijete. Treba jesti mlijeko i mliječ­ na jela, sve vrsti povrća i voća. Povrće ne prekuhavati nego kuhati u malo vode i to ne dugo. Hranu soliti što je moguće manje. Piće neka bude ljekoviti čaj. Meso jesti rijetko, naj­ više triput nedjeljno, i to samo u podne. Nipošto ne uzimati začine i alkoholna pića. Izbjegavati jake juhe od mesa, kon­ zerve, suho meso i suhomesnate proizvode. Kamenci i pljesak u mokraćnoj bešici i mjehuru 1. Preslice, medvjeđeg grožđa, smrekovih bobica (samlje­ veno) i list šumske jagode po 2 jedaće žlice; suhe ljuske od mahuna — 3 jedaće žlice, crvotočine jedaća žlica. Sve dobro promiješati. Od te mješavine 10 jedaćih žlica kuhati u 2 litre vode dok se ne ukuha na polovicu. Od tog čaja piti po šali­ cu triput dnevno prije jela. 2. Dvije jedaće žlice koštica od divljih trešanja istuče se u avanu i stavi u decilitar alkohola 96% jakosti. Boca se dobro začepi i ostavi 10 dana stajati. Od tog lijeka uzima se jedanput dnevno 6—10 kapi razrijeđeno s malo vode. 3. Jedaću žlicu sjemena od dinje istući u avanu i kuhati 2—3 minute u 2 decilitra vode. To piti više puta dnevno. 4. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele vodei ostaviti poklopljeno 8—10 sati. Ocijediti, piti u 3 na­ vrata. 5. Na sitno stucati oko 25 g koštica divljih trešanja, to­ me dodati 80 g obična špirita. Ostaviti tjedan dana da stoji u začepljenoj staklenki na umjerenoj temperaturi. Dnevno piti 5—6 kapljica. 6. Šaku lanenog sjemena preliti sa pola litre vrele vode. To piti svaka dva sata po 1 decilitar. Svaki dan pravi se svje­ ži čaj. 7. Čaj od ljeskova lišća ili šipkovih zrnaca koristi kod mokraćnog mjehura. Mokrenje u snu 1. Ljupine od jaja dobro se operu, osuše i u avanu dobro istuku u fini prah. Taj prah daje se bolesniku na vršku noža svako jutro natašte. To se ponavlja tako dugo dok bo­ lesnik ne ozdravi.

2. Preslice, divizme cvijet, kantariona — po jedaću žlicu; medvjeđeg grožđa, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Sve do­ bro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Pije se triput po šalicu. 3. Važno je da je dijete toplo odjeveno i da ima tople ci­ pelice. 10 dana bolesnik treba — ako nije stariji od 7 godina da uzima više puta dnevno po malu šalicu Ursi čaja (dobije se u ljekarni). Preko noći treba na trbuščić staviti topli termofor. Jedan sat prije spavanja treba izbjegavati tekućinu. Hrana mora biti većinom suha. 4. Svaku večer prije spavanja uzeti pola kavene žlice praš­ ka od petrovca. To vrijedi i kod nepovoljnog mokrenja kod žena. Uzima se duže vrijeme. 5. Uzme se sok od pola kg limuna u koji se stave ljuske od pet jaja, prethodno dobro opranih. Kad se ljuske u limu­ novu soku rastope, dobro se promiješa i nalije u jednu bocu. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po šalicu u ob­ liku limunade. Mora se vodom razrijediti. 6. Djeca koja mokre u snu u postelju treba da piju čaj od ječma ili prosa svaku večer prije spavanja po šalicu. Jed­ na žlica prosa na 300 g vode, kuhati 2—3 minute. 7. 20 g zdrobljenog koprivinog sjemena i 60 g raženog brašna, pomiješa se i doda malo vode i meda da se dobije tijesto, načini 5 kolačića i ispeče. U toku 20—30 dana na večer pojesti po 1 kolačić. Mjehur prehlađen Nekoliko češnja bijelog luka skuha se u 100—200 g vode i ocijeđevina popije. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana. Mokraćni mjehur (čišćenje i upala) Liječi se s parnim sjedećim kupkama od preslice i bršljanova lista i preko noći toplim oblozima od čaja zobene slame. Slamu sitno isjeckati i 8 žlica staviti na litru vode. Kuhati 8—10 minuta. Mokrenje teško 1. Uzeti po 25 g nane (list) i peršina, te po 25 g zubače (Cynodon dactylon) (žile) i krkavine (kore). 3 žlice smjese

preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti cijelu noć. Piti umjesto vode. 2. Uzeti po 20 g anisa, peršina, celera, mrkve i kima. 3 žli­ ce smiješanih i zdrobljenih plodova preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, zatim piti u 3 navrata nakon jela. MATERNICA Menstruacija prejaka 1. Rusomače — 3 jedaće žlice, hrastove kore — 2 jedaće žlice, brezovog lista, kantariona, odoljena — po jedaću žlicu. Sve se dobro promiješa i od te mješavine jedaća žlica preli­ je se s 2 decilitra ključale vode. Ostavi se da stoji poklop­ ljeno 10—15 minuta, zatim ocijedi, pravim medom zasladi i toplo pije prije jela po šalicu triput dnevno. 2. Rusomače — 2 jedaće žlice, imele — jedaća žlica, pres­ lice — jedaća žlica. Pripremamo kao pod 1. Uzima se kao gore kroz cijelo vrijeme dok traje menstruacija. 3. Koprive mrtve, koprive žare, list divljeg šišmira — u podjednakim dijelovima dobro se promiješa. Od te mje­ šavine jedaću žlicu kuhati 5 minuta u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 10 minuta po strani. Zatim ocijediti, medom zasladiti i piti prije jela po šalicu triput dnevno. 4. Jedaću žlicu sitno istučenih šišarki od vječnozelenog čempresa (kiparis) preliti sa 3 decilitra ključale vode. Pri­ prema kao pod 1. 5. Ako je povećana i produžena treba uzeti po 35 g ruso­ mače i metvice, te po 15 g kamilice i cvijeta nevena. Tri žli­ ce te smjese prelije se s 4 dcl vrele vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i pije po 1 šalica ujutro i navečer. Menstruacija — pojačana i produžena 1. Uzeti po 30 g troskota i rusomače i 40 g imele. Od ovo­ ga uzeti 2 žlice, kuhati u 2 decilitra vode oko 15 minuta, ostaviti 4 sata, zatim procijediti te piti u 2 navrata, ujutro i navečer. 2. Uzeti po 30 g rusomače i troskota te po 20 g kamilice i bijele imele (list). Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti ostaviti 2 sata, zatim piti toplo ujutro i navečer.

Menstruacija slaba 1. Ružmarina, nane (paprena metvica), ili nane kudrave, list bagrema (akacije) cvijet nevena — u jednakim dijelo­ vima dobro se promiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije s 3 decilitra ključale vode, ostavi poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijedi i pije toplo prije jela triput dnevno ili svaki sat-dva po dva-tri gutljaja. 2. Korijen valerijane, divljeg pelina, latice nevena u pod­ jednakim dijelovima. Od te mješavine kavena žlica prelije se s 3 decilitra ključale vode. Ostalo kao pod 1. Grčevita i bolna menstruacija 1. Trandovilje, bedrenike, orahove rese — u podjednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Od tog lijeka piti više puta dnevno po malu šalicu. 2. Stolisnika, komorača, očajnice — u podjednakim dije­ lovima dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10 minuta. Zatim ocijediti, pravim medom zasladiti, piti više puta dnevno po šalicu. Krvarenje iz maternice 1. Potočnjaka (cvjetne vršike) — 4 jedaće žlice, kuhati 2 minute u litri vode. Time se ispire vagina i pije čaj po ma­ lu šalicu triput dnevno. 2. Podanak srčenjaka — 5 jedaćih žlica — kuhati 10 minu­ ta u litri vode. Tim uvarkom ispire se vagina. 3. Rusomače, koprive žare — po 2 jedaće žlice, srčenjaka — pola jedaće žlice — vranilove trave, dimnjače — po 3 je­ daće žlice. Pet jedaćih žlica gornje mješavine prelije se sa pola litre ključale vode i toplo pije više puta dnevno. 4. Oraščiće vječno zelenog čempresa (Cupressus sempervirens) (raste u Dalmaciji) stuče se 50 g i stavi u pola litre alkohola 96% jakog da stoji 10 dana (u slučaju potrebe može se koristiti za nuždu već nakon 12 sati). Od te alkoholature uzme se 10—20 kapi razrijeđeno s malo vode

ujutro i navečer prije spavanja i krvarenje će nestati. Taj lijek svaka žena bi u kući trebala imati da se nađe u sluča­ ju potrebe. Neuredna menstruacija 1. Valerijane, steže, arnike, kamilice, grčkog sena — uzeti u podjednakim dijelovima, dobro promiješati i od mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Pije se dva pu­ ta dnevno po šalicu. Dobro je preko noći staviti na trbuh obloge od kamilice. 2. Stolisnika jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode i to piti prije jela po šalicu triput dnevno. 3. Bršljanova lista 50 g, ili kadulje 50 g, ili lista majorane 30 g. Bilo koju od gornjih biljki kuha se u litri vode 15 mi­ nuta i pije 3 šalice dnevno između dvije menstruacije. Izostala menstruacija 1. Uzeti 15 g krkovine, ploda pasjeg drena, rusomače, rutvice, stolisnika i kamilice te 10 g korijena osmana. Dvije žlice toga prelije se s 400 g vrele vode, poklopi, ostavi cijelu noć, ocijedi, piti u dva obroka prije doručka i večere. 2. Izmiješati po 20 g ružmarina, kamilice, rute, matičnja­ ka i omana. Uzeti jednu žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vo­ de, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti i navečer popiti. 3. Uzeti po 30 g nane i odoljena i 40 g kamilice. 4 žlice te smjese preliti sa pola litre vrele vode, zatim ocijediti i piti u toku dana kao topli čaj. 4. Izmiješati po 25 g nane, kamilice, rusomače i nevena (cvijet). Uzeti 4 žlice te smjese preliti sa pola litre vrele vo­ de, ocijediti i piti kao topli čaj više puta na dan. Rane na maternici Dvije jedaće žlice usitnjenog korijena od zečje stope kuha se u pola litre vode 2—3 minuta. Pije se više puta dnevno. Taj je lijek vrlo dobar i protiv općeg krvarenja kod žena.

Upala maternice U noćnu posudu stavi se šaka majčine dušice i prelije litrom ključale vode. Posuda se metne u jednu dublju kantu na koju se stavi dvije letvice i na njih bolesnik sjedne. Sjedi se tako dugo dok imade pare. Postupak se svaku večer po­ navlja. Pošto je bolest dogutrajna i treba se čuvati posljedica, preporuča se stalno na nogama imati dobru toplu obuću. U slučaju hladnog vremena treba nositi tople gaćice. Dobro je u postelji imati električni jastuk ili termofor. Nerazvijena maternica Žene s nerazvijenom maternicom ne mogu zanijeti. Da maternica postane normalna, treba piti slijedeći čaj: kadulje, mrtve bijele koprive, vršike borovice — od svakog po 2 žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine staviti 2 žlice u 300 g vode; ostaviti da stoji 3—6 sati. Nakon toga kuhati 2—3 minute, zatim pustiti poklopljeno da stoji 10 minuta. Nakon toga ocijediti i natašte piti po šalicu, a preko dana poslije jela svaki sat po malu kavenu šalicu. Osim gornjeg čaja preporuča se kupanje u mlakoj vodi u koju je razmu­ ćena ilovača — na 20 litara vode 2—5 kg ilovače, zemlje koja je barem 60 cm ispod površine zemlje. Bijeli cvijet kod žena i djevojaka 1. Bršljanovog lista, hrastove kore — po 3 jedaće žlice; preslice, brezovog lista — po jedaću žlicu, kamilice — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i 8 jedaćih žlica kuha­ ti 5 minuta u litri vode. Piti 2 puta dnevno po malu šali­ cu. Istim čajem isprirati (irigirati). 2. Orahovog lista, koprive žare, bršljana — po 3 jedaće žli­ ce; kamilice, stolisnika — po 2 jedaće žlice. Priprema kao pod 1. 3. Solisnika, iđirota, bokvice ženske — po jedaću žlicu; korijen omana, list mladog oraha — po 3 jedaće žlice, ka­ milice 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješa­ vine 4 jedaće žlice kuhati 5—8 minuta u litri vode. Zatim

treba ostaviti poklopljeno na strani 15—20 minuta. Tom se tekućinom ispire i pije po 2 male šalice dnevno. Svaki put se priprema svježi čaj. 4. Ružmarina lišće, plod divlje ruže (šipak), orahovo lišće, vodena nana i preslica u jednakim dijelovima dobro se po­ miješa. Od te mješavine jedna žlica prelije se s 2—3 deci­ litra ključale vode i ostavi poklopljeno stajati 10—15 mi­ nuta. Pije se triput dnevno prije jela ili poslije jela po šali­ cu. Kura traje do ozdravljenja. 5. Izmiješati po 25 g hajdučke trave ( list i cvijet), dupčaca, koprive, kamilice, kadulje i ružmarina. Uzeti žlicu te mje­ šavine i preliti litrom vrele vode, i kad se ohladi, upotrijebi­ ti za ispiranje. 6. Izmiješati po 40 g hajdučke trave (list i cvijet) i kamili­ ce, te po 10 g kadulje i koprive (list). Od toga uzeti 4 žlice i preliti litrom vrele vode, te, kad se ohladi, upotrijebiti za ispiranje. 7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), trave ive, dupčaca kamilice, kadulje, vranilovke i bijele mrtve koprive. Uzeti 3 žlice te mješavine i preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti preko noći, odliti i piti umjesto vode. 8. Uzeti po 20 g ružmarina, kamilice, kadulje, hajdučke trave i bijele mrtve koprive. 5 žlica te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 3 sata, ocijediti i mlakim ispirati. 9. Uzeti po 50 g rusomače i mrtve koprive (cvijet). 3 žlice te mješavine preliti sa 4 decilitra vrele vode, poklopiti, osta­ viti 2 sata, zatim piti umjesto vode. Istodobno se ispire mlakim čajem od koprive ili kamilice. 10. Izmiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet), kami­ lice, dupčaca, koprive, kadulje i ružmarina. Uzeti 1 žlicu i preliti litrom vrele vode i, kad se ohladi, upotrijebiti za ispiranje. Upala mišićnog tkiva maternice 100 g sitno isjeckane mlade rusomače preliti s jednom 1 najboljeg bijelog vina, drži 8—10 dana uz češće miješanje. To se pije svakog sata po 1 žlica.

MELANKOLIJA Melankoliju liječi hladna kupelj i boravak na svježem zraku. Svako jutro čim se ustane, uzeti hladne vode (da je do članka) i gaziti u njoj kao da se hoda. To ponoviti na­ večer prije spavanja. Ponavlja se 8 dana u mjesecu. Treba svaku večer popiti šalicu čaja od tri dijela valerijane i 4 di­ jela matičnjaka. MALARIJA U staklenku od litre širokog grla stave se svježi mladi listovi pelina, malo više od polovine staklenke. Zatim se do­ da žlica korijena od lincure i šaka islandske mahovine. Bocu dopuniti alkoholom 96% jačine (špirit za piće — etanol) dobro zatvoriti i staviti na sunce 10—14 dana. Nakon toga procijediti, izmjeriti i dodati jednaku količinu prokuhane ohlađene vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natašte i na­ večer prije spavanja — po žlicu.

NOGE Bolesti nogu 1. Tko pati od bolesti nogu i teško hoda, neka svaku večer prije spavanja 15 minuta pere noge u vodi u kojoj se ku­ hao matičnjak. Kupelj treba da je što toplija. Nakon ku­ panja noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet. 2. U jednu poveću posudu stave se 2—3 pregršti sitno isjeckane zobene slame. Na slamu nalije se toliko vrele vo­ de da se bez teškoće noge mogu držati u vodi. Ako je voda previše topla pričeka se da se voda do potrebne tempera­ ture smlači. Kupelj treba da traje najmanje 20—30 minuta. Ako se voda prije tog roka ohladi, dolije se vruća. Nakon kupelji, ručnikom koji je umočen u hladnu vodu, noge se naglo obrisu i zaviju u suhi ručnik. Kad su noge već posve suhe, na njih se stavi pčelinji vosak, zavojem poveže i pođe odmah u postelju na spavanje. Vosak se ostavi do drugi dan navečer kad se kupanjem skine i zavoj s voskom po­ novi. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.

3. U vruću vodu stavimo šaku morske soli i žlicu gorušičinog brašna. U toj vodi držimo noge 20 minuta, zatim ih operemo u čistoj vodi, dobro obrišemo, obučemo vunene čarape i legnemo u krevet. 4. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ovlažiti krpom namočenom u vinskom octu, zatim se stopalo i noga do koljena masira. Nakon masiranja noga se dobro omota dobrim zavojem, koji se skine tek prije spavanja. Liječenje se ponavlja 15 dana, ako je potrebno još i duže. 5. Dvije pregršti bukova pepela prelije se s 2 litre ključa­ le vode i u toj vodi peru noge. Ponavlja se svaku večer prije spavanja 8 dana. Umorne noge 1. Smrekovih šišarki usitnjenih 6 žlica kuha se 10 minuta u 3 litre vode. U toj vodi kupaju se noge svaku večer prije spavanja 15 minuta. Zatim se osuše flanelastom krpom. 2. Pelin i djetelina u jednakom omjeru vrlo dobro čini umornim nogama. Hladne noge 1. Hladne noge znak su loše cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Noge treba kupati barem dva do tri puta nedjeljno u vrućoj vodi u kojoj se kuhalo trinje ili zobena slama, pret­ hodno usitnjena. Ako svega toga nema, može se u vruću vo­ du staviti 4—6 žlice morske soli. 2. Svaku večer treba prije spavanja oprati noge, ruke i vrat hladnom vodom u koju se ulije malo naravnog octa. Sat prije zajutarka treba popiti šalicu toplog čaja od listo­ va bazge. Na pola litre vode stave se 10—15 listova i kuha 1—2 minuta. Noge otečene s upaljenom kožom 1. Kad noge oteku i na koži se pojave crvene pjege ili vo­ deni mjehurići, treba dlakavu stranu ovećeg lista čička namazati jestivim goveđim lojem i preko noći oviti bolna mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri sve dok otok ne prođe. Treba paziti da čičkov list ne bude suviše star.

2. U 3 litre vode kuhati 12 jedaćih žlica bazgovoga lista i u tome (ne ocijediti) otečene noge prati ujutro i navečer. 3. U litru vruće vode staviti jedaću žlicu jodne soli i u toj tekućini prati noge i masirati ih 20 minuta. Masira se ta­ ko da se najprije uhvati jednu nogu lijevom rukom za pe­ tu, a desnom masira od prstiju prema gore do koljena, za­ tim drugu. Nakon pranja i masiranja potrebno je noge do­ bro zaviti. Postupak se ponavlja barem 30 dana. 4. Ilovaču zemlju treba izvaditi iz dubine (barem pola me­ tra ili 80 cm ispod površine). Tu ilovaču dobro očistimo od kamenica i dobro na štednjaku osušimo. Zatim je u prah usitnimo. Načinimo tijesto dodavanjem octa drvene destila­ cije. To tijesto namažemo prst debelo na jednu krpu i privijemo na bolno mjesto svaku večer prije spavanja. To se ponavlja sve dok noga ne ozdravi. 5. Otečene noge su znak da s bubrezima ili srcem nešto nije u redu. Stoga je potrebno piti čaj protiv bolesti bu­ brega i učiniti slijedeće: nabrati jednogodišnje smrekove vršike, preko noći ih kao oblog staviti na bolno mjesto ili pripremiti kupke od istih vršika. Kod kupanja polijevamo noge 20 minuta od koljena prema stopalu. To ponavljamo dok noge ne ozdrave. 6. Uboj na nogama ili bilo gdje na tijelu masira se alkoho­ lom u kojem se kvasila arnika. 7. Bazgovu koru (gornju koru ostrugati) ili list (10 žlica) stavi se u litru vode i kuha 5 minuta (sa dodatkom malo soli). Tom tekućinom peru se duže vremena bolesni dijelovi noge. 8. Koprive mrtve (suhe) 5 žlica, bijelog luka 4 oveće kri­ ške stucati u avanu ili samljeti u stroju za meso. Tome se doda 100 g finog ulja. Sve se to kuha 4—6 minuta i ostavi poklopljeno 10 minuta. Tada se ocijedi kroz ispranu, pro­ kuhanu čistu krpu. Tom ocjeđevinom noge se masiraju dvaput dnevno. Upala živaca u nozi Uglavnom se liječi dijetom: Jedno vrijeme treba jesti što manje bjelančevine: jaja, mesa, industrijskog sira. Jesti što više voća i povrća u prijesnom stanju u obliku salate s uljem i limunovim sokom. Alkohol je zabranjen.

Noge ako se znoje i zaudaraju 1. Goveđi loj pretopiti — kad se ohladi toliko da je postao tvrd, njime se svako jutro i večer dobro izmasiraju noge. 2. Dvije šake mladog brezovog lista kuhati nekoliko minu­ ta u 3—4 litre vode. Zatim staviti na stranu. Kad se ohladi, toliko da se ruka u vodi može držati, onda se u vodu metne žlica sode-bikarbone, dobro promiješa i ocijedi. U toj tekući­ ni noge kupati svaku večer dulje vremena i — znojenja i zaudaranja će nestati. 3. Ujutro noge dobro oprati. U čarape nasuti (zaprašiti) sitno stučeni salicil. To se ponavlja nekoliko dana. Preparati za zaustavljanje znoja više škode nego koriste. Noge treba redovno prati svaku večer u toploj vodi. Obuća treba da je dovoljno zračna. — Preporuča se ljeti hodati po rosnoj djetelini. To koristi i živcima i još nekim bolestima. Tre­ ba se čuvati suviše hladne vode za pranje nogu. 4. Hrastova kora je odlično sredstvo protiv znojenja nogu: 8 jedaćih žlica usitnjene kore kuha se četvrt sata u litri vode. Tada se ocijedi i nekoliko večeri peru noge u toj vodi. Otečeno koljeno Ujutro i navečer stavimo na otečeno koljeno obloge od pčelinjeg saća i za kratko vrijeme koljeno će ozdraviti. Ako ispod koljena bole noge, dobro je saćem ispod koljena po­ vezati. Veliki bolovi u koljenima Tri žlice borovice stuče se u avanu i u pola litre octa (od jabuka) raskuha i razmuti sa žutom ilovačom. Tom vrućom masom (neka je gusta) namaže se nadebelo bolno mjesto. Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata oblozi se mijenjaju. Ako nema octa od jabuka, može se za­ mijeniti vinskim, ali je jabukov bolji. Bolovi u peti Jedna šaka majčine dušice stavi se u posudu. Na nju se nalije 4 litre ključale vode. Kad se voda toliko ohladi da se mogu u njoj držati noge, močimo ih 15 minuta. Nakon toga

noge se vlažnim ručnikom dobro izbrišu i zaviju u tople flanelske krpe. Ponavlja se svaku drugu večer 4 nedjelje. Kurje oči U toploj slanoj vodi s isjeckanim češnjakom močiti nogu. Pomalo se kurje oko ljušli dok nestane i čep. Otečene noge kod srčane bolesti Uzme se natašte pola kavene žlice matičnog mliječa 3 ne­ djelje. Potrebno je savjetovati se s liječnikom. Otečene noge Protiv oteklina nogu treba stući korijen mrtve koprive 2 žlice na 200 g ulja. Kuha se 3—5 minuta. Ovim lijekom ma­ zati bolna mjesta. Ovaj lijek će odagnati i ostale otekline na tijelu — ma gdje one bile. Ako nokat na nozi u meso raste Tome se može lako pomoći. Nokat od korijena do kraja s obje strane ostruže se džepnim nožićem da postane što tanji. Prethodno nož morate raskužiti u jakom alkoholu ili u špiritusu, ili na plamenu vatre. Nakon završenog posla no­ kat također raskužite alkoholom i obucite čarape. Ekcem na tabanima Jedna poveća cikla izriba se i sok iscijedi. Tim sokom la­ gano masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim ponovno 8 dana itd. — Ciklu može zamijeniti i svinjsko salo. Voda u koljenu Ako se u koljenu skuplja voda, uzme se pregršt kamilice, prelije sa litrom ključale vode i ostavi poklopljeno dok se temperatura ne spusti da se u tekućini može prst držati. Na bolna mjesta treba stavljati što vruće obloge, koliko se samo može izdržati. Oblog se ne smije osušiti, u tom sluča-

ju treba ga zamijeniti novim. Oblozi se ponavljaju sve dok ima vruće vode, svaku večer prije spavanja sve do ozdrav­ ljenja. Noge kad bole Svaku večer prije spavanja u 3—4 litre vode stavi se 4 pregršti trinja od sjena ili isjeckane zobene slame. Sve to kuhati 10—15 minuta u poklopljenom loncu. Prije nego što lonac skinete sa štednjaka dodajte žlicu kamilice i odmah skinite. Tu tekućinu nalijte u kantu zajedno s trinjem, pre­ ko kante stavite dvije letvice. Noge položite na letvice i do vrata se pokrijte plahtom. Parenje treba da traje pola do 1 sat svaku večer. Kad se u kanti voda počne hladiti, neka neko od ukućana dolije litru vrele vode. Voda mora biti stalno vruća. Kura traje 30 dana, a po potrebi i duže. Bolesno koljeno U litru vode stavi se žlica jodne soli (dobije se u ljekarni) i posuda metne na vruć štednjak da se voda dobro ugrije i jodna sol rastopi. U tu vruću tekućinu umoči se čista bijela krpa i zavije bolesno koljeno. Da se oblog često ne mijenja, stavi se na oblog termofor ili boca s vrućom vodom. Kad se oblog osuši, ponovno se namoči u vruću jodnu vodu. To se ponavlja svako jutro i večer jedan sat, do potpunog ozdrav­ ljenja. Slabost u nogama kod starih ljudi U 4 litre vode stavi se 60 g kore od vrbovog drveta i kuha sat i pol. Time se oblažu bolne noge prije spavanja. Protiv boli u nogama U jednu bocu sa širokim grlom stavi se dobra šaka sitno izrezanog ružmarina, jedan limun zajedno sa korom izrezan u sitne kockice, dvije pločice kamfora. Na sve to nalije se 300 g 96% jakog alkohola (špiriti). To neka stoji 48 sati na suncu ili toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i na preosta­ lu masu nalije ponovno 300 g alkohola. Nakon 48 sati prvi odljev nalije se na ovaj i već je upotrebljiv. Tom se tekući­ nom masiraju noge, odnosno bolna mjesta na nozi.

Vene na nogama Laneno sjeme 50 g kuhati u 3 litre vode 20 minuta. Tom tekućinom treba prati noge i stavljati obloge na bolna mje­ sta. Pažljivo izravnati nekoliko listova kiselog kupusa, koji se stave u 3% bornu kiselinu da stoje 3 sata. Tim kupusom se oblažu bolna mjesta. Savjeti za svakoga Noge moramo prati svaku večer, a kad to nije moguće, onda ih obrišemo 96% jakim alkoholom ili kolonjskom vodom. Samo tako noge će biti čiste i krepke. BOLESTI NOSA 1. Naročito kod katara treba uzeti: bazgove kore, kadulje, borovnice, nane — po dvije jedaće žlice. Od te mješavine jedna žlica prelije se s 2 decilitra ključale vode, nakon toga poklopljeno ostavi 10—15 minuta stajati. Zatim se ocijedi i time ispire nos i ušmrkava. 2. Svaku večer prije spavanja treba pariti glavu i noge trinjem od sijena. U nos nakapati nekoliko kapi tinkture od arnike (moravke). Piti čaj od jednakih dijelova kamilice, bokvice i korijena od anđelike. Od gornje mješavine uzme se žlica na 200—300 g ključale vode i dvije žlice pravog pče­ linjeg meda. Pije se triput dnevno po šalicu. Polipi u nosu — razni katari, bolesti slezene i jetre 1. Kod gore navedenih bolesti slatko drvce u obliku praš­ ka 3—4 puta dnevno po pola kavene žlice. 2. Tko ima polipe nek jedanput dnevno srče u nos sok od bršljanova lista. Zagnojene nosnice U pola litre vode stavi se 3 žlice lanenog sjemena i žlicu kadulje i kuha 2—3 minute. Tim se lijekom usrće u nos i ispire. Ako to ne bi pomoglo, onda se laneno sjeme skuha u mlijeku i stavljaju oblozi na nos. Oblozi neka su mlačni da se bolesnik ne prehladi.

Nos začepljen i rane koje teško zarašćuju Prašak cvijeta divizme ušmrkati više puta dnevno u nos Rane koje teško zarašćuju treba gornjim praškom posipati barem dvaput dnevno. Krvarenje iz nosa 1. Istisne se sok od naribanog crvenog luka i udiše kroz nos. 2. Srčenjaka 10 g, hrastove kore sitno isjeckane 5 g kuha se pola sata u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, po­ klopi, skine s vatre, ostavi 15 minuta, procijedi, i kad se ohladi ispire se nos ili natopi vata i drži u nozdrvi. 3. Sitno isjeckati 10 g srčenjaka i 5 g hrastove kore. To sve kuhati pola sata u 2 decilitra vode, zatim dodati 5 g kami­ lice, poklopiti, skinuti s vatre, ostaviti 15 minuta, procijediti, kad se ohladi, ispirati nos ili držati natopljenu vatu na nos­ nicama. Voda iz nosa ili očiju 1. U čašu vode staviti 2 kapi joda i piti dva puta dnevno. 2. Žvakati preko dana crveni luk, zadržavati ga u ustima, također pomaže. Inače, sok crvenog luka liječi glavobolju i sklerozu. NADIMANJE 1. Jedna žlica usitnjenog lovorovog lišća stavi se u pola li­ tre vode i kuha 5 minuta. Zatim ostavi poklopljeno po stra­ ni 5—6 minuta. Pije se triput dnevno pola sata prije jela. 2. Po 20 g aniša, komorača, kima, majčine dušice i kamili­ ce. Tri žlice toga preliti s 500 g vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata, pije se u 3 obroka prije jela. 3. Po 1 g komorača i aniša, 1 g cvijeta zove, 2 g lišća sene, sve pomiješa i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, poslije 2 sata procijedi i odjednom popije. 4. Uzeti 3 žlice pelina (droge Herba Absinthii) i preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, piti 3 puta prije jela.

5. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (cvijet i list), kičice, gorke djeteline, lincure, nane i komorača. Od toga uzeti 1 žlicu, preliti decilitrom vrele vode, poklopiti, ohladiti, zatim piti pola sata prije jela. 6. Pomiješati po 1 g komorača, aniša i zove (cvijet) te 2 g sene (list, dobije se u ljekarni). Politi sa 2 decilitra vrele vode. Dva sata nakon toga ocijediti i odjednom popiti. 7. Uzeti po 20 g kopra, aniša, komorača, angelike i kima. 1 žlicu te mješavine preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklo­ piti, ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne kipi. Zatim odliti i piti nakon jela. 8. Pomiješati po 20 g nane (list), matičnjaka, gorke djete­ line, kičice i komorača. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vre­ le vode, poklopiti i nakon 2 sata odliti te nezaslađeno piti po jednu šalicu 3 puta prije jela. 9. Uzeti oko 1 g kima (samljevenih plodova), i to u 2 nav­ rata poslije jela. NUTARNJE BOLESTI Čuvarkuća je dobro sredstvo protiv nutarnjih bolesti. Je­ daća žlica čuvarkuće kuha se dvije minute u 3 decilitra vo­ de i pije po malu šalicu više puta dnevno. List se bere ljeti za vrijeme cvatnje i suši na suncu. NERVNE BOLESTI — BOLESTI ŽIVACA 1. Čovjekove živce upropaštava moderni tempo života: jur­ njava da što prije zajaši vespu, da sjedne za volan vlasti­ tog automobila, da gubi veliki dio noći pred televizorom itd. Ako li još tome dodamo neprirodnu ishranu, preko­ mjerno uživanje crne kave, alkohola i duhana, onda se ne moramo čuditi što je svaki drugi čovjek živčano bolestan. Za umirenje živaca gutaju se gomile tableta i kojekakva sredstva koja truju zdravlje. Eto nekoliko recepata za li­ ječenje živaca ljekovitim biljem. Uz to: ljekovito bilje ni u kojem slučaju ne djeluje štetno. 2. Korijen i cvijet jaglaca, šišarke čempresa (kiparis), šimširike u pojednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od

te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta stajati, zatim ocijediti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno poslije jela. 3. Uzme se praha valerijane do 3 puta dnevno na vršku noža. Popije se vodom ili mlijekom. 4. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom svježem zraku i duboko udisati. 5. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti tri­ put dnevno prije jela i šalicu prije spavanja. 6. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice. 7. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popije­ mo prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne prođe. 8. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja, zasladiti medom i popiti prije spavanja. 9. vidi histerija pod 3 10. Metvice 50 g i po 25 g gorke djeteline i odoljena, od toga se uzme 3 jedaće žlice, prelije s pola 1 vrele vode, po­ klopi i 2 sata iza toga procijedi i pije umjesto vode. Nesanica 1. Ne smije se prekasno večerati. Tri sata prije spavanja ne treba uzeti nikakvu hranu. Za večeru je najbolje svježi kravlji sir, jogurt, koja jabuka. Suprotno tome, ujutro treba obilno jesti. 2. Prostorija u kojoj spavamo ne smije biti pretopla i mora biti zračna. Najbolje je spavati kod otvorenog prozora, ah tako da prozor ne bude u blizini kreveta. (U tom slučaju mogu biti otvorena vrata susjedne sobe.) 3. Dobro je neposredno prije spavanja oprati se hladnom vodom. Još je bolje kratko vrijeme močiti noge u prohladnoj vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne de­ stilacije.

4. Protiv nesanice žvaču se plodovi aniša. 5. Sat-dva prije spavanja dobro je prošetati se na čistom svježem zraku i duboko udisati. 6. Uzeti lipovog cvijeta, divljeg bosiljka — po 2 jedaće žlice; stolisnika 3 jedaće žlice, divljeg šimšira list — jedaću žlicu. Sve dobro promiješati. Od gornje mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10— —15 minuta, ocijediti, pravim medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela i šalicu prije spavanja. 7. U litru zdravog prirodnog vina staviti 100 g maka da stoji 10 dana. — Svaki dan jedanput treba bocu protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 1—2 čašice. 8. Dvije glavice crvenog luka sameljemo i taj sok popijemo prije spavanja. To se čini svaku večer dok bolest ne prođe. 9. Treba iscijediti sok od dva limuna u malu šalicu čaja, zasladiti medom i popiti prije spavanja. 10. Jedna žlica usitnjenog kopra prelije se sa 200 g ključale vode i pije toplo prije spavanja. 11. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, trave ive, nevena i odoljena. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vo­ de, ostaviti pokriveno 2 sata, odliti i piti ujutro i navečer po jednu šalicu. 12. Isjeckati 5 g odoljena i staviti u 2 decilitra hladne vode, ostaviti 12 sati, zatim procijediti. Pije se prije spavanja. 13. Uzeti jednu žlicu kopra (zdrobljeno sjeme) i preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti 15—20 minuta da stoji, zatim piti 3—4 puta na dan po 2 žlice. 14. Uzeti 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane i matič­ njaka. Od ovoga uzeti 1 žlicu, preliti sa 2 decilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i prije spavanja popiti 1 šalicu. 15. Glogovu cvijetu dodati malo lipe, mažurane i 3 listića salate. To preliti sa 5 decilitara vrele vode, ostaviti, procije­ diti i piti po 4 šalice na dan. 16. Uzeti 2 g latica poljskog maka, 10 g salate i pregršt cvjetića gloga, sve to prekuhati u litri vode. Piti po 2 šalice prije spavanja.

17. Čista platnena vrećica ili čarapa napuni se lipovim liš­ ćem s nešto cvijeta. Vrećica se zaveže i uroni u vodu. U toj se vodi kupa 15—20 minuta. S vrećicom se masira lice i ci­ jelo tijelo. Lice i krevet u kojem spavamo treba poškropiti mirisom lavandule. To će biti dobar san. — Treba spavati kod otvorenog prozora da vas uspava hujanje vjetra ili šum mora. [ko živi u gradu, neka koristi "Atmosphere Deluxe" - kompjuterski program] 18. U četvrt litre vode i toliko bijelog vina ulije se 100—200 g soka od ženske bokvice i kuha 4—6 minuta, čisti pluća, jetra i bubrege. Ujedno je dobro sredstvo protiv astme. 19. 30% valerijane, 40% hmelja i 15% metvica ili matičnja­ ka sve se pomiješa i prelije s pola litre vrele vode i pije se prije spavanja. Neuralgija 1. Pomiješati 50 g nane, djeteline i odoljena po 25 g. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata nakon toga odliti. Piti ujutro i navečer po 1 šalicu. 2. Pomiješati 40 g nane i po 20 g matičnjaka, hmelja i lavandinog cvijeta. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Pije se po jedna šalica ujutro i navečer. 3. Uzeti po 20 g nane, matičnjaka, dobričice, bosiljka i hme­ lja. 3 žlice te mješavine preliti sa pola litre vrele vode, poklo­ piti, ostaviti 2 sata, zatim odliti. Piti ujutro i navečer po jed­ nu šalicu. 4. Pomiješati 50 g nane, 30 g sitno isjeckanog odoljena i 20 g gorke djeteline. Uzeti 1 žlicu ove mješavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti, medom zasladiti i toplo piti po jednu šalicu nakon jela, uju­ tro i navečer. 5. Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta, srdačca, kima i komorača te matičnjaka. Sve pomiješati, uze­ ti 3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i osta­ viti 2 sata, ocijediti, zasladiti medom, piti 3—4 puta u toku dana.

Noćno znojenje Kadulje list i vršike pretvoreno u prašak 6—8 g stavlja se u jelo kod glavnog obroka. Gornji prašak liječi i kašalj, želučani katar i gušu. OČI Upala 1. Uzeti kamilice, bazgova cvijeta, lazarkinje i ružinih la­ tica u podjednakim dijelovima. Dobro pomiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s pola litre ključale vode. Osta­ viti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri male šalice odvojiti. Piti triput dnevno po malu šalicu. Ostatkom ispirati oči. 2. U kavenu žličicu mlake vode, stavi se nekoliko kapi pra­ voga meda. Kad se dobro rastopi, time se mažu oči, ali se ne smiju trljati. Dobro čini i svježe vrcani med, ako se koja kap kapne u oči. Oči slabe 1. Bokvice muške — 2 jedaće žlice, korijen valerijane — jedaću žlicu; rute — malu kavenu žlicu. Sve dobro pomije­ šati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra klju­ čale vode. Piti tri puta dnevno malu šalicu prije jela i oči is­ pirati 2. Tri jedaće žlice kamilice prelije se s pola litre ključale vode i ostavi jedan sat da se ohladi. Tad se procijedi, ali pri tom se pazi da tekućina ostane bistra — bez primjese kamilice. Tad se ispiru oči spužvom ili čistom krpicom koja se obilato namače u oparku. Oči se peru dva puta dnevno po nekoliko minuta. 3. Ako je magla pred očima, treba sok od dva veća limuna iscijediti u pola litre čiste bunarske vode i time zapljuskivati oči po nekoliko minuta — dva puta dnevno — sve dok oči ne ozdrave.

Siva mrena 1. Kupimo u trgovini šećer u prahu. Nije li dovoljno — poput brašna — fino samljeven, mi ga još jednom samelje­ mo ili stučemo. Uzmemo čistu slamku — odrežemo nožem ili škarama — duljine od 10 cm. Tom slamkom neka netko od ukućana napuše u oči prah od šećera. I do dva puta dnev­ no: ujutro i navečer. Za kratko vrijeme mrene će nestati. Kura traje do ozdravljenja. 2. 6—8 listova svježeg peršinovog lista operemo u čistoj vodi, prije spavanja s dobro opranim rukama. To lišće stavi­ mo preko noći na oči i povežemo gazom ili čistom prokuha­ nom bijelom krpom. Ujutro se u zamračenoj prostoriji zavoj skine. Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom. Za­ tim u čistu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po moguć­ nosti planinske). U tu vodu iscijedimo sok od dva poveća li­ muna i rukama zapljuskujemo oči. To ponavljamo do ozdrav­ ljenja. Slab vid 1. U svako jelo stavljati malo majčine dušice, umivati oči u vodi u kojoj se kvasila majčina dušica. To se ponavlja sve dok se vid potpuno ne oporavi. 2. Ako peku oči, treba ih ispirati čajem od muške i ženske bokvice. 3. Obraze ne umivati vodom. Okolo očiju i vjeđe treba ma­ sirati kiselim mlijekom ili sirutkom i poslije masiranja oči se dobro obrišu. Ujutro, prije objeda i prije spavanja oči se natrljaju pravim maslinovim uljem. Oči će ojačati, a vid znatno popraviti. Kronična upala očiju Dvije litre bunarske bistre vode kuha se 20 minuta; nakon toga se u tu ohlađenu vodu stavi 8—10 bazgovih guba (rastu samo na starim visokim stablima koja su više stablo nego grm). Kada gube omekšaju, na svako oko stavi se dvije gube, a preko toga čisti bijeli zavoj. Preko zavoja veže se flanelska krpa. Kad se gube na očima osuše, stave se druge dvije koje se izvade iz prokuhane vode. Oblozi se mijenjaju čim gube postanu suhe. Za 8 dana oči ozdrave.

Gnojne oči Vrlo dobre rezultate imao sam s liječenjem gnojnih oči­ ju. Jednostavno sam na oči bolesnika stavio trulu jabuku sitno isjeckanu i preko toga zavoj. Preko zavoja gustu krpu. Za 8 dana oči su bile zdrave. Bolesne i suzne oči U četvrt litre vode stavi se žlica usitnjenog vidca. To pu­ stimo da zakuha. Zatim se ostavi poklopljeno da stoji dok se ne ohladi do 30°C (tako da očima nije ni hladno ni vruće). Uzme se okrugla čašica koja se do polovine napuni gornjim čajem. Glavu treba nagnuti naprijed, a čašicu pritisnuti na očnu šupljinu tako da potpuno pristane. Sada se otvori oko. Zatim se glava digne i ponovno spušta (ne skidajući čašicu). To se ponavlja nekoliko puta: gore-dolje tako da čaj dobro opere oko. Za pranje svakog oka uzima se uvijek svježi čaj. Oči gnojne i otečene Usitnjenog peršinovog lišća — 2 žlice stavi se u 300 g vode i kuha 3—4 minute. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to se procijedi i tom tekućinom oči ispiru. Preko noći stavljati obloge od sitnog čaja. Svakako se mora dobro procijediti. Oči bolesne — upala Jednu staklenku širokog grla napuni sa svježim cvijetom od bazge bez peteljke. Grlo staklenke zatvori se pergamen­ tom ili celofanom i pusti da stoji 2—3 nedjelje na toplom mjestu ili na suncu. Kroz to vrijeme taložit će se na dnu sta­ klenke crna tekućina. Kad cvijet dobije boju rđe, iscijedi se crna tekućina kroz čistu bijelu krpu ili gazu. Koliko bude te­ kućine, toliko se doda 96% jakog alkohola. Dobro se promi­ ješa i boca dobro zatvori. Prije upotrebe bocu treba dobro protresti da se talog pomiješa s alkoholom. Od te tekućine nakapa se malo na komadić vate, oko zatvori i vatu položi na bolno oko. Preko vate poveže se suha krpa, koja se s vatom ostavi preko noći na oku. Ponavlja se nekoliko večeri. Uju­ tro se oko ispere mlačnim mlijekom ili čajem od kamilice, koja se mora procijediti preko čiste guste krpe.

Tuberkuloza očiju Bazgovu gubu treba namočiti u vodu da omekša (ako je suha). Tako omekšanu gubu treba preko noći vezati na oči, a preko zavoja staviti suhu flanelsku krpu. Ponavlja se više noći. OPEKLINE 1. Sirovi krumpir naribati i staviti na opeklinu — kao ob­ log. 2. Dobro je opeklinu mazati lanenim uljem — pomoću vate ili peruške. 3. Na čistu bijelu krpu obilato namazati pravog pčelinjeg meda i time oviti opečena mjesta. Oblog treba mijenjati sva­ ka tri sata. 4. Kupusni list dobro rastuči, sok iscijediti i pomiješati s bjelancem od jaja. Time preko dana češće mazati opeklinu. 5. Opeklinu od vrele vode i vatre sigurno liječi oblog s liš­ ćem od nevena. U zimi, nema svježeg lišća, može poslužiti i suho — nabrano ljeti. Treba ga samo u vodi razblažiti i čistom bijelom krpom obrisati. 6. Kad se domaćica opeče na štednjaku, neka nad vrućim štednjakom drži ruke. Za kratko vrijeme bolovi će popu­ stiti. Mjehuri neće izbiti pošto će preko opekotine nastati zaštitna kožica. 7. Najbolji su oblozi od hladnog mlijeka. Tada neće nastati mjehuri. 8. 100 g cvijeta i lista lipe prelije s 1 litrom vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata ocijedi i upotrijebi. 9. Opekline se liječe mješavinom jednakih dijelova lanenog ulja i vapnene vode. Mučka se dok mješavina ne pobijeli i tom mješavinom mazati opekline. Opekotine 1 oparena mjesta Stavljati obloge od vina koje nije kiselo. Prethodno ga tre­ ba malo smlačiti, jer ako nije hladno, manje boli. Oblog se drži pola sata. Zatim se uzme 100 g maslinova ulja i komadić voska (veličine kao tri kocke šećera). Kuha se tako dugo dok se vosak ne rastopi i pomiješa s uljem. Kad se ohladi, tom

mašću mažu se opekotine i oparena mjesta. — Jednom dnev­ no se previje, ali svaki put se ponovno stavljaju oblozi od vina na pola sata. Vino mora biti mlačno. Vino spriječava gnojenje. OTEKLINE S JAKIM BOLOVIMA Otekline treba masirati s pročišćenom naftom.

(rafiniranom)

OZEBLINE 1. Protiv ozeblina na tijelu i člancima treba pripremiti ku­ pelj od hrastove kore. 3—4 šake kore na 5 litara vode, kuhati 15 minuta i u toj vodi prati ozebline 10—15 minuta (svaku večer). Prije spavanja ozebline treba masirati maslinovim uljem, toplo zamotati i ići u krevet. 2. Na 2 kg bukovog pepela nalijemo 4—5 litara ključale vode. Zatim dodamo 100 g terpentinskog ulja i 70 g sirovog maslinovog ulja (dobije se od proizvođača po cijeloj Dalma­ ciji). U toj vodi kupamo noge. Prije spavanja bolesne noge dobro izmasiramo glicerinom. Kupelj se ponavlja 8 dana. 3. Smrznuti krumpir treba zgnječiti i staviti na ozebline nekoliko večeri. Proći će i više se neće pojaviti. 4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od krastavaca, to je siguran lijek. Dobro je za vrijeme sezone krastavce na­ brati, uzduž prerezati i osušiti na suncu. Kad ih u zimi ustrebamo stavimo ih u mlaku vodu da omekšaju i stavimo u obliku obloga na smrznute dijelove tijela. 5. U pola litre vode stavi se 100 g usitnjene kore od mla­ dog hrasta i kuha 15 minuta. U toj se vodi peru ozebline svaku večer prije spavanja. 6. Izdubi se rotkva ili repa, u tu udubinu nalije se pola ča­ še maslinova ulja. Stavi se na ploču štednjaka i ostavi dok ne uzavri ulje u repi. Kad se ohladi, ulje se nalije u čašu ili prikladnu bočicu. Tim lijekom nekoliko puta dnevno maže se oboljelo mjesto. 7. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi pčelinji med kojim se ozebline namažu i gustom krpom povežu. 8. Kamforni alkohol (špirit) isto koristi ako se tim lijekom ozebline mažu svaku večer prije spavanja.

PLUĆNE BOLESTI 1. U jedan čisti lonac ili staklenku staviti dvije dobre pre­ gršti pšeničnih mekinja (posija). Na ovo naliti 4—5 litara tople vode i dobro promiješati. Lonac treba dobro poklopiti i staviti na umjereno toplo mjesto da stoji 24 sata. Nakon toga vodu ocijediti i baciti. Na ocijeđene mekinje stavi se šaka svježih mekinja, ponovno nalije 3—4 litre mlake vode i ostavi kvasiti 24 sata. Nakon toga ocijeđena tekućina stavi se u bocu i pije svakom zgodom umjesto vode. Za to vrijeme ne smije se piti nikakvo drugo piće. 2. Iste mekinje mogu se upotrijebiti 7 dana, ali svaki put kad se odlije, treba dodati šaku svježih mekinja. Nakon 7 dana mekinje treba baciti i početi postupak iznova. Taj se lijek mora uzimati još 4 mjeseca nakon što se bolesnik osje­ ća zdrav. 3. Tri puta dnevno prije jela pojesti vrlo meko kuhano ja­ je koje se ne soli, nego zasladi kandis šećerom. Uz to pojesti nekoliko jedaćih žlica kuhane pšenice, koja se prethodno kvasi barem 10 sati u toliko vode koliko ju je pšenica mogla popiti. Kuha se u malo vode (više u pari) sve dok ne popuca. 4. Jedna litra prave domaće dobre komovice, pola kg meda, pravog i pola kg svježeg kravljeg masla — kuhati tako dugo dok se ne ukuha jedna trećina. — Od ove ljekovite smjese uzima se jedaća žlica ujutro prije jela i navečer dva sata poslije večere. Za nekoliko nedjelja bolesnik će ozdraviti. 5. Uzeti srednje bokvice, žalfije (kadulje), cvijet divizme — po 4 jedaće žlice; plućnjaka, stolisnika — po 6 jedaćih žlica. Gornje dobro promiješati i od te mješavine 2 jedaće žlice kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Pije se triput dnevno prije jela. 6. Pluća sa zagnojenim žlijezdama (iz kojih curi šlajm) li­ ječi čaj od preslice — ako se pije duže vremena. Jedna žlica usitnjene preslice kuha se 3—4 minute u pola litre vode. Pije se 3—4 male šalice dnevno. Bolesnik treba da leži. Na prsa i trbuh stavljaju se mlačni oblozi od slanog mlijeka. Oblozi se svaka dva-tri sata mi­ jenjaju.

7. Ječam i vršike borovice (po žlicu) kuha se 10 minuta u pola litre vode. Dodati žlicu-dvije meda i ostaviti 10 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i piti pola natašte, a pola navečer prije spavanja. Plućni katar 1. Uzeti korijen bijelog sljeza i sitno ga isjeckati, islandsku mahovinu i divizme — po 3 jedaće žlice. Gornje dobro promi­ ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati. Zatim ocijediti, pra­ vim medom po želji zasladiti i piti prije jela triput dnevno. 2. Korijen crnog sljeza, dobričice, pupoljka od jele i bora uzeti u podjednakim dijelovima. Priprema se kao pod 1. 3. Divizme list, majčine dušice, očajnice — po 2 jedaće žli­ ce, maka poljskog (turčinak) — pola jedaće žlice. Priprema kao pod 1. Pluća — upala 1. U dva decilitra vode nalije se 2 decilitra zdravog prirod­ nog bijelog vina i 2 žlice usitnjenog korijena gaveza. Stavi se na štednjak samo da se ugrije (ne smije kuhati) i ostavi jedan sat da stoji po strani. Tada se ocijedi i uzima po jeda­ ću žlicu više puta dnevno. Svakako je potrebno obratiti se liječniku. 2. Od božjeg drvca nekoliko vršika kuha se 2—3 minute u 200 g vode. Pije se triput dnevno po šalicu ili više puta dnev­ no po malu kavenu šalicu. Na prsa i rebra stavljaju se hladni oblozi od pola vode i pola vinskog octa. Pluća — probadanje, kašalj i hripanje Uzme se triput dnevno po žlicu lanenog ulja. Ponavlja se do potpunog ozdravljenja. Plućni katar — izbacivanje šlajma, kašalj 1. Protiv gornjih bolesti pomaže slatko drvce triput dnev­ no po kavena žlica.

2. Za tu bolest potrebno je svako prijepodne popiti četvrt litre mlijeka u kojem se prokuhala žličica kadulje i dvije-tri kriške bijelog luka. Za plućne bolesti vrlo dobar lijek U proljeće nabere se borovih pupoljaka. Pupoljci se operu u čistoj vodi. Kad se malo prosuše, stave se u staklenku: red vršika, red šećera; red vršika i red šećera sve dok stak­ lenka ne bude puna. Bocu zavezati i pustiti da stoji na umje­ renoj toplini 3—4 nedjelje. Od tog lijeka uzimati natašte po kavenu žlicu. PROLJEV 1. Kod dugotrajnog proljeva treba uzeti po 2 jedaće žlice ječma, zobi, pirike, koja se osim što se isjecka, još i u avanu dobro istuče (mora biti vrlo suha) a u mlincu sve zajedno samelje, pomiješa, stavi u litru vode i kuha pola sata. Zatim neka odstoji 15—20 minuta. Ocijedi se, po želji zasladi. Doda dosta soka od limuna i pije prije jela tri puta dnevno. 2. U čašu se nastruga divljeg kestena zajedno s korom. To se zalije dobrom domaćom šljivovicom i ispije. Preko noći stavlja se na trbuh oblog od toplog ulja. 3. Isprži se dvije žlice riže (kao da se prži kava). Kad je tako ispržena, doda se 200 g hladne vode, i kuha tako dugo dok se riža ne smekša. To se jede bez masti i soli. 4. U lončić već ocijeđenog čaja od kamilice zakuha se mala žlica samljevene prave kave, pomiješa se i, što je moguće to­ plije, popije. 5. Četiri češnja bijelog luka usitniti i staviti u čašicu vin­ skog octa i popiti. 6. Žličicu fine štirke staviti u čašicu komovice i to popiti. Ako proljev ne stane, treba odmah ponoviti. 7. Plod od štavelja: žlicu na 200 g vode kuhati 2—4 minute i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti više puta dnev­ no po malu šalicu. Koristi sigurno. Za djecu polovicu doze. 8. Suhe borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proljeva pa bi ih trebalo imati svaka kućna ljekarna.

9. Bazgov plod osušen 8—10 komada dnevno prožvakati. Ili suhe borovnice žvakati. 10. Jednu žlicu usitnjene kore od primorskog šipka i 50 g rogača kuha se u pola litre vode 5 minuta. Od tog čaja uzi­ ma se više puta dnevno po malu šalicu. 11. Skuha se jaka crna kava bez šećera, u nju nacijedi sok od limuna i popije. 12. Pomiješati po 50 g bijelog sljeza (korijen, list i cvijet), podbjela (list), crnog sljeza (list), kupine (list) i nane. Uzeti 5 žlica te mješavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti po­ klopljeno oko 3 sata, zatim ocijediti i piti nezaslađeno umje­ sto vode. Djeci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice. 13. Pomiješati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umjesto vode. 14. Pomiješati po 20 g nane, matičnjaka, dupčaca i trave ive. Od toga 3 žlice preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslađeno umjesto vode. 15. Pomiješati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (sjeme) i nane. Uzeti 3 žlice toga, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode. 16. Pomiješati po 30 g lipe i kamilice, te po 10 g petrovca, ružina cvijeta, šipka i dupčaca. Od toga uzeti 3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti što toplije u toku dana. Teški proljev U čaj od suhe borovnice doda se čašica domaće komovice ili šljivovice. Treba jesti dobro pržene žgance i kompot od suhih šljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize suhe kruške i njih jede. PUŠENJE SKRAĆUJE ŽIVOT Ustanovljeno je da dim duhana sadrži oko 300 raznih sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin, koji otrovno dje­ luje na nervni sistem i krvotok. Količina nikotina u cigareta­ ma ovisi o kvaliteti duhana. Osoba koja tokom dana popuši

20 cigareta inhalira količinu nikotina koja je dovoljna da se ubije čovjek — ukoliko bi sav nikotin udahnuo najedanput. Pušač tokom dana udiše nikotin u malim količinama, ali i ove male količine uzrokuju sve veću opasnost za zdravlje. Naročito štetno djeluje uživanje duhana s alkoholom. Na žalost to danas uživaju svakodnevno odrasli muškarci, žene, pa i omladina. PADAVICA 1. Kamilice — 2 jedaće žlice, decilitar octa, žlicu pravog meda kuhati minutu u 3 decilitra vode. Uzima se dvaput dnevno po malu čašicu. 2. Imela pretvorena u prah — samo list. Svaka 3 sata na vrh noža zalije se vodom, mlijekom ili se stavi u hranu. Ako se miješa s korijenom valerijane još je efikasniji. Gornji lijek liječi: krvarenja iz maternice, pluća, a liječi i visoki pritisak. Padavica i grč kod djece Hmelj pretvoriti u prah i jednaki dio šećera u prahu do­ bro promiješati i svaku večer uzeti na vrh noža. Isti lijek liječi upalu žućne kesice, mokraćne organe, bolne erekcije spolnih organa. PROTIV PIJANSTVA 1. Na žlicu ljute paprike nalijemo 10 žlica vinskog cvijeta. Uzima se u žlici vode 3—4 kapi, natašte. Osim toga ako se uzme tri dijela vode i jedan dio gornje tinkture, to liječi zlatnu žilu (krvarenje). 2. U litru vode stavi se 6—8 žlica usitnjenog ruzmarinovog lista sa cvijetom i kuha se 10—15 minuta. Pije se 2 šalice dnevno. 3. Majčine dušice 4 žlice prelije se sa tričetvrt litre klju­ čale vode i ostavi da stoji 5 minuta. Od tog čaja uzima se svaka 2 sata po žlicu.

PRERANI POROD DA SE SPRIJEČI Korijen omana pretvoren u prašak, uzima se 3 puta dnev­ no petinu male kavene žlice sa šećerom ili medom — dva do tri mjeseca prije poroda. PROBAVA NEUREDNA 1. Svaku večer izrežemo na sitno 3—4 komada suhe smo­ kve i toliko suhih šljiva. Na tu masu navečer nalijemo jedan i pol do 2 decilitra vode. Ujutro sve zajedno dobro promije­ šamo i ocijedimo. Ocjeđevinu (tekućinu) popijemo. Ponavlja se mjesec dana još i onda kad se osjećamo posve zdravi. 2. U 3 litre vode stavimo 16 žlica ili 4 dobre šake lanenog sjemena i kuhamo tako dugo dok se ukuh ne ukuha na 1 litru. Pije se triput dnevno po žlicu u kavi. 3. Iđirota korijen u obliku praška na vršku noža uzimamo više puta dnevno. 4. Po 25 g korijena cikorije, maslačka i iđirota, 15 g trave ive i po 5 g aniša i komorača. Od toga 2 žlice preliti s 300 g vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odliti i piti nezašećereno prije doručka i večere. 5. Po 1 g komorača, lincure i kičice prelije se s 200 g vrele vode, poklopi, poslije 2 sata ocijedi i odjednom popije. PROMUKLOST 1. Hrastovoj kori treba vanjski dio ostrugati, 35 dekagra­ ma staviti u pola litre vode i kuhati 20 minuta. Ocijediti i tom tekućinom grlo ispirati. Vrijedi samo srednja kora. 2. Uzme se jedna oveća crna rotkva (arapka) koja se u sre­ dini izdubi. Nariba se za jednu žlicu hrena i stavi u rotkvu s 2 žlice meda. Navečer se pripremi za ujutro, a ujutro za navečer. Dakle 2 rotkve dnevno uzima se do potpunog izlje­ čenja. 3. Potrebno je grlo inhalirati s čajem od kamilice u koju se stavi mala žlica morske soli. Dobro je za vrijeme godiš­ njeg odmora ako se bolesnik nalazi na morskoj obali grlo grgljati morskom vodom. — Zabranjeno je pušiti, piti pre­ hladila ili prevruća pića, jesti ljuta i kisela jela.

RANE I UBOJI 1. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svjež sitno isjeckani crveni luk obilno natopljen finim uljem, za kratko vrijeme uboj će proći. 2. List bršljana dobro se očisti i namoči u vodu u koju smo stavili 3 postotnu bornu kiselinu (dobije se u ljekarni). Listovi treba u vodi da stoje 2—3 sata. Nakon toga stavlja ih se na rane i čistom bijelom prokuhanom krpom ili za­ vojem zavije. 3. Na svježe rane koje krvare treba izgnječiti šaku stolisnika i priviti na ranu. Krv će ubrzo prestati i rana zacijeliti. 4. Vrlo dobro sredstvo protiv modrica i rana je arnika ko­ ja se upotrebljava u obliku tinkture ili alkoholature. Ci­ jela biljka s cvijećem stavlja se u alkohol gdje stoji deset dana. Zatim se ocijedi i spremi da se u slučaju potrebe nađe. Posve je razumljivo da boca mora biti čista i dobro zatvorena. Dr Liježoa, kako tvrdi dr Gostuški, za liječenje rana i uboja dao je i ovaj recept: 20 g arnike, 50 g glicerina, 60 g vode. Taj se lijek daje kao oblog na rane. 5. Ako su rane gnojne i dugotrajne, onda se 100 g ranilista skuha u litri zdravog bijelog vina i od toga stavljaju oblozi na rane, pa i kad su one otvorene od proširenih vena. Pret­ hodno ranu treba namazati ribljim uljem. 6. Petrovac čini istu uslugu kao ranilist i upotrebljava se na isti način. 7. Nevena, kantariona, cvijet bazge u podjednakim dijelovi­ ma dobro promiješati i od te mješavine 4 jedaće žlice preliti litrom ključale vode i jedan sat ostaviti da stoji. Na ranu stavljati oblog, čistom prokuhanom bijelom krpom i isto tako čistom — suhom — sve previti. Obloge mijenjati svaka 2—3 sata. 8. Koprivu žaru, cijelu biljku s korijenom — 4 jedaće žli­ ce kuhati 5 minuta u litri vode. Priprema se kao pod 7. 9. Jaglaca: korijen, cvijet i list — 5 jedaćih žlica na litru vode kuhati 5 minuta. Vrlo je dobar lijek kao oblog na rane i uboje. 10. Ranu iz koje raste divlje meso treba svaku večer posuti mljevenim šećerom. To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli. 11. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah sa­ mljeveni pelin. To se ponavlja sve dok rane ne zacijele.

12. Muška bokvica (svježa) dobro se opere i stavi u ulje da se kvasi 24 sata. Nakon toga je izvadimo iz ulja, ranu dobro (vatom natopljenom u ulju) obrišemo i zavijemo bokvicom. Zavoj se mijenja dvaput dnevno: ujutro i navečer. 13. Slatko vrhnje (kajmak) pustimo stajati u šerpi dok se ne uhvati plijesan rđavo-zelene boje. Tu plijesan se pokupi u posudu i tiho na umjerenoj toplini (vatra ne smije biti jaka jer rado prigori), kuha se dugo dok masa ne postane zlatno-crvena. Kad se ohladi, posuda se zatvori pergament-papirom ili celofanom. To je odličan lijek za rane i kraste. Rane koje trunu i ne zarašćuju Rane treba posipati s praškom srčenjaka (Polygonum bistorta), čak i one rane od raka. Rane iz kojih teče gnoj 1. Lista bazge (nabranog u proljeće) staviti jednu šaku na pola litre vinskog octa i kuhati 4—6 minuta. Time se oblaže rana. 2. Rane treba posipati s praškom agave i čistom bijelom krpom ili gazom zavezati. Ponavlja se sve do ozdravljenja. Rane otvorene od ovapnjenih žila 1. Uzme se potrebna količina zemlje ilovače koja se izvadi iz dubine barem metar ispod površine zemlje. Očisti se od kamenčića i dobro promiješa sa pola vode i pola octa da bude sve mekano kao maslac, da ne bude ni pretvrdo ni premekano. Rana se s rijetkom gazom prekrije, a na drugu bi­ jelu čistu prokuhanu krpu namaže se ilovača 2—3 cm debelo, već prema veličini rane, i stavi na ranu. Taj se ovoj još po­ veže sa suhom flanelskom ili drugom mekanom krpom. To se ponavlja svaka 3—4 sata. Ako je to nemoguće, onda ba­ rem svaku večer prije spavanja. To se ponavlja sve dok rana sama posve ne zacijeli. 2. Treba namazati medom i previti čistom krpom. Zavoj se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.

Rane — otvorene gnojne Otvorene gnojne rane brzo će zarasti ako rane posipamo s ugljenom lipovog drveta kojeg smo prethodno pretvorili u prah i prosijali. Nakon toga se rana poveže čistom bijelom prokuhanom krpom ili gazom. Za nekoliko dana na rani će nastati debela kora (suha krasta) koja će jako svrbjeti. Mora se paziti da noću ranu ne udarimo ili ogrebemo. Za mjesec dana rana će zacijeliti. Ranice u ustima 1. U poširoku šerpu stavimo 10 žlica cvijeta kamilice i na to nalijemo 5 litara ključale vode. Gornja se odjeća skine do kože, nagne se nad šerpu i tijelo pokrije preko glave plah­ tom ili dekom. Pri tom se usta drže otvorena i duboko se diše. Oči moraju biti zatvorene. Tijelo se spušta sve niže za parom kako se voda hladi i to dozvoli. Kad se niže ne može ostane se tako. 2. Kamilice, lišće borovnice, steže (Potentilla anserina), ka­ dulje u jednakim dijelovima. Od te mješavine uzme se mala kavena žlica i prelije sa 200 g ključale vode i pusti pokloplje­ no da kratko vrijeme stoji. Kad se malo smlači, tada se pro­ cijedi i time ispiru usta nekoliko puta dnevno. Ranice po čitavom tijelu i pojedinim mjestima Prema površini ranica treba pripremiti masu od nesolje­ ne svinjske masti ili od goveđeg jestivog loja i finog pšenič­ nog brašna. Sve se zajedno pomiješa na peći i isprži kao gust zapržak. Tada se doda malo mlijeka i pusti da provri. Tu smjesu podebelo namazati na čistu krpu i priviti preko noći na ranjava mjesta. To se ponavlja nekoliko večeri dok ranice ne prođu. Rane, ranice, ozebline i slične bolesti 1. Nevenova cvijeta (samo latice) stavi se u litrenu bocu (do polovice) i dopuni dobrom domaćom komovicom ili šlji­ vovicom. Boca se začepi i stavi na sunce ili na toplo mjesto da stoji 8 dana. Dobro je bocu jedanput dnevno protresti. Tom tekućinom masiraju se ozebline, ili se popije natašte mala čašica. Za vrijeme liječenja ne smije se pušiti niti piti bilo kakav alkohol.

2. 25 g srčenjaka kuhati četvrt sata u pola litre vode, za­ tim dodati 25 g hajdučke trave, poklopiti, ostaviti 5 sati, procijediti i time ispirati ranu i oblagati natopljenom gazom u tom čaju. 3. (Vidi i str. 48, br. 4). REUMA 1. Zobenu slamu sitno izrezati — 40 jedaćih žlica, uzeti smrekovih šišarki — 40 žlica. Sve nasuti u lonac od 10 litara i kuhati dva sata. Zatim izliti sve u kadu za kupanje i do­ dati toliko hladne vode da se može kupati. Kupanje traje 20 minuta. Poslije kupanja odmah u krevet da se bolesnik dobro iznoji. Kupanje se ponavlja svaku večer osam dana. 2. Na tri žlice naribanog jakog hrena nalije se 50 g jake 40% domaće rakije. To se dobro promiješa i obaviju bolna mjesta. Preko zavoja stavi se vrećica vrućeg riječnog pijes­ ka. Oblog će ispočetka (oko dva sata) jako peći, ali je uspjeh velik. 3. Jaka reuma i masnoća u krvi. Tijelo masirati komovom rakijom (lozovačom) u kojoj je rastopljen plavi kamen (gali­ ca) i nariban jaki hren. Piti mješavinu čaja. U posudu sta­ vimo koprive žare, gospine trave po 30 g, stolisnika, metvice paprene po 15 g, koprive mrtve, kima mljevenog, kadulje, kičice po — 8 g, bokvice ženske 75 g, vršike od borovičinih grančica 40 g. Na tu masu naliti litru vode i ostaviti 24 sata da stoji. Nakon toga kuhamo mješavinu 3 sata na vatri tako da se raskuha. Procijedimo, dodamo meda ili kandis-šećera i kuhamo još 40—60 minuta. Sirup mora biti gust. Kad se ohladi, stavimo ga u staklenku i hermetički zatvorimo. Uzi­ ma se svako jutro natašte 6 nedjelja po 1—3 kavene žličice. 4. U običnu litrenu bocu stavi se 250 g terpentina, isto to­ liko amonijaka i jedno cijelo jaje. To se dobro promiješa (boca protrese). Time se masiraju bolna mjesta triput dnev­ no. Taj lijek kako tvrdi M. J. iz Splita, liječi deformacije (Artritis deformans). 5. Reumatična bolna mjesta treba oblagati čitavom biljkom poljske steže. 6. Reumu u zglobovima treba namazati pročišćenim petroleumom i zamotati suhom flanelskom krpom. Ponavljati više puta.

7. Kod upale zglobova treba piti čaj od kadulje, borovice, breze lista, žare koprive, ljuske od mahuna, ili graha i podbjela (list) u jednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine žlicu kuhati 2—3 minute u 200—300 g vode. Pije se triput dnevno po šalicu prije jela. 8. Cvijet divljeg kestena, cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet vr­ be, preslice i kora breze u jednakim dijelovima. Sve ostalo kao pod 7. 9. Na dvije do tri žlice ploda borovice nalije se pola litre dobre komove rakije, zatim se dobro začepi. Stavi se na to­ plo mjesto 4 dana. Nakon toga se ocijedi. Tom tekućinom masiramo bolna reumatična mjesta. 10. Pola litre bijelog zdravog vina ugrije se do 70 stupnjeva i tim vrućim vinom svaku večer pola sata se masiraju bolna mjesta. Nakon toga poveže toplom flanelskom krpom i od­ mah ide u topao krevet. Ponavlja se svaku večer do potpu­ nog ozdravljenja. 11. Korisno je kupati se u vodi u kojoj se kuhala zobena slama. Od iste vode stavljati obloge — ali mora biti vruća. U 5 litara vode kuha se 15 minuta 4—5 pregršti usitnjene zobene slame. 12. Šaku morske soli pržiti u posudi na peći. Kad je dobro spržena, dodati jake domaće komovice, promiješati i time masirati oboljela mjesta. 13. Uzeti žlicu borovice (zgnječeni plod), preliti sa 2 decili­ tra vrele vode i ostaviti 5 minuta. Piti u toku dana po 1 deci­ litar. 14. Oblog od kvasca kruha (kvasac od samog tijesta). Kva­ sac se raširi na vunenu krpu, na to se pospe sitno stucane paprike i to prelije maslinovim uljem. Tim oviti bolno mje­ sto i ostaviti 12 sati. Ponavljati nekoliko dana. 15. Piti vruću vodu svakih četvrt sata po 1 čašu. Dok se pije treba biti u krevetu. 16. Oblog ilovače (dobro umijesiti) oko 5 cm debeo oviti na bolno mjesto i držati ga preko noći. 17. Oblog tijesta od pšeničnog brašna pomiješan sa toplim octom staviti na bolno mjesto. 18. Naribati hren na gazu i staviti na bolno mjesto.

Mišićni reumatizam Jedaća žlica suhog lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior) prelije se sa 200 g ključale vode i ostavi poklopljeno 5—10 minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije tri puta dnevno po šalicu. Zastarjeli reumatizam 1. Bolesne dijelove tijela treba masirati svako jutro i ve­ čer rafiniranom naftom. Otekline kao i bolovi ubrzo će proći. Sijevanje u tijelu — reuma — podagre — išijas 1. Dva puta dnevno dobro izmasirati bolna mjesta sa top­ lim jestivim lojem, gimnasticirati. Zatim bolna mjesta dobro zaviti toplom flanelskom krpom. 2. U pola litre maslinovog ulja stavi se 2 jedaće žlice sitno istučene tipse, dobro na peći ugrije i promiješa. Time se masiraju bolna mjesta svako veče. Poslije toga još se istrljaju šakom čiste tipse i zatim se legne u postelju. 3. Išijas odlično liječi čaj od zobi. Jedaća žlica zobi kuha se u dva decilitra vode 15 minuta. Taj čaj se pije triput dnev­ no prije jela. Istovremeno treba stavljati obloge od vruće kuhane zobi u vrećici ili čistoj čarapi. Svaka 4 sata obloge treba mijenjati (da su uvijek vrući). 4. Išijas liječi vrlo sigurno med koji se pomiješa sa negašenim vapnom, podebelo namaže na krpu i privije na bolno mjesto. Svaka 4—5 sati zavoj treba mijenjati. 5. Reumatične dijelove tijela koji su natekli treba mazati rafiniranom naftom i zaviti u suhu krpu. Taj postupak više puta ponoviti. 6. Skuhani ili pirjani kupus, još topao, zamotati u mekano platno i onda poviti na bolno mjesto. 7. 1 kg kukuruznog brašna (domaći), 20 dkg naribanog hre­ na, 1/2 1 rakije (jake). Sve izmiješati i to stavljati kao oblog na bolno mjesto. Pri tom treba ležati. Kura traje 24 sata.

RAK — LIJEČENJE GLAĐU Za liječenje raka na plućima ili želucu neki preporučaju ulje arnike. Cvijet arnike kvasi se 8 dana u maslinovom ulju. Od tog ulja uzima se triput dnevno po malu žlicu. Na rane raka neki daju stučeno svježe ružmarinovo lišće. Časopis »Naše zdravlje« br. 1/1968. donio je veoma inte­ resantan članak o liječenju raka: »Posljednjih godina iz iskustva se zna da neki od najte­ žih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljud­ skom tijelu — asparagin. Srećom se taj asparagin nalazi u tijelu svih sisavaca iako ljudskom organizmu nije neophodan. Na veterinarskom fakultetu u Pensilvaniji izliječena su tri psića od bolesti raka. Liječenje se sastojalo u davanju neke organske supstancije, koja sprečava da tkivo (tumor) dobije hranu, koja mu je potrebna za rast. Na taj način »izgladnjeli« tumor nestaje. — U posljednjih nekoliko godina se zna, da neki od najtežih tumora trebaju za svoj rast hranu, koja se nalazi u ljudskom tijelu.« »Istraživači su došli na ideju da stvore supstanciju, koja izlučuje jedan crijevni mikrob kojeg su nazvali Escherichia coli. Tu su supstanciju davali psima u hranu. Ovaj mikrob ima svojstvo da napadne hranu i da ju probavi za vrlo kratko vrijeme. — Nakon nekoliko tjedana tri psića veselo su skakutala hodnicima veterinarskog fakulteta. Tumoru više nije bilo ni traga.« Kako se iz gornjeg vidi glad spriječava širenje raka. Dije­ tom treba odmah početi. Temelj ishrane sastoji se: od riže, špinata i kruha napravljenog s đumbirom (ingwer) bez kvas­ ca, salate od dragušca, kiselice, radića uvijek sa dosta masli­ nova ulja i limunovim sokom i nikad s octom, ponešto žu­ manjaka od jaja kao začin dosta đumbira. Za piće (i to prema godišnjem dobu) kiselo mlijeko, sirutka i nezaslađeni vrući napici od voćnih sokova: narandže, kupine, primorskog šipka, borovice, crvenih ribizla, grepfruta, grožđa. Naročito je djelotvoran špinat priređen u vlastitom soku s malo ma­ slinova ulja, ili bijela repa i cikla kao i rotkva sve sitno is­ jeckano također pirjano (dinstano) s malo vrhnja i začina od paprike i peršina. Treba potpuno izbjegavati kruh, maslac, meso, slatko voće i to posebno kajsije, breskve i kruške. Ukoliko se manje jede, utoliko će liječenje biti brže. Stoga se mora stalno ograničavati kako izbor, tako i količina

jela. Uvijek kad nastane osjećaj gladi, uzme se čaša destili­ rane vode u koju nakapamo 6—12 kapljica limunova soka. Kad se bolesnik ispomagao tako nekoliko dana limunovim sokom, može nastaviti dijetom bjelanjaca od jaja koje se istuće u snijeg — doda žlica destilirane ili mineralne vode. Ča­ ša destilirane vode popije se prije jela, prethodno se stavi na vršku noža sode bikarbone u vodu. Ako bolesnik održava di­ jetu bjelanjcem od jaja, neće osjećati potrebu za čvrstim jeli­ ma. Ako i pored toga bolesnik bude osjećao stalno glad, onda neka uzme ono što je najjednostavnije: svježe prženih kuku­ ruznih kokica. Konačno treba dnevni jelovnik da sadrži samo kukuruzne kokice, destiliranu vodu i ljekoviti čaj. Osim toga potrebno je neizostavno vršiti planski način udisavanja i izdisavanja zraka iz pluća i to na taj način da se prvih nekoliko dana i to redovito svakih 6 sati izvrši vježba udisaja i izdisaja u trajanju od 5 minuta, pri čemu svaki udisaj treba da traje 4 sekunde, 4 sekunde zadržati i izdah­ nuti, opet udahnuti 4—6 sekundi, zadržati bez napora koliko se može i izdahnuti itd. sve dok ne prođe 5 minuta. Treba znati da nema drugog načina da se iz tijela odstrani suvišna ugljična kiselina, koja je djelomično uzrok raka. Osim svega što je gore rečeno još je svrsishodnija dijeta dra Stankovića: uzme se 100 g brašna od pšenice, samljeve­ nog zajedno s košuljicom i neprosijanog (ili kukuruzno braš­ no), četvrt litre mlijeka sirova, 200 g naribane sirove mrkve (ja sam povećao za 100 g jer je korisno protiv bolesti raka), 200 g usitnjenog voća (naročito jabuka), 100 g samljevenih oraha, 100 g meda (pravi pčelinji), sok od pola limuna. Sve to dobro promiješati i pojesti u toku dana. Neka to bude jedina hrana za čitav dan. Time se hraniti 3—4 nedjelje. Na­ ravno, sve se jede sirovo. Rak grudi i na maternici Nevena latice — 50 g staviti čine ili u 40% jaku komovicu, Od tog lijeka uzeti 50—60 kapi malo popiti. Svaki dan treba naribane. Istu stavljati na rak

u pola ostaviti u 200 g pojesti rane.

litre alkohola 60% ja­ da stoji desetak dana. vode i preko dana po­ najmanje 200 g mrkve

Rak kožni i protiv čireva i lišaja Dvije-tri žlice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom pomiješati s dvije žlice nesoljenog goveđeg loja ili svinjske masti. Kuha se pola sata. Zatim se propusti kroz sito ili dvo­ struku gazu. Lijek se spremi u dobro opranu i suhu ljekar­ ničku staklenku ili u kutiju od plastične mase i hermetički zatvori poklopcem. Mast je vrlo dobra protiv gore navedenih bolesti. Gaza se namaže mašću i rana zavije. Osim toga kuha se kao čaj u mlijeku. Mala žlica nevena na pola litre mlijeka. RAHITIS U 5 litara vode doda se 1 kg ječma (kuha se 15 minuta) i tu vodu sa ječmom zajedno izliti u kadu gdje je već pri­ premljena voda za kupanje.

RUKA Bocu od pola litre treba napuniti arnikom i nju zaliti (koliko stane) dobrom domaćom rakijom i ostaviti 8 dana da stoji. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 8 dana rakija je za upotrebu. Tad se masiraju ruke od zapešća do ramena 3 nedjelje svaku večer. Nakon tri nedjelje bolovi će posve nestati. RUSKI NARODNI LIJEK Uzeti 300 g svježe aloje (Aloa arborescens), koja nije mla­ đa od 1 godine ni starija od 5 godina. Prije upotrebe 5 dana biljka se ne zalijeva. Ta količina listova samelje se na stro­ ju za meso. Tome se doda 250 g cikorije (može i 'Frankov' nadomjestak za kavu), 400 g proljetnog meda sa saćem, 700 g pravog crnog vina i 500 g čistog alkohola. Sve ovo pomi­ ješati i čvrsto začepiti u tamnoj boci, ostaviti da stoji 5 dana na mračnom i hladnom mjestu. Prvih 5 dana uzima se 3 puta na dan prije jela po žličicu, nakon toga 3 puta na dan po žlicu jedan sat prije jela. Na­ kon 5 dana stajanja ocijedi se toliko tekućine koliko je po-

trebno za tjedan dana, a ostalo se ostavi u tamnoj boci da stoji na mračnom i hladnom mjestu. Tako se ponavlja sva­ ki tjedan, a jedna kura liječenja traje najviše 2 mjeseca u godini. Ovaj lijek liječi: gripu i anginu (za 1 ili 2 dana), tuber­ kulozu pluća, čir na želucu, trajne glavobolje, bolesti cri­ jeva, astmu, kostobolju, upalu krvnih sudova, bolesti srca i krvotoka, povećani krvni tlak, bubrege, a i neke vrste raka (maternice).

STARAČKA

BOLEST

1. Četiri jedaće žlice medvjeđe šape: cijela biljka s li­ stom i cvijetom bez korijena sitno isjeckana stavi se u litru 40 postotno jake šljivovice ili komovice i ostavi 10 dana stajati u začepljenoj boci. Bocu treba barem jedanput dne­ vno protresti. Nakon 10 dana ocijediti i piti dva puta dnev­ no pola čašice. 2. Korijen omana, dragušca — po jedaću žlicu; divlje ruže (šipak) 4 jedaće žlice, pelina — malu kavenu žlicu. Gornje dobro promiješati i od mješavine uzeti jedaću žlicu i preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta sta­ jati. Nakon toga ocijediti, pravim medom zasladiti i toplo piti triput dnevno. 3. List tatule samljeti u prah i od toga uzeti jedanput dnevno dvadeseti dio grama, (na vršku džepnog noža). Li­ ječi astmu i jača mušku snagu. Uzima se samo tri dana u tjednu pod nadzorom liječnika, jer je biljka otrovna.

SPOLNI ORGAN SLABUNJAV I RANJAV

Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme orahovog lišća — 5 šaka na 10 litara vode i kuha 10 minuta. U tom uvarku neka se kupa i dnevno triput ispire spolni organ.

SRČANE BOLESTI 1. Kukuruzne svile, morskog luka, brezovog lišća — po 2 jedaće žlice, naprstka (digitalis) kavena žlica, dobro pro­ miješati i od te mješavine tričetvrt žlice kuhati 2—3 minute u 3 decilitra vode. Zatim ostaviti stajati 10—15 minuta, oci­ jediti, piti prije ručka i večere, nezaslađeno, po šalicu. 3. Limun je odličan lijek protiv srčanih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda malu žlicu samljevene soli. To se mućka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se sva­ ki sat po jedaću žlicu. To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre. 4. Vino od ružmarina dobar je lijek za više bolesti, a na­ ročito za srce ako se ujutro i navečer uzima 2—4 jedaće žlice. Priprema vina je slijedeća: u litrenu bocu stavi se su­ hog fino isjeckanog ruzmarinovog lista i nalije litra zdravog prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 24 sata. Od tog vina pije se tri puta dnevno prije jela 3—4 jedaće žlice. Liječi vodenu bolest, srce, čisti krv i tjera na mokrenje. 5. U 3 decilitra vode stavi se kavena žlica gorocvjeta i kuha 2 minute. Ostavi se poklopljeno da stoji 10 minuta. Od tog čaja uzimati svaka dva sata po jednu jedaću žlicu. 6. U 3 decilitra vode staviti 3 jedaće žlice čaja od srdačice i 3 minute kuhati. Piti dva puta dnevno po šalicu. Svje­ ža biljka je ljekovitija i uzima se pola količine. Angina pektoris Pomiješati po 15 g odoljena, glogova cvijeta, cvijeta la­ vande, srdačca, kima i komorača te matičnjaka 10 g. Uzeti 3 žlice, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim ocijediti i medom zasladiti. Pije se u toku dana u 3—4 navrata. Za sve srčane bolesti List ružmarina, matičnjaka, odoljena — po 4 jedaće žlice; ražinog lišća — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2—3 decilitra ključale vode. Pije se tri puta dnevno poslije jela po šalicu.

Lupanje srca 1. Matičnjaka, narandžine kore, lavandule, komorača — od svakog po 2 jedaće žlice dobro promiješati. Od te mje­ šavine stavi se žlica u 300 g vode i kvasi 8—12 sati, zatim kuha 3—4 minute. Pije se samo jedaća žlica dnevno prije spavanja. Jednom u tjednu noge treba prati u vodi u kojoj se 10—15 minuta kuhalo trinje. Nakon toga noge odmah staviti u hladnu vodu do polovice listova. Nogama micati kao da se gazi po vodi. 2. U slučaju jačeg napada (kucanja) dobro je da bole­ snik popije čašu zašećerene vode s malo limunova soka, a prsa oprati hladnom vodom. Bolesti srca i živaca U dvije litre vode stavimo 8 jedaćih žlica ruzmarinova lista i kuhamo tako dugo dok se ne ukuha na polovicu. To procijedimo, dodamo pola kg šećera i 4 oguljena limuna rastvorena u kriške. To kuhamo još pola sata. Kad se ohla­ di, ocijedimo, nalijemo u manje boce i dobro začepimo. Uzima se triput dnevno po žlicu. Kad srce steže i probada U litru rakije (dobre komovice) stavi se 4—5 žlica cvijeta od trnine i ostavi da stoji 10 dana. Od tog lijeka uzima se jedna čašica kad probada ili steže oko srca. Srce-neuroza Pomiješati po 10 g odoljena, glogova i lavandina cvijeta, srdačca, kima, komorača i matičnjaka. Od toga uzeti 3 žlice preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, ocijediti, zasladiti medom i piti u toku dana u 3—4 navrata. Srčane mane Pomiješati po 25 g kamilice, komorača, kruške (kore). Uzeti vrele vode, ostaviti vode nakon jela.

nane (list), i matičnjaka (list) po 10 g, hajdučke trave (cvijet), gloga (cvijet) i 3 žlice te smjese, preliti sa pola litre preko noći poklopljeno. Piti umjesto

Srčani mišići slabi Za oslabljene srčane mišiće najbolja je masaža. Litrena staklenka napuni se do polovine usitnjenom rusomačom (Capsella bursa pastoris). Staklenku dopunimo 96% jakim alkoholom (špiritusom) i ostavimo 10 dana na suncu ili na umjetnoj toplini. Nakon toga se staklenka stavi u hladnu prostoriju i tom tekućinom svaku večer masiraju bolna mjesta mišića na lijevoj strani prsnog koša i to odozdo pre­ ma gore. Srčana vodena bolest Koristi jesti suhe oskoruše, a u nedostatku njih može po­ služiti čašica rakije komove u kojoj se kvasila borovica. Uzima se ujutro natašte i navečer prije spavanja. Izvana je dobro stavljati obloge od poljske preslice, koja je pret­ hodno skuhana i to dvije šake u litri vode 5—10 minuta. Domaći čaj Jedna žlica ploda divlje ruže (šipak) prelije se sa 300 g ključale vode i ostavi 10—15 minuta poklopljeno da stoji. Nakon toga se ocijedi, doda soka od limuna i po želji za­ sladi. Ovako pripremljen čaj zamjenjuje kineski. Ujedno uljepšava ten i daje boju lica. SKLEROZA Tko ima ovapnjenje žila neka ne pije piva i ne jede mesa. Triput dnevno neka pojede pola litre kiselog mlijeka s cr­ nim kruhom. Pomoću hladnih kupelji treba urediti optok krvi. Svako jutro oprati ruke od ramena, a navečer noge u hladnoj vodi. Preporuča se i hladan tuš, koji ne smije tra­ jati više od jedne minute. Zatim odmah u postelju. Kura traje duže vremena. Skleroza multiplex To je bolest središnjeg živčanog sustava. Tu bolest škol­ ska znanost još do danas ne može izliječiti. Početni su znaci

bolesti: drhtanje ruku i nogu. Polagani isprekidani govor, slabljenje vida, otežano mokrenje i druge poteškoće. Liječi se pčelinjim matičnim mliječom — po kavenu žlicu dnev­ no. (Dobije se kod pčelara ili u pčelarskim zadrugama). Tim se medom ujedno masira cijelo tijelo jedanput dnevno. 1. Po dru J. Eversu, skleroza multiplex liječi se dijetom: svu hranu jesti posve sirovu: povrće, korijenasto bilje: per­ šin, mrkvu, rotkvu, korabicu, zelje i sl. Prijesno svježe mli­ jeko, mliječni proizvodi; svježe maslo, ražen ili Graham kruh, kuhana pšenica (koja se prethodno 10—12 sati kvasi i jede bez šećera) bukov i hrastov plod oljušten, pržen, sa­ mljeven i stavljen u mlijeko (mala žlica na šalicu mlijeka). Pšenicu, raž, oljušten ječam (moraju biti iz posljednje že­ tve) u jednakim dijelovima staviti u poširoku posudu, zaliti vodom i ostaviti u umjerenoj toplini. Drugi dan vodu odliti i preko noći ostaviti bez vode. Iduću večer ponovno za­ liti vodom. To ponavljati sve dok klice ne porastu 1—2 cm visine. Proces klijanja traje 6—8 dana. Nakon toga usklijano zrnje usuti u veće cjedilo i preprati vodom, da se odstrane neželjene bakterije koje proizvode vrenje. Zrnje mora biti meko da se pod prstima može drobiti. Potrebnu dnevnu količinu pomiješati sa zobenim pahuljicama, mlije­ kom i grijati najviše do 40°C. Dnevna potreba je slijedeća: klijavog sjemena 230 g, zobene pahuljice 70 g, kruha raže­ nog ili Graham 120 g; voća, povrća, korjenastog povrća — sve zajedno — jedan kg. Kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka jednu litru, svježeg masla 30 g, jedno mekano kuhano jaje, oraha 60 g. Hrana mora biti svježa i bez soli. Kad se sta­ nje bolesti popravi, može se jesti: naglo pečeno goveđe meso (koje je više sirovo) sirova slanina i čaša zdravog bi­ jelog vina. Zabranjeno je jesti zelenu salatu, rabarbaru, špargle, cvjetaču i krumpir u bilo kojem obliku. Zabranjeno je uzi­ mati alkohol, duhan, crnu kavu, šećer, sol, ruski i kineski čaj, gorušicu, kiseline, papar i sve slastičarske proizvode. Dobro je ljeti bos hodati po rosnoj djetelini barem pola sata dnevno i krpom namočenom u vodi svako jutro tijelo jednu minutu dobro izmasirati, zatim se suhim ručnikom dobro istrljati. 2. Svako jutro natašte uzima se kavena žlica matičnog mliječa (već sa medom razrijeđenog kod pčelara) dobije se

u pčelarskom centru u Zagrebu. Svake godine 2—3 nedjelje treba boraviti u jelovoj ili borovoj šumi u planini — barem 700 metara nadmorske visine, šetati u šumi i duboko udi­ sati 4 sekunde, zadržati disanje 4 sekunde i izdahnuti. To se ponavlja 5 minuta, više puta dnevno. Piti čaj ujutro natašte i navečer prije spavanja od bazgovog lišća koje je brano prije cvatnje. Nekoliko listića na šalicu vode kuhati 2—3 minute. Pije se tri nedjelje redovito. Zatim se 8 dana ne pije. Tada se nastavlja s čajem kamilice, koja se ne smije kuhati nego samo preliti ključalom vodom. Prati se u hlad­ noj vodi, izbjegavati toplu i vruću vodu; noge ne izlagati suncu. Gimnasticirati na svježem zraku, ali se ne umarati. Jesti što više sirovu hranu: mlijeko, mrkvu naribanu; sve vrsti žitarica (koje je potrebno 12 sati kvasiti u malo vode prije nego li se kuhaju). Kuhati ih u malo vode — više u pari — sve dok ne popucaju. Kupus slatki i kiseli treba sirovo jesti s malo finog ulja. I ostalu hranu jesti što više u sirovom stanju. Skleroza mozga 1. Uzme se preslice, stolisnika i rutvice u jednakim ko­ ličinama i dobro promiješa. Od te mješavine žlicu na 300 g vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po čašicu prije jela. Ponavljati 8 dana. Zatim 8 dana ne piti. Nakon 8 dana ponoviti itd. do izliječenja. Gospođa koja mi je gor­ nji recept poslala tvrdi da lijek koristi. Taj lijek upotreb­ ljava jedna žena stara 92 godine. — Osjeća se vrlo bistro i pametna je kao mlada osoba. Ona svake nedjelje prijeđe sama preko 126 stepenica. 2. Božje platice (Alchemilla vulgaris) usitnjene i suhe 2 žlice preliju se s 300 grama ključale vode. Ostaviti da stoji 15—20 minuta poklopljeno. Pije se dva puta dnevno poslije jela po šalicu. 3. Liječi se uglavnom dijetom: ne jesti meso, kruha što manje, ne piti alkohol već mlijeko, vodu i ljekoviti čaj. Ču­ vati se paprenih, ljutih i slanih jela. Kuhati na ulju ili pri­ mijeniti dijetu koja je navedena kod multiplex skleroze. Jesti sve vrsti voća i to obilato. Isto tako i sirovo povrće: mrkvu, celer, peršin, korabice i zrnatu žitnu hranu. Jako se čuvati zatvora. U tu svrhu jesti šljive, piti sirutke. Što više se kretati na svježem zraku. Ne sjediti sate na istom

mjestu. Gimnasticirati. Čisti zrak udisati: 4 sekunde uda­ hnuti, 4 sekunde zrak zadržati i 4 sekunde izdahnuti. Piti ovaj čaj: stolisnika, list jagode šumske, plod i cvijet gloga — 4 jedaće žlice, plod peršinov (sjeme) — 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti sa 300—400 g ključale vode. Piti triput dnevno po šalicu. 5. Protiv arterioskleroze vrlo dobro sredstvo je slijedeći lijek: uzeti kavenu žlicu meda i kavenu žlicu praha od lipovog ugljena, koji je pougljen u proljeće. Oboje dobro pro­ miješati svakih 6 sati popiti s malo vode ili čaja. Uzima se dulje vremena. Skleroza i arterioskleroza 1. Treba piti čaj od rosike. Malu žlicu na 300 g vode ku­ hati 2—3 min. Pije se triput tjedno — šalicu natašte i ša­ licu prije spavanja. Iza toga 4—6 tjedana pauzirati. Zatim ponoviti. 2. Pomiješati po 25 g gloga (cvijet, bijelog luka, preslice i imele, uzeti 2 žlice, preliti sa 3 decilitra vrele vode. Po­ klopiti, ostaviti 2 sata, odliti i piti prije jela. 3. Po 20 g gloga (cvijet), kamilice, masline (list), imele i češnjaka, izmiješati, uzeti 2 žlice mješavine, preliti sa 3 de­ cilitra vrele vode, ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti prije jela. 4. Izmiješati po 10 g rosulje, imele, krušine i slatkog ko­ rijena te 60 g gloga. Uzeti 2 žlice mješavine i preliti sa 4 de­ cilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti preko noći. Sutradan u tri navrata popiti. SINUSI ZAGNOJENI 1. Jednu žlicu preslice u 100 g vode kuhati 2—4 minute. Kad se ohladi, tu tekućinu hladnu usrkavamo u nos više puta dnevno. 2. Pred spavanje nastrugati jakog hrena na ploču šted­ njaka, prekriti se preko glave i udisati 5—10 minuta. Za­ tim leći pokrivenom glavom. Za dva dana boli nestaju. Do­ bro je ljeti nos ispirati morskom vodom.

SLABOST ORGANIZMA I ČIŠĆENJE KRVI Nekoliko listića bazge, nabranih prije cvatnje stavi se u 300 g vode i kuha 2—3 minute. Pije se umjesto čaja. STOLICA Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje 100 g su­ hih šljiva. Tome se doda samljevenih 50 g suhih smokava i 10 g sene čaja (dobije se u ljekarni). Sve se samelje na mlinčiću za mljevenje kave i sve dobro zajedno promiješa i spre­ mi u staklenku ili drugu kakvu zgodnu posudu, zatim met­ ne na hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po malu žlicu, a odraslima po dvije male žlice dnevno. Stolica neuredna Mrtve koprive (Flores Lamium album) petrovca (Herba Agrimoniae) kamilice, rusomače (Herba Bursae pastoris), stolisnika, od svake vrsti po 10 g, dobro promiješati i od te mješavine malu žličicu preliti s 100—200 g ključale vode. Pije se dvaput dnevno po šalicu — u podne i navečer prije spavanja. (Latinska imena su ljekarnička imena.) Stolica tvrda Pomiješati 100 g sladića, 150 g krušice te po 50 g kima, aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 deci­ litra vrele vode, poklopljeno držati pored štednjaka oko 2 sata, zatim staviti na stranu dulje vrijeme. Pije se uvečer.

SUMANITOST — BOLESTI MOZGA 1. Piti sok od kadulje pomiješan s vodom i vinskim oc­ tom. Ako nema svježe biljke, onda se od suhe skuha jaki čaj — 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode i pije se tri puta dnevno po šalicu, ili svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Za vrijeme liječenja zabranjeno je jesti meso, začine, vruća

jela. Treba jesti razno povrće: krastavce, kupus, cvjetaču, mrkvu i drugo, te voće prijesno i pečeno. Kruh Graham ili umjesto kruha kuhanu pšenicu, zobene pahuljice, raž, ku­ kuruz, ječam. Sve zajedno pomiješati i prije kuhanja kva­ siti 6—8 sati u malo vode (tek da pokrije). Nakon toga ku­ hati više u pari nego u vodi i to jesti umjesto kruha. Za žeđ piti sirutku, čaj ili rasol. 2. Neki učenjaci tvrde da glazba i pjesma djelotvorno djeluje na duševno bolesne. U tom pravcu se i kod nas vrše eksperimenti. 3. Pelagić tvrdi da je dobro da duševno bolestan navuče na sebe košulju, koja je umočena u slanu vodu, 2. da se ci­ jelo tijelo opere octom, razrijeđenim s malo vode, i 3. da se koljena bolesnika polijevaju vrućom vodom, zatim spre­ mi u postelju i dobro omota dekama da se iznoji. SVRAB 1. Bolesna mjesta mazati uljem u kojem se kvasio ru­ žmarin. Nakon jednog sata ta ista mjesta namazati pravim pčelinjim medom. To se ponavlja nekoliko dana. 2. Bazgova lista — dvije jedaće žlice, potočnjaka — 3 je­ daće žlice staviti u litru ključale vode i ostaviti po strani pola sata. Tim čajem ispirati bolesna mjesta po nekoliko puta dnevno. 3. Svrab na spolnom organu ili drugdje po tijelu treba ispirati svaku večer slanom vodom kojoj se doda isto to­ liko octa (jedaća žlica soli). Uz to dnevno piti čaj od stolisnika i potočnjaka u jednakim dijelovima. 4. U tri litre vode stavi se kg bijelog graha. Kad se grah dobro raskuha, ocijedi se. Tom vodom peru se bolesni dije­ lovi tijela. Već nakon nekoliko pranja primijetit će se očiti uspjeh. 5. Svrab i šugu sigurno liječi ovaj lijek: uzme se 5 žlica sumpora u prahu (dobije se u ljekarni ili onog koji se upo­ trebljava u vinogradarstvu) i pet žlica gašenog ili negašenog vapna. Na to se nalije litra vode i kuha 10—15 minuta. Treba paziti da se kuha na tihoj vatri jer rado prekipi. Na­ kon toga pustiti da se ohladi. Kada se vapno i sumpor slegnu na dno posude, čista voda se odlije u posebnu posudu.

Voda je u međuvremenu postala žućkasta. Vapno i sumpor se baci. Tom vodom maže se čitavo tijelo 2—3 puta dnevno i to tri dana. Nakon tri dana bolesnik je posve zdrav. ŠEĆERNA BOLEST Od šećerne bolesti svakodnevno boluje sve više ljudi. Pro­ tiv te opake bolesti danas još nema efikasnog lijeka, jer to zapravo nije bolest. U stvari bolesna je gušterača (pan­ kreas), jer ne proizvodi dovoljno insulina koji je potreban kao hormon žlijezdi gušterači i koji upravlja izmjenom še­ ćera u organizmu. Bolesnici od šećerne bolesti treba da uživaju hranu u kojoj ima dosta insulina i piju one čajeve koji utječu na razmjenu ugljičnih hidrata i jačaju hormon žlijezde gušterače, jer on treba da proizvodi insulin, a baš zbog pomanjkanja istog nastaje šećerna bolest. Da se gušterača oporavi, treba jesti za vrijeme sezone do­ sta mladih mahuna (kuhano više u pari u hermetički za­ tvorenom loncu, kakvih danas imade već dosta na tržištu). U proljeće dok se god mogu naći mladi listovi dragušca (je­ de se u obliku salate s uljem i sokom od limuna). Nadalje čaj od ljusaka hrastovog žira, lišće mlade koprive (u obliku špinata pirjano u vlastitom soku), list borovnice. Naročito koriste ljuske od mladog graha u alkoholaturi 96% jakog alkohola 1 : 10 ili kao čaj usitnjeno: žlica na 300 g vode kuha se 4—6 minuta. Ima ljudi koji su se tim lijekom po­ sve izliječili. Također su dobre i klice ječma. Sve navedeno može se upotrijebiti u raznom obliku: kao čaj, alkoholatura, iscrpina i prah. 1. List crnog duda, ljuske od mahuna (naročito konci), dragušac, list koprive žare — u podjednakim dijelovima do­ bro pomiješati i od te mješavine 1 žlicu kuhati 3 minute u 3 decilitra vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta sta­ jati. Nakon toga ocijediti i piti triput dnevno po šalicu prije jela. Još je bolje ako se pije svaki sat-dva po nekoliko gut­ ljaja. Ne smije se sladiti. 2. Korijen maslačka — jedaća žlica, brezovog lišća — 3 jedaće žlice, bijele gorušice (slačica) mala kavena žlica, lju­ ske od mahune — 2 jedaće žlice. Sve se dobro pomiješa i od te mješavine jedaća žlica prelije s 3 decilitra ključale

vode. Ostaviti poklopljeno da stoji pola sata. Nakon toga dnevno piti po nekoliko šalica. 3. Kantariona, ljuske od mahuna, crnog duda lista — u jednakim dijelovima dobro pomiješati i od te mješavine pripremiti čaj kao pod 1. 4. Kukuruzne svile — 5 jedaćih žlica, đurđice jedaću žli­ cu, list breze — 6 jedaćih žlica. Sve dobro pomiješati i od te mješavine nepunu jedaću žlicu staviti u 3 decilitra vode i 2 minute kuhati. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta sta­ jati, zatim ocijediti i piti triput dnevno prije jela. 5. U proljeće sve dok dragušac ne ostari (do konca trav­ nja), treba ga obilato jesti u obliku salate uz svako jelo. 6. Dva kg cigle ih' crijepa pretvoriti u prah i prosijati. Ugrijati i promiješati dobrim octom od jabuka da izgleda kao zidarska žbuka. Vrećica se umoči u jabukov ocat i na­ puni sa pripremljenom masom koja mora biti topla. Zatim se to položi preko cijelih križa od vrata do kralježnice. Tre­ ba paziti da sloj mase po križima bude podjednako raspo­ ređen (debljine 2 cm). Bolesnika zaviti u nepropusno platno i masu držati dva dana i dvije noći. To se ponavlja 3 puta. (Lijek se uvijek priprema na isti način). Poslije toga postu­ pak se ponavlja 12 puta u dva mjeseca. Kroz ta dva mje­ seca treba umjesto vode piti samo ovaj čaj: 250 g žila i li­ sta od borovnice, 10 g žila od pirike, 2 g žila od kupine. Sve dobro promiješati, preliti litrom i pol vode i kuhati 5 mi­ nuta. Zatim ostaviti da se pari 15 minuta. Procijediti i piti umjesto vode. Kad je bolesnik žedan, kroz ta dva mjeseca, drugu vodu ne smije piti. 7. Četvrt litre vina pomiješati s četrvt litre vode i u tu tekućinu staviti 20 g korijena od pljoske steže (korijen se prethodno dobro usitni). To neka stoji 12 sati. Zatim ku­ hati 15 minuta, procijediti i piti svako pola ili sat — po jedaću žlicu. 8. šipka (plod divlje ruže) 30 g pržiti (ali ne i prepržiti). Zatim samljeti ili u avanu stući i preliti litrom vode. To kuhati potiho dok se ne ukuha na polovicu. U taj čaj sta­ viti malo meda i soka od jednog limuna. Taj se čaj pije pomalo preko cijelog dana. Kod glavnog obroka, u podne, piti cijelu šalicu i leći u krevet; toplo se pokriti. Ako se bolesnik uznoji, treba u pola vode i pola octa namočiti la-

nenu krpu ili spužvu pa istrljati i oprati gornji dio tijela. Ne brisati se. Obući rublje pa opet malo prileći. Kao dijetu treba jesti: kuhanu pšenicu, prekrupu od zobi, ječam, mr­ šavo meso (krtina) kruh od oraha ili lješnjaka, četvrtinu od osmine kilograma (vagnuto u ljuski). Od voća: višnje, zrele plodove bazge — mogu se uzimati sa čašom jabukovače. Grožđe ne jesti. Recepti 6, 7 i 8 su recepti Jove Mijatovića, travara sa Romanije. 9. Građanka A. D. iz Zagreba mi piše: Bolujem od dijabe­ tesa već punih 26 godina. Kroz cijelo vrijeme uzimala sam insulin i druge razne lijekove koji su mi slabo pomagali. Prije tri mjeseca počela sam uzimati list celera zajedno sa dugom peteljkom. Četiri lista s pola litre kiselog mlijeka uzimam u poduzeću za vrijeme odmora. — Sada se vrlo dobro osjećam. Tvrdim da bi lijek bio još efikasniji kad bi ga se uzelo ujutro natašte. Taj lijek, smatram, treba uzimati dulje vre­ mena (barem godinu-dvije). 10. Peršin korijen i list dobro oprati, korijen naribati kao hren, a lišće sitno izrezati i sve zajedno sa šalicom kise­ log mlijeka ili jogurta pomiješati i popiti. Pije se svaku ve­ čer prije spavanja. 11. Trava od srca, usitnjen korijen — 2 napunjene žlice staviti u litru crnog vina da stoji 10 dana. Od tog lijeka se uzima 3—5 puta dnevno po 15 kapi. 12. Kod šećerne bolesti uzmu se 4 jedaće žlice lišća bo­ rovnice na pola litre vode i kuha dok se ne ukuha do po­ lovice. Pola se popije prije objeda, a druga polovica nave­ čer prije spavanja. 13. 50 g lista crnog duda (smrvljenog) preliti s pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti 8—10 sati uz češće miješanje. Pije se umjesto vode. 14. Dobro izmiješati 60 g borovnice (list) i 100 g ljuske od graha. Od toga uzeti 2 žlice i kuhati u 3 decilitra vode. Ku­ hati dok se voda ne smanji na 1 trećinu. Pije se po jedna čašica u dva navrata prije jela. 15. 200 g graha (mahune) sitno isjeckati i kuhati pola sata u litri vode. Ostaviti preko noći i sutradan piti po jed­ nu čašu svakih pola sata.

16. 40 g graha (mahune), po 20 g borovnice (lišće) bru­ snice i dobričice kuhati u 5 decilitara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u tri navrata prije jela. 17. Pomiješati po 25 g graha (mahune), maslačka (list), dobričice i breze (list). Sve to kuhati 15 minuta u 5 deci­ litara vode. Ostaviti tri sata, zatim piti u 3 navrata prije jela. Kruh za dijabetičare Zagrijati tri jedaće žlice pšeničnog brašna s tri žlice fi­ nog ulja. To razrijediti s tri šalice vruće vode, procijediti kroz sito i ostaviti da se ohladi. Ovoj hladnoj masi dodati dvije žlice kukuruznog brašna, dvije šalice pšeničnih mekinja (posija), pola šalice prženog pšeničnog brašna, pola ša­ lice ili više punomasnog mlijeka; sve dobro promiješati i ispeći. ŠKROFULE — GUK 1. Ta se bolest obično pojavljuje kod nedovoljno ishra­ njenosti ili od vlažnog stana. Naročito tu bolest dobivaju djeca, a znaci su: napuhnut trbuh, modre žile, blijedo lice, crvenilo očiju, mršavo tijelo i slično. Da se ta opaka bolest odmah u zametku spriječi, treba bolesniku davati umjereno tople kave kuhane od žira (ploda hrasta koji se prethodno oljušti i isprži) tri puta dnevno po šalica. Može se dati i u obliku kakao-a kuhanog u mlijeku. Bolesnik treba da se kreće što više na svježem zraku. Može piti svježa pri­ jesna jaja; kuhanu pšenicu u mlijeku. Preporuča se češće kupanje, plivanje, svakodnevno masiranje tijela finim uljem i jako frotiranje (trljanje suhim ručnikom). 2. Treba namočiti komad sukna u vruću vodu, brzo ižmikati i tako toplo omotati oko vrata. Preko sukna staviti kakvo voštano ili drugo nepropusno platno kako bi se što dulje zadržala toplina. Taj oblog treba držati cijelu noć i mijenjati barem dva puta. To ponavljati svake večeri dok škrofule posve ne prođu.

3. Pola kilograma brašna i pola kilograma svinjskog sala dobro se promiješa u tijesto. Tim tijestom se previja obo­ ljelo mjesto triput dnevno. Prije svakog previjanja treba oprati oboljelo mjesto čajem od crnog sljeza. Škrofulozna djeca Dimnjače (Fumaria off.) 10 g samljeti u prašak i 50 g še­ ćera u prahu dobro promiješati i svakog sata davati po ka­ verni žlicu. ŠUGA — SVRAB 1. Korijen od štavelja — 2 jedaće žlice u šalici mlijeka skuhati i time svako jutro i veče mazati kraste. 2. Kao siguran lijek naš narod upotrebljava slijedeće: uzme se nekoliko listova duhana i dobro skuha u pola litre vode, tim odvarom se peru oboljela mjesta. Ostatak, jer zaudara, treba poklopiti i iznijeti iz stana. Tvrdi se da od tog lijeka svrab odmah prođe bez ikakvih posljedica. 3. Čaj od puzave pirevine, jesti kuhanu pšenicu, često mi­ jenjati čisto rublje, kao i redovito piti čaj od stolisnika, može da izliječi šugu. 4. Uzeti šišarke divlje ruže i crvene venje — u jednakim dijelovima i zajedno kuhati. Tim odvarom ispirati bolna mjesta. 5. Na bolna mjesta stavljati obloge vode u kojoj se ku­ hala zobena slama. (Dvije do tri sitno isjeckane pregršti slame kuha se pola sata u litri vode.) ŠTUCANJE

NEPREKIDNO

1. Kod napada štucanja treba nakapati na kocku šećera nekoliko kapi vinskog octa i to pojesti, štucavica će proći. 2. Pekmez od crvenih ribizla odlično je sredstvo protiv štucanja. Kod napada uzima se po kavena žlica.

3. Sjemenke anisa stuku se u prah i popiju pola kavene žlice s vodom kao aspirin. TIFUS 1. Kod infekcije tifusom odmah treba ići liječniku. Ako je to nemoguće, neka se odmah uzme slijedeći čaj: korijen angelike, cvijet crnog sljeza — po 2 jedaće žlice, promi­ ješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti ključalom vo­ dom i ostaviti 15 minuta stajati. Ocijediti, dodati veliku žlicu pravog meda, soka od limuna — i piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. 2. Tifus liječi, u početnoj fazi, limun. Preko dana više puta bolesniku dati jaku limunadu s ljekovitim čajem (li­ munov sok s iznutricom zajedno). Taj lijek liječi i šarlah. TROVANJA 1. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom ne­ ophodno je potrebno, odmah, čim se primijeti trovanje, iza­ zvati povraćanje. Uzeti nekoliko jedaćih žlica ricinusova ulja, crnu kavu; dva dana ne jesti, nego piti samo čaj od kamilice. 2. Šaku mlade hrastove kore skuhati u litri mlijeka. To se pije dok ne nastupi povraćanje. Ako se upotrijebi na vrijeme, dok se još otrov ne nalazi u krvi, to je siguran pro­ tuotrov trovanju bilo kojom otrovnom biljkom ih gljivama. 3. Islandske mahovine, iđirota, stolisnika i lincure — u jednakim dijelovima. Od te mješavine jedaća žlica prelije se s pola litre ključale vode i ostavi po strani 10—15 mi­ nuta. Od tog čaja piti svaki sat-dva po nekoliko gutljaja. Dva dana ne smije se ništa jesti osim što se pije čaj. 4. Kod trovanja plinom, ugljičnim dioksidom i drugim sličnim plinovima, bolesnika treba odmah iznijeti na svježi zrak, primijeniti umjetno disanje; na prsa i listove staviti slačicu, ali prethodno treba prsa dobro izmasirati. Za sva­ ki slučaj treba pozvati liječnika.

TROMBOZA Laneno sjeme (50 g) kuha se 20 minuta u 3 litre vode. U toj se tekućini navečer operu noge. Sjeme se stavi u vre­ ćicu, dok je topla i stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u toplu vunenu krpu. Kura traje još mjesec dana i nakon što se bolesnik osjeća posve zdrav. TRUDNICE DA NE POVRAĆAJU Koristi čaj od matičnjaka — jedna žlica prelije se sa 200 g ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta. Piti više puta dnevno po malu šalicu i povraćanje će ne­ stati. ŠULJEVI — HEMOROIDI Od šuljeva danas boluju mnogi muškarci i žene. Čini se da je to bolest današnjeg suvremenog društva. Šuljevi uglav­ nom napadnu završni dio debelog crijeva — čmara. Tu bo­ lest može da izazove ne samo kronična tvrda stolica, nego i nutarnje bolesti: bolest jetre, trudnoća kod žena, prehrana itd. Šuljevi mogu da prikriju rak debelog crijeva. Poznat mi je slučaj da je građanin u Zagrebu dulje vremena liječen od medicinskih kapaciteta protiv šuljeva: hladnom vodom i raz­ nim lijekovima, sve dok se nije ustanovilo da boluje od raka na čmaru, a ne od šulja. Na žalost otkriće je došlo prekasno. To je očiti slučaj prikrivenog raka. 1. Cvijet divizme — 2 jedaće žlice, stolisnika — 4 jedaće žlice, list zimzelena — jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 10—15 minuta, zatim ocijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo triput dnevno prije jela. 2. Kora mladog hrasta — jedaća žlica (ako nema kore, mo­ že je zamijeniti hrastova babuška) preslice, bokvice ženske — po 2 jedaće žlice, stolisnika — 3 jedaće žlice. Ostalo kao pod 1. 3. List koprive žare, aniša — po 2 jedaće žlice, stolisnika — 3 jedaće žlice, pelina malu kavenu žlicu. Ostalo kao pod 1 s razlikom da se čaj ne zaslađuje.

4. Plod divljeg kestena se oljušti, njegova smeđa kora osuši i usitni. Od te kore stavi se u pola litre 96% jakog alkohola (špirit) 5 jedaćih žlica. Boca se začepi i ostavi 10 dana sta­ jati. Dobro je bocu dnevno po koji put protresti. Od ove alkoholature uzima se 10 kapi dvaput dnevno s malo vode. Lijek uzimati 20 dana u mjesecu. 5. Vodopije (usitnjen korijen) čajnu žlicu preliti s 200 g ključale vode i ostaviti 15—20 minuta poklopljeno da stoji. Pije se nekoliko dana svako jutro natašte i prije spavanja po šalicu. Djeluje ugodno na stolicu što je od velike koristi kod šuljeva. 6. Šišarke od vječno zelenog čempresa — mala kavena žli­ ca, pupoljaka od crne topole — mala kavena žlica. To se kuha 5 minuta u 2 decilitra vode i ispiru (klistiraju) šuljevi. 7. Zimzelena — jedaću žlicu, preslice — 5 jedaćih žlica. To se kuha u pola litre vode pola sata polako. Pije se triput dnevno po malu šalicu i ispire (klistira) dvaput dnevno istim uvarkom. 8. Kuhati šaku probrane pšenice koja se prethodno kvasila 10—12 sati. Kuhati tako dugo dok ne popuca. Ta pšenica stavi se u mlijeko i s mlijekom još jednom prokuha i sve pojede u dva obroka: prije ručka i večere. Kura traje 5—6 nedjelja — prema težini bolesti. 9. Korijen pirike sitno izrezan i u avanu istucan — 2 je­ daće žlice — kuha se 3—4 minute u 3 decilitra vode. Taj čaj treba piti kratko vrijeme prije jela triput dnevno po šalicu. 10. Korijen koprive žare, koja je ubrana u planinskim kra­ jevima, Čim se ubere, sitno se isiječe i 20 jedaćih žlica metne u litru komove rakije i ostavi 10 dana stajati. Pije se ujutro natašte i prije spavanja po čašicu. Taj lijek liječi ne samo krvave šuljeve nego i druge nutarnje bolesti. 11. 1 kg vrbovih vršika s cvijećem stavi se u 5 litara vode i kuha polako u poklopljenom loncu 1—8 sati. Nakon toga se ocijedi, stavi u boce i dobro zatvori. Ta se tekućina pije 5 nedjelja triput dnevno po malu šalicu. 12. 10 g kopra preliti sa 2 decilitra vrele vode i 2 sata ka­ snije u dva navrata popiti prije spavanja.

Zlatna žila Pariti se na vodi u kojoj su se kuhale grančice borovice. Sjediti na toj pari. Može se upotrijebiti dva dana (drugi dan samo podgrijati). Treba paziti da se bolesnik ne prehladi. Temperature nutarnje i šuljevi Bazge list 6—8 listova usitniti, malu žlicu kadulje i žlicu meda preliti s 3—4 decilitra ključale vode i ostaviti poklop­ ljeno 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi i pije pola ujutro i pola prije spavanja. Dijeta Hrana ne smije biti paprena, ljuta i sa začinom. Treba jesti što više voća, povrća u obliku salate s uljem i sokom od limuna. Voćni kompoti naročito su korisni. Piti voćne so­ kove. Treba jesti kuhanu pšenicu koja se prethodno kvasila u malo vode, zatim je kuhati u pari sve dok ne popuca, a onda u šalici mlijeka prokuhati. Bavljenje i šetnja na svježem zraku, laka gimnastika također mnogo koriste. TRBUŠNE I BUBREŽNE BOLESTI 1. Porjeg luka 9 većih glavica neoljušteno dobro oprati i staviti na štednjak kuhati u 5 litara zdravog prirodnog vina. Posuda u kojoj se kuha neka bude veća. Kuha se dok se ne ukuha na 1 litru. Ta se masa ocijedi i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzme se svako jutro natašte jednu nepunu žlicu ili 50 grama. 2. Nane, kamilice — u jednakim dijelovima — dobro pro­ miješati i od te mješavine 2 jedaće žlice preliti s tri deci­ litra ključale vode i pustiti da stoji 10—15 minuta; ocijediti s pritiskivanjem. Piti toplo tri puta dnevno prije jela po ša­ licu. Za djecu se uzme polovica označene količine. 3. Također koristi popiti čašu vruće vode. To je iskušani narodni lijek. 4. I masiranjem želuca toplim uljem ili lojem prestat će bolovi.

Grčevi u trbuhu U litru bijelog zdravog vina stavimo 100 g istučenog bi­ jelog luka i ostavimo da stoji 6—8 sati. Nakon toga se ocijedi i od tog lijeka uzima se po čašicu dnevno 5—6 puta kroz 8—10 dana. Trakavica 1. Da se trakavica odstrani, treba tri dana jesti kiselo zelje s dodatkom malo ulja, bez svake druge hrane. Trakavica navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena da napusti crijeva. Kiselo zelje neka priprema neko od ukućana, a ne bolesnik. 2. Uzeti jako sredstvo za čišćenje, dva dana ništa ne jesti, treći dan popiti dva decilitra jake rakije. Nakon 1 sata po­ novo uzeti jako sredstvo za čišćenje. Navodno se trakavica opije i za dva sata napušta svoje prebivalište. 3. U litru vode skuha se 1 kg šećera. Tekućina postane gu­ sta kao med. To se popije na dušak i dva dana ništa ne jede. Na taj način trakavica ugine. Njen najveći otrov je šećer. Kad se previše najede te slatke tvari, ona ugine. Za nekoliko dana trakavica s izmetinom iziđe. 4. Očišćeno sjeme bundeve (60—80 grama) stuče se u avanu s malo šećera i vode. Iz te mase načini se 3 kuglice koje se natašte pojedu. Nakon pet sati uzme se veća žlica masli­ nova ulja. Bolovi u donjem dijelu trbuha Uzeti poljske steže 3 žlice, valerijane jednu žlicu i malu žlicu kima. Sve to dobro promiješati i od te mješavine ne­ punu žlicu kuhati u 300 g mlijeka. Taj lijek pomaže odmah. UŠNE BOLESTI 1. Kod jakog bola u ušima treba u uho nacijediti 2—5 kapi šoka od mušmula, pri tom treba leći tako da sok prodre duboko u ušnu školjku. Ukoliko pri ruci nema mušmule, u istu svrhu može odlično da posluži i sok od čuvarkuće.

2. Uho isprati toplim čajem od crnog sljeza. 3. Pola kilograma graha stavimo kuhati. Kad je grah posve skuhan, na posudu se stavi lijevak tako da pokrije cijeli otvor lonca. Uho se stavi na izlaz lijevka i tako pari. Uho se pari tako dugo dok ima pare u posudi. Za vrijeme parenja potrebno je pokriti glavu i lonac radi što jačeg znojenja. 4. Kod reumatičnih bolova u ušima stavlja se na vatu 5 kapljica kamforovog i 30 kapljica maslinovog ulja, vata se ugrije i stavi u uho. To se ponavlja više puta dnevno. 5. Ako je bol uha posljedica prehlade, obično koristi pare­ nje kamilicom. U protivnom se kuha čaj: 6—7 zelenih ma­ kovica (od maka) u 2—3 decilitra vode. To se kuha nekoliko minuta. Malo se ohladi i od tog čaja uštrca kapaljkom u bol­ no uho po nekoliko kapi — više puta na dan. 6. Ako se uho gnoji, dobro je uštrcati mlijeko u kojem je kuhano sjeme od konoplje. 7. Djecu koja postanu nagluha od posljedice šarlaha, treba dulje vremena dva puta polijevati preko glave i ramena hlad­ nom vodom. Zatim glavu, ramena i prsa dobro ručnikom izmasirati. Svaki dan jedanput ukapati u oba uha 3—5 kapi ulja od slatkog badema. 8. Gluhoću liječi: pola male kavene žlice čaja od rute i to­ liko cvijeta od kamilice preliti sa 30 g maslinova ulja i staviti nekoliko dana na sunce ili na umjereno toplu peć. Od toga ulja jutrom i večerom u uho — na koje se slabo čuje — kapne se po nekoliko kapi i ostane 5—10 minuta ležati, kako bi ulje moglo duboko doprijeti u ušnu školjku. 9. Nadalje zujanje u ušima liječi: tinktura od arnike. Čim uho počne da zuji, kapne se u nj 2—3 kapi i zatvori vatom. Ili se uzme malo vate koja se natopi kamforom i stavi u uho na 3—4 sekunde. To se svaki četvrt sata ponavlja. Umjesto kamfora, može poslužiti i eter. (Dobije se u ljekarni.) 10. Tri jedaće žlice mekinja, jedaća žlica isjeckanih, svježih ili suhih, listova crvene ruže, 2 jedaće žlice pelina. Sve zajed­ no dobro promiješati i kuhati u tri decilitra crnog vina dok ne zavri. Kad se toliko ohladi da se može podnijeti, tom smjesom treba oblagati uho. 11. Lanena krpica namaže se voskom i savije u oblik lijev­ ka. Tanji kraj turi se u uho, a široki zapali i ostavi da izgori sve do blizine uha. Ostatak se iz uha izbaci. Zatim se u bolno uho nalije slane komovice.

Kod slabog sluha Prije spavanja namočiti čistu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti na uho. Ako nisu povrijeđeni bubnjići, za krat­ ko vrijeme sluh će se popraviti. Zujanje u ušima 1. Pšeničnih mekinja (posije) — tri jedaće žlice, latice cr­ venih ruža (svježih ili suhih) — jedaća žlica, pelina — pola jedaće žlice. Sve zajedno stavi se u tri decilitra crnog vina. Kad provri, ocijedi se pa se talog zamota u čistu krpu ili gazu i onako topao priveže na uho. Zujanje će prestati. 2. Protiv zujanja u ušima pomaže ulje od mandule ili pare­ nje s kamilicom. Umoči komadić vate u spomenuto ulje i stavi u uho. Više puta ponavljaj do ozdravljenja. 3. Žlicu kukuruznog brašna stavi se u šalicu vode, dobro promiješa i ostavi preko noći stajati. Ujutro se ponovo pro­ miješa i natašte popije. Postupak se ponavlja 3 nedjelje. Ne smije se jesti svinjsko meso, može se piti malo mlijeka, jesti malo kruha i to kukuruznog, ali ne piti alkohol. 4. Treba pariti uho s cvijetom crnog sljeza. 5. Zujanje u ušima liječi hodanje bosim nogama, svako ju­ tro dulje vremena — po rosnoj djetelini. Uho ako se gnoji 1. U pola litre zdravog bijelog vina stavi se dvije žlice ruž­ marina da zavri. Od tog vina meću se oblozi na bolno uho. 2. Svako jutro i večer nakapati u bolesno uho nekoliko kapi soka od rusomače. Bolovi u ušima, ili kad iz njih teče gnoj 1. Konopljino ulje nakapa se u uho. Bolovi će prestati. 2. Ako šumi u ušima: ružmarin se pali na žaru tako da dim ide u uho, i to navečer prije spavanja. Nakon toga se pokri­ jemo preko glave.

3. Kamilice, metvice, bokvice ženske, plod od divlje ruže u jednakim dijelovima. Od te mješavine jedna žlica prelije se sa 200 g ključale vode. 4. Pelina i kičice u jednakim dijelovima. Na jednu žlicu 200 g ključale vode. UBOD PČELA, OSA, INSEKATA I UJED PASA 1. Najjednostavnije je natrljati ubodena mjesta — nakon što se žalac izvadi — peršinovim listom i staviti hladne obloge. 2. Ubod komarca treba hladiti i mazati octom. 3. Treba ubodeno mjesto namazati crvenim lukom. 4. Kada vas pčela ili osa ubode na to mjesto odmah staviti vlastite mokraće. 5. Ujed pasa. Čajem od cijele žare koprive isprati ranu i dobro svezati.

UPALA USNE ŠUPLJINE I GRLA 1. Plod borovnice 20 g stavi se u pola litre vode i čim pro­ ključa, odmah se skine sa štednjaka. Ovim lijekom ispiru se usta i grlo. Uspješno liječi već i sama boja borovnice koja se upije u bolno mjesto i na taj način spriječava razvoj bakterija. 2. Preporuča se grgljanje čajem od kadulje. UPALJENA I OTEKNUTA MOŠNICA (JAJA) Treba sašiti jednu platnenu vrećicu. Kod stolara napuniti vrećicu piljevinom po prilici 1 kg i sašiti da se piljevina ne prospe. Vrećicu kuhati u jednom prikladnom loncu 10 mi­ nuta. Od te vode stavljati vruće obloge koliko se samo može podnositi. Kad se voda ohladi, kuhanje s vrećicom se ponovi. Obično već za 24 sata bolest prođe, ukoliko se ne radi o ko­ joj drugoj bolesti. Svakako je dobro poći liječniku da usta­ novi kakva je bolest.

UGANUTA NOGA ILI RUKA Ako je noga ili ruka iščašena, treba je namjestiti na nje­ no prirodno mjesto. Zatim nastrugati dječjeg pjenušavog sa­ puna, dodati dva bjelanjca od jajeta i nešto 96 posto jakog alkohola (špirita). Tu smjesu treba dugo drvenom kuhačom miješati dok se ne zapjeni. Tada tu masu nasuti na gustu la­ nenu krpu ili vatu i obaviti oko uganutog mjesta. To se dva­ put dnevno ponavlja. Bolovi će ubrzo proći. UMOR, TEŠKI HOD, I TEŠKO DISANJE Svako jutro natašte uzeti žlicu naribanog hrena sa žlicom pravog meda. Treba ponavljati trideset dana. VRBANAC Čim neko oboli od vrbanca, treba se odmah obratiti li­ ječniku. Ako mu je nemoguće odmah do liječnika, neka se ispomogne ovako: 1. prati bolna mjesta u kupelji u kojoj se kuhala pljeva (trinje) od sijena. 2. oblog od lista podbjela i trinja od sijena. Često preko dana piti limunadu i dva puta dnevno po jednu jedaću žlicu finog ulja. VODENA BOLEST 1. Sok crvenog luka je izvrsno sredstvo protiv vodene bo­ lesti. Uzima se tri puta dnevno po jedaću žlicu dulje vre­ mena. 2. 10 g omanova korijena sitno isjeckanog, preliti sa 2 de­ cilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 žličicu. Vodena i bubrežna bolest Abdovine korijen pretvoren u prašak uzima se dva puta dnevno na vrh noža.

VRATOBOLJA 1. Korijen i list bijelog sljeza, kopriva mrtva, list angelike, kadulja — sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vode i time ispirati grlo po nekoliko puta dnevno. 2. Dobro treba ugrijati mekinje (posije) s octom navlaže­ ne. Zatim ih stavi u jednu čistu čarapu i zaviti vrat preko noći. (Treba podnijeti ovoj što više vruć.) Preko čarape sveže se čisti ručnik. 3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 2 jeda­ će žlice, pelina mala kavena žlica. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, po želji zasladiti medom, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno po šalicu. 4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice — u podjedna­ kim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine je­ daću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Zatim poklop­ ljeno ostaviti 15 minuta. Nakon toga ocijediti, medom zasla­ diti i time više puta preko dana ispirati i popiti gutljaj-dva. 5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena od bijelog sljeza staviti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti dva sata stajati, za­ tim ocijediti. Ostalo kao pod točkom 4. 6. U 100 g vode staviti žlicu morske ili kuhinjske soli (mor­ ska je bolja). Kad se sol u mlačnoj vodi rastopi — tom sla­ nom vodom treba ispirati grlo. VID POBOLJŠAVA Peršinov list u obliku čaja — žlica sitno isijeckanog na 2—3 decilitra vode kuha se 2 minute. Pije se dulje vremena jedna do dvije šalice dnevno. VRTOGLAVICA Užareno željezo prelije se octom i ta se para udiše. To je vrlo dobar lijek.

VRUĆICA — TEMPERATURA Kod prehlade i temperature, ako se teško podnašaju ta­ blete, uzeti više puta dnevno po veliku žlicu čistog malinovog soka. Sok ne smije biti razrijeđen nikakvom tekućinom. Naše domaćice ukuhavaju dobar malinov sok a dobijemo ga i u svakoj boljoj trgovini. ZNOJENJE Znojenje noću u krevetu Preslice — jedaću žlicu prelije se s 2 decilitra ključale vode i kuha 2—3 minute. Pije se šalica prije spavanja. Lincure, preslice i ružmarina po 10 grama; kadulje 3 gra­ ma. Sve dobro promiješamo i od te mješavine stavimo u pola litre vode nepunu žlicu i kuhamo 3 minute. Zatim pustimo da poklopljeno stoji još 10 minuta. Pije se šalica prije spa­ vanja. (Vidi i na str 94.) Znojenje prejako 1. Iz ploda trnine pripremi se ekstrakt: 200 g stučenog plo­ da stavi se u litru 45%-nog vinskog cvijeta. Ostavi se u to­ ploj prostoriji 10 dana. Uzima se svako jutro natašte 10— —15 kapi u 50—100 g vode. 2. U obliku čaja uzmu se 2 žlice ploda trnine na pola litre vode i kuha se 10—15 minuta. Pije se natašte po šalicu. Kura traje do ozdravljenja. 3. 2 žlice kamilice preliti sa 2 decilitra verle vode. Poklo­ piti, promiješati i ostaviti pola sata na štednjaku, ali da ne kipi. Ocijediti, zasladiti i piti. Znojenje nogu 1. Orahovo lišće i kore mladog hrasta — po 5 jedaćih žlica — kuhati (6—8 minuta) u 2 litre vode. U toj neocijeđenoj masi prati noge. Osušiti na zraku — ne brisati. 2. Hrastove šišarke u prah samljeti. Noge dobro sapunom oprati i dobro izbrisati da budu suhe. Tim prahom noge zasuti. Naročito između prstiju. To raditi dva puta nedjeljno.

Znojenje u predjelu pluća Žalfije (kadulje), list i cvijet divizme — uzeti u podjed­ nakim dijelovima, dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Nakon 10 minuta oci­ jediti, dodati malo limunovog soka, pravim medom zasladiti i piti triput dnevno po šalicu. Poželjno je da bolesnik nakon čaja malo prilegne. ZATVOR 1. Smokve ili suhe šljive dobro se operu i kvase 24 sata na toplom mjestu. To je prirodno sredstvo za čišćenje. Uzima se natašte. Kod težeg zatvora treba ponavljati duže vremena. 2. Dobro je piti sok od rotkve ili sirutku. 3. Kamilice, list sene, nane pitome — u podjednakim dije­ lovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine pola jedaće žlice kuhati 4 minute u 2 decilitra vode i ostaviti da stoji poklopljeno 10—15 minuta. Ocijediti, zasladiti po želji i piti ujutro natašte i navečer prije jela — po jednu šalicu. 4. Plod pasjakovine u obliku soka — jedaća žlica u šalici čaja natašte svako jutro ili 30 zrnaca ploda u juhi. Djeca polovinu doze. Gornji je lijek jako purgativno sredstvo. 5. Za urednu stolicu treba svaki dan pojesti zreo plod baz­ ge (po mali tanjurić) dok se može brati svježa. Preko zime uzimati suhi plod u obliku čaja. 6. Kad je izmetina zapečena u crijevima, treba svako jutro natašte popiti dva decilitra nezaslađenog limunovog soka. Ponavlja se tri jutra. Ako zatvor nije jako težak uzima se sok od pola limuna i na njega nalije malo prokuhane vode. To se toplo popije. 7. Uvečer sitno narezati 3 suhe šljive i 3 smokve, staviti u 100 g vode i ostaviti preko noći stajati. Ujutro se sve zajedno mlačno pojede. To se ponavlja sve do ozdravljenja. 8. Uzeti plod divlje ruže (šipak); 12 komada se prereže na­ pola i namoči u 150 g vode. Ostavi se preko noći da stoji. Ujutro se natašte popije.

ZUBOBOLJA 1. Jedna smokva prereže se upola, skuha u mlijeku i toplo stavi na zapaljeni zub. 2. Zubobolju šupljeg zuba liječi slijedeći lijek: treba šup­ ljinu zuba ispuniti samljevenim najgvircom i ostaviti dva sata, i zub neće boliti. 3. Nekoliko dijelova bijelog luka (češnjaka) prorezati svaki na tri dijela, sitnom soli namazati i staviti u dva decilitra dobre komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smje­ som (mora biti mlaka) ispirati. 4. Kamilice, bazgova cvijeta, majčine dušice u podjednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Zatim poklopljeno ostaviti 15 minuta stajati. Nakon toga ocijediti, medom zasla­ diti i tom tekućinom preko dana više puta grgljati, svaki put gutljaj-dva popiti. 5. Jedaću žlicu sitno isjeckanog korijena bijelog sljeza sta­ viti u 3 decilitra mlake vode, ostaviti da stoji 2 sata, ocije­ diti. Ostalo kao pod 1. Gnjiloća zubi U čašu mlake vode stavi se samo jedno zrno hipermangana i tom vodom operu zubi. Ponavlja se svako jutro do izliječenja. Zagnojeni korijen zuba i bolesna usna šupljina Šaka suhog kupinovog lista stavi se u litru vode i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se žlica vin­ skog octa. Tom tekućinom ispire se zubno meso i usna šupljina. Žuti zubi Naročito pušači imaju crne ili žute zube. Ako zube svako­ dnevno očistimo uzduž prorezanom kriškom bijelog luka — zubi će postati bijeli.

ZABORAVNOST U litru bijelog zdravog vina stavi se šaka korijena lincure i pusti da stoji 10 dana na toplom mjestu. Od tog vina pije se svako jutro i navečer po čašicu. ŽIVČANE BOLESTI 1. Prije svega potrebno je da ustanovite uzrok vaše nervo­ ze. Ako je to neprekidni strah i briga za sutrašnjicu, nastojte promijeniti način života kao i mišljenje. Odagnajte teške misli! Ne sunčati se, ne piti alkohol, ruski čaj i jaku tursku kavu. Napustite duhan! Hodajte svako jutro po hladnoj vodi minutu dvije. Prije spavanja uzmite kroz tri dana po kocku šećera u čaši vode, zatim tri dana po dvije kocke itd. do 6 kocki i natrag od 6 do jedne kocke. Taj postupak ponovite svaka dva-tri mjeseca. To će pomoći. 2. Kamilice, lavandule, nane — po jednu žlicu, valerijane 2 žlice, komorača, stolisnika po 3 žlice. Sve dobro promije­ šati. Od te mješavine jednu žlicu preliti s 300 g ključale vode i ostaviti nekoliko minuta poklopljeno. Nakon toga procije­ diti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti to­ plo dvaput dnevno po šalicu. Živci rastrojeni Uzeti iđirota, kamilice, nane, odoljena, angelike korijena i list u podjednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 3 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, procijediti, medom zasladiti, do­ dati malo soka od limuna i toplo piti triput dnevno poslije jela. Od gornje mješavine može se pripremiti i alkoholatura: uzima se 30 kapi razrijeđeno u malo vode triput dnevno. — Treba jesti dosta voća i povrća, izbjegavati alkohol i crnu kavu. Slabi živci Peršin (korijen i list) dobro se opere, pomiješa voćnim sokom ili medom. Uzima se svaku večer prije spavanja po žlicu.

Upaljeni živci Treba masirati upaljeni živac. Iscijedimo sok iz jednog limuna u koji dodamo malo soli. U tu tekućinu namočimo čistu bijelu krpicu i to stavimo na upaljeni živac, a preko toga zavežemo suhu flanelsku krpu. ŽENA KOJA ŽELI POSTATI MAJKA 1. Neka uzme tri vrške borovice (koja raste na suhom vapnenom tlu) i kuha 5—8 minuta u pola litre vode. Taj čaj piti po pola šalice ujutro natašte i na večer prije spava­ nja. Pije se 20 dana u mjesecu. 2. Žena koja želi imati bebu a ne može zanijeti, jer jajašca slabo dozrijevaju, neka uzme slijedeće kupelji: četiri pre­ gršti gospine trave stavi se u 3 litre vode i samo da proklju­ ča, odmah se skine i pomiješa s vodom za sjedaću kupelj. Ponavlja se svaku večer prije spavanja 8—14 dana. ŽELUČANE BOLESTI Bolovi u želucu 1. Korijen iđirota, kamilice, kičice, ružmarina — u podjed­ nakim dijelovima (ako nema sve vrsti može da posluži i samo jedna). Od gornje mješavine — nepunu jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vode. Ostaviti da stoji 10—15 minuta, ocijediti, zasladiti pravim medom, dodati malo soka od limuna i piti toplo triput dnevno prije jela po šalicu. 2. Pelina mala kavena žlica, nane, kantariona — po jedaću žlicu, stolisnika — 2 jedaće žlice. Gornje dobro promiješati i od te mješavine uzeti kao pod 1. 3. Korijen lincure i ružmarina — od svakog po 2 jedaće žli­ ce dobro promiješati, samljeti i od tog praška uzimati dva puta dnevno pola kavene žlice (popiti kao aspirin s vodom). Djeca uzimaju pola označene doze. 4. Želučane bolove sigurno liječi smjesa lovorovog lišća — jedaća žlica, suhe kore od narandže — 2 jedaće žlice. To se kuha 10 minuta u pola litre vode. Nakon toga ostavi da

stoji 10—15 minuta; zatim se ocijedi i pravim medom zasladi. Pije se po šalicu triput dnevno poslije jela. To je vrlo dobro sredstvo i za bolesnike koji boluju od naduvenosti i prejake kiseline u želucu. — Bez narandžine kore dobar je lijek pro­ tiv upale grla i reumatičnih bolova. 5. U 100 g vode stavi se dvije žlice octa, dvije žlice šećera i dobro promiješa. Na to se nalije puna žlica sodabikarbone i promiješa, čim stane emulzirati, odmah se popije. Treba Uzeti veću čašu, jer rado iz čaše »pobjegne«. Uzima se čim zaboli želudac ili nastane žgaravica, naročito poslije masnog jela. 6. Litru šumskih ili vrtnih jagoda staviti u litru jestivog ulja. To treba da stoji dva mjeseca na suncu. Uzima se triput dnevno po jednu žlicu. 7. Dogodi se da čovjeka grčevito zaboli želudac poslije ne­ kog jela ili pila. Za takav slučaj dobro je imati u kućnoj lje­ karni alkoholaturu lincure u jakoj komovici ili prirodnoj šljivovici. Pije se čašica-dvije dnevno. 8. Dvije šake zobi i dvije žlice meda kuhati 40 minuta u litri i pol vode. Pije se više puta dnevno po šalicu i ujedno umjesto vode. Zatrovani želudac od hrane Treba što više postiti, držati strogu dijetu. Piti voćne so­ kove, naročito sok crnih ribizla. Piti čaj od pelina ili kičice. Ne piti alkohol. Dok bolest traje, ne pušiti niti jesti čvrstu hranu. Mlitavost, slabost želuca i ostalih probavnih organa 1. Anasona i kima — po pola kavene žlice pomiješati i pre­ liti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, za­ tim ocijediti, medom zasladiti i piti triput dnevno prije jela. 2. Anason se samelje u prah i od toga se uzima jedna peti­ na male kavene žlice dva puta dnevno. (Popije se vodom kao aspirin.) 3. Korijen iđirota (suh i sitno isjeckan) — jedaća žlica — prelije se s pola litre ključale vode i ostavi 20 minuta stajati. Po želji može se zasladiti i preko dana pomalo piti.

Bolovi s grčevima u želucu Uzeti jasenka i kadulje u podjednakim dijelovima. Dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decili­ tra ključale vode. Ostaviti 10 minuta stajati, ocijediti, medom zasladiti i triput dnevno po šalicu (toplo) prije jela piti. Upala želučane sluznice 1. Liječi se čajem od kamilice (2 žlice kamilice na 300 g ključale vode) uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se pono­ vno uzima 20 dana i 10 ne, itd. do potpunog ozdravljenja. 2. Ujutro natašte uzme se snijeg bjelanjka jednog jajeta, a sat nakon toga veliku žlicu maslinova ulja. Za vrijeme lije­ čenja treba se držati stroge dijete. Želučani i crijevni čirevi Koristi kupanje u vodi u kojoj se kuhala kora mladog hrasta. 4 pregršti usitnjene kore kuha se 15 minuta u 5 litara vode. Ta se voda onda dolije u vodu u kadu za kupanje. Kupa se svaki drugi dan do ozdravljenja. Želučani katar 1. 2 žlice kamilice preliti s 300 g ključale vode i ostaviti da stoji 20 minuta poklopljeno. Nakon toga se ocijedi i pije po šalicu ujutro natašte i navečer prije spavanja. 2. Po 20 g korijena cikorije, trave ive, lista stolisnika, maj­ čine dušice i oraha. Tri žlice te mješavine prelije se s pola litre vrele vode, poklopi, ostavi preko noći, odlije, pije nezašećereno umjesto vode. 3. Kamilice i lista stolisnika po 4 žlice prelije se s 1,5 1 vre­ le vode, poklopi, drži 2—3 sata na toplom a da ne vrije. To se pije kad se ožedni. 4. Pomiješati po 20 g hajdučke trave (list i cvijet), dubčaca trave ive, majčine dušice i kamilice. Od toga uzeti 1 žlicu i preliti decilitrom vrele vode. Ostaviti poklopljeno, zatim piti pola sata prije jela.

5. Uzeti po 20 g rosopasa, podbjela, pasjeg drena (plod) i petrovca. Od te mješavine uzeti 3 žlice i preliti sa pola litre vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Ocijediti i piti 3 puta na dan, pola sata prije jela. 6. Pomiješati po 20 g timijana, hajdučke trave i kamilice te 10 g slatkoga korijena. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5 decilitara vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki sat po 1 žlicu. Želudac — katar kronični 1. Pomiješati po 30 g hajdučke trave (list) i trave ive, po 10 g petrovca, kamilice i dubčaca. Od te smjese uzeti 1 žlicu i preliti decilitrom vrele vode, ostaviti pokriveno. Kad se ohladi, piti pola sata prije jela. 2. Pomiješati 100 g sladića (Glycyrhiza glabra), 150 g krušice te po 50 g kima, aniša i komorača. Od toga uzeti 2 žlice i preliti sa 3 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata. Piti svaki sat po 1 žlicu (toplo). 3. Pomiješati po 30 g timijana, hajdučke trave i kamilice te 10 g sladića. Od toga uzeti 3 žlice i preliti sa 5 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 3 sata, nakon toga piti sva­ kog sata po 1 žlicu (toplo). 4. Pomiješati po 30 g stolisnika (list) i trave ive (Teucrium montanum) te po 10 g kamilice, petrovca, kima i dubčaca. 1 žlicu te mješavine preliti sa decilitrom vrele vode. Poklopiti i kad se ohladi, piti pola sata prije jela. 5. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), aniša, peli­ na, smilja, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Od toga uzeti 1 žlicu i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela. Želučane kiseline previše 1. Piti sok od muške i ženske bokvice. 4—6 kg bokvice samljeti na stroju za mljevenje mesa i sok istisnuti s tijeskom za čvarke. Sav sok što se dobije iz 4—6 kg bokvica, popije se preko dana. Svaki dan se ponavlja do potpunog ozdravljenja.

2. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati žlicu vrhnja. Za jačanje želuca i poboljšanje krvi Kadulje list pretvori se u prašinu i od tog praha uzima se pola male žlice. Uzima se samo jednom dnevno kod glavnog obroka do ozdravljenja. Spušteni želudac Pelin, nana, lincura, kadulja, gospina trava u jednakim di­ jelovima — dobro se promiješaju. Od te mješavine jedna žlica prelije se sa 200—300 g ključale vode i ostavi stajati 2—3 sata poklopljeno. Zatim se kuha 2—3 minute, ostavi da se pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi. Pije se više puta dnev­ no po malu šalicu. Hrana mora biti lako probavljiva i ne smije u njoj biti začina ni rajčice. Uglavnom treba živjeti na mliječnoj hrani, povrću i voću u prijesnom stanju. Meso uzimati rijetko, i to od peradi (i samljeveno). Obroci neka budu mali, ali češći. Svu hranu kuhati na ulju i što je moguće s manje tekućine (više da se pari). Poslije svakog obroka treba 10 minuta leći. Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda divlje ruže (koja se prethodno u suhom stanju stuče u avanu). Pet žlica gore spomenutog ploda stavi se u litru vode i ostavi preko noći da se kvasi. Pije se poslije jela u količini koja gasi žeđ ili jednu čašu. Protiv čira u želucu (vidi: Crijevne bolesti) Lanenog sjemena (samljevenog) jedaću žlicu kuhati u ša­ lici mlijeka i preko dana pomalo jesti. Isti je lijek dobar i kao oblog za gnojne rane. Dobro je piti po šalicu mlijeka (8—10 stupnjeva temperature). To umanjuje upliv želučanog soka na dvanaestercu. Premalo kiseline u želucu 1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne, a ima premalo ki­ seline u želucu, postupit će ovako: neka sažvače prvi dan

tri ploda borovnice, drugi dan 4, itd. do 15 i opet natrag, svaki dan jednu manje, do 3. Možete učiniti i ovako: u 200 g vode stavite 10 zrna borovičinih boba. Ostavite jedan sat da stoji, zatim po želji za­ sladite pravim medom. Lijek se uzima triput dnevno po 1 žlicu. 2. Deset plodova borovnice treba stući i kuhati 5—8 minuta u osmini litre vode. Kad se to ohladi, ocijedi se i pije triput dnevno poslije jela po jedaću žlicu. 3. Liječi kupusni rasol: prvi dan se uzme čašica, drugi dan 2, treći 3; tako do pet čašica. Tada se smanjuje obratnim redom: svaki dan jedna čašica manje dok se ne dođe opet do čašice. Kroz to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati kemijske lijekove iz ljekarne. Nakon održane kure tablete više nisu potrebne. Tvrd želudac 1 tvrde grudne žlijezde Treba piti dnevno žlicu soka od latica i lišća nevena. Kruh za slab želudac Iz pšeničnog brašna, samljevenog zajedno s košuljicom (na flok) i neprosijanoga, zamijesi se kruh vrućom vodom bez kvasca i soli. Ostavi se preko noći stajati na toplom mjestu. Ujutro načinimo kruščiće i pečemo u pećnici sat i pol. Kad ih izvadimo iz pećnice, zagnjurimo ih u vruću vodu na 3 mi­ nuta da se napiju. Zatim ih stavimo u pećnicu da se prosuše. ŽEĐ Protiv svake žeđi Ljeti pri radu i vrućini kod nesnosne žeđi koristi čaj: 60 g korijena od gaveza usitni se i stavi u litru vode i pusti preko noći stajati. Ujutro se 5—8 minuta kuha, zatim se ostavi poklopljeno 10 minuta da stoji. Tada se ocijedi i mlačno pije svaka pola sata po žlicu. Ujedno koristi protiv zapaljenja pluća, čisti sluz i gasi žeđ.

ŽIVOTNI ELIKSIR 1. Gđa M. J. iz Splita, poslala mi je recept životnog eliksira za koji tvrdi da je recept — pronalazak glasovitog dra Ferneta. Dr Ferneta je u 104-toj godini nesretnim slučajem pao s konja i umro. Otac mu je doživio 112, a majka 136 godina. Gđa J. je taj recept našla u ostavštini svoga djeda dra B. koji je bio vrlo poznati liječnik u Bačkoj. Recept glasi: Aloe hepatica (raste na obalama Jadrana, op. autora), Rhebarbara (rabarbara), Radix Zedodriae, Radix Gentianae (lincu­ ra), Crasus sativus, Agricus albus Venecijanski teriak, gorke Oussiae i kamfora. Od svakog po 10 g. Zatim dodati još boro­ vice 3—4 žlice, samljevene. — Biljke se usitne i sve zajedno stave u jednu bocu s poširokim grlom i zaliju dobrom komovom rakijom (22 grada). Boca se začepi i pusti stajati na suncu ili na umjerenoj toplini. Dnevno se boca dvaput protrese. Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili je­ dnu čašicu. 2. Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost ne­ poznate, evo mog recepta za životni eliksir: angelike (ko­ rijen), rabarbare, lincure, stolisnika, kičice, borovnice, boro­ vice (samljeti), pelina, matičnjaka i medvjeđa šapa od svakog po 10 g a kamfora u veličini kukuruznog zrna staviti u litru jake komove ili šljivove rakije. Ostaviti kvasiti 10—20 dana, ocijediti i piti dnevno po pola do jednu čašicu. ŽILE Upaljenje unutarnje žile Lanenog sjemena — 50 g — stavimo u 3 litre vode i ku­ hamo 20 minuta. U toj se vodi kupaju bolna mjesta dnevno po 15 minuta. Ovapnjene žile Kod ovapnjenja žila odvodnica ne smije se piti pivo ni jesti meso. Triput dnevno pije se pola litre kiselog mlijeka s crnim kruhom. (Žito samljeveno s košuljicom, na flok — kruh bez kvasca). Treba hladnim kupkama urediti krvotok. Svako jutro oprati ruke do ramena s pola vode i pola vin-

skog octa, a navečer donji dio tijela, ili barem noge. Preporuča se i hladan tuš koji ne smije trajati duže od pola do je­ dne minute. Zatim se mora odmah u postelju. Ta će terapija toliko osvježiti krv da za kratko vrijeme više neće zaostajati. ŽUČNI KAMENCI 1. Žlica usitnjenog božjeg drvca kuha se 3—5 minuta u 300 g bijelog vina. Piti 3—4 puta dnevno po malu kavenu šalicu tako dugo dok kamenci ne iziđu. 2. žlicu usitnjene preslice poljske stavimo u 300 g vode i kuhamo 2—3 minute. (Prethodno neka se u toj vodi kvasi jedan sat.) Uzima se 3—4 puta dnevno po malu šalicu. Pre­ slica je izvanredno dobra i za bolesne mokraćne organe, na­ ročito ako se voda u mjehuru zatvara. Pije se do potpunog ozdravljenja. 3. Korijen bijelog sljeza (usitnjen) kuha se — 2 žlice u po­ la litre zdravog bijelog vina — 5 minuta. Pije se svaki sat -dva po dva-tri gutljaja. 4. Pola litre slatkog ili dalmatinskog naravnog vina kuha se 5 minuta s osminom maslinova ulja. Tu količinu treba piti svako jutro natašte 4—5 dana neizostavno. Treba leći pola sata na lijevu i pola sata na desnu stranu. 5. Žare koprive — suhe — 2 žlice usitnjeno staviti u pola litre mlijeka i kuhati dok zavri, ocijediti i piti više puta dnevno po malu šalicu. 6. U pola litre bijelog zdravog vina stavimo 2 žlice suhog bršljanovog lišća da stoji barem 24 sata. Uzima se žličica triput dnevno poslije jela. 7. Pomiješati po 25 g hajdučke trave (list i cvijet) rosopasa, aniša, smilja, nana i sene (sjeme, u ljekarni). Uzeti 1 žli­ cu te smjese i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklo­ pljeno 2—3 sata. Odliti i piti nakon jela 3 puta na dan. 8. 3 žlice smilja (cvijet) preliti sa pola litre vrele vode. Ostaviti poklopljeno preko noći. Sutradan piti u 3 navrata prije jela. 9. Pomiješati po 40 g maslačka (korijen) i cikorije (kori­ jen) te 20 g nane. Uzeti 3 žlice, preliti sa pola litre vrele vo­ de. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Piti svaka 2 sata po 1 žlicu.

10. Pomiješati po 25 g stolisnika (list i cvijet), smilja, aniša, pelina, nane i sene (sjeme, u ljekarni). Jednu žlicu te mje­ šavine preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Odliti i popiti u 3 navrata prije jela. 11. Uzeti 3 žlice smilja (cvijet), preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, ostaviti cijelu noć, zatim piti u 3 navrata prije jela. Žučni napadi Pomiješati po 20 g nane, trave ive, krušice, kamilice i dubčaca. Jednu žlicu ovoga preliti sa 2 decilitra vrele vode, po­ klopiti, piti 3 puta na dan pola sata prije jela. Žuč, grčevi i bolovi Pomiješati 50 g nane, po 20 g petrovca i očajnice i 10 g rabarbare. Jednu žlicu toga preliti sa 2 decilitra vrele vode. Držati neko vrijeme poklopljeno, zatim piti 3 puta na dan prije jela. ŽUTICA 1. Protiv žutice treba uzeti od usitnjenog korijena trave od srca dvije ravno napunjene žlice u litru vina. To prokuhati i od tog vina uzeti svaki sat-dva po žlicu. 2. Ljeskovo lišće u proljeće nabrano u šumi i osušeno u hladu na zračnom mjestu. To lišće se usitni i od toga punu malu žlicu stavi u lončić; na to se nalije toliko zdravog bije­ log vina da svi listovi budu potopljeni. Šalica, boca ili sta­ klenka dobro se zatvori i ostavi preko noći da stoji. Ujutro natašte vino se popije. Ponavlja se svako jutro 12—16 dana i bolest je izliječena. 3. Prašak cvijeta različka uzimati dnevno do 4 grama. 4. Sitno isjeckanog omana (korijen) preliti sa 2 decilitra vrele vode. Poklopiti, ostaviti 2 sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 žličicu. 5. Pomiješati po 10 g matičnjaka (list), kamilice, nane (list), hmelja (cvijet) i odoljena (korijen). Uzeti 1 žlicu ove mješavine i preliti sa 2 decilitra vrele vode. Ostaviti poklop­ ljeno 3 sata, odliti i piti. Potrebno je zasladiti medom.

Žutica, kamenci i pijesak u žučnoj kesici, čišćenje krvi i sokova 1. Za gornje bolesti koristi prašak od željezarke (Verbena off.) dva puta dnevno na vršku noža. 2. Žalosne vrbe lišće usitnjeno (list nabrati u proljeće i osušiti u hladu na zračnom mjestu). Jednu žlicu lišća na 3 decilitra vode kuhati 2—3 minute. Pije se triput dnevno po šalicu. ŽGARAVICA 1. Protiv žgaravice dobro je ako se kod napada sažvače ne­ koliko zrna pržene prave kave i proguta. 2. Prah od lipovog drveta (prosijan) malu žlicu natašte uzeti s malo vode nekoliko dana. 3. Gospina trava (žlica na 300 g ključale vode) natašte po­ piti svako jutro nekoliko puta. Žilice crvene — kapilari Treba se prati u hladnoj vodi. Noge polijevati hladnom vodom. To se svaku večer ponavlja i odmah zatim ide se u krevet da se organizam ne prehladi. Za vrijeme gornje kure treba piti čaj od bazgova cvijeta. ŽENE I DJEVOJKE KOJE ŽELE IMATI TVRDE GRUDI Treba svako jutro do pola tijela, naročito grudi, prati hlad­ nom vodom u koju se nalije malo octa. Tko tako postupa imati će grudi lijepe i tvrde sve do u poznu starost.

ISHRANA

DIJETA Prikladna hrana — najbolji je lijek! Ni jednu bolest nije moguće izliječiti bez odgovarajuće di­ jete. Ta činjenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti ako želimo zadržati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od presudne važnosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana može posve da spriječi ozdravljenje bolesnika. Treba znati kakve se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridržavati. Kada se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajuća hrana. To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridržavati želi li ozdraviti. Obično ljudi drže da je dijeta za mršavljenje i ništa drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve na­ mirnice koje će pomoći ne samo da se bolesnik liječi nego i da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine namirnice nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za pravilnu ishranu bolesnika. Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe Savjeti naših dobrih liječnika jesu: kad se netko loše osjeća, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti da jede, jer to može izazvati povraćanje. Bolesnik žeđa. Stoga mu treba davati više puta dnevno ljekoviti čaj (po malu šali­ cu). Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored navedenog čaja sokove od voća i hranu od povrća. Kasnije se daje kuhana riba, meso od peradi, teletinu, kiselo mlijeko,

jogurt i razne đemove. Hranu soliti što je moguće manje. Za­ tim uzimati mliječnu hranu, krumpir-pire, kompote i kuha­ nu pšenicu, koja se prethodno kvasila 10—12 sati u malo vode. Najbolje je navečer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo vode (više u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je mije­ šana, ali nikako prekomjerna. Bolesni na bubrezima Držati se iste dijete kao i za bolesti žuči: piti malo, jesti hranu sa što manje soli, još je bolje nimalo. Izbjegavati svježe pecivo, jesti što više rajčice, šparoge, peršin, celer, krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino ulje. Izbjega­ vati maslac. Kura od mošta (od grožđa) i keksa mnogo koristi. Tko boluje na crijevima i kroničnom začepljenju Jesti kvašene suhe šljive miješane sa suhim smokvama, ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkiše, svježi kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski čaj i kakao. Za takve bole­ snike dobro je da jedu svježi sir s prženim kruhom, pire od krumpira, kiselo mlijeko, pečene jabuke, ječmenu kašu, smo­ kve. Piti voćne sokove. Caj od matičnjaka (Melissa off.) lišće sene (dobije se u ljekarni) korijen valerijane — svaku večer prije spavanja — polako na gutljaje. Dijeta kod crijevnog i želučanog katara 1. Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne premasna i ne začinjena. Kod akutnog (početnog) stanja treba jesti sluzaste juhe, rižu, ječmenu kašu, crnu kavu, ljekoviti čaj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, čoko­ ladu s vodom zaslađenu saharinom, jer je šećer škodljiv. 2. Za želudac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne mnogo kuhana i ne premasna, bez začina, malo soljena. Pre­ težno neka je sastavljena od povrća, brašna i šećera (med). Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast. Bolesnik se ne smije najesti do sita, ali obroci neka budu češći (6 puta). Dozvoljeno je: šećer, bijelo i kukuruzno bra­ šno, zobene pahuljice, rezanci, riža, krumpir-pire, ječam, raz­ ne salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, bundeva, grah

pasiran na situ, mliječna hrana, griz na mlijeku, riža na mli­ jeku, bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad. Za piće: limunada, čaj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko, kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voćni sokovi, mineralne vode ili slatka voda u kojoj se kuhalo voće. Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvo­ di, iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svježi bijeli kruh, kiselo zelje, svježe pecivo, začini i sva alkoholna pića. Dijeta protiv suvišne kiseline u želucu Tko ima suviše kiseline u želucu neka ne jede kiselu, oštru, masnu i jako soljenu hranu, goveđe i svinjsko meso, suho­ mesnate proizvode, konzerve. Nadalje kuhano kiselo zelje, repu, kiselo voće, sve vrsti sirove salate, papriku, leću, grah, pržen krumpir, svjež kruh, svježe pecivo, debele rezance, tvrde žličnjake. Limunada, jabukovača, kiseli voćni sokovi, začini, crna kava, sladoled, duhan i alkohol zabranjeni su. Zajutrak: meko kuhano jaje, šalica mlijeka, kriška starog kruha sa maslom, slatka marmelada, svjež domaći sir s vrh­ njem. U 10 sati: žitna bijela kava, kriška starog kruha sa ma­ slacem. Objed: juha od povrća ili krumpira, bijelo meso, teletina, perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, riža, malo kuha­ nog povrća, mlada korabica, korjenasto povrće, bundeva, mlada salata kuhana: mahune, cvjetača; omlet, puding, štruce, kukuruzni pečenjaci, kukuruzni žganci. Piće: voda ili čaj. Večera: svježi sir, kriška bijelog suhog kruha i šalica mli­ jeka. Rak — škrofuloza — čirevi To su bolesti krvi. U proljeće: 3—4 nedjelje kura od špi­ nata s ingverom, mnogo soka od pečenih limuna, zelene sa­ late, crnih trešanja; svježi voćni sokovi. U jesen: kura od grožđa i jabuka. Lipov i bazgov čaj s limunom. Kura s bije­ lim lukom. Suhe šljive, sirov luk i njegov sok.

Slabi na plućima Jesti sasvim svježa jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom, naročito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svjež ma­ slac, mlado povrće pirjano na ulju, krumpir, jabuke. Bolesni na želucu Dovoljno je samo 1—2 jela za jedan obrok. Neka ne jedu masna ili jako zašećerena jela: kolače, sir i jaja. Naprotiv tre­ ba da jedu: sluz juhe od oljuštenog ječma ili pšenice sa žli­ com slatkog vrhnja. Mlijeko sirovo sa limunovim sokom, jer je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tučeno sa sokom od limuna; pečeni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli, sa slatkim vrhnjem. Piti čaj od pelina, kadulje i lanenog sje­ mena s medom i limunom. Bolesnici od Šećerne bolesti — dijabetičari Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade šećera i škroba, koja se u krvi pretvara u šećer. Jesti lisnato i korjenasto povrće, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, peršin i kiseli ku­ pus. Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer sa sokom od limuna i tučenim vrhnjem. S time kopar, aniš, kim i fino ulje; pečene limune, ribane kisele jabuke i borov­ nice. Što manje masti, mnogo bjelančevina. Korisno je piti rasol od kiselog kupusa. Bolesni na žuči Odbaciti posve mast, slatkiše, jaja, sir, kruške. Natašte piti čaj od lišća šumskih jagoda, aniša, kadulje, kamilice — u jednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine žlica na 300 g ključale vode. U proljeće jesti salatu od radića, kiselice i maslačka; rižu, kuhanu u vodi, pire od krumpira, šparoge, špinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku s malo finog ulja, zeleni grašak, bundeve, mladi kukuruz, bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tučenim vrhnjem, pe­ čeni limuni. Sve što god se dade, treba jesti prijesno: povrće i voće.

Srčane bolesti Kod oteklina smanjiti tekućine i slanu hranu. Mlijeko prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu ili jetri zabranjeno je jesti divljač, konzervirano meso, su­ homesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak, začine i slana jela. Reuma i giht Izbjegavati teško probavljivu, masnu i jako slatku hranu, uzimati mnogo voća s rižom. Pomaže dijeta koja vrijedi za bubrege. Za bolesnika se priređuju samo lako probavljiva jela od sasvim zdravih živežnih namirnica. Treba se kloniti svih jako začinjenih, slanih i kiselih jela, te prionuti uz dijetu bez soli, alkohola i zrnate kave, mirodija i svakog otrova. Bolesnoj djeci odlično odgovaraju sluz (krem) juhe sa slatkim vrhnjem. Kaša od svježeg samljevenog brašna od ljuštene zobi ili slično. Sirovo mlijeko od koze s limuno­ vim sokom. Kava od žira; razni voćni sokovi, sokovi od povrća, sirovo voće. Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako on to ne traži. Često se griješi time što se bolesnika sili da jede i pije, jer se boje da će oslabiti. Loša je navika trpati želu­ dac bolesnika koji obično nema probavu. S kakvim dob­ rim napitkom voćnog soka ili svježom planinskom vodom, može bolesnik da ustraje dulje vremena i da se pri tom dobro osjeća. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u većini slučajeva — najbolje liječi.

NAROČITO ZDRAVE NAMIRNICE Pšenica. Na svaku osobu u obitelji proberemo šaku pše­ nice — navečer za slijedeći dan — i na nju nalijemo samo to­ liko vode da vodu pšenica preko noći upije. Ujutro tu pše­ nicu kuhamo u običnom loncu na jakoj vatri u malo vode (vi­ še se pari) sve dok ne popuca. Možemo dodati: rajčice i bi­ jeli luk, peršin, koji daju jelu odličan ukus. S jednim tanju­ rom ovakve pšenice više se učini zdravlju i snazi tijela nego sa svim umjetno pripremljenim jelima. Ovo je jelo jeftinije

i korisnije od drugih, i prema tome najbolja narodna živežna namirnica. Djeca tu hranu rado jedu i izvrsno im pogoduje da napreduju. Isto jelo može se davati djeci i bez gornjih začina — s malo meda i samljevenih oraha. Još je zdravije ako se pšenica (s košuljicom zajedno) samelje na kućnom mlinu ili stuče u avanu i tom brašnu doda mlijeka, meda, oraha (samljeveno), jabuka, ribane mrkve i drugog povrća već prema ukusu potrošača — i sve jede sirovo. Tako pri­ premljena hrana liječi i mnoge bolesti. Na kućnom mlinu samljevena pšenica (zajedno s košu­ ljicom i neprosijana) s malo vrhnja regulira probavu bolje od svih poznatih tableta i sredstava za čišćenje i ne ostavlja za sobom škodljivih tragova. Od zrnja je najbolje i najzdravi­ je jelo. Sa samljevenim orasima i voćem ili voćnim sokovi­ ma, pšenica ostaje uvijek prvorazredna namirnica. Prema točno znanstvenom istraživanju ustanovljeno je da pšenica sadrži sva svojstva koja su potrebna za razvoj živih bića, daje sve ono što unapređuje i štiti naše zdravlje, daje organizmu snagu da izvrši svoj zadatak. Kad budemo upoznali vrijednost pšenice, ona će se po­ novno pojaviti na našim jelovnicima u najrazličitim oblici­ ma. Tada će čovjek shvatiti pravu vrijednost te namirnice, pojednostavnit će način života i uz to smanjiti svoje izdat­ ke za hranu. Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjileži i potiče rad cri­ jeva i bubrega, čisti sluznicu tako da crijeva jačaju. Djeluje kad je potrebno temeljito čišćenje protiv sveopćeg optere­ ćivanja, padavice, plućne bolesti i bolesti crijeva. Koštice od bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika. Stučene koštice (60—200 komada) sa šećerom i mlijekom, pomiješane u kašu, uzimaju se ujutro i navečer. Bijeli luk je bolji od mnogih antibiotika. Češnjak se može upotrijebiti i u prahu kao vodena emulzija. Najlakše se suši u smrznutom stanju i zimi i ljeti u hladnjaku. Već od 10% emulzije sušenog češnjaka ugibaju i otporne bakterije. Bijeli luk kao sirup: na 20 g luka 40 g vode i isto toliko šećera. Uzima se 2—3 žlice dnevno. Kao alkoholatura 1:10 u alkoholu 60% jakosti (u obliku tinkture) 50 kapi u maloj šalici čaja, ili 20, 30 do 50 kapi u šalicu plućnog čaja za bolesne na plućima. Luk mora biti svjež i zdrav.

Bijeli luk priređen na gore spomenuti način snižava i krv­ ni pritisak, ali ga ne smiju uzimati osobe bolesne na žuči. Uzima se 20—30 kapi u obliku alkoholature, razblaženo s ma­ lo vode prije ručka i večere: i to dva dana da, a dva dana ne; zatim opet dva dana da, i dva dana ne itd. Pomaže kao pre­ ventiva protiv difterije, gripe, svih vrsta zaraznih bolesti. Da čovjek ne zaudara, može se uzeti u obliku alkoholature ili kuhati u šalici mlijeka ili juhi. Bijeli luk sadrži sumporno ulje bez dušika (azota). U ob­ liku tinkture u jakoj rakiji ili 60% jakom alkoholu (50 g u pola litre) razvija sve svoje sastojke i ubija mnoge klice bo­ lesti. Uzima se 30—50 kapi u malo vode 3 puta dnevno protiv truleži pluća (gangrena) uzima se i protiv krvnog pritiska (tlaka) 25—35 kapi dnevno u malo vode. Osobe bolesne od žuči neka ga ne uzimaju. Glavica bijelog luka fino se isjecka i stavi u nepunu litru vode da stoji 12 sati. Od tog lijeka jača probava, umnožava se mokraću, izbacuje sluz iz pluća i dušnika. Dobar je i pro­ tiv mnogih drugih bolesti. Naročito za jačanje želuca, protiv trbobolje, proljeva, vodene bolesti itd. Grape-fruit (Citrus decumana) slobodno se obilno uzima. Inače je kura tri nedjelje. Uzima se prije jela pola ili čitav. Organski kinin grape fruita djeluje kao sredstvo čišćenja od svih bolesti krvi i trovanja krvi. Čisti bubuljice, kraste, čireve i slabost spolnih žlijezda. Jača želudac, jetra, bubrege; liječi plućne bolesti. Tjera na rad debelo crijevo. Za tu svrhu uzima se natašte zagrijan do 45 stupnjeva prije jela (šest nedjelja). Peršin. Korijen sadrži sluzi, šećera, škroba, eteričnog ulja, glikozida i još nekih tvari. Peršin kao lijek poznat je već nekoliko stotina godina. Naročito kod očnih upala i groz­ nice. Sjemenke (plodovi) liječe stari kronični kašalj i bolesnu maternicu kod žena. Cijela biljka: korijen, lišće i plod tjera mokraću iz organizma. Uzima se 5 žlica na pola litre vode i kuha 6—8 minuta, nakon toga ostavi 10—15 minuta da stoji. Tada se ocijedi i pije triput dnevno po šalicu. Ako jednu ša­ licu usitnjenog korijena i lišća kuhamo kako je to gore na­ vedeno; koristi kod slabe razmjene tvari, nadimanja. Liječi bubrege, istjeruje kamence iz bubrega, liječi žuticu, bolesti jetre i slezene. Ako se primjenjuje samo lišće onda je dovolj­ no da se samo prelije ključalom vodom i ostavi poklopljeno

15—20 minuta. Peršin je vrlo dobar i kao preventiva (predobrana) protiv mnogih bolesti. Čaj od lišća tjera mokraću, ublažuje bolove, čaj od kori­ jena koristi kod vodene bolesti, slabosti mjehura, zastoja mo­ kraće i protiv otečenih nogu. Peršin snažno djeluje na bubrege i stoga čisti krv. Povolj­ no djeluje na žlijezde i to naročito na spolne. Peršin bi ner­ vozni ljudi trebali svaki dan uzimati. Primjenjuje se i kod otečene jetre, bolesti bubrega i mokraćnih kanala i mjehura. U ovu svrhu je također dobar kopar. Krumpir treba oguliti i skuhati na meko. Voda se izlije, a krumpir zgnječi u kašu i promiješa s vrhnjem ili kiselim mlijekom. Maslac i brašno čine kašu teško probavljivom, stoga te namirnice treba izbjegavati. Kod zapaljenja želuca i crijeva i kod velike mršavosti, ova krumpirova kaša je lje­ kovita i zdrava namirnica. Obrišemo krumpir mokrom kr­ pom, a da ga ne peremo. Peče se u pećnici i jede s kožom zajedno. Koža je vanredno sredstvo protiv suvišnih kiselina i slabih spolnih žlijezda. Krumpir sirov, nariban, pomiješan s naribanom jabukom, služi za čišćenje i svježinu čitavog organizma a kroz to i za ljepotu i mladost lica. Tko ga dulje vremena jede, pomladit će se. Krumpir je vrlo dobra namirnica za djecu i odrasle koji rade mnogo fizički. Osim toga važno je sredstvo protiv trovanja kiselinama. Umni radnici neka krumpir uzimaju obazrivo i umjereno. U krumpir neka stave nekoliko zrnaca kima ili aniša. Kupina osvježuje. Napitak od zrelih kupina vrlo je dobar za malokrvne kao i protiv proljeva. Kako je kožica i koštica škodljiva za probavne organe bolesnih i rekonvalescenata, treba plodove uzimati umjereno. Bolje je istisnuti iz njih samo sok, koji se čuva u zatvorenim bocama na hladnom i suhom mjestu. Svježe zrele kupine, s medom i vinom, ja­ čaju želudac. Luk crveni. Ako se kroz 30—40 dana pojede natašte oveća glavica crvenog luka sa crnim, raženim ili kukuruznim kru­ hom, čovjek postaje preporođen. Oslobađa se kašlja, bolova u prsima, nejelosti, teške stolice, raznih čirića po tijelu. Bli­ jedog izgleda, tromosti i plućnih bolesti. U litru vode stavite pola kg sitno isjeckanog crvenog luka s isto toliko šećera i kuhajte 3 sata — kad se smlači dodajte

2—3 žlice meda, dobro promiješajte i spremite u staklenke koje treba dobro zatvoriti. Od tog lijeka uzimati u mlačnoj vodi više puta dnevno po žlicu. Liječi bolesne krajnike, ka­ šalj, sluzavost pluća, promuklost i teško disanje. Crveni luk osim što sadrži vitamine A, B i C imade svoj­ stvo koje ugodno djeluje pri poteškoćama probavnih organa, vodene i šećerne bolesti. Narandže i banane treba da jedu mala djeca. Jedno i dru­ go služi za izgradnju kosti. Narandžin sok je ukusan, rashla­ đuje i potiče na jelo. Ako se uzme natašte, djeluje protiv za­ tvora. Djeca treba da imaju svakodnevno na jelovniku bilo narandžu bilo bananu. Celer ide među najvažnije povrće. On svojim jakim aro­ matičnim uljem osvježuje živce. Regulira djelovanje bubrega i žlijezda. Umni radnici trebali bi što češće jesti sirovi celer, naročito visoku vrstu. Celer je odlično sredstvo za čišćenje krvi i jačanje živaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom obroku šaka vršika celerova lista i to bez soli, ako želimo da bude ljekovit za živce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, liječi se reuma, giht, bolovi u zglobovima i teškoće pri mokrenju. Celer je vrlo zdrav i u obliku salate — zajedno s listom i korijenom — pa i u juhi — čitava biljka. Kupus bijeli i crveni može se vrlo dobro i ukusno pripre­ miti sirov u obliku salate, sitno izrezan s uljem i sokom od limuna. Tako pripremljen je izvanredno zdrava hrana: ras­ hlađuje i otvara. Kao predjelo djeluje rashlađujuće na ote­ čenu jetru i tako spriječava žuticu. Crveni kupus dobar je protiv slabokrvnosti ako se pripremi na gore navedeni na­ čin i kod bolesti bubrega. Bijeli kupus liječi zatvor, bolesnu jetru. Lišće bijelog kupusa mnogo koristi ako stoji 3 sata u bornoj kiselini, a nakon toga se žile iz lista povade i s okla­ gijom, bocom ili kakvim drugim zgodnim predmetom izgladi i njime oblože upaljene otekline, čirevi ili otečene noge. Naučna istraživanja kod nas i u svijetu potvrđuju ljeko­ vitost bijelog kupusa. Prof. Čini na Stanford sveučilištu u San Francisku, specijalista za čireve i sva ostala stomačna oboljenja, dokazao je da kupus predstavlja najidealniji pri­ rodni lijek. Dr Čini tvrdi da je kupus efikasan lijek protiv čira na želucu. Francuski učenjak Dr Balan tvrdi da je te­ rapija s kupusom nenadmašiva kod mnogih bolesti. Ljeko-

vita moć kupusa ima se pripisati vitaminu »U« koji je otkriven u soku kupusa i imade ga u obilnim količinama. Vitamin »U« imade izvanrednu moć i utiče na zarašćivanje rana i na čireve. Kiseli kupus ne samo da je zdrava hrana već djeluje i kao lijek protiv raznih bolesti: rastvara i odvaja loše sokove iz tijela, čisti i jača krv, uništava opasne parazite u crijevima. Kiseli kupus treba jesti sirov, jer kuhanjem se uništava nje­ gova ljekovita snaga. Kupus izvanredno jača želudac i cri­ jeva. Liječi zatvor, bolesne bubrege itd. Kupus nije uputno jesti svaki dan, najviše triput nedjeljno. Ljekovita snaga ku­ pusa nalazi se u njegovom soku. Stoga kod slabog želuca, a naročito kod slabe probave, treba kupus samo prožvakati, sok isisati, a tkivo ispljunuti. Slabokrvni ljudi neka češće jedu sirov kiseli kupus sa crvenim lukom, kimom i crnim kruhom. Ovako pripremljena hrana liječi i rastrojene živce. Dobar je lijek za one koji pate od želuca i kroničnog za­ tvora. Kod ovih bolesti treba ga jesti natašte dulje vremena i probava će se normalizirati. Protiv zastarjelog kašlja pije se rasol svaka pola sata po žlicu. Ako je suviše slan, treba ga vodom prorijediti. Kura traje 4—6 nedjelja. Rajčica je vrlo zdrava živežna namirnica, vrlo dobra pro­ tiv bolesti crijeva i jetre, gihta i reumatizma. Jede se sirova ili pirjana s crvenim lukom. Rajčica pored organske soli sa­ drži i voćne kiseline koje jako rastvaraju. Pomiješano sa šparogama djeluje na bubrege i mjehur — očišćavajuće, a s lukom budi i čisti crijeva. Rajčice koje nisu posvema zrele, škodljive su zbog kiselina kao i nezrelo voće — ali za upo­ trebu ne smiju biti ni prezrele. Umaci od rajčica su ukusni dodatak riži, makaronima i ostalim brašnenim jelima. Raj­ čice, bijeli luk, peršin i ulje treba pirjati na tihoj vatri. Kada se već prilično ukuhalo, procijediti i na ovoj juhi ku­ hati rižu. To je odlično jelo — ljeti. Repa bijela i cikla također i rotkva i hren, najjače dje­ luju ako se jedu sirove s malo vrhnja i nekoliko listova vrtne salate. Tako pripremljena hrana potiče organizam na novi život. Cikla hladi i djeluje umirujuće. Liječi malokrvnost, bolesti bubrega, želuca i trovanje kiselinama. Može se pirjati u poklopljenom loncu ili peći u pećnici (ali nikad ku­ hati u vodi, jer je tada bezvrijedna). Naribana sirova mrkva s anišom, kimom, komoračom i limunovim sokom vrlo je dobro sredstvo protiv crvi i glista. U tu svrhu treba je dnev-

no uzimati 2—3 puta, a navečer piti lagani čaj za čišćenje. Djeca dobivaju često mrkvu protiv nametnika i radi šećera koji se nalazi u mrkvi. Sirova ribana mrkva ostaje kao sta­ lan čuvar i čistilac crijeva kod djece i odraslih. Bijela repa nema veliku hranjivu vrijednost, ali tjera mokraću; djeluje rastvarajuće protiv zakrečenja, pijeska, bubrežnih i bolesti mjehura. Koristi se sirovo naribana s limunovim sokom, per­ šinom ili se pirja, zgnječi i pripremi s krumpirovom kašom, lukom i mlijekom. Bijela je repa dobra i za razne juhe. Šparoga spada među najdragocjenije ljekovito povrće. Šparoga sadrži 67—99% vode, osim toga organskih soli koje djelotvorno liječe bubrege. Ona je nadalje naročito sredstvo za čišćenje krvi. U vrijeme njezine sezone treba je obilato uzimati. Plavo-zelena šparoga sadrži osim toga organski ba­ kar koji ljekovito djeluje na živce. Šparoge su najefikasnije sirovo oguljene — u obliku salate na ulju. Šparoga uzbuđuje koliko bubrege toliko i nadbubrežne žlijezde, podjednako mjehur i jetru. Kod stvaranja žučnog kamenca treba uzimati dnevno nekoliko puta po nekoliko sirovih šparoga s mnogo umaka od ulja. Kod kroničnog katara i šećerne bolesti njena je uloga dragocjena, isto tako i kod nervnih smetnji. Protiv bolesti bubrega nema ništa bolje od svježih šparoga u malim količinama (ali može ih se zamijeniti s gljivama, celerom, i dopuniti peršinom), šparoge izvlače bjelančevinu iz mokraće, čiste i jačaju krv, odstranjuju kamence i pijesak u žuči i mokraćnom mjehuru. Smokva je vrlo hranjiva. Sadrži i do 70% ugljičnih hidrata, djeluje na odstranjivanje sluzavosti, jača želudac — ako se umjereno uzima. Ako se oprane suhe smokve i šljive kva­ se 24 sata u vodi, pri tom drže u toplom, djeluju kao pri­ rodno sredstvo za čišćenje. Uzima se umjesto doručka ujutro. U težim slučajevima uzima se po nekoliko dana. Smokve s bijelim slojem, u kojem se nalaze stanovite glji­ vice, treba izbjegavati ili ih treba u vrućoj vodi oprati, jer prouzrokuju glavobolju i bolove u želucu. Krastavci djeluju osvježavajuće. Kiseli krastavci pospje­ šuju probavu i toplinu tijela. Cimet zaustavlja proljev i liječi prejaku menstruaciju. Kiselo mlijeko — ne samo što je hranjivo nego je i ljeko­ vito. Liječi rastrojeni želudac i crijeva, neurednu stolicu, bo-

love u maternici, snižava temperaturu, uzrujanost, razne krastice na koži; ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, opo­ ravlja iznemogle. U ljetu kada vladaju vrući dani, za osvježenje treba piti kiselo mlijeko ili jogurt koji je mnogo zdra­ viji od bilo kojeg alkohola. Mrkva. Djeca koja imaju gliste treba da jedu svako jutro natašte mali tanjurić naribane mrkve. Mrkva je i inače zdra­ va hrana, jeli prijesnu ili kuhanu. Slabe osobe neka jedu mrkvu uz razna jela i sirovu naribanu (i to što više). Hren. Dobar je prilog kao sos uz govedinu. Pomaže i kao lijek protiv glavobolje i kijavice, naročito ako se promiješa s jakim vinskim octom i duboko u nos udiše. Ako se hren stavi na upaljeno bolno mjesto izvlači upalu isto kao slačica. Kod glavobolje treba komadićem hrena dobro istrljati čelo i potiljak s vratnim žilama. To se ponavlja nekoliko dana. Ujedno treba hren udisati kroz nos. Ako na koži nastanu mjehuri, treba ih uljem mazati. Hren je pored mnogih blagotvornih sredstava i sredstvo za svestrano čišćenje organizma. Uzima se 3—4 nedjelje u ma­ lim količinama. Hren jača probavne organe i čisti ih od slu­ zi, regulira probavu i uklanja zatvor stolice. Ovo staro do­ maće sredstvo odlično je protiv katara pluća, želuca i crijeva ako se uzima dulje vremena (70 dana) tri puta dnevno. Hren podražuje funkcioniranje raznih organa i pospješuje stva­ ranje potrebnih sokova. Svježe nariban hren upotpunjuje prehranu, osim toga je odličan lijek protiv bolesti, gihta, reumatizma, neuralgije, upale bubrega i jetra, žuči, mokrać­ nog mjehura, bolesti crijeva, bolesti živaca, suvišne kiseline, trovanja sa soli (ako se previše uzima). Sok od korijena hrena (jedna kavena žlica) uzima se u vodi ili u mlijeku kod upale gore navedenih bolesti. Mlijeko s hrenom je jedno sveobuhvatno sredstvo za čišćenje. Mlijeko. U njemu se nalaze sve hranjive sastojine koje su potrebne ljudskom organizmu. Upotrebljava se ne samo za hranu nego i kao lijek. Nekuhano (prijesno) mlijeko ima svoju punu vrijednost, hranjivost i lakšu probavljivost od kuhanog, stoga je bolje uzimati sirovo tek malo podgrijano mlijeko. Kuhanjem se uništava njegova vrijednost (bakte­ rije se unište tek djelomično). Kod mlijeka se mora uglav­ nom paziti da je od zdrave krave, koja je prirodno hranjena i da se mlijeko drži u staklenom sudu.

Svježe nekuhano tek pomuzeno mlijeko, nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, sušičave osobe, kao i za bolesne na bubrezima, od šarlaha, od bolesti vrata i osobe rastrojenih živaca. Kiselo mlijeko, kada se skine vrhnje, vrlo je lako probavljivo, pošto prelazi ravno u krv, hladi i djeluje umirujuće na želudac, crijeva, nerve, odstranjuje kiseline iz ti­ jela, liječi reumu i izbacuje sve otrove iz tijela. Kiselo mli­ jeko sprijecava grušanje krvi, stoga se osobito preporuca kod bolesti s visokom temperaturom: kao kod gripe, difte­ rije, tifusa i šećerne bolesti. Ljeti je kiselo mlijeko dobro protiv pošasti — zaraza. U tu svrhu isprobano sredstvo. Ki­ selo mlijeko s malo voća i graham kruhom daje izvrstan obrok. Šećer se ne smije dodavati. Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir pomi­ ješan sa 1—2 žlice samljevenog komorača, kima, crvenog luka i malo soli s kruhom od pšenične prekrupe, graham, ili raženim. Od ovako pripremljenog sira uzima se svakog sata po jednu žlicu i zalogaj kruha kod raka i čireva u že­ lucu i svih drugih želučanih bolesti. Inače tko pati od slabe probave i upaljenja sluznice, mora odbaciti mlijeko i mli­ ječne proizvode dok se liječi. Svjež sir kao oblog izvlači va­ tru i upotrebljava se kod upale pluća, porebrice, crvenog vje­ tra, čireva, upale očiju kao i svih ostalih upala. Nakon što se skine oblog s očiju ne smije se pola sata poći na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući. Sirutka je ljekovito sredstvo protiv bolesti bubrega, jetre, protiv slabe cirkulacije krvi, Dnevno 2—3 čaše sirutke izvan­ redno djeluje za čišćenje krvi a protiv čireva u želucu. Kozje Mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šećernu bolest ako se dnevno pije 2—3 litre. Kozje mlijeko s medom, ako se pije svako pola sata po 1 žlicu, liječi i najteži krvavi ka­ šalj. Vrhnje se može jesti preko cijele godine. Izvanredna je hrana za umne radnike. Istučeno i pomiješano s voćnim so­ kovima vrlo je dobro ljekovito sredstvo kod svih bolesti krvi, trovanja krvi i lišajeva. Med je vrlo hranjiv, lako probavljiv i neposredno ulazi u krvne sokove, bez ikakva vrenja, kao što je to slučaj sa šeće­ rom. Med je vrlo obljubljeni narodni lijek koji krijepi orga­ nizam, jača i čisti krv. Med je osobito ljekovit kod plućnih bolesti, mjehura, bubrega, neuralgije, reuma. Njegovo djelo­ vanje je dvostruko korisno ako se iza toga uzme sok od jed-

nog limuna. Ljudi iznureni, slabi i stari treba dnevno da popiju za jačanje 2—3 čaše vode prokuhane s medom, žlica meda kuha se 5 minuta u četvrt litre vode. Djeci za razvoj treba dati svaki dan čašu hladne medovine. Nervozni ljudi neka za umirenje živaca prije spavanja uzmu jednu žlicu meda. Manji čirevi u želucu liječe se uzimanjem meda 3—4 žlice dnevno. Med okuplja čireve koji tako sazrijevaju i bo­ lesna mjesta zacijeljuju. Na čireve, razne rane i ranice stav­ lja se med koji je na jednake dijelove pomiješan sa pšenič­ nim brašnom i razmućen s malo vode. Ovaj lijek blaži bol, iz rana izvlači nečist i brzo ih zamlađuje. Jabučna kiselina u medu djeluje protiv bakterija, a pektin protiv njihova otro­ va, dok tanin umiruje rad crijeva. Za srčane bolesnike tako­ đer je med ljekovit. Devedeset posto svih bolesti dolazi od neispravne prehrane. LJEKOVITOST VOĆA I POVRĆA Brusnica. Liječi bolest mjehura, visoki tlak i bubrege. Grožđe, kao kruh i vino, danas je glavna hrana mnogih ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od grožđa (šira, mošt), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna čaša mošta natašte prije doručka čisti krv i naročito je zdravo piće. U ljekovite svrhe čine se kure od grožđa. Kura traje 4—6 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba po­ piti malo mošta) postepeno dok se količina ne popne do jed­ ne litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pe­ čen s kvascem. Bijelo grožđe najefikasnije je za liječenje bolesne jetre i vodene bolesti. Crno grožđe vrlo dobro djeluje kod otro­ vanja kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme i plućnih bolesti nije uputno jesti grožđe. Mošt od grožđa oživljuje živce, liječi crijevne bolesti, bubrežne kamence kao i kamence u mokraćnom mjehuru. Divlje izrasline se po­ vuku. Svjež mošt pomiješan s jednakim dijelom mlijeka, prijesnog ili svježeg, liječi plućne bolesti. Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika pošto sadrži oko 14% ugljičnih hidrata i voćnih kiselina. Sadržaj fosfora čini je veoma vrijednom za umne radnike, jer hrani slezenu a kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.

Sadrži željeza što je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je upravo jedinstvena hrana za živce i stvaranje krvi. Rekon­ valescenti neka dnevno pojedu dva-tri tanjurića kuhanih ja­ buka zaslađenih medom i limunovim sokom: to će im umiriti živce. Ako se jedu pečene jabuke i kuhana pšenica, raž ili ječam, to preporađa i stvara krv, otklanja zatvor i tešku stolicu. Ako se prije spavanja pojede poveća jabuka dobro sažvakana, ugodno djeluje na san, otklanja žgaravicu, po­ spješuje probavu. Vrlo je zdrav i čaj od svježih jabuka. Mošt (šira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo piće naročito za one koji trpe od raznih lišajeva i osipa po tijelu, slaboj probavi, omaglici, lupanju srca, suvišnoj kiselini u želucu. Dnevno se pije 3—4 čaše. Sirove i ribane jabuke liječe proljev, kod zatvora treba jesti pečene jabuke. Kruške, breskve i kajsije pospješuju izlučivanje žuči, podražuju i osvježuju stjenke želuca, krijepe jetra i pluća. Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je lje­ kovit. Kada limun potpuno sazori na suncu, pretvori se u organsku salicilsku kiselinu koja uništava šećer u krvi i os­ tale štetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispeći na umjetnoj vatri sve dok mu koža ne nabubri tako da postane smeđa i mekana. Ne smije pregorjeli ni popucati. Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i plućnih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam naše trgo­ vine prodaju i koja je za zdravlje škodljiva, nego samo ona prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva limuna dnevno, prije ili poslije jela, liječi bolest jetre, reu­ mu, otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna sa soli, koliko stane između dva prsta, miješa se tako dugo dok ne postane mliječna masa. To je jako sredstvo za izluči­ vanje, a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljeće. Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih upala, sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujuće. Limun je jedan od opće ljekovitih sredstava za čišćenje krvi od prezasićene mokraćne kiseline. Sa solju potiče rad srca i jetre. Limun čisti krv, sluznicu i žlijezde, rastapa kamence, reumatične taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju. Pomlađuje i razrijeđuje krv. Limunov sok treba uzimati pre­ ko cijele godine umjesto octa. Inače se limunov sok uzima kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.

Da limun bude sočan, treba ga izložiti suncu ili staviti uz toplu peć, sve dok koža ne postane tanka. Limun sadrži šećer, limunsku kiselinu, galnu kiselinu, ja­ bučnu kiselinu, eterično ulje sa citralom. Sadrži visok po­ stotak kaliuma, vapna i fosforne kiseline. Fosfor oživljava i pothranjuje živce, kalij oživljava srce, liječi bubrege, vapno neutralizira oksalnu i druge štetne kiseline u krvi. Limunska kiselina uništava štetne bakterije. Limun ima vrlo široku primjenu. Bogat je vitaminima pa se mnogo upotrebljava za pripremu osvježavajućih pića — kao i dodatak jelima. U našoj ishrani limun je svakodnevno na našem jelovniku i upotrebljava se u našoj kuhinji kod kiseljenja ribe, pečenja i mnogih drugih jela. Na taj način hrana postaje probavljivija. Dobar je i dodatak piću, naro­ čito čajevima i drugim osvježavajućim napicima. Njime se premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se liječe od skor­ buta s 2—3 žlice limunova soka u kavi. Nekoliko limuna dnevno izvrstan je lijek protiv reumatičnih oboljenja. Lješnjaci — suhi — liječe proljev i kroničan katar crijeva. Mandule — liječe kronični proljev. Rajčice — liječe jetra, bubrege, slezenu i čiste krv. Rotkva — crna — koristi za ublaživanje bolova i istjeri­ vanje žučnih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mje­ seca (svaki dan svježi sok ujutro natašte). Prvi dan uzme se čašica, drugi dan dvije čašice, treći dan tri, četvrti dan če­ tiri. Nakon toga se vraća — 3, 2 i konačno jedna čašica. Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi još jedna kura. Kupina — liječi gušu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i ždrijelu. Staviti žlicu kupinova lišća u 300 g ključale vode. Neka stoji 15—20 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale slijepog crijeva pet puta dnevno po šalicu. Svakako je potrebno posjetiti liječnika. Ogrozd — liječi uloge, reumu, malariju i skorbut. Ribizle i maline — čiste krv i liječe kašalj. Šljive — utječu na rad crijeva, odstranjuju crijevne na­ metnike kod zatvora stolice.

Špinat je povrće vanredne vrijednosti i jakog djelovanja. Špinat je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi. Može se obil­ no i dugo uzimati, a da ništa ne škodi. Osobito je djelotvoran za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad se ne smije za pripremu špinata upotrebljavati brašno, ili životinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje, neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima može izazvati i smrtonosni proljev. Mladi listovi špinata jedu se u obliku salate — sirovi ili pirjan u vlastitom soku s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi špinata i li­ stovi radića dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s maslač­ kom, regulira pravilan rad jetre. Stari špinat, očišćen i brzo opran, prelije se ključalom vodom te pirja kao gore s malo luka, limunova soka i ulja. Špinat je ugodan za jelo i s ri­ žom. Od velike je vrijednosti protiv raka i čireva. Protiv raka jede se ingwerom (đumbirom) ili rižom, dnevno više sed­ mica (kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubre­ zima i mjehuru. Orah — jača živce. Svježi orasi podražuju crijeva i otva­ raju stolicu. ŠTO MORAMO ZNATI O SAMOJ ISHRANI Život i zdravlje svakog pojedinca, njegova radna energija, sposobnost i produktivnost ovisi o hrani. Hrana je jedna od najvažnijih čimbenika u životu čovjeka. To je studij za sebe. Kada budemo toga svijesni, onda će biti razumljivo da ishrani moramo obratiti najveću pažnju. Materije koje su neophodno potrebne za izgradnju i održavanje zdravog or­ ganizma dobivamo preko raznih namirnica. Čovjek često svjesno izbjegava baš one namirnice koje su najkorisnije i uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni potrebne, što više, neke su čak i škodljive: kao meso, alko­ hol, ocat, duhan itd. Po praviIu morali bismo jesti više u prvoj polovici dana. Ujutro je najlakša probava, u podne je već slabija, dok je navečer potpuno slaba. Stoga se preporuča navečer što ma­ nje jesti. Stari ljudi, žele li imati dobar san, neka ne veče­ raju. Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba pola­ gano i bez žurbe — hranu dobro prožvakati. Ako je čovjek

uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo više škodi nego ko­ risti. Pri jelu treba biti raspoložen i pažnju obratiti jelu. Jela treba da su mješovita — različita. Želudac treba odmora (barem 4—6 sati) između jednog i drugog obroka. Iznimke čine djeca i starci, odnosno bolesnici, čiji su obroci određeni drugim vremenskim razmacima. Dolazi li hrana na još neprobavljenu, poremetit će čitavu probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odviše hladno piće. Nije zdravo jesti suviše hladna ni suviše vruća jela, jer se može poremetiti normalno lučenje želučanog soka i lako raz­ boljeti. Postoji arapska poslovica: »Zajutrak pojedi sam, objed pojedi s prijateljem, večeru pokloni neprijatelju«. Spavanje poslije ručka nije zdravo (osim za malu djecu), jer se time spriječava probava. Probava treba da je završena prije nego li se zaspi. Konačno u interesu zdravlja preporuča se da se čovjek hrani najjednostavnije. Samo takav način života je priro­ dan — svladava bolest, pa i skupoću u hrani. Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se već mora, onda tek da zavri, jer se kuhanjem uništavaju baš one bakterije koje uništavaju uzročnike gnjileži u crijevima. Sa špinatom je isti slučaj, on treba da se u malo pare prokuha, više u vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj način pripremljen jede. Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svježe i zdravo povrće. Natrulo ili vrlo staro može razorno djelovati na organizam. Što jednom počinje truliti, ne može se više ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jed­ nostavni i nikad više od tri jela. Moramo nastojati da uvijek bude kod svakog obroka i jedno sirovo jelo: salata, špinat (mlado lišće na ulju), celer ili voće. Za želudac je vrlo dobro da se zelen jede kao predjelo jer potiče želudac na rad (to sam vidio da rade i Englezi — turisti kad dolaze u našu zemlju. Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir, rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, riža, cvjetača, koleraba, špinat i peršin po mineralnom sadržaju daju čovjeku najsavršeniju hranu ako dodamo njima fina ulja ili biljne masti. Iako je navedeno povrće bogato svim vrstama vitamina, s kuhanjem se izgubi veliki dio. Stoga je sirovo povrće od

najveće vrijednosti. U protivno, ako ipak želimo da izgub­ ljene vitamine nadomjestimo, onda jedimo što više voća (ja­ buke, jagode, grožđe, šljive, trešnje, breskve, naranče, kajsije, limune, banane, orahe, lješnjake i ostalo voće). Današnje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se čovjek nepravilno hrani, da naša ishrana nije u skladu s čovjeko­ vom prirodom. Uzrok tome se nalazi u činjenici da su se ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sa­ ma priroda pripremila. Time što se čovjek odalečio od priro­ de, griješi protiv njezinih zakona. Posljedice se osjećaju u mučnim bolestima i raznim tegobama. Naša prava hrana mora biti ona koju nalazimo u krilu same prirode. Svaka biljna hrana naročito je probavljiva i hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne namirnice sadrže mineralne soli, razne vitamine neophodno potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana — to je naj­ snažniji nosilac sunčane energije. Svježe voće, mlado lišće (svih vrsta povrća) pa i kopriva (koju treba pariti) maslačak, špinat, peršin, mrkva, blitva, salata, zelje, cvjetača, dragušac itd. jedu se sirovi u obliku salate. Svježe špargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se pripremaju na ulju s malo limunova soka i što manje soli. Povrće koje namjeravamo kuhati, treba samo malo pro­ kuhati u malo vode, više u pari. Tako ćemo sačuvati sve vi­ tamine koji bi se inače izgubili dugim kuhanjem u mnogo vode. Na gornji način možemo pripremiti i razne žitarice kako bi ostale sve hranjive tvari u njima. Zrnje (pšenica, kuku­ ruz i ječam) treba kuhati u maloj količini vode dok ne po­ puca, (prethodno se zrnje kvasi 6—8 sati). Tako se kuha zob, leća, bob i suhi grašak. Ovako pripremljena hrana lakše je probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za pravilnu probavu. DUŽINA ŽIVOTA OVISI O ISHRANI Prehrana bolesnika, kao i zdravih ljudi, veoma je važna za zdravlje i radnu sposobnost našeg radnog naroda. Arapska poslovica kaže: »čovjek vlastitim zubima kopa sebi grob.« Iako paradoksalno zvuči, ipak je istina. Suvre­ mena znanstvena dijetetika pruža nam pravo bogatstvo no-

vih iskustava o pravilnoj ishrani. Čovjek mora imati dobru, snažnu hranu da održi svoj organizam i radnu sposobnost. Jesti treba uvijek u određeno vrijeme — i svatko mora na­ stojati da primljene kalorije radom iskoristi. Našem čov­ jeku škodi baš neumjerenost u jelu i pilu: od pretilosti oboli zbog nepotrošenih kalorija. Posve je normalno da se kalo­ rije koje smo primili hranom, a nismo potrošili, moraju negdje »uskladištiti« kao rezerve u obliku masnoća. Tad po­ činje gojenje. Opterećuje se srce, stvaraju se naslage masti u zidovima svojih arterija. Čovjek postaje teško pokretljiv, trom, manje sposoban za fizičko kretanje. Tijelo naginje ra­ znim bolestima. Arterije gojaznog čovjeka postanu sklerozne i on oboli od šećerne bolesti. Nakon ovapnjenja arterije postanu krte, lako pucaju ili se lako začepljuju trombusima — zbog suženja njihovih volumena. Krvni pritisak raste i srce je opte­ rećeno u svom radu. Dolazi do popuštanja srčane akcije i daljnjih posljedica srčane dekompenzacije — nemoći da se održava normalni krvotok. Popunjavaju se otoci na nogama, gušenje pri kretanju. Konačno stvara se i voda u trbuhu. Osim naslage u potkožnim tkivima i masti u arterijama, dobar dio ovih materijala, obično soli, taloži se u šupljini organizma — kao što su žučne kese i žučni kanali ili u bu­ brežnoj bešici, mokraćnim kanalima i bešici. Tako u žučnim kanalima od soli žučnih kiselina, holesterina te soli mokrać­ ne kiseline, kalcija i fosfata nastaju bubrežni kamenci mo­ kraćnog mjehura. Slične naslage soli mogu kod gojaznih ljudi nastati na zglobovima pa nastaje giht (podagra). Ovdje valja istaći da i mnogi drugi uzroci utječu na povi­ šenje krvnog pritiska, oboljenja bubrega i bolesti hormon­ skih žlijezda i vegetativnog nervnog sistema (tvrdi prof, dr Mihailo Andrejević). Nekontrolirano uzimanje hrane skraćuje život gojaznog čovjeka i do 50 posto. Treba se čuvati preobilne hrane, alko­ hola i duhana. Tko mora imati stalno pun svoj »burak« neka jede vitaminoznu hranu: salatu, prijesno povrće i voće. Može jesti i kuhano povrće — s malo vode kuhano u pari. Pri tom umjesto životinjske masti upotrijebiti fino ulje ili biljnu mast što nije toliko kalorično.

LJEKOVITO BILJE

LJEKOVITO BILJE U OBLIKU PRAŠKA Ima bolesnika koji zbog nekog razloga svoje bolesti (kao visoki tlak) ne smiju uzimati mnogo tekućine — stoga lijek uzimaju u obliku praška. Svaka vrst bilja: list, cvijet i ko­ rijenje mljevenjem ili drobljenjem u avanu može se pretvo­ riti u prah. Ako nije dovoljno sitan prah, prosije se kroz cje­ dilo za čaj, ostatak se ponovno stuče ili samelje. Prašak se drži u hermetički zatvorenim kutijama ili bocama sa širo­ kim grlom, dobro začepljeno. Može se prašak popiti s vo­ dom, mlijekom ili uzeti u jelu. Četvrtina kavene žlice je ista količina kao kad se uzme na vrh noža. Za slabe osobe, djecu, starce i slabašne žene doza se smanjuje na polovinu. Jedna žlica suhog čaja (bez korijena) važe 10 g. ABDOVINA, bujad, obad, abda — (Sambucus ebulus L.) Ljekarničko ime: Radix Ebuli, Folia i Fructus Ebuli Abda raste na šumskim čistinama, uz putove i živice. Na­ raste i do 2 metra. Abda vrlo sliči bazgi. Listovi su kopljasti, nazubljeni i rasperani, cvate mjeseca srpnja do konca kolovoza slatkim bijelim amrelastim cvijetovima, koji znadu biti ispod ružičasti, a nalaze se na vrhu grana (na kraju tan­ kih šiba). Cijela je biljka gorkog ukusa i odvratnog mirisa. Raste u velikom broju primjeraka. Cvjetovi mirišu po ba­ demu. U ljekovite svrhe se upotrebljava: lišće, zreo plod i ko­ rijen. Zrele su bobe crne i ogavna gorko-slatka okusa. Plod i list se sabire u rujnu, korijen u proljeće i kasnu jesen. Narod koristi abdovinu za pospješavanje znojenja i

izlučivanje mokraće. Kneipp je abdovinu upotrebljavao s ve­ likim uspjehom protiv bolesti bubrega i vodene bolesti. Cvi­ jet, koji se bere čim procvate, koristi za lučenje mokraće, liječi organe za disanje, promuklost, kašalj i umiruje živce. Inače abdovina u svemu može da zamijeni bazgu. ANGELIKA, krajovac, korijen sv. Duha, zubača — (Ange­ lica archangelica L.) Ljekarničko ime: Radix Angelicae, Follia Angelicae et Se­ men Angelicae Raste na šumskim čistinama, u guštarama, oko rubova šuma na vlažnom tlu. Listovi su veliki i trostruko perasti s ovalnim našiljenim listićima. Na vrhu stabljike u nakupinama ima okupljene cvjetiće bijele ili ze­ lenkaste boje. Debela stabljika naraste i preko dva metra visine i često je crvenkastosjajno nahukana. Kod sakupljanja korijena treba biti na oprezu da se ne zamijeni sa sličnom, ali vrlo ot­ rovnom kukutom koja se pozna po tome što nije nahukana, nego ima šarenu piknjastu stabljiku. U proljeće sabire se list i kori­ jen s podankom, a plod i kori­ jen u jesen. Biljka mora biti sta­ ra dvije godine. Očišćeni korijen uzduž prorezan, suši se na umjet­ noj toplini ili na toplom tavanu. Korijen je dobar za jačanje živaca nakon oporavljanja od raznih bolesti. Liječi izgubljeni apetit, uništava škodljivu sluz na sluzokoži usta i želuca, liječi i glavobolju, umiruje grčeve u želucu. Korijen se stavlja u rakiju travaricu i ra­ zne likere. Uzima se: lišće 2 pune žlice na pola litre vode. Korijen usitnjen jednu žlicu na 300 g ključale vode da stoji 10—15 minuta. Prašak korijena na vršku noža dvaput dnevno. Angelika povoljno utiče na mišiće, na živčani sistem cri­ jeva i dišnih organa. Uklanja osjećaj umornosti. Čaj se pri-

prema 10 g korijena i toliko ploda (sjemena) i prelije s pola litre ključale vode. Još jače djeluje ako se u litru bije­ log vina 25 g korijena kvasi 24 sata i od toga se uzima dvaput dnevno po malu čašicu protiv katara, nadimanja, nepravilne menstruacije. Na tri litre ključale vode stavi se 250 g kori­ jena i ostavi da stoji 10 minuta; tada se doda vodi za ku­ panje u kupaću kadu radi umirenja živaca. Angelika sadrži: angelicin, anđeličnu i jabučnu kiselinu, felandren u eteričnu ulju, tanin i dr. ANIŠ, anason, slatki komorač, vrtni jedič (Pimpinella anisum L.) Ljekarničko ime: Fructus Anisi Kod nas se aniš uzgaja, ali ga možemo naći i u divljini — u poludivljem stanju. Traži zaštićeno sunčano mjesto i vapneno tlo. Cvjetovi su bijeli, sastavljeni u štitovima. Plodovi su obrnuto — kruškastog oblika i prilegnuto dlakavi. Donji su li­ stovi okruglasto — brežuljkasti, a gornji tri puta rasporeni. Sabiru se suhi zreli plodovi, koji su naročitog mirisa, slatkastog okusa i pomalo peku. Aniš se uzima protiv astme, kašlja, u pomanjkanju teka, besanice, histerije, slabog želuca, plućnih bolesti i nadimanja. Za čaj se uzima jedna kavena žlica na 200 g ključale vode ili u obli­ ku praška četvrt kavene žlice i zalije vodom. ARNIKA, brđanka, moravska gorska (Arnica montana L.) Ljekarničko ime: Flores, Rhizoma, Herba, Folia Arnicae Raste na vlažnim planinskim livadama, ponegdje se može naći u šumi. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izraste slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm s jednom ili tri cvjetne glavice, zlatožute boje, smještene pojedinačno na vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa. Cvate od lipnja do kolo-

voza, ima specifično smolasti miris. Listovi su smješteni pri dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno su manji i uži. Čitava je biljka pokrivena kratkim dlakama. U proljeće i jesen sabire se podanak, a donji listovi prije cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad se posve razviju (srpanj-kolovoz). Cvjetovi se moraju sušiti na umjetnoj toplini i pohraniti u metalne kutije. Kao alkoholatura cvjetovi arnike sprečavaju gnjiloću i djelovanje otrova, imaju svojstvo da rastjeraju usirenu krv. Na svakih 100 g 96 posto jakog alkohola stavi se jedna žlica suhih cvjetova. To se ostavi 10 dana kvasiti. Od ovog lijeka uzima se razrijeđeno s malo vode po 5 kapi dva puta dnevno. Liječi sluznicu želuca i crijeva. Tri jedaće žlice alkoholature razblažene s pola litre vode i nekoliko kapi glicerina (kupi se u ljekarni) povoljno djeluje na uboje i svježe rane koje krvare uslijed povreda. Tom tekućinom nakvasi se bijela či­ sta krpa ili vata i stavi kao oblog na bolno mjesto. Alko­ holatura povoljno djeluje kod iscrpljenosti organizma, bolesti srca i živaca, paralize i kapi u mozgu. Popularni župnik Kneipp pripremao je čajeve za gornje svrhe i to 1—2 žlice na litru ključale vode. Ovako priprem­ ljen čaj pomaže za bolje lučenje mlijeka kod majki dojilja, tjera mokraću i crviće kod djece, olakšava menstruaciju i li­ ječi bijeli cvijet kod žena. Čaj za unutrašnju upotrebu: pola kavene žlice biljke pre­ lije se s pola litre ključale vode ostavi malo stajati, proci­ jedi kroz gusto platno i doda 4 jedaće žlice soka od limuna. Preporuča se lijek uzimati pod liječničkim nadzorom. Opre­ zno je upotrebljavati jer u većim količinama može izazvati neugodne smetnje. BAZGA, crna zova (Sambucus nigra L.) Ljekarničko ime: Flores Sambuci, Folia Sambuci, Fructin Sambuci Bazga je do 3 m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima svih šuma, po živicama, uz potoke i na neobrađenom, napu­ štenom zemljištu. Ima perasto neparne listove s nazubljenim rubovima. Bijeložuti cvjetići čine velike i sastavljene paštice, i jako mirišu. Kako je bazga opće poznata, poseban opis nije potreban. Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljeće. Pri­ je upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Plod se bere pri

koncu ljeta kad sazrije. Ponajviše se upotrebljava cvijet. Cvi­ jet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Su­ ši se vrlo pažljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjet­ noj toplini. Mora zadržati svoju prirodnu boju. Ako pocrni, ne vrijedi i mora se baciti. Čaj od cvjetova služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mo­ kraće i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga liječi bo­ lesti bubrega, srca i jetara. Listovi su dobro sredstvo za otvor. 7—8 listića prelije se s 2 decilitra ključale vode i po­ tiho kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala žlica meda. To je vanredno sredstvo za čišćenje krvi, osipa, bo­ lesti jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva. Ako se uzme jed­ naki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo meda i limunova soka, tjera na znojenje — i lijek je protiv svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice. U jesen dnevno treba pojesti mali tanjurić zrelih bobica. To preporođuje ci­ jeli organizam, čisti i stvara krv. Čaj od suhog lišća bazge (u obliku čaja) liječi šećernu bo­ lest. Prašak srednje kore odlično djeluje protiv padavice i to ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu žlicu triput dnevno. Korijen se primjenjuje kod gojaznosti i vodene bolesti. BRŠLJAN (Hedera helix L.) Ljekarničko ime: Folia Hederae Bršljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban. Nalazimo ga svagdje po listopadnim šumama. Pomoću speci­ jalne hvataljke penje se po stablima na kojima živi kao na­ metnik (parazit). Ima glatke, vječno zelene listove koji se sa­ biru od proljeća do jeseni. Bršljanov list već u malim koli­ činama djeluje na krvne sudove i srce. Liječi bolesti slezene, polipe u nosu (ušmrče se sok u nos), bolesti očiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i pijeska u bubrezima. U obliku obloga liječi kožne bolesti (ekceme), upalu mokraćnog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje teško zacjeljuju treba oblagati sa svježim lišćem prethodno namočenim u vinski ocat. Škrofuloznu djecu dobro je ku­ pati u odvaru bršljanova lista. Bršljanov plod ima u sebi jabučnu, mravlju kiselinu, ta­ nina, pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je glikozid hederin koji se nalazi u lišću bršljana i koji širi i sužava krvne sudove, već prema jačini doze. Ne valja ga često i u velikoj

količini upotrebljavati, jer u tom slučaju može štetno djelo­ vati. Na pola litre vode ne smije se staviti više od tričetvrt žlice (usitnjeno) da kuha 3—5 minuta. Nakon toga stoji još poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu šalicu poslije jela za unutarnju upotrebu s preslicom i nanom. Za vanjsku upotrebu kao oblog ili parenje 2—3 žlice na litru vode: bršljana i preslice u jednakim dijelovima. CRVOTOČINA, prašumljica, prečica, plavun, lisičak (Lycopodium clavatum L.) Ljekarničko ime: Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii Raspostranjena je u vrištinama i svijetlim šumama brd­ skih područja. To je dugovječ­ na puzava biljka, račvasto razgranjena i obrasla sitno zele­ nim gustim usiljenim listići­ ma (sliči mahovini). Iz poleglih ogranaka izbijaju i razvi­ jaju se guste nakupine, koje na vrhu nose po 2 plodna kla­ sa kao viljuške (listići s trusnicama). Truske čine sitni svijetlo žuti prah; prianja uz predmete, pliva po površini vode a da se ne kvasi. Taj se prah sakuplja i upotrebljava u obliku pilula i služi kao li­ jek za naribane kože. Prašak je bez ukusa i mirisa, u pla­ menu lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u njemu znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alkaloida, šećera i drugih tvari. Cvjeta srpanj-kolovoz. Prašak je naročito dobar za posipanje ranjavih mjesta na koži djece ako je od mokraće izjedena. Narod upotrebljava i čitavu zelen protiv bolesti mje­ hura, proljeva i mokraćnih kanala. Bolje je koristiti je u ma­ njoj količini, jer jača doza može izazvati poremećaje. Pra­ šak se može upotrijebiti 2—4 grama protiv bolesti jetre s mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kožne bolesti ljuskavaca (psoriasis) i kod vlažnog lišaja.

AGAVA (Agave americana L.) Ljekarničko ime: Folia et Radix Agavae U našu domovinu donesena je iz Južne Amerike i odgaja­ na po staklenicima odakle je pobjegla u divljinu. Danas je nalazimo divlju diljem naše južne Dalmacije. Ističe se do metar visokim debelo-mesnatim listovima koji su zbijeni u ružicu, a čiji su okrajci snabdjeveni jakim oštrim bod­ ljama. Cvate tek nakon neko­ liko godina. Prvo istjera iz sredine ružice vrlo visoku 5— —7 metara snažnu batvu, na čijem se vrhu razvije golema metlica s mnogo cvjetova. Sok od lišća agave s malo šećera liječi hripavac, istučen list ako se položi na ranu ili opeklinu, brzo zacjeljuje i ublažuje boli. List pretvoren u prašak i rastopljen u vodi, pomiješan s medom, koristi kod zaostale menstruacije, žu­ tice, bolesti želuca, jetre. Uzima se natašte tri dana na vrh noža, a četvrti dan petinu male kavene žlice. Osim toga liječi i reumu. BEDRENIKA, velika siljevina (Pimpinella saxifraga L.) Ljekarničko ime: Radix Pimpinellae Raste po suhim livadama, uz putove i šikare do 80 cm vi­ sine. Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti. Cvate ružičastobijelim ili žutim cvjetićima od lipnja do li­ stopada. U proljeće ili jesen sabire se podanak, koji miriše na klinčec. Suši se u hladu na zračnom mjestu. U obliku čaja liječi živce, bolesti pluća, astmu, reumu, slabokrvnost i bubrege od kamenaca.

BOŽUR, kurjak, arapče (Paeonia officinalis L.) Ljekarničko ime: Herba, Radix, Flores Paeoniae off. U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban: herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi da potrošač p o g r e š n o kupi. Uzgaja se u vrtu, ali ga se može naći i u divljini. Ima li­ jepe pojedinačne cvjetove crvene ili bijele boje. Cvjeta u svibnju i lipnju. Upo­ trebljavaju se svi nje­ govi dijelovi, ali najviše cvijet i korijen. Čaj od cvijeta liječi epilepsiju, neuralgiju, grčeviti ka­ šalj i bolesti mokraćnih organa. Treba ga uzimati opre­ zno pošto u većim koli­ činama izaziva rđave po­ sljedice. Najbolje da se uzima pod kontrolom li­ ječnika. Čajem od kori­ jena ispiru se gnojne ra­ ne i čirevi. Poljski božur je ljekovitiji. Ako se plod božura stuče u avanu u prah i uzima na vršku noža dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, liječi vrtoglavicu, rastrojenost živaca, padavicu, srčane bolesti, groznicu i još neke bolesti. Korijen božura usitnjena 4—5 žlica kuha se u litri vina 3—4 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimaše 6—12 kapi više puta na dan protiv želučanih grčeva i bolova od kamenaca. Ako li se kuha čaj od korijena: na 1 litru vode dolazi 3 žlice korijena usitnjenog, kuha se 2—4 minute. U korijenu božura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, ta­ nin, glikoza, saharoza, sluz, škrob. Uglavnom se njime liječe živčana oboljenja, astma, neuralgija, strah. BREZA BIJELA (Betula alba L.) Ljekarničko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom stablu. Ima lijepe zelene srcasto-šiljaste nazubljene listove

Breza se može naći kao ukrasno drvo po parkovima i šu­ mama. Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban. Mlado lišće sabire se u proljeće kad se potpuno razvije. Suši se u hladu. Čaj od brezovog lišća pojačava izlučivanje mokraće; od­ stranjuje kiselinu iz organizma, čisti krv. Dobar je lijek pro­ tiv groznice, reume i vodene bolesti. Brezov list je vrlo dobar protiv bubrežnih bolesti u obliku čaja (usitnjeno 1 žlicu na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 minuta). Pije se triput dnevno po šalicu. U proljeće kad počnu kolati sokovi, probuši se tanka rupa u stablu. U nju se stavi tanka cjevčica preko koje dobijamo sok. Sok može postati vino ako pustimo da prevri zbog pri­ sutnog šećera. To je odličan lijek protiv bubrežnih bolesti, slabog mokrenja i čišćenja krvi. Liječi arteriosklerozu, gojaznost, otapa bubrežne kamence koji sa mokraćom izlaze i do­ bar je protiv bjelančevine u mokraći. U lišću bijele breze ima: saponina, gorčina, eteričnog ulja, smole i drugih tvari. BOROVNICA, mrča, brusnica (Vaccinium myrtillus L.) Ljekarničko ime: Folia i Fructus Myrtilli Raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vrištinama i guštarama planinskog područja. To je nizak vrlo razgranjen grm s okruglasto-jajastim nazubljenim tankim listovi­ ma. Cvjetovi su otoboljeni svijetloružičasti. Razvijaju se poje­ dinačno iz lisnih pazušaca iz ko­ jih nastaje sočno modrocrna boba. U svibnju i jesen sabiru se li­ stovi, a plod u srpnju i kolovozu. Jesenji listovi, u obliku čaja uma­ njuju mokraćnu kiselinu u orga­ nizmu. Protiv povraćanja, prolje­ va, želučanih grčeva, kašlja, še­ ćerne bolesti. Izvana za ispiranje sluzokože u ustima. Bobe se upo­ trebljavaju protiv hemoroida u svježem ili osušenom stanju.

Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se liječe šuljevi, onda se postupa ovako: uzme se jedna šaka svježih bobica na šalicu vode. Voda treba da proključa i odmah se skine sa štednjaka. Pije se toplo prije spavanja jedanput tjedno. BOROVICA, venja, kleka, brinje (Juniperus communis L.) Ljekarničko ime: Fructus et Baccae Juniperi Borovica raste po brežuljkastim planinskim mjestima na­ ših šuma. To je grm sa raskrečenim granama s vrlo oštrim i vrlo uskim vječno zelenim listovima. Cvate žutim neuglednim cvjetovima (tra­ vanj i svibanj) u pazušcima listova. Iz ženskih cvjetova razviju se poput boba slične tvorevine, koje su kad sazriju plavičastocrne boje. Plodovi se sabiru u jesen druge godine, pošto tek tada sazriju. Suše se na suncu ili na umjetnoj toplini. Čaj od borovice ubrzava izmjenu tvari i sposobnost reakcije organizma. Žvaka­ nje boro vičnih bobica liječi pokvaren že­ ludac, pomaže pri probavi; preventivno je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije dobro pretjerivati u upotrebi. Preporuča se uzimati pod kontrolom liječnika. Iako liječi reumu i bolove u mjehuru, plodove borovice ne smiju uzimati osobe koje bo­ luju na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) veće ko­ ličine, izaziva upalu i kod zdravih osoba. U obliku čaja uzima se — 2 jedaće žlice na pola litre vode, svaka tri sata po malu čašicu, i to 7 dana svakog mjeseca. Borovica čisti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluza­ ve i otrovne taloge. Borovica sadrži invertni šećer, eterično ulje, mravlju i oc­ tenu kiselinu, sluz voska i gume.

BOŽJE DRVCE, rutvica, abrašica (Artemisia abrotanum L.) Ljekarničko ime: Herba Abrotani Raste uz potoke i rijeke po napuštenom zemljištu — do metar visine. Gaji se i u vr­ tovima. — Donje mu je lišće dvaput, a gor­ nje jedanput perasto. Cvate žutim cvjetovi­ ma. Ako se među prstima protrlja, miriše na limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronenkraut. Spada među pelinjače. Božje drvce u obliku čaja: jedaća žlica na pola litre ključale vode, jača probavne orga­ ne, liječi kožne bolesti — spolja — tjera gli­ ste iz organizma. Koristi se pri kupanju — kod slabih živaca. Liječi u obliku čaja: slabi želudac, žuticu, zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola ujutro i pola navečer sat prije jela. Božje drvce sadrži: alkaloid abrotin, ete­ rično ulje, malo gorčine, tanina i drugih tvari. BOSILJAK, misloćin, murtela (Ocimum basilicum L.) Ljekarničko ime: Herba, Oleum Basilici Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo razgranata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasađenima na peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili žućkasti — razvijeni u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma ugodno miriši. Cvate cijelo ljeto. Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka. Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u hermetički zatvorene limenke ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za liječenje upotreblja­ va se i kao mirodija u kućanstvu. U obliku čaja — kavena žlica prelije se s dva decilitra ključale vode — umiruje živce, grčeve u želucu. Uzima se i za lakše mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; liječi ast­ mu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojačava spolni nagon; protiv nesvjestice. Sjemenkama se liječe mokraćni organi. U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i slično. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: pobolj­ šava proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na cirkulaciju krvi i pospješuje krvotok. Priprema se tako da se u jednu litru vode stavi 10—15 g lišća. To u vodi stoji

pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5 kapi na kocki šećera — poslije jela. Koristi protiv nedostatka želučanih sokova do kojih je došlo uslijed nervnog pore­ mećaja. U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvo­ ra. Bosiljak sadrži eterično ulje s elementima cineola, tinola, lineola, engenola, kamfora. BOKVICA, trputac, žilovnjak (Plantago lanceolata L, P. major L.) Ljekarničko ime: Herba Plantaginis et Radix Plantaginis. Bokvica imade tri vrsti: velika, srednja i kopljasta. Sve tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na pašnjacima, livada­ ma i seoskim dvorištima. Širo­ ka je muška, a kopljasta je žen­ ska bokvica. Sve tri su ljekovite, široka se upotrebljava za rane i obloge, a kopljasta za plućne i nutarnje bolesti, naročito ženske. Lišće bez peteljke sabire se ci­ jelo ljeto ili za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu na tavanu. Suha mora zadržati prirodnu boju. Upotrebljava se za čišćenje krvi, zubobolje, ujed zmije, pro­ tiv krvavog mokrenja i kašlja, protiv bijelog pranja kod žena. Svjež list stavlja se na rane, liječi kožne bolesti od uboda pčela i osa. Za slabe na plućima vrlo je dobar sirup od ženske bokvice. U obliku čaja: žlica lišća na 2—3 decilitra vode kuha se 2—6 minuta. Liječi tuberkulozu, krvarenje, proljev, žgara­ vicu, šuljeve, teškoće u donjem trbuhu i povratne groznice. Bokvica u sebi sadrži jedan glikozid (spajanje šećera i organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli. BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.) Ljekarničko ime: Semen Cucurbitae Bundeva je jednogodišnja biljka koju svi dobro poznaju. Naš narod bundevu mnogo gaji po kukuruzištima za hranu

stoci. Plod (sjemenke) osim što daje vanredno dobro ulje crne boje — još je i vrlo ljekovit, jer sadrži mnogo fosforne kiseline, oko 25% masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljičare, liječi povećanu prostatu i teškoće pri mokrenju. BOSILJAK DIVLJI (Calamintha officinalis Moench) Ljekarničko ime: Herba, Flores Calaminthae To je razgranata uspravna bilj­ ka koja raste visoko do 60 cm. List mu je jajasto tup i na rubo­ vima blago nazupčan. Cvate jarko crvenim i ljubičastim cvjetovima — od svibnja do kolovoza — Li­ stovi (5—6) sastavljeni su na viIjuškastoj drški gdje stvaraju klas. Biljka raste na napuštenom zemljištu, tratinama, međama i drugdje. Liječi kao i pitomi bosiljak: živce, jača snagu; vrlo je dobar protiv podrigivanja i štucavice. * BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) , Ljekarničko ime: Folia ili Herba Hyoscyami Dvogodišnja zeljasta biljka koja raste na neobrađenim zemljištima. Dugoljasto narovašeno lišće s perastim isječ­ cima. Cvjetovi se nalaze u pazušcima listova. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenki. Biljka je otrovna i ne preporuča se njena upotreba. Služi kod teškog disanja i astme uz savjet liječnika. ČIČAK, čakalj, repuh, polušina, lopuh (Arctium lappa L.) Ljekarničko ime: Folia, Radix Bardanae Čičak nalazimo svagdje na neobrađenom zemljištu — uz živice i putove. U proljeće sabire se mlado lišće, a korijen dvogodišnjih biljki u proljeće ili jesen. Ne vrijedi sakupljati tanko kori-

jenje, ni suviše debelo, odrvenjelo. Za vađenje korijena po­ trebna je jaka štihaća lopata, jer korijen zna biti i 40 cm duboko u zemlji. Korijen treba dobro očistiti, oprati, uzduž prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili kod umjetne topline dobro sušiti i spremiti u dobro zatvo­ rene limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svjež korijen je lje­ kovitiji od suhog. Korijen i list upotrebljavaju se kod upale želuca, želu­ čanih čireva. Pomaže kod znojenja i probave. Dobar je lijek protiv bolesti usta, reume i kožnih bolesti (ekcema) lišajeva. Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su nastale od udara, na kraste i otekline. Suh korijen, stucan u prah i pomiješan s jestivim lojem, liječi gnojne rane. Pro­ tiv reume i gihta vrlo je koristan čaj od čičkova sjemena (ploda). Ako držimo suhi korijen duže od godinu dana, on ne vrijedi. Doza: U pola litre vode stavi se puna žlica usitnjenog lišća ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 10—15 mi­ nuta da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno po dvije žlice: ujutro i navečer. BORAČ, boraks, boratka (Borago officinalis L.) Ljekarničko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis Borač se uzgaja u vrtovima, ali ga se može naći i u divljini: po po­ ljima, na napuštenom zemljištu ili primorju. Slabo je razgranat, čitav je oštro, obostrano dlakav. Naraste do 45 cm visoko. Donji su listovi jajasto-dugoljasti s kratkim drška­ ma. Cvjetovi su lijepe plave boje. Nasađeni su na dugim drškama za­ vrnutim cvatovima. Borač ima ukus krastavca, stoga ga i sade za upotre­ bu u kućanstvu kao dodatak salati. Sabire se cvijeće za vrijeme cvat­ nje od lipnja do konca srpnja i su­ ši u hladu na zračnom mjestu. U obliku čaja, 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode — čisti krv, tjera na znojenje i bolje mokrenje. Liječi škrofulozu s kož­ nim osipima. Jača srce, dobar je protiv groznice i reume.

BOŽIKOVINA, zelenika (Ilex aquifolium L.) Ljekarničko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim mjestima planinskog područja. Vječno zelen s lišćem krat­ kih držaka. List je jajasto sjajne tamnozelene boje, čvrst, kožnat i valovit; jako nazubljen — s tr­ nom na vrhu svakog zupca. Iz pazušca trnovitog lista izbija cvi­ jet bijele ili ružičaste boje. Cvje­ ta u svibnju i lipnju. Plod je cr­ vena rjeđe žuta koštunica. Sabiru se mladi listovi, koji se suše u hladu na zračnom mjestu, i korijen, koji se suši na suncu ili umjetnoj toplini. List i korijen upotrebljavaju se u obliku čaja — jedaća žlica na pola litre vode — protiv groz­ nice; naročito je dobar protiv bo­ lesti želuca, crijeva i kod povi­ šene temperature; kod kašlja, vodene bolesti i reumatizma.

ČEMPRES, kiparis (Cupressus sempervirens L.) Ljekarničko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi Raste u velikim množinama u Dalmaciji i po otocima na­ šeg Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo može se tu i tamo naći u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban opis nije potreban. Sabire se lišće i plod (oraščići) i suši u hladu na zračnom mjestu. Njegove šišarke (oraščići) upotrebljavaju se u obliku tinkture (30—40 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g na litru vode za ispiranje — klistiranje čmara protiv šuljeva (ne kuhati nego kvasiti u mlačnoj vodi 2—3 sata). Listovi u obliku čaja koriste protiv plućnih bolesti i čestog mokrenja.

DIVIZMA, svečnjak, navadni lučnik, lepruh (Verbascum phlomoides L.) Ljekarničko ime: Flores, Folia Verbasci Raste uz putove, potoke, na napuštenom kamenitom ze­ mljištu i šumskim čistinama na pjeskovitu tlu. Naraste i preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listo­ ve. Čitava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki žuti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u čupercima na gornjem dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza. Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu. Dobro osušeni drži se u hermetički zatvorenim limenkama ili staklenkama. (Napadaju ga crvi i lako se kvari.) Čaj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, pošto na cvijeću imade maljavih dlačica koje izazivaju golicanje u grlu. Divizma se upotrebljava i protiv kašlja, prehlade, promuklosti, tjeranja znoja i reume. (Miješana s drugim biljem.) Divizma je vrlo dobra kod plućnih bolesti, šuljeva, bolesti jetre, slezene, kašlja. Čaj od cvijeća 8—10 g na 300 g ključale vode dva puta dnevno po šalicu. Još je efikasnije ako se cvi­ jet divizme prelije ključalim mlijekom i pije nekoliko puta dnevno po kavenu šalicu. Tada koristi protiv žutice i zadrža­ vanja mokraće. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute u mlijeku. Kod astme miješan sa bazgom, korijenom bijelog sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, žlica čaja se prelije sa 200—300 g ključale vode. Tako pripremljen lijek koristi i kod upornog kašlja. Divizma između ostalog sadrži: saponina, šećera, eteri­ čnog ulja, masti i sluzi. DOBRIČICA, samobajka, koturac (Glechoma hederaceum L.) Ljekarničko ime: Herba Hederae terrestris To je niska puzava biljka sa četverobridnim uspravnim stabljikama. Raste po gajevima, vlažnim livadama, svijetlim šumama i parkovima. Listovi su okrugli i bubrežasto nasu­ protni, na gornjoj su strani tamnije boje. Cvjetovi su ljubi­ časti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne vriježe koje služe za razmnožavanje. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka tako da se nožem prereže u blizini tla i suši u hladu na zračnom mjestu.

Čaj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv proširenja pluća. Liječi dišne organe, tjera kamence iz bubre­ ga; protiv teško izliječivih rana. Liječi bolesti jetre, slezene, glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraćeog mjehura. Li­ ječi bronhijalni katar. Dobričica sadrži: gorku tvar, soli, eterično ulje, tanin, octene i vinske kiseline. DRAGUŠAC, ugas, potočarka, krstovnik, kreša (Nasturtium officinale R. Br.) Ljekarničko ime: Herba Nasturtii Dragušac raste u tekućim vodama potočića. Izvan vode ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili ležeća u vodi. Li­ stovi su mesnati, različito izreza­ ni i jajoliki. Cvate sitno bijelim ili plavkastim cvjetićima, nalik na cvijeće kupusa ili repice — na dugom vršku, na kraju stabljike. U proljeće sabiru se mladi li­ stovi za salatu. Treba ih pažljivo oprati od pužića. Cijela biljka sa­ bire se od ožujka do lipnja zajed­ no sa cvijetom i upotrebljava se u ljekovite svrhe. Mlade listove pri­ je upotrebe treba zagnjuriti u sla­ nu ključalu vodu — zbog moguće zaraze od nametnika, zatim obi­ lato u hladnoj vodi oprati. Bole­ sni od šećerne bolesti treba da ga u proljeće jedu što više, cijelo vrijeme dok ne ostari. Cijela biljka u obliku čaja liječi bubrege, čisti prorjeđenu krv, stvara potrebne vitamine, liječi plućne bolesti, padavicu, šećernu bolest. Čisti pluća od zagnojenih žlijezda kod bronhija. Kneipp je preporučio čaj jedne žlice dragušca na 200 g ključale vode da stoji poklopljeno još 10 minuta. Pije se tri­ put dnevno po šalicu protiv slabe krvi, kožnih bolesti. Žene u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suviše tjera na mokrenje. Dobar je protiv vodene bolesti. Dragušac sadrži vitamine A i C, tragove arsenika, oštro eterično ulje koje je nastalo iz glikozida u svježoj biljci.

DINJICA, (Sanguisorba minor Scop.) Ljekarničko ime: Herba Sanguisorbae Raste na vlažnim livadama i po grmovima visine do 90 cm. Njene su stabljike uspravne ili razgranjene. Listovi su nasuprotno složeni na dugoj drš­ ki. Najčešće ima 19 listova koji su jajoliki i jako nazubljeni (na naličju su sivkaste boje). Cvjeto­ vi u obliku glavice (kao kod luka) nalaze se na vrhu stapke. Muški se cvjetovi nalaze pri dnu. Od lipnja do kolovoza cvate sa crve­ no smeđim cvjetićima. Za vrije­ me cvatnje sabire se cijela biljka bez korijena i suši u hladu. U obliku čaja uzima se jedna žlica na 300 g vode i kuha 1—2 minute. Liječi: običan i krvavi proljev, katar crijeva, proširen i spušten želudac. Uništava trulež u želucu i crijevima. Koristi i kod nadimanja. Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 25—45 kapi dnevno. * ĐURĐICA, šumarica, đurđevac (Convallaria majalis L.) Ljekarničko ime: Herba cum radicis, Flores, Rhisoma Convallariae Mnogo se gaji po vrtovima, ali se može naći i u našim sjenovitim šumama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog podanka, a na čijem gornjem dijelu vise poredani jedan do drugog lijepi zvonoliki cvjetići bijele boje i vrlo ugodna mi­ risa. Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s ko­ rijenom. Biljku treba sušiti na toplom tavanu ili na umjetnoj toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari. Pošto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri uzimanju većih doza može doći do trovanja. Preporuča se tu drogu uzimati pod nadzorom liječnika.

Uzima se u obliku čaja: pola do tričetvrtine kavene žlice na dva decilitra ključale vode. To je lijek protiv ubrzanog kolanja krvi; regulator rada srca i srčane aorte, sredstvo za bolje izlučivanje mokraće, kod plućnih oboljenja. Jača cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje na bubrege da jače izlučuju mokraću. Đurđica sadrži: poseban glikozid konvalarin, eterično ulje, žutu boju, kalijev oksalat, vosak, a u korijenu asparagin.

DUBČAC, gavranov kuk, turčica, džigeričnjak (Teucrium chamaedrys L., T. scordium L., T. marum L.) Ljekarničko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari Ima ih više vrsta pod gornjim nazivom. Sve su veoma srodne i može ih se naći na krečnim obroncima, na pašnjacima, rubovima šuma, livadama i kamenja­ rima naših primorskih kra­ jeva kao polugrm s razgranjenom stabljikom. Ima uske ovalne i duboko nazubljene dlakave listove. Crveni, a ponekad bijeli cvjetovi, sakupljeni su na jednoj strani, stvarajući grozd. Snažnog je mirisa. Zbog gorkih tvari koje ta biljka sadrži, odavno je po­ znata kao ljekovita. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez korijena. Liječi katar, probavu i kašalj. Te biljke imaju antiseptičko svojstvo, u stanju su da ubi­ jaju mikrobe, bacile. Uništavaju svaku trulež ako je nalaze u crijevima i želucu. Baš zbog tih svojstava mogu se upotrije­ biti protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna žlica čaja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 2—3 minute kuhati. Pije se triput dnevno po šalica.

Dubčac liječi šećernu bolest, to jest bolesnu žlijezdu gu­ šteraču (pankreas). Jedna žlica čaja na 250 g vode kuha se 5 minuta. Zatim se poklopljeno ostavi još nekoliko minuta. Liječi šuljeve ako se uzme ujutro natašte i navečer prije spa­ vanja po šalicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod truleži u usnoj šupljini i grlu. DREN, drenak, drijen, drenjina (Cornus mas L.) Ljekarničko ime: Fructus Cornus mascula Drenak je grmoliko drvo i može narasti i do 6 metara vi­ sine u našim listopadnim šumama koje su izložene na suhim, sunčanim kamenitim obron­ cima. Listovi su jajasti i ja­ ko zašiljeni, nenazubljenih rubova. Cvate rano u pro­ ljeće žutim cvjetićima koji nastaju prije razvoja listo­ va. Plod je crvena dugolja­ sta koštunica kiselkastog ali prijatnog okusa. Sabire se zreo plod i ko­ ra od drveta te suši na sun­ cu ili umjerenoj toplini. Plod i kora u obliku čaja lijek je protiv bolesti cri­ jeva i groznice, protiv sva­ kog proljeva. Od zrelih plo­ dova naše domaćice pripre­ maju ukusan pekmez, voćni sok i vino. Naš narod od ploda drenka peče rakiju. DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.) Ljekarničko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae, Sirupus Morarum Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj našoj domovini uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je po­ znat, da poseban opis nije potreban.

U proljeće sabire se mlado lišće, a kora i plod u ljetu. List se suši u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se suši na umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upo­ trebljava protiv povećane temperature i kao napitak protiv neuredne stolice. Kora drveta u obliku čaja lijek je protiv trakavice i služi za blagi otvor. Lišće u obliku čaja smanjuje šećer u krvi, liječi vratobolju. Korijen od stabla duda sadrži kalcijum i encim (ferment za sirenje) ukusa je gorko oštrog i tjera na stolicu. Bijeli dud se razlikuje od crnog što mu je plod bijel i ima glatke nenazubljene listove, što mu je stablo znatno više od crnog duda. Plod duda pomiješan s trešnjama ostavi se da prevri i tada se uz dodatak šećera ukuha u sirup. Pomije­ šan s malo vode sirup je dobar protiv groznice, proljeva, upale krajnike i pokvarenog želuca. U lišću duda može se naći dosta kalcijevog karbonata, asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo važan protiv šećerne bolesti pošto rastvara bjelančevinu u krvi. GLOG, bijeli trn, navadni glog (Crataegus oxyacantha L.) Ljekarničko ime: Flores, Folia et Fructus Crataegi Raste po živicama, šumama i šikarama kao običan grm. Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero krpasti. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i kraćim peteljkama; jako mirišu po medu. Plodovi su lijepe crvene boje i beru se u kasno ljeto. Cvjetovi se beru — od ožujka do svibnja — čim se raz­ viju. Kad latice počnu padati, glog je bezvrijedan. Suši se u hladu na zračnom tavanu u tankim slojevima. Mora se paž­ ljivo sušiti da ne promijeni boju i dnevno ga miješati. Liječi srčane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu pektoris. Dobro je uzeti u obliku čaja mješavinu: glogovog cvijeta i kadulje po 1 žlicu, pola žlice narančine kore i to preliti s 300—400 g ključale vode. Ostaviti da stoji 15—20 minuta — zatim ocijediti. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja po šalicu. Zasladiti po želji medom i dodati soka od limuna. Glogov cvijet sadrži: eteričnog ulja, tragova mangana, trimetalamin i organske kiseline.

DIMNJAČA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officina­ lis L.) Ljekarničko ime: Herba Fumariae Dimnjača se može naći na obrađenom tlu, među žitari­ cama, na napuštenom zemljištu i drugdje. To je vrlo razgranjena biljka sivozelene boje visoka do 60 cm. Cva­ te u grozdastim bijelim i ružičastim cvjetovima od lipnja do srpnja. Listovi su dvostruko perasti, razdije­ ljeni u mnogo režnjeva. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka. Suši u hla­ du na zračnom mjestu. Odlika mu je da čisti or­ ganizam i krv. Ako se uzi­ ma samo 8 dana, stvara crvena krvna tjelešca. Uzi­ ma li se i dalje (dulje vre­ mena) djeluje suprotno — smanjuje. Navodno liječi šećernu bolest, proljev, arteriosklerozu, kožne bolesti i šuljeve, katar želuca i crijeva kao i bolesti dišnih organa i jetre. GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana, gorač, zvončić, strašno zelje (Hypericum perforatum L.) Ljekarničko ime: Herba Hyperici Raste po pašnjacima, uz ceste, na napuštenom zemljištu. Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom. Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti — bez peteljke. Na vrhu stabljike nalaze se bogato razvijeni zlatožuti, lijepi cvjetovi koji čine cvatove. Sabire se gornji dio biljke za vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Treba je odrezati ispod polovice njezine visine ka­ ko bi se dobila što bolja droga. Suši se u hladu, na tavanu i sprema u polivinilske vrećice. Upotrebljava se u obliku čaja protiv bolesti jetre, bubre­ ga, vodene bolesti, kamena u bubregu, proljeva, pomanjka-

nja teka, za jačanje živaca, moždine i pomaže kod izbaciva nja ispljuvka. Za čaj se obično uzima jedaća žlica na 3 decilitra vode. Voda treba samo da proključa i odmah se skine sa štednja­ ka. Uzima se 2—3 puta dnevno po jednu šalicu prije jela. Osobito se preporuča da se uzme kad se mokraća ne može zadržati. Kad se 2 jedaće žlice čaja ostave u 3 decilitra vode 12—16 sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu šalicu s malo meda, lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, išćašenja, reumatičnih bolova u zglobovima ili bolova u križima. Krastice i osipe i odrasli i djeca mažu i masiraju uljem koje je pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u jednu litrenu bocu stavi se 4 jedaće žlice nerazvijenih pupova gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro začepi i ostavi na toplom mjestu 6—8 nedjelja. DRAGOLJUB divlji, kapucinka (Tropaeolum maius L). Ljekarničko ime: Herba Nasturtii indici Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim šumama i gajevima. Ima široke jajolike — poput muške bokvice — uvinute listove s mnogo ravnih žila. Listovi su nasađeni na podanak s vrlo kratkom peteljkom. U proljeće iz podanka istjera stabljika visoka do 15 cm, na čijem se vrhu nalazi klas vrlo lijepih bijelih cvjetića. Cvjeta u lipnju i srpnju. Za vrijeme cvatnje sabire se lišće i cvijet i suši u hladu, a plod u ranu je­ sen kad sazri. Dragoljub sadrži sumporasto ulje koje je vrlo korisno kod proširenih pluća i zagnojenih plućnih žlijezda i iz­ bacivanja ispljuvka (šlajma). Uzima se u obliku alkoholature triput dnevno po malu žlicu — razrijeđeno s malo vode. Dragoljub luči mokraću, podstiče ži­ votnu snagu. Sa te strane može ga se

preporučiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu — protiv kožne bolesti. Naročito je dobar kod ispadanja kose u ovoj mješavini: lišće i plod dragoljuba, lišće žare koprive i list šimšira — po 5 jedaćih žlica — sve usitnjeno. Stavi se u pola litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnev­ no jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiskivanjem. Taj se lijek utrlja u kožu tjemena na mjestu gdje kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vo­ dom. To se ponavlja svaki drugi dan — tri nedjelje. GAVEZ, crni korijen (Symphytum officinale L.) Ljekarničko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti. Gaveza ima svagdje uz potoke na vlažnom tlu, na vlaž­ nim livadama nizinskog šumskog područja. Ima razgranjen debeo crni korijen, iznutra je bijel i sluzav. Ima uspravnu stabljiku koja naraste do 80 cm visine. Veoma je razgranat, sa ši­ rokim kopljastim listovima, gru­ bim maljama i oštrim vrhovima. Cvate u kiticama crvenoružičastim i ljubičastim cvjetovima. Cvate čitavo ljeto. Korijen se be­ re u proljeće ili u ranu jesen. Korijen se očisti od zemlje, ras­ koli i suši na suncu ili na umjet­ noj toplini. List i cvijet se bere za vrijeme cvatnje. Gavez je lijek protiv bolesti pluća, prekomjernog lučenja že­ lučane kiseline, kašlja, grčeva. Djeluje na koščani sustav tako da prelomljena kost brže zaraste. Narod ga upotrebljava za liječenje rana na tijelu. Inače cijela biljka služi za stezanje sluzokože. Jedaća žlica cvijeta i lišća gaveza stavljena u pola litre ključale vode izaziva znojenje i jača mokrenje. Gavez liječi bronhije — astmu. Isjeckaj nasitno: korijen, lišće i cvijet, i skuhaj u mli­ jeku. Time obloži ranu svaki dan pa će i najveća rana za kratko vrijeme zarasti.

čaj se ne smije pripremiti u željeznom loncu. Ako se šaka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica. Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane, a jedan­ put dnevno jedna čajna žlica popije se s mlijekom kao aspirin. Gavez sadrži: hormon auksin koji s lakoćom stvara novo tkivo — stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka ko­ rijen se ostavi u vodi (ne smije se kuhati) više dana i pije ta voda gutljajima po šalicu dnevno. * GOROCVIJET (Adonis vernalis L.) Ljekarničko ime: Herba Adonidis vernalis Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mje­ stima u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snažan i vlaknast podanak. Naraste visoko do 30 cm. Listovi su višestruko fino izrezani. Na vrhu svake pojedine stabljike nalazi se po jedan lijepi veliki žuti cvijet koji se razvija od travnja do lipnja. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zrač­ nom mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za liječenje srca, angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstiče mokrenje, po­ boljšava krvotok, obnavlja snagu srca. Liječi bubrege. U obliku čaja kavenu žlicu kuhati 2 minute u 300 g vode. Tu količinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i navečer poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom liječnika. GORUŠICA, slačica bijela (Brassica alba L.) Ljekarničko ime: Semen Sinapis albae Raste po našim vrtovima, žitaricama i napuštenim mje­ stima, ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm. Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi dlakavi. Cvate lijepim žutim cvjetovima od svibnja do kraja srpnja. U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna, dobro osuši i zatvori u limenke. Naš narod je upotrebljava kao lijek protiv šećerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu, bolesne jetre, nesanice, bolesti dušnika, reume i zapaljenja plućne maramice.

HMELJ, (Humulus lupulus L.) Ljekarničko ime: Glandulae Lupuli Hmelj se kod nas mnogo uzgaja u Vojvodini i Slove­ niji, ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijuša čija se stab­ ljika (loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do šest metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi. Okićen je laganim suhim šišaricama koje su se razvile iz muških resica na ženskim biljkama. Šišarke se sabiru prije sazrijevanja i suše na toplom ta­ vanu. U obliku čaja: jedaća žlica na pola litre vode. Pije se triput na dan prije jela po šalicu. Liječi zapaljenje bubrega, bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokraću i znoj. Liječi bolesnu slezenu, loš apetit, umiruje, stišava i uspav­ ljuje nerve. Liječi oboljelu žučnu kesicu, groznicu i osjećanje straha. U proljeće mogu se mladi izdanci jesti kao šparoga. Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na cirkulaciju krvi — tvrdi dr Gostuški. Hmelj sadrži: eterično ulje, tanina, smole, holina, gorčine i narkotični alkaloid hopein. Prašak šišarki, koji se dobiva lupanjem po njima, uzima se na vršku noža jedanput dnevno. Liječi uzetost, grčeve u donjem trbuhu, nesanicu i slične bolesti. Sadrži eterično ulje u svim svojim dijelovima. Cijela bilj­ ka je ljekovita zbog svojstva izazivanja jačeg mokrenja i uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre. Sjeme je jače od korijena i lišća. HRAST (Quercus petraea Liebl) Ljekarničko ime: Cortex Quercus Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom mjestu neću opisivati. U proljeće (dok se nije potpuno raz­ vio) sabire se mlado lišće i kora mladog hrasta, ali bez pluta. (Samo srednja kora). Babuške u jesen kad sazriju. Tri jedaće žlice sitno isjeckane kore stavi se u litru mli­ jeka i prokuha. U slučaju trovanja gljivama ili bilo kojom drugom hranom, neka se pije spomenuto mlijeko, sve dok se ne počne povraćati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protu­ otrov. Inače čaj od kore jača srce i stišava krvarenje crijeva,

želuca, krvavi kašalj i izbacivanje krvi. Spolja služi kao oblog protiv kožnih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, pre­ hlade mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja je sred­ stvo protiv bijelog pranja kod žena. Slično djeluje i hrastovo lišće kod krvarenja iz maternice. Može se u jednakim dijelo­ vima miješati s orahovim lišćem. Kod ispiranja uzima se 10 jedaćih žlica kore na litru vode. Od iste smjese može se kuhati i čaj — jedaću žlicu na 2 decilitra vode kuhati 2—4 minute. Kora mladog hrasta dobro se osuši, grubo stuče i 3—4 žlice stave se u jaku komovu ili šljivovu rakiju da stoji 10—14 dana. Od tog lijeka uzima se 15—20 kapi u malo vode prije jela. Liječi groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u jetri i bubrezima, te kolike. IĐIROT, mirišljava trska (Acorus calamus L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Calami Može se naći svagdje uz potoke, jarke, močvare i stajaće vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza. Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugo­ ljast, valjkast s vrlo gustim cvjetićima žućkastozelene boje. Podanak je vrlo razgranjen a leži na dugom horizontalnom korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti listovi. Iđirot vrlo sliči barskoj perunici. Podanak se sabire — u proljeće ili u kasnu jesen. Dobro opran i prorezan suši se na umjetnoj toplini — sprema na suhom mjestu. Iđirot liječi jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i pospješuje izbacivanje bubrežnih kamenčića. Rakija u kojoj je kvašen iđirot služi za ispiranje usta i učvršćivanje zubnog mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U sva­ kom slučaju zdravo je popiti malu čašicu rakije u kojoj je kvašen iđirot. Iđirot umiruje lupanje srca, tjera mokraću, jača tek. Kao čaj za dezinfekciju pluća, protiv nadimanja. Jednu žlicu čaja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g ključale vode i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije triput dnevno prije jela po šalicu. Ako se radi o bolesti želuca, onda iđirotov korijen treba miješati sa isto toliko preslice.

Iđirot sadrži: glikozid, eterično ulje, akorin, alkaloide, smolu, škrob i neke tragove holina. Iđirot u domaćinstvu može da zamijeni cimet. IVANJSKO CVIJEĆE, bročika (Galium verum L.) Ljekarničko ime: Herba Galii veri Stabljika je drvenasta, često puzava, cijela je biljka puna mirišljivih, zlatožutih cvjetića. Pri dnu je gra­ nata i slabo maljava. Lišće je sitno, dugačko s oštrim vrhovima i s jed­ nom žilom na sredini. Listovi su po­ put vijenca (6—8) složeni pri sva­ kom koljenu. Cvate od srpnja do rujna. Za vrijeme cvatnje sabire se cije­ la biljka i suši u hladu. Za vrijeme sušenja biljka pocrni. Upotrebljava se u obliku čaja kod epilepsije i napadaja histerije; izlu­ čuje mokraću. Liječi upalu jetre, bubrege i organe za disanje.

ISLANDSKA MAHOVINA, islandski lišaj, gorski mah (Cetraria islandica (L) Achi.) Ljekarničko ime: Lichen islandicus Raste u šumama viših planinskih područja: Bosne, Crne Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju sličnu grmu, koja je u svježem stanju žilava i ponešto sliči koži. To je vrlo niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je ze­ lene boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pje­ gama. Steljka je obično crvenkaste boje. Suha mijenja boju. Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu dru­ gog bilja. Sabire se od svibnja do rujna. Suši u hladu i sprema na suho mjesto.

Upotrebljava se protiv plućnih bolesti za poboljšanje ape­ tita. Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u vodi 6—8 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se ocijedi i doda jedaća žlica samljevenog aniša i 2 žlice pravog pčelinjeg meda. Od toga se čaja pije nekoliko puta dnevno po malu šalicu. Ovako pripremljen čaj vrlo je dobar protiv svih upala, nahlada, promuklosti, grčevitog kašlja, plućnog katara. Čisti i jača sluznicu probavnih organa: želudac, crijeva, jetra, sle­ zenu, gušteraču i mokraćni mjehur. Lijek je protiv slabe pro­ bave, neuredne stolice, čireva u crijevima i želucu, kao i pro­ tiv šećerne bolesti. Naročito je dobar za trudne i slabunjave žene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu. Pije se po dvije male šalice dnevno, gutljajima. Islandska mahovina oživljava i pokreće crijeva. Ako se jedna žlica čaja stavi u 2—3 decilitra vode, kuha 5 minuta i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, povećava se broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Liječi kašalj, bolove u crijevima. Kao sirup: 20 g na 300—400 g vode da stoji nekoli­ ko sati, tada se ocijedi u drugu šalicu a na ostatak nalije još 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje tečnosti u jednu posudu i kuha s medom do gustoće sirupa. Islandska mahovina sadrži škroba i do 70%, gorčine 2%, glikozida, šećera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim količinama. IMELA (Viscum album L.) Ljekarničko ime: Stipites, Folia Visci albi Tog grmovitog parazita može se vidjeti po stablima vo­ ćaka, naročito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je na­ šao i na stablu gloga. Ima zelenožućkasto, vječno zeleno, zeljasto lišće sa žutim cvjetićima i plodovima koji su bijele boje i puni ljepiva soka. Sabiru se mlade grančice (do tri koljena) i lišće koje se suši pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu. Imelom se liječi padavica, grčevi, arterioskleroza, povi­ šeni krvni tlak. Uzima se u obliku praška: dva puta dnevno na vrhu noža ili pola čajne žlice. Prašak se popije s vodom, vinom ili u jelu. Liječi smetnje u radu srca i klimakterij. Inače se upotrebljava i u obliku hladnog ekstrakta; kvaše-

njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene žličice na tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta se količina popije; pola ujutro, a pola navečer, prije spavanja. Ili u prahu — jedna petina male žlice na dan. Imelu se može upotrijebiti na razne načine: u obliku pra­ ška (2 žlice u kg meda dobro izmiješati). Uzima se 2 kavene žlice dnevno. Može se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U 200 g vode stavi se kavena žlica praška i pusti da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti imela uređuje stolicu, liječi nezdravu krv (naročito kod raka) zaustavlja krvarenje, umiruje živce. Liječi nesanicu, šumljenje u ušima. Kao čaj uzima se dvije kavene žličice na 300— —400 g ključale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta stajati. Pije se ujutro natašte i jedan sat poslije večere — po šalicu. Imela sadrži: zelenu smolu, masno ulje, eterično ulje, viscin, sluz, stežuću tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.

JAGLAC, jagorčika, žmigavec, visoki jeglič (Primula offici­ nalis Jacq.) Ljekarničko ime: Radix, Flores, Herba Primulae Jaglac sa žutim cvjetovima cvate među prvim cvijećem u proljeće. Jaglaca nalazimo više odlika. Raste u svijetlim šumama, među živicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao ukrasna biljka. Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze na kraćoj ili duljoj stapci — na vršku — koja izraste od sa­ mog podanka složena u štitastom cvatu. Listovi su neravni, namreškani sa perastim žilicama. Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba brati one biljke čiji su cvjetovi izrasli na dugoj dršci i nag­ nuti su na jednu stranu, jer su ljekovitiji. Jaglac je naročito dobar kao sredstvo protiv plućnih bo­ lesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava broj crvenih krvnih tjelešaca. Liječi začepljenost, histeriju. Uzima se korijen: tričetvrtine žlice na tri decilitra ključale vode — triput dnevno po šalicu. Lišće je veoma bogato C vi­ taminom. Pomaže cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuv­ ka; protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana služi kao oblog na uboje (8 jedaćih žlica biljke stavi se u li­ tru vode i kuha dok se ne ukuha na jednu trećinu).

U ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak ili korijen bere se u proljeće ili jesen. Osušeni pridanak imade ugodan miris veoma sličan anisu. I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u litru vode stavi se 2—3 žlice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti. Tako pripremljen naljev vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo: kao sredstvo za stišavanje glavobolje (migrene), nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Napitak pripremljen od žlice korijena na 300 g ključale vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput dnevno po šalicu. Jaglac liječi uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i re­ umu, čaj od suhog lišća jača živce, liječi neuralgiju, kronično začepljenje. Pije se toplo po 2 šalice dnevno. JAGODA ŠUMSKA (Fragaria vesca L.) Ljekarničko ime: Folia, Herba et Rhisoma Fragariae Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas već svako dijete poznaje. Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i suši u hladu. List jagode šumske vrlo dobro zamjenjuje ruski čaj. Inače čaj pomaže pri izlučivanju mokraće, umiruje živce. Vrlo dobro čisti krv. Liječi proljev. Jagode plod liječi žuticu, srčane bolesti, tjera bubrežne i žučne kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pre­ tvara se šećer u invertni šećer, sadrži više vrsta kiselina: salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i dušične tvari. Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer one jačaju i čiste krv, koriste kod rastvaranja mokraćne kiseline u krvi, protiv kamenca u žučnoj kesici, bubrezima i mjehuru. JEČAM (Hordeum vulgare L.) Sadrži sluz, škroba preko 60%, stoga se i upotrebljava kao lijek, naročito ako se pusti da proklije — dobro osuši, stuče i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadrži jedan ferment koji pretvara škrob u šećer. To je vrlo dobar lijek za stare bolesne ljude na plućima, protiv raznih upala, šuljeva i promuklosti.

U dvije litre vode stavi se pola litre ječma i ostavi 12 sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smoka­ va i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat. Pijemo umjesto vode protiv žeđi — ujedno rastvara sluz. JASENAK, rusten (Dictamnus albus L.) Ljekarničko ime: Radix Dictamni albi Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sun­ čanim mjestima kao i po kamenjarima gdje ima krečnog tla. Njegovi su listovi ili čitavi ili ne­ parno perasti. Obično ih ima po pet na jednoj drški: kožnati su i vrlo slabo nazubljeni. Iz razvijenog podanka tje­ raju uspravne stabljike koje se razvi­ jaju u okruglu glatku krošnju. Cvjeto­ vi su lijepe bijele ih ružičaste boje a rastu u grozdovima na gornjem dijelu stabljike. Čitava biljka miriše na li­ mun. U proljeće ili u jesen sabire se kora i korijen; list u proljeće, a plod u je­ sen kad sazrije. Korijen liječi bolesti krvi. Tri jedaće žlice suhog korijena prelije se s pola litre ključale vode i ostavi sat stajati. Pije se više puta dnevno po šalicu. Suho lišće u obliku čaja služi protiv bolesti probavnih organa, tjera nametnike iz crijeva, čaj od plodova liječi bolesti bubrega. KAMILICA, bela rada, titrica, milica, žabnjak (Matricaria chamomilla L.) Ljekarničko ime: Flores Chamomillae vulgaris Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo. U slobodi raste ponajviše u blizini naselja, nalazimo je na na­ puštenom zemljištu, u žitaricama, uz puteve. Razvije se u razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinačno. Kad se glavica prereze, šuplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz čitavo ljeto.

Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osušena mo­ ra zadržati svoju prirodnu boju. Suši se u hladu na toplom tavanu na plahti. — Kamilica je jedna od najstarijih lijekova u kućanstvu. Ublažuje bolove i grčeve, regulira probavu, liječi želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. — Blagi čaj daje se novorođenčadi umjesto majčinog mlijeka. Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Još uspješnije mo­ že se uzimati u obliku praška: pola kavene žlice sa šećerom ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki čaj od kamilice. Dvije jedaće žlice cvijeta prelije se sa 200— —300 g ključale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklop­ ljeno). Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji za­ sladi i toplo pije. Tako pripremljen čaj umiruje bolove ma gdje se oni pojavili u našem tijelu, čaj od kamilice ne smije se kuhati, jer sadrži hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari, pa čaj u tom slučaju ne vrijedi. KADULJA, žalfija (Salvia officnalis L.) Ljekarničko ime: Folia Salviae Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine. Ona je zbijeni grmić, do 60 cm visine, bogat ograncima ko­ ji su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima sa slabo nazubljenim rubovima. U pršljenastim nakupinama razvijeni su cvjetovi ljubičastoplavičaste boje. U prirodi se nadaleko osjeća njezin jaki ugodan miris. Sabire se lišće i mlade grane — prije cvatnje ili dok nije biljka još potpuno rascvjetala. Cvate od svibnja do srpnja, a suši se u hladu. U obliku čaja žalfija se upotrebljava protiv bolesti dišnih organa i plućnih bolesti; kao sredstvo za jačanje apetita pro­ tiv kašlja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za opo­ ravak poslije teških bolesti. Jača želudac i podstiče na rad. Čaj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih bolesti: jetre, bubrega i živčanih bolesti. Svježim listovima trljaju se zubi i zubno meso. Kao čaj: jedaća žlica na dva decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno po jedna šalica. Može se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8 jedaćih žlica sitno isjeckanog čaja. To se 10 dana kvasi. Od tog vina pije se mala čašica poslije ručka i večere. Uzima se dvadeset dana u mjesecu. Ne valja pretjerivati u upotrebi.

U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijeće i li­ šće. Kadulju se koristi protiv znojenja, za jačanje, za bolju probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje. Naljev: 2—3 žlice kadulje prelije se s pola litre ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu; djeluje kao sirup za opće jačanje živaca, poboljšava probavu; aktivira cirku­ laciju krvi, regulira menstruaciju kod žena; smiruje san i uklanja noćna znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni, krajnika i čirića u ustima. Liječi rane koje teško zarašćuju, proširenje i sužavanje vena i služi protiv svraba. Kadulja sadrži eterično ulje s elementima tujona, cineola, salvona, borneola, gumastih tvari, tanina, škroba, smole i još nekih tvari. KAĆUN OBIČNI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac, kukavica, pasja jaja, mošnica, (Orchis moris L.) Ljekarničko ime: Tubera Salep Kaćun u svibnju svake godine kiti livade i pašnjake (na­ ročito u Hercegovini) svojim čudesno lijepim cvjetovima. Imade ih više vrsta po krševima Hercegovine i oko Pirota i drugdje. Kaćun spada u familiju orhideja. Podzemni su gomolji različiti i pod svakom biljkom imade dva: jedan svjež i krijepak, drugi smežuran i istrošen. Sočni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), nižu na vrpce i suše na suncu. Posve suhi drobe se u prašinu koja predstavlja — lijek. — To je salep. Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera salep. Salep u obliku čaja ublažuje izbacivanje katara, liječi kašalj, proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe, sluzokožu, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i pro­ bavljiva hrana. Naročito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i starce. Brašno salepa propusti se kroz sito i navlaži s malo hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na tu masu nalije se vrele vode 20 puta toliko koliko iznosi kaša. To je odlična i lako probavljiva hrana. Salep se uzima pomiješan sa šećerom tri puta prije jela po šalicu dnevno. — Djeca bi umjesto kave ujutro trebala dobiti šalicu salepa.

Isplatio bi se uzgajati kaćun barem u mjestima gdje kod nas uspijeva. Kaćun sadrži u gomolju i do 40% sluzi, zatim šećera, škro­ ba, proteina, kreča i sredstva protiv bolnih nadražaja. KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.) Ljekarničko ime: Herba Herniariae Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po pašnja­ cima i među poljoprivrednim nasadima našeg primorja, Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa jedva vidljivim cvjetićima u pazušcima listova koji su raspo­ ređeni po čitavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka (reže nožem pri tlu) i suši se u hladu na zračnom mjestu. Srodne dlakave biljke ne vrijede jer nisu ljekovite. Cijela biljka pomiješana (u obliku čaja) u podjednakim dijelovima s medvjeđim grožđem, vrlo je efikasno sredstvo za liječenje bubrega i mokraćnih organa. KIČICA, grozničava trava, kantarija (Erythraea centaurium Pers) Ljekarničko ime: Herba Centaurii Kičicu možemo naći na brdskim livadama, svijetlim šu­ mama i međama. Ima uspravnu četvrtastu stabljiku različito uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike a boje su ružičaste. Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata i suši u hladu. Kičica u obliku čaja liječi bolesti želuca, pospješuje ape­ tit, otklanja poteškoće u probavi; liječi groznicu, začepljenost, slabokrvnost, reumu i umiruje živčano bolesne. Kod pripreme čaja uzima se 10 g ili jedna žlica na pola litre vode i kuha 2—3 minute. Pije se dnevno gutljajima po šalicu kad se loše osjećamo — naročito ako nas boli želudac. Liječi jetru i žuč. Može se umjesto čaja upotrijebiti u obliku praška pomiješana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno dje­ luje i kod povišene kiseline u želucu kao hladan čaj. Alko-

holatura (1:1) liječi kožne bolesti (izmasirati i ostaviti da se samo osuši). Kod šećerne bolesti uzeti 15—35 kapi u malo vode. Kičica sadrži gorki glikozid eritaurin, smole, šećera, vo­ ska i eteričnog ulja. KOPRIVA MRTVA (Lamium album L.) Ljekarničko ime: Flores i Herba Lamii albi Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja. Cvate prljavo-bijelim cvjetovima. Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i suši u hladu na tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja ma­ ternice, bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrije­ đenih s malo vode. Liječi slabokrvnost, upalu organa za di­ sanje i starački kašalj. KOPRIVA, velika zgoča (Urtica dioica L.) Ljekarničko ime: Folium, Herba et Radix Urticae Korijen se sabire u proljeće i jesen, list u proljeće dok je mlad, a čitava biljka s korijenom preko cijele godine. Sje­ me se bere u kolovozu i rujnu. Suši se u hladu. Kneipp preporuča svakome tko ima nečistu krv da jede špinat od kopriva, pošto u sebi sadrži veliki postotak A i C vitamina. Sjeme i list upotrebljava se protiv proljeva, vodene bo­ lesti, astme, bijelog pranja, šuljeva. Čisti krv. Glava se pere odvarom cijele biljke protiv peruti. Liječi žuticu, krvarenje. Čaj od čitave biljke: 3 jedaće žlice na 2 litre vode ostaviti 10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha. Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga lijeka uzima se triput dnevno po šalicu prije jela. Odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetra i crijeva. Lijek je protiv slabokrvnosti, šuljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih grozničavih stanja. Ako se 10 jedaćih žlica lišća i korijena pomiješa s 2 jedaće žlice bokvice i žlicom pretucanih smrekovih bobica, i to kvasi 10—14 sati u litri crnog vina, zatim kuha pola sata s 4 jedaće žlice meda i nakon toga ostavi pola sata poklopljen da stoji, onda liječi čireve u želucu i crijevima. Taj se lijek uzima mlačan i to jedna jedaća žlica. Dobar je lijek protiv gihta, bubrežnih bolesti i straha. Na-

vodno sok od korijena liječi mucanje ako se dnevno po ne­ koliko kapi drži na jeziku. Od lista mlade koprive priređuju se razna jela koja se pre­ poručuju slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaćih žlica lista velike žare koprive i prelije litrom ključale vode, ostavi poklop­ ljeno 16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvo­ struko više šećera od procijeđene mase. Od toga lijeka uzima se triput dnevno po decilitar. KOMORAČ, slatki kopar (Foeniculum vulgare Mill.) Ljekarničko ime: Fructus, Herba et Radix Foeniculi vul­ garis Komorač je sličan anasonu, samo je viši. Odgajaju ga u vrtu, ali se može naći i poludivlji u slobodnoj prirodi, na­ ročito po kamenjarima u Hrv. primorju, Dalmaciji i Makedoni­ ji. Ima stabljiku visoku i do dva metra. Stabljika je vrlo razgranjena sa višestruko izrezanim li­ stovima. Ima žućkaste cvjetove koji se nalaze u velikim štitovi­ ma. Plod je dugoljastovaljkastog oblika 6—8 mm dužine i sav re­ brast. Čitava biljka ima jaki mirodijski miris. Od srpnja do rujna sabiru se potpuno zreli plodovi, koji ugod­ no mirišu i slatkastog su ukusa. Vrlo je dobar lijek protiv na­ petosti trbuha, protiv smetnji u probavnim organima, naročito kad se pomiješa s kamilicom. Sa uspjehom ga uzimaju slabokrvne žene i one koje nemaju mli­ jeka za svoj porod. Uzima se u obliku praška: jedna četvr­ tina kavene žlice poslije jela. Popravlja apetit i probavu. Ako se jedna žlica samljevenog sjemena kuha deset minuta u ša­ lici mlijeka i od tople tekućine pije svaki sat po jednu žlicu, onda je to lijek protiv kašlja, boli u prsima, grčeva, vjetrova, loše probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci za lije­ čenje nahlade i tvrde stolice, pomiješan sa medom daje se svaki sat po jednu žlicu.

Za bolesne oči 2 male žlice ploda komorača kuhati neko­ liko minuta u 200—300 g vode, procijediti i time ispirati oči. Čaj vrijedi i za grčeve u želucu, ali se pije gutljajima. KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.) Ljekarničko ime: Folia, Radix et Herba Urticae Jednogodišnja je biljka, sliči velikoj žaroj koprivi. Razli­ kuje se manjim rastom, ali silno žari. Cvate od srpnja do rujna. Raste svagdje po napuštenim zemljištima, oko kuća, plotova i drugdje. Sadrži ljutu tvar, encim za fermentaciju, mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineral­ nih tvari, mangana, željeza, magnezija itd. Neke su tvari slične onima u špinatu, i baš te tvari povoljno djeluju na želudac kao i na žlijezdu gušteraču (pankreas). To je odlično sredstvo koje draži i izaziva sluzokožu, što je veoma dobro protiv starih rana koje trunu. Čaj od lišća žare koprive 20—30 g na pola litre vode kuha se 5 minuta da tjera mokraću, liječi bubrege i kožne bolesti. Čaj od korijena još je efikasniji kod krvarenja, natrulih bu­ brega. 4 žlice lišća kuha se u litri vina ili s medom i uzima dva puta dnevno po šalicu kod astme, a kod angine ovim se čajem ispire grlo. KESTEN DIVLJI (Aesculus hippocastanum L.) Ljekarničko ime: Semen Aesculi, Cortex Hippocastani Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga potrebno po­ sebno opisivati. U proljeće se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod. Čaj od pupoljaka cvijeta služi protiv uloga, neuralgije i reume; kora i plod (bez iznutrice, samo smeđa kora) protiv šuljeva i povećane prostate, otoka mošnica i proširenih vena. Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osušiti i zatvoriti u li­ menku, jer se rado kvari. U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne kiseline, tanin, boje, masno ulje, škrob, smola. U svim dije­ lovima stabla kao i u plodu ima saponina što je lijek protiv kožnih bolesti. Prisutni saponin razrijeđuje krv i time je čini manje ljepljivom.

KOPITNJAK, lesevnjača, kopitnik (Asarum europeaum L.) Ljekarničko ime: Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari Često ga nalazimo u velikom mnoštvu u našim listopadnim šumama. To je niska biljka s dugovječnim puzavim korije­ nom. Naraste visoko do 15 cm. Obično ima dva lista koji sjede na dugačkoj dršci. Listovi su srcasti i bubrežasti do 8 cm široki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su žilicama. Između dva lista izbije mali tvrdi cvjetić ljubičaste boje s kratkom kržljavom drškom. Cijela biljka jako miriše na kamfor i biber. Cvjeta u travnju i svibnju. Od proljeća do kolovoza sabire se čitava biljka, a u jesen podanak s korijenom koji prije sušenja ne valja prati. Suši se na umjetnoj toplini. U obliku čaja — jedaća žlica prelije se s dva decilitra ključale vode. Korijena se uzima pola jedaće žlice. Vrlo je dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (šlajma). Kao alkoholatura 1:10 — dvadeset kapi razrijeđeno s malo vode — triput dnevno. Osim astme liječi povratnu groznicu, kašalj, žuticu i bubrege. Kod veće upotrebe može doći do trovanja, stoga ga valja oprezno uzimati. Kopitnjak sadrži: eterično ulje sa azoronom, kamfora na­ ročito u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar. KUKURUZ (Zea mays L.) Kukuruzna svila Ljekarničko ime: Stigmata Maydis Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove i kukuruzni brkovi. Kao čaj može se s uspjehom upotrijebiti za liječenje pijeska u mokraći, protiv bolesti krvnih sudova, bolesti srca i šećerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stišavanje bolova u mokraćnoj bešici kao i protiv kamenaca u bu­ brežnoj bešici, te povišenog krvnog pritiska. Jedaća žlica nitastih njuški kuha se dvije minute u tri decilitra vode. Kukuruzna svila sadrži: klorofil (biljno zelenilo), fosforne kiseline, masti i druge djelotvorne tvari. Kukuruzne nitaste njuške treba brati dok kukuruzi nisu potpuno sazreli, odnosno dok su u mliječnom stanju. Osušiti u hladu na zračnom mjestu. Ovako osušena svila je najdje­ lotvornija jer sadrži klorofil i ostalo. Lijek je protiv rahitisa, kašlja, stišava bolove u hrptenjači, liječi bolesnu krv. Pije se triput dnevno po šalicu.

KRKOVINA, krušica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus frangula L.) Ljekarničko ime: Cortex Frangulae Drvo u obliku grma, raste u šumama vlažnih područja. Široko ovalni listovi su na dugačkoj peteljci. Na njima su sekundarni živci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene okrugle bobice, kad sazriju modro-ljubičaste su boje. Kora je sivkasto smeđa i upotrebljava se kao droga. Kora se skida s otrgnutih grana početkom proljeća tj. kad počmu kolati sokovi i tada se kora lako ljušti od drva. Oljuštena kora du­ žine oko 30 cm suši se na suncu ili na umjetnoj toplini. Služi liječenju probavnih organa. KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.) Ljekarničko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi Raste svuda po šikarama, na rubovima šuma, pa i u sa­ mim šumama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto sastavljenim listovima. Cvjetovi su bijeli ili svjetloružičasti, plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni opis i nije potreban. U proljeće sabire se korijen i mladi listovi sa vršikama, a plod koncem ljeta kad sazri. Ako se mlado lišće žvaće, jača zubno meso. Korijen, list i plod služe protiv zapaljenja krajnika i guše. Zdravi, lijepi zeleni listovi suše se u hladu. Dobro osušeni drže se u polivinilskim vrećicama. Čaj od lišća upotrebljava se kod poteškoća u mokrenju i probavi. Čisti krv i liječi kožne bolesti. Jedna jedaća žlica isjeckanog lišća sa vršikama kuha se 3 minute u 2—3 decilitra vode i ostavi poklopljeno 10—15 mi­ nuta da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo pije više puta dnevno. Za grgljanje nije potrebno zasladiti. Treba jesti svježe kupine s malo vina, šećera i cimeta. To jača želudac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo šunke, ribe i juhe, ali što više zrelih kupina. Kupina sadrži tanina, soli, željeza, raznih kiselina, šećera i još nekih vrijednih tvari.

KONOPLJA (Cannabis sativa L.) Ljekarničko ime: Fructus Cannabis U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelan­ čevine, glikozid kanabin, malo smole koja upija. Upotrebljava se list i sjeme. Uzme se 1—2 pune žlice i pola litre mlijeka; ako se pije više puta dnevno po malu ša­ licu od toga sigurno liječi žuticu. Koristi vrlo dobro kod te­ škog zatvora, liječi bolesnu jetru. U obliku čaja 1—2 pune žlice lišća s pola litre vode kuhati 4—6 minuta. Piti hladno po 2 šalice dnevno protiv kronične reume. Kuhano sjeme je odlično sredstvo protiv reumatičnih bolova. KRASTAVAC (Cucumis sativus L.) Ljekarničko ime: Semen Cucumeris Krastavac nije potrebno opisivati, jer ga i djeca poznaju. Sadrži bjelančevine, šećera, mineralnih soli — od svega naj­ više vode. Sok krastavca žene upotrebljavaju za poljepšavanje lica, jer on daje svježinu koži lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca se povade, operu i dobro osuše. U obliku čaja mala žlica na 200 g vode kuha se 6—8 minuta. Time se liječe mokraćni organi, oživljava rad bubrega i bolje je izlučivanje mokraće. U istu svrhu može poslužiti i plod dinja i lubenica. LAN (Linum usitatissimum L.) Laneno sjeme Ljekarničko ime: Semen Lini U medicini se danas mnogo upotrebljava laneno sjeme kao zaštitno sredstvo protiv upale želučane sluznice, upale dišnih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. La­ neno se sjeme stavi u vrećicu i dobro ugrije te služi za lije­ čenje čireva furunkula (potkožnjaka). LAZARKINJA, mirisni broć, dišeća perla (Asperuta Odorata L.) Ljekarničko ime: Herba Asperulae Raste u bukovim šumama. Stabljika joj je uspravna i vi­ soka do 50 cm: U pršljenima ima duge jajaste listove dok su na vrhu stabljike sitni bijeli cvjetići, koji su izrasli u cva-

tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do srpnja. Sabire se cijela biljka čim počne da cvate. Suši se u hladu na zračnom tavanu. Upotrebljava se za razne bolesti: liječenje živaca, lupanje srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet mi­ ješan sa kamilicom i lipom zamjenjuje ruski i kineski čaj. Može mu se dodati i list od šumskih jagoda. Zbog aromatič­ nog mirisa neki ga miješaju s duhanom. U suhom stanju jako miriši na kumarin koji uspavljuje. Osim kumarina sadrži eterično ulje, tanin i gorčine. Jedna žlica usitnjenog čaja sa 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 6—8 minuta, zasladi se medom i doda limunova soka; time se liječi nesanica kod djece i starih ljudi. Lazarkinja ima antiseptičko svojstvo zbog prisutnosti kumarina. Kod žutice, bolesne jetre, ili slezene svojom organ­ skom kiselinom povećava mokraću i rastvara kamence.

LADOLEŽ, divlji ladolež, slak (Convolvulus scammonia L.) Ljekarničko ime: Radix Scammoniae Ladolež je puzava biljka koja se penje po grmlju i ogra­ dama. Njegova loza znade doseći duljinu do 5 metara. Listovi su trouglasti, srcastoklinasti sa širokim i uglastim, koso savije­ nim ušima pri dnu. Cvjeta od srpnja do konca rujna u velikim, okrenuto zvonastim, bijelim ili crvenkastim cvjetovima u grupi od 7—9 cvjetova na dugoj dršci koja tjera iz pazuha lišća. Ima ih više vrsta pa treba obratiti paž­ nju na sliku. Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka s korijenom i suši u hladu. Ladolež se uzima kao čaj u do­ zi jedaće žlice na 3 decilitra klju­ čale vode, ili alkoholature koja se uzima sa malo čaja bijelog sljeza — mala kavena žlica tri­ put dnevno. Pojavi li se češće stolica, onda taj dan treba

prestati sa uzimanjem. Naročito liječi bolesti žuči i žučnu kesicu, bolesti jetre, mokraćni mjehur, reumatizam, zubobolju, arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti želuca. LAVANDA, despik (Lavandula officinalis Chaix, L. latifolia Moedik.) Ljekarničko ime: Oleum, Flores Lavandulae Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je polugrm koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane su četverouglaste i polegle. Listovi su slični ružmarinu, sivozelene boje sa žlijezdama na naličju, nešto unazad svinuti. Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre pršljenaste klasove. Pri­ jatnog je jakog aromatičnog mirisa, ukusa gorkog i ljutog. Od srpnja do rujna sabiru se vršci stabljike sa cvijećem. Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u polivinilske vrećice. U obliku čaja jedaća žlica prelije se s dva decilitra klju­ čale vode. Može se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju (udisanje pare). Naš narod čaj koristi protiv bolova srca, vrtoglavice, glavobolje, živčane rastrojenosti, navale krvi u glavu, protiv grčeva. Jača tek, dobar je protiv upale bronhija i napada astme. Snižava temperaturu, umiruje i regulira rad srca. Lavanda je efikasnija ako se miješa s kamilicom u jed­ nakim dijelovima. Dvije pune žlice čaja prelije se s pola litre ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta. Piju se 3 šalice dnevno, gutljajima. Lavanda sadrži mnoge tvari koje su korisne za ljudsko zdravlje: linalola, barneola, eteričnog ulja, geraniola, gorčinu itd. LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.) Ljekarničko ime: Flores Tiliae Raste u šumama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji više vrsti lipa; sve su manje-više ljekovite. Kako većina ljudi lipu poznaje, poseban opis nije potreban. Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez rđe. Inače

se bere samo cvijeće i to čim su se cvjetovi otvorili, prije nego li ostare i promijene boju, jer u tom slučaju droga ne vrijedi. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju pri­ rodnu boju i ugodan miris. Suše se u hladu, najbolje na pro­ zračnom tavanu. Lipov cvijet liječi prehladu i organe za disanje. Tjera znoj i mokraću, pospješuje stolicu. Liječi trajan kronični kašalj, bolove kod mokrenja, čisti krv. Liječi živce od uzbu­ đenja i umora. Lipa sadrži eterično ulje, glikozid, šećer, tanin, hesperedin, gume, sluzi, smote i drugih tvari. Tko pije redovito čaj od cvijeta lipe (usitnjen 2 žlice na 300—400 g ključale vode) pomiješan sa žlicom meda, ne mora se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik od­ luči da pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umi­ ruje živce, lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv znojenja. Svejedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz kožu i liječi. LOVOR (Laurus nobilis L.) Ljekarničko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri Raširen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen čije lišće ima i do 10 cm dužine. Protrljano lišće ima ugodan miris. Suhi listovi služe začinu i djeluju nadražujuće te ga se moraju odreći koji boluju na želucu ili crijevima. Bobice isto služe začinu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu. LINCURA, sirištarka žuta, vladislavka, encian, gorčica (Gentiana lutea subs, symphandra Murb.) Ljekarničko ime: Radix Gentianae Raste na planinskom i predplaninskom području, na gor­ skim travnjacima, naročito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni. Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra šuplja. Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno široki. Cvjetovi su zlatožute boje i nalaze se u pazušcima i gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutičan podanak i korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doživi i 60 godina).

U jesen sa sabire podanak s korijenom, ali tako da se mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla da­ lje množiti. Nakon toga što se podanak i korijen dobro oči­ ste, deblji komadi prorežu — suše se na toplom tavanu — u hladu. Suhi se korijen sprema u limenku, dobro zatvori i čuva na suhom mjestu. Lincure ima više vrsti, ali je najljekovitija žuta. Čaj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u želucu, protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih ko­ stiju, škrofuloze i glista; slabog apetita; lijek povećava broj crvenih i bijelih krvnih tjelešca — zrnaca. Navodno liječi i svaku groznicu. Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku praška dva puta dnevno po pola kavene žlice. Djeca uzimaju polovicu gornje doze. — Priprema čaja: mala kavena žlica lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzi­ ma se dva puta dnevno po malu šalicu. Lincura se može kva­ siti i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne i navečer po pola čašice i izvrstan je lijek za umirenje želu­ čanih bolova. Da se dobije bolji okus, može se dodati rakiji ili vinu uz lincuru — malo ploda od anisa. Lincura sadrži glikozide gencianu i genciopikrin, zatim šećer, gume, pektina i drugih tvari. MAĆUHICA DIVLJA, dan i noć (Viola tricolor L.) Ljekarničko ime: Herba et Flores Violae tricoloris Nalazimo je po njivama, po šikarama, strništima i obrađe­ nom zemljištu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine. Stablo je trouglasto šuplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvje­ tovi se nalaze u pazušcima listova nasađeni na dugim stapkama, šareni u više boja: plava, žuta, bijela ili ljubičasta. Svježa biljka sadrži razne organske kiseline, eteričnog ulja sa salicilom, sluzi, tanina, šećera, treslovine i saponinskih tvari. Upotrebljava se čitava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje i suši na zračnom mjestu u hladu. U obliku čaja liječi kožne bolesti, skrofulozne osipe, po­ kreće razmjenu tvari, olakšava stolicu, tjera znoj, mokraću i liječi reumatizam. Može se miješati s kamilicom, rutvicom i drugim biljkama. Dobra je i kod kožne bolesti ljuskavca (psoriasis). Doza 15—20 g na pola litre ključale vode.

Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i suše se u hladu na zračnom mjestu. Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u pr­ sima, kroničnog bronhitisa i grčeva u želucu, organa za di­ sanje i protiv kašlja. Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja ve­ ćih količina može doći do trovanja. Zato je najbolje uzimati pod nadzorom liječnika. MAK TURČINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Papaver rhoeas L.) Ljekarničko ime: Flores Rhoeados Svojim velikim žarkocrvenim cvjetovima vidljiv je na da­ leko po našim žitnim poljima, uz puteve, po željezničkim nasipima, na neobrađenom napuštenom zemljištu. Sličan je pitomom maku samo je slabijeg uzrasta. Ta biljka toliko je poznata, da poseban opis nije potreban. MASLAČAK, radić, mlječnjak, popino gumno, žuti dimac, žučanik (Taraxacum officinale Web.) Ljekarničko ime: Radix Taraxaci cum herba Maslačak je svakome poznata biljka s naših travnjaka. Naš narod ga mnogo troši u proljeće u obliku salate. U lje­ kovite svrhe skuplja se cijela biljka u proljeće: korijen, mlado lišće s cvjetnom krunom. — Odr­ venjeli i truli korijen ne valja za lijek. Mladi listovi s korijenom i ro­ zetom beru se u proljeće i suše na suncu ili umjetnoj toplini. Na­ brani korijen opere se, proreže i suši na suncu ili umjetnoj to­ plini. Za liječenje se uglavnom upo­ trebljava čitava biljka s korije­ nom. Maslačak u obliku čaja steže, tjera mokraću, koristi protiv tvr­ de stolice; jača želudac, poprav-

lja probavu, liječi šuljeve, nesanicu, zaustavlja krv, liječi bolesnu jetru, slezenu. Pospješuje menstruaciju. Liječi žuč­ nu kesicu, tjera kamence, čisti krv i liječi nutarnje organe, nateklu jetru i kožne bolesti. Ne valja ga dulje vremena uzimati, pošto štetno djeluje na probavu. Maslačak sadrži insulin, bjelančevinu, gorčinu, vosak i druge korisne tvari. LJOSKAVAC, pogančeva trava, pljuskavac (Physalis alkekengi L.) Ljekarničko ime: Fructus, Baccae Alkekengi Ljoskavac raste svagdje po šikarama, vinogradima i svi­ jetlim šumama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto trouglasti. Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena sjajna boba veličine divlje trešnje, zatvorena pojedinačno u jako nabreklu poput opne napuhnutu više uglatu čašku. Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i može se jesti. Tre­ ba pripaziti da plod ne dođe u dodir sa čaškom koja je vrlo gorka. Sabire se zreo plod i suši na umjetnoj toplini na pe­ ći ili u pećnici. Kad je suh mora pod prstima šuštati. Svoju crvenu boju mora zadržati i nakon sušenja. Suh plod upotrebljava se protiv teškoća u mokrenju, kro­ ničnog katara mokraćne bešike, pijeska i kamenca u bubrež­ noj i mokraćnoj bešici. Kao čaj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 1—2 minute. Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, često i dulje vremena uzimati jer truje želudac. MATIČNJAK, pčelinja ljubica, miloduh (Melissa officina­ lis L.) Ljekarničko ime: Folia Melissae Raste u vrtovima, ali se poludivljeg može naći u blizini naselja uz ograde, živice, a gdje-gdje i u šumi. Ja sam ga do­ sta nabrao u selima na podnožju Kalnika. Naraste do 60 cm visine, sa široko-jajolikim listovima koji su po rubovima grubo nazubljeni. Listovi leže na dosta dugim peteljkama i sliče malo koprivi. Cijela biljka intenzivno miriši na limun. Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili ljubičastim cvjeto­ vima, koji su prije nego li se razviju žućkaste boje i rastu u cvatovima u pazušcima gornjih listova.

Lišće se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka sa vršikama i lišćem za vrijeme cvatnje. Suši se brzo i opre­ zno na tavanu, i to tako da se naslaže u tankim slojevima kako ne bi promijenila boju. Čuva se na suhom mjestu u polivinilskim vrećicama. Čaj od listova: jedaća žlica prelije se s dva decilitra klju­ čale vode. Čaj je dobar protiv glavobolje, slabosti živaca, nervoze, proljeva. Ublažuje grčeve, bolesti srca, želuca i zubobolje. Pomaže kod besanice, plućnih bolesti i slabokrvnosti. Čisti krv, pomlađuje srce, krijepi dušu i rastjerava turob­ ne misli. Liječi zujanje u ušima. Stvara ugodno raspoloženje. Podstiče organizam na rad i otpor. Osobito se preporuča trudnim ženama i maloj djeci po malu šalicu kad ih zaboli trbuščić. Budu li spomenuti čaj pile trudne žene, mnogo će im koristiti. I, posve sigurno, neće roditi nakaze, kao kod upotrebe kemijskih preparata. Matičnjak u sebi sadrži eterično ulje s elementima citrola gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.

MAJČINA DUŠICA, tamjanika, timijan, bakina dušica, po­ povac (Thymus serpyllum L.) Ljekarničko ime: Herba Serpylli Raste u velikim količinama na suncu izloženim brežulj­ cima, suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na međama. Do­ nji dio joj je drvenast i polegnut. Iz njega izbijaju vriježe koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti, grimizni cvjetovi čine okruglasto zbijene cvatove na vrhu stabiljke. Cvate čitavo ljeto i ima jak i ugodan miris. Sabire se čitava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije se čupati, nego nožem rezati. Suši se na zračnom tavanu u hladu. Lijek je protiv želučanih poremećaja, bolesti pluća, dišnih organa, tvrdokornog kašlja, slabokrvnosti, povećanog lučenja žuči, bolesti mjehura, angine, bubrega, ženskih bolesti. Po­ maže kod slabijih živaca i neurastenije. Povećava fizičku snagu bolesnika. Liječi vrtoglavicu, bolove u zglobovima, škrofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru majčine dušice radi jačanja živaca. Priprema: jedna žlica čaja na 3—4 decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Zatim ocijediti, po želji

zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti gutljajima preko dana. Koristi kod kašlja, bronhitisa, nesa­ nice, plućnih katara, migrene, astme, proljeva, nadimanja, čira u želucu i skrofula. Majčine dušice imade više vrsta. Neke se vrste mijenjaju prema staništu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna pod­ vrsta ima sasvim uske listiće: miris joj je smolast i ukus aro­ matičan. Sadrži eterično ulje s elementima timolakarvakrola, tanina i gorčine. MRAVINAC, vranilova trava, divlji mažuran, dobra misel (Origanum vulgare L.) Ljekarničko ime: Herba Origani Mravinac nalazimo najčešće na kamenitom neobrađenom tlu, na suhim sunčanim livadama, svijetlim šumama, šika­ rama i živicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste vi­ soko do 40 cm. Cvijeće mu je crveno, rijetko bijelo, razvija se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata sabire se biljka od gornje polovice ili vršike i njeno lišće te se suši u hladu na zračnom mjestu. Liječi prehladu plućnog katara, bolesti želuca, maternice, slabe probave, žutice i slabog izlučivanja želučanih sokova. Povoljno djeluje na čitav nervni sistem. Sadrži eterično ulje s elementima cineola, kamfora, tanina, boneola, soli i drugih tvari. MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus offinalis L.) Ljekarničko ime: Herba Folia et Flores Hyssopi Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stab­ lom koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisna­ tim granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez držaka. Gaji se u vrtovima, ali se može naći i na suhim ka­ menitim mjestima. Naročito se može naći po kamenjarima južne Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do li­ stopada. Cijela biljka ugodno miriši. Za lijek se upotrebljava cijela biljka osušena na zračnom mjestu u hladu. Ova biljka vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotreb­ ljava se kao naljev (prelije ključalom vodom). Liječi kašalj, plućne bolesti; koristi kod izbacivanja ispljuvka, izvana po-

sve može zamijeniti bijeli sljez. Jedna žlica lišća ili cvijeta prelije se sa 300 g ključale vode. Cvijet je ljubičast, ružičast, rjeđe bijel, nalazi se na vrho­ vima stabljike gusto poredan u pazuhu lista. Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika, reume, kašlja i slabe menstruacije. Sadrži eterično ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin, jabučnu kiselinu i druge tvari. MASLINA (Olea europaea L.) Ljekarničko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae Porijeklom je po svoj prilici iz Palestine ili Male Azije. Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo zna­ čajna za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija. Protiv katara uzima se 10—15 kapi na kocku šećera triput dnevno prije jela. Da grije želudac i jača probavne organe — uzimati natašte po žlicu. Protiv zaraznih bolesti dvije kavene žlice dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stišava grčeve u cri­ jevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se 100—200 g svakih 3 sata i protiv žučnog napada. 4 puta dnevno protiv povećanog krvnog pritiska i malarije. Poslije ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz ustiju. MEDVJEĐE GROŽĐE, medvetka, planika, gornik (Arctostaphylos uva ursi L.) Ljekarničko ime: Folia Uvae-ursi To je vječno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Može ga se naći po svijetlim borovim šumama, na pjeskovitom i kamenom tlu. Voli otvorena sunčana mjesta planinskih pre­ djela: Like, Bosne, Sandžaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u po­ četku leže na tlu, ali im se zeljasti završeci isprave. Brojni listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u bijelim i ružičastim cvjetićima, obješenim u grozdovima. Plod je grimiznocrvena brašnjava boba. List se sabire od svibnja do srpnja, suši se na umjetnoj toplini i sprema na suho mjesto.

Čaj od listova naročito liječi povećanu prostatu, mokraćne organe, proljev, šećernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje se može pripremiti ukusan zdrav pekmez. List se upotrebljava u obliku čaja: jedaća žlica lista kuha se u 4 decilitra vode 3 minute. Efikasnije je lišće uzimati u obliku praška dva puta dnevno: ujutro i navečer po pola kavene žlice, zalivene s malo vode kao aspirin. Lišće služi kao dezinfekciono sredstvo mokraćnih kanala, specifično kod kroničnog zapaljenja bešike, i drugih bolesti. Medvjeđe grožđe sadrži tanina, klorofila, glikozid kao arbutin, gorku tvar, kiseline i drugih tvari. MEDVJEĐI DLAN, mečja šapa lium L.) Ljekarničko ime: Radix Heraclei

(Heracleum

sphondy-

Raste uz živice livada, na šumskim putovima, uz potoke i rubove šuma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste preko metar visoko. Čitava je biljka manje-više kratko dlaka­ va. Donji listovi su krpasti do 60 cm veliki. Prema gore sve su ma­ nji i sitniji. Cvijet je velika kišobranasta kita s oko 20 drški. Sli­ čan je cvijet angelike. Stabljika je šuplja. Prerezana jako miriše na vrtnu mrkvu. Takav ima i okus. U obliku čaja popravlja proba­ vu. U obliku alkoholature (30 kapljica razrijeđeno s malo vo­ de) dva puta dnevno navodno koristi protiv impotencije. Ili kao prašak 1—2 grama dnevno (na vršku noža). Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek služi gore opisan s na­ ročito oštrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod padavice i loše probave. Uzima se jedna mala žlica korijena usit­ njeno na 400—500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana. Medvjeđi dlan sadrži arginin, glutamin, galaktan, araban — dok u plodovima može se naći dosta eteričnog ulja.

MILOGLED (Sanicula europaea L.) Ljekarničko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae Pripadnik porodice štitarka (Umbelliferae). U srednjem vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se liječile bolesti di­ šnih organa, želuca, crijeva, razna krvarenja itd. Milogled raste u sjenovitim i vlažnim šumama Evrope, Azije i Afrike. Uglavnom nalazimo ga u bukovim šumama. To je trajna biljka s razdijeljenim, odnosno rascijepanim li­ stovima i sa sitnim glavičastim štitcima, u kojima su smje­ šteni malobrojni bijeli ili ružičasti cvjetovi. Za lijek su uzimali korijen ili čitavu biljku. Vjerojatno sadrži saponim, te tvari koje stežu. Još i sada u narodnoj medicini koristi se za ispiranje ždrijela, zubnog mesa, rana. Općenito je sredstvo protiv krvarenja. * MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaćun (Colchicum autumnale L.) Ljekarničko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici Možemo ga naći (uvijek u velikom broju) u jesen po vlaž­ nim livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubičasti ili ružičasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez li­ stova). U proljeće istjera 2—3 lista (ne viših od 25 cm). Slični su listu mladog kukuruza. U sredini između listova istjera tobolac koji sadrži mnogo sjemenaka, koje su kad sazore tamnosmeđe. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije košnje sijena). Osuše se na suncu. Sjemenke iz tobolca po­ vade se, još dosuše i spreme u limenke koje se hermetički zatvore (ili u polivinilske vrećice). Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 15—35 kapi — dvaput dnevno razrijeđeno u malo vode. — Liječi astmu, lučenje mokraćne kiseline, kroničnu reumu. Snižava visok krvni pritisak. U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu je­ danput protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alko­ holom kod bolova u križima. Ako se želi uzimati za unutar­ nje liječenje — tražiti nadzor liječnika.

NEVEN, prstenčac, vrtni ognjač (Calendula officinalis L.) Ljekarničko ime: Flores Calendulae Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u gornjem dijelu jače razgranjena. Sva je obrasla kratkim me­ kim dlačicama. Svaki pojedini ogranak završava velikom glavicom cvijeta narancastožute boje, čija je koturica prema unutar uvinuta. Čitava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno miriše. Naročito cvjetovi imaju jaki miris. Cvjeta od lipnja do listopada. Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka. Cvjetne latice imaju najveću vrijednost. Suše se u hladu na toplom tavanu. Čaj od cvjetnih latica lijek je protiv žutice, bolesti bu­ brega, škrofuloze, slabokrvnosti i opće slabosti, kod teškoća pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije. Liječi groznicu. Za vanjsku upotrebu: liječi čireve, nazebine i ranjavu kožu — u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela biljka, pomiješana s jestivim lojem ili svinjskom mašću (koja nije soljena), liječi čireve, lišajeve (ekceme) i škrofulozu. Kneipp preporuča čaj od nevena (10 g na 200 g vode samo da zavri) kod zapaljenja želučanih čireva, dnevno 6—8 puta po jednu žlicu. Isto tako kod otoka jetre, slezene i žutice. Ako se uzme malo cvijeća s lišćem, to kuha u mlijeku i uzi­ ma triput dnevno po šalicu liječi škrofulozne čireve i stvrd­ nute žlijezde. Neven sadrži kalendulin, eterično ulje, jedan saponin, salicilne kiseline i gorčinu. OČAJNICA, jetrenjača, smrduša, gorčika, marulja (Marrubium vulgare L.) Ljekarničko ime: Herba Marrubii albi Raste na suhim kamenitim krečnjacima, pašnjacima i po­ red putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50 cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama. Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s iz­ gledom neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne ko­ prive. Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gor­ kog i ljutog. Cvjeta od srpnja do rujna.

Sabire se nadzemni dio biljke i suši u hladu. Prema tvr­ đenju dr Gostuškog najlakše se uzima u obliku alkoholature: 6 jedaćih žlica suhe biljke stavi u litru bijelog vina i ostavi 8 dana kvasiti. Od tog vina bolesnik uzima 1—2 decilitra dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za lije­ čenje plućnih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u početnoj tuberkulozi — s ranama u plućima — i grozničavim sta­ njima. Protiv malarije, tifusa i trbušnih groznica. Popravlja apetit i vrlo je dobra za izbacivanje ispljuvaka. Očajnica čisti krv, rastezuje, oživljava žlijezde. U obliku čaja jedna žlica na 300—400 g ključale vode, ostaviti poklop­ ljeno 10—15 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po ša­ licu. Liječi bolesti živaca, katar dišnih organa, kašalj, katar želuca, otečenu jetru, žuticu i druge bolesti. Pomiješan s ko­ rijenom maslačka još je efikasniji. Očajnica sadrži eterično ulje, marubin, tanin i smole.

OMAN, obratiš, veliko zelje, veliki korijen (Inula helenium L.) Ljekarničko ime: Radix Inulae helenii Može ga se naći u grmlju uz živice i putove, u blizini obra­ đenih površina i rubovima šuma. S razgranjenom stablji­ kom oman naraste i preko dva metra u visinu. Listovi su veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez peteljke. Cijela je biljka manje-više dlakava. Ima pojedi­ načne velike žute cvjetove i cvate cijelo ljeto. Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen s podankom koji jako miriše na kamfor. Ima mrku boju, debeo je i gra­ nat. Prije sušenja treba ga dobro oprati, uzduž prorezati i sušiti na toplom zračnom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim se sprema u limenke da ne ishlapi. Osim astme oman u obliku čaja liječi kataralni bronhitis, plućne bolesti, ženske bolesti i išijas. Prašak od omana dva-tri puta dnevno pola čajne žličice pomiješamo s dosta meda ili kandis šećera koristi kod svih oboljenja dišnih organa i spriječava da žena prijevremeno rodi. Oman sadrži i do 40% inulina, kamfora, eteričnog ulja s heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.

NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica (Mentha piperita L.) Ljekarničko ime: Folia Menthae piperitae Ovu ćemo biljku rijetko naći u divljini, pa se ona mora uzgajati. Uspijeva u lakšem ilovastom tlu s mnogo vlage i topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolo­ voza. Za vrijeme cvatnje sabire se čitava stabljika. Preko ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zašiljeni. Na rubo­ vima vrlo malo nazubljeni. Cvjetovi su u cvatu crvenkasto-bijele boje, a izbijaju u koljenima. Cijela biljka intenzivno miriše na mentol kao i nana kudrava. Čaj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu, bolest žuči i glavobolju. Odstranjuje suvišnu kiselinu iz že­ luca, liječi krvne bolesti, dobra je protiv grčeva, premorenosti živaca, trovanja i povraćanja. ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozlić (Valeriana of­ ficinalis L.) Ljekarničko ime: Rhisoma, Radix Valerianae Raste svagdje po vlažnim mjestima: uz živice po livadama, u šikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i preko metar visoko. Postoji više samostalnih vrsta (odlika). Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava. Li­ stovi su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni. Cvijet je sitan (bijel i ružičast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na vršku stabljike u metlastim pašticima. Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najma­ nje dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim korijenčićima. Na površini je žućkastosmeđ, iznutra je bjel­ kaste boje. Deblji se podanci očiste od zemlje i uzduž ra­ skole. Suši se na suncu ili na umjetnoj toplini i drže hermetički zatvoren u limenkama na suhom mjestu. Odoljen liječi poremećeni krvni tok, krvni pritisak i jača probavne organe. Liječi nervozu srca, bolesti živaca. U obli­ ku tinkture naročito je sigurno sredstvo protiv živčanog uz­ buđenja i histerije. Jedaća žlica korijena, na dva decilitra hladne vode, ostavi se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog čaja uzima se 6 puta dnevno po jedaću žlicu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time iz biljke nestaju ljekovite tvari.

ORAH PITOMI (Juglans regia L.) Ljekarničko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus Orahovo stablo i njegov plod toliko su poznati, da opis nije potreban. Upotrebljava se lišće i plod. Čaj od mladog orahovog lišća, koji se još nije potpuno razvio, liječi plućne bolesti, čisti krv, škrofule, katar crijeva. Dobar je lijek pro­ tiv trakavice, upale sluzokože. Jača probavne organe. Liječi upalu očiju, istjeruje crijevne nametnike. Orahovo lišće suši se u tankim slojevima na tavanu u hladu. Orahovo ulje na salati od krumpira — 6 jedaćih žlica — tjera trakavicu (pantljičarku). Orahovo lišće služi i za ispi­ ranje kod bijelog pranja: 4—5 jedaćih žlica lista kuha se 5 minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na prišteve i čireve. Mladi plodovi, dok još nisu sazreli, služe za pravljenje ekstrakta i za ukuhavanje. U orahovom listu ima mnogo treslovine i može se ubrajati među sredstva koja stežu. Orahov plod sadrži veliki postotak masnoće čak i preko 56%, bjelančevine 15%, 12—13% ugljič­ nih hidrata, 2% hranjivih soli. Orahovo ulje po vrijednosti je ravno maslinovom ulju. List oraha treba naglo sušiti na suncu da ne promijeni svoju prirodnu boju. Sadrži junglandin, glikozid, razne or­ ganske kiseline s kalcijumom, tragove eteričkog ulja, bjelan­ čevine, tanina i drugih tvari. Čaj se priprema ovako: žlica li­ sta za litru vode kuhati 8—10 minuta. Pije se triput dnevno po šalicu protiv škrofula. Zelene ljuske oraha 6—8 g ku­ hati 5 minuta u pola litre vode, koristit će kod crijevnog želučanog katara i za jačanje mišićnog sistema. PELIN, osenač, pelinček, vakčenac (Artemisia absinthium L.) Ljekarničko ime: Herba Absinthii, Folia Absinthii Pelin se može naći na neobrađenim površinama, na suhim kamenitim mjestima. U okolici Kalnika i Rijeke vidio sam mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem naše do­ movine. Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svile­ nim maljama. Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove žute boje. Cvjeta od srpnja do rujna. Pelin je vrlo gorka biljka. Sabiru se listovi i cvjetne vršike, (gornji dio grane s cvijetom i listovima), u

vrijeme dok se cvjetovi još nisu potpuno razvili, odnosno otvorili. Suši se u hladu. Već i mala količina te biljke jača želudac, povećava volju za jelom. U malim količinama djeluje umirujuće, pa se uzi­ ma kao sredstvo za uspavljivanje. Čisti krv. Koriste ga i za ženske bolesti, groznicu, bolesti jetra i bubrega. Pelin ne treba uzimati vrlo često i dugo vremena, jer u tom slučaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu. Čaj od pelina zbog gorčine ne kuha se nego se pelin prelije ključalom vo­ dom (jedna kavena žlica na 200 g ključale vode). Pelin u obliku praška dva puta dnevno na vršku džepnog noža u juhi ili inače pomiješano s jelom, vrlo dobro liječi bolesnu jetru i žuticu. Pelin sadrži veliki postotak gorčine, zatim eteričnog ulja, jabučne kiseline i drugih tvari. Može ga se upotrijebiti pre­ livenog ključalom vodom i u obliku praška. Ulazi u sastav mnogih trava: protiv šećerne bolesti, gihta, reume, gojaznosti. Naročito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje na jačanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod uzimanja, jer u njegovom eteričkom ulju ima tujana koji je inače jak otrov. Jednu žlicu usitnjenog pelina stavi se u litru bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 5—8 dana. Od tog lijeka uzima se triput dnevno po jednu čašicu. Liječi nadi­ manje, tjera žuč i jača sokove želuca. PETROVAC, turica, skorušica (Agrimonia eupatoria L.) Ljekarničko ime: Herba Agrimoniae Raste na sunčanim mjestima uz putove, po međama. To je us­ pravna granata biljka visoka 70 cm. Cvate od srpnja do rujna malim žutim cvjetovima koji su raspoređeni u dugačkom grozdu oko same stabljike. Cijela je bilj­ ka dlakava s perastim listovima. Upotrebljava se protiv bolesti jetre, katara na želucu, proljeva. Izvana protiv krvarenja rana, kr­ varenja bubrega, protiv bolesne slezene, kože i krvotoka. Prašak petrovca s vinom — izvrsno je sredstvo kod oboljenja grla, bo­ lesti usta; protiv gihta i reume.

Ljudi koji po svojoj dužnosti mnogo govore, te se tuže na su­ hoću grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave 10 jeda­ ćih žlica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok se jedna četvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim pčeli­ njim medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu čašicu. Kao oblog na otvorene rane na nogama, koje su nastale uslijed proširenih vena — uzeti tri jedaće žlice čaja — pet­ rovca i preliti ga s pola litre ključalog bijelog vina; zatim poklopiti i ostaviti 20—30 minuta. Prethodno ranu treba na­ mazati ribljim uljem. Svaka dva sata oblozi se mijenjaju. U obliku čaja uzima se jedna žlica na litru vode, kuha 4—6 minuta i ostavi poklopljeno po strani još 10 minuta. Pije se triput dnevno po šalicu. Petrovac ima u sebi nešto eteričnog ulja, dosta tanina, soli i jednu gorku tvar. PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.) Ljekarničko ime: Fructus Rhamni catharticae Sličan je krkovini s tom razlikom što pasji dren na vrhu grančica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji treba osušiti. PASJA TRAVA, dvornik ptičji, oputina, troskot (Polygonum aviculare L.) Ljekarničko ime: Herba Polygoni To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena sa stablji­ kom pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez drške. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloružičastim cvjetićima. Raste uz putove, pruge, dvorišta seljaka i na napuštenim ruševinama. Sabire se čitava biljka bez korijena (za vrijeme cvatnje) i suši u hladu. Biljka (u obliku čaja) liječi bolesti mokraćnih organa, kamence u bubrezima i mjehuru, šećernu bolest, padavicu, čireve u želucu, proljev i krvotok. PERUNIKA BOGIŠA (Iris germanica L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Iridis Kod nas raste više vrsta, ali je perunika bogiša najras­ prostranjenija. Raste po suhim brežuljcima, po šumskim či­ stinama i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po na­ šim vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s veli­ kim modrim ili ljubičastim cvjetovima na vrhu.

Sabire se podanak bez korijena, bez prostranog pupoljka i bez kore u rano proljeće ili u kasnu jesen. Sadrži eterično ulje, iridina, glikozida, šećera, sluzi, škroba i pepela. U lje­ kovite svrhe koristi se pomiješana s drugim travama u jed­ nakim količinama. U obliku čaja žlica na 300 g ključale vode i da poklopljeno stoji 10—15 minuta. Pije se tri puta dnevno po šalicu. Liječi plućne bolesti, kronični kašalj i astmu. PIRIKA, pasja pšenica, rubetka (Agropyrum repens L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Graminis Možemo je naći svugdje po njivama, vinogradima i uz ži­ vice. Bijeli, puzeći korijen dug je i do 30 cm sa stabljikom — dugom do 60 cm — čiji klas nalikuje pšenici ili raži. Cvate od lipnja do srpnja. Korijen i podanak sabire se cijelo vrijeme dok traje vegetacija. Podanak se očisti od zemlje. Sitni se korjenčići odstrane, ostalo se dobro opere i suši na suncu ili umjet­ noj toplini pri štednjaku. Nakon sušenja dobro se zatvori u li­ menke. Ako se u litru vode stavi 3 je­ daće žlice sitno isjeckanog, i u avanu dobro stučenog korijena od pirike, poklopi i polako kuha dok se pola ne ukuha, i ako se taj čaj pije triput dnevno (po jednu šalicu) 6—8 nedjelja, onda ćemo krv osloboditi od svake nečistoće. Ovaj lijek je vrlo dobar za čišćenje i jačanje krvi i živaca. Ujedno je lijek protiv raznih unutrašnjih upala: pluća, porebrice, groznice, kašlja, poteškoća pri mokrenju. Na rad podstiče sluznicu želuca, crijeva, jetra, slezenu i gušteraču. Lije­ či bijeli cvijet, kod žena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika se može u obliku čaja upotrijebiti protiv bolesti organa za disanje (astma) i za umirenje živaca. Ne treba je predugo uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo. PODBJEL, lepuh, konjsko kopito (Tussilago farfara L.) Ljekarničko ime: Folia, Flores Farfarae Raste u velikom mnoštvu na ilovastom tlu uz potoke, ci­ glane, jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u ožujku i

travnju zlatožutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugo­ dan aromatični miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetići. Stariji, koji su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede. Cvjetovi se suše u hladu na toplom tavanu ili pri štednjaku na umjetnoj toplini od 30° C. Listovi se mnogo kasnije razvijaju, sabiru se od svibnja do srpnja. Beru se bez peteljke i suše na suncu. Dobro osu­ šeni listovi moraju zadržati prirodnu zelenu boju. Spremiti na suho mjesto u polivinilske vrećice. Cvijet i list liječe plućne bolesti, izazivaju znojenje i čiste krv. Liječe astmu i kašalj. Jedna žlica čaja prelije se sa 200 — 300 g ključale vode i ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se oci­ jedi, medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri pu­ ta dnevno po šalicu. Ovako pripremljen čaj čisti pluća, liječi gripu. Neki francuski liječnici smatraju ga specifičnim lije­ kom protiv škrofuloze. Naročito je dobar ako mu se doda malo orahovog lišća. Ova mješavina može se i u bijelom vinu kuhati u spomenutoj dozi i piti više puta dnevno po čašicu. Kod otečene maternice čajem se natopi sterilizirana vata i položi na bolno mjesto. Podbjel sadrži: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline, tanina, holina, jabučne i vinske kiseline i fitosterina. * POVRATIČ, vratič, umanika (Tanacetum vulgare L.) Ljekarničko ime: Herba Tanaceti vulgaris Raste u velikom mnoštvu po rubovima šuma, uz živice, na oba­ lama potoka, poljskim međama, pored putova. Dostiže i do me­ tar visne. To je uspravna, jaka biljka, velikih perastih listova, koji su višestruko izrezani. Ima gorko-oštri miris. Često se može naći i po seoskim grobljima. Cvjeta od srpnja do listopada u sitnim žućkastim cvjetićima na vrhu stabljike, gdje obrazuje ki­ tu u obliku otvorenog kišobrana. Za vrijeme cvatnje sabire se či­ tava biljka i suši u hladu.

Pored toga što pomaže istjerivanje glista, narod je upo­ trebljava za jačanje želuca, za tjeranje znoja. Navodno li­ ječi bubrežne bolesti i teško mokrenje. Povratič je u veli­ kim količinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima samo pod kontrolom liječnika. Uzima se 3—4 kapi soka na kocku šećera dva puta dnev­ no. U obliku čaja: jedna nepuna žlica cvijeta s nešto pelina na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet u obliku praška 2—3 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu. Povratič sadrži borneola, eterično ulje s elementom tujona, tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari. * PRIMORSKI LUK (Urginea scilla L. ili U. maritime Bek. L.) Ljekarničko ime: Scillae Bulbus Nalazi se podosta po dalmatinskom kršu naših primor­ skih kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Lošinju. Lu­ kovica morskog luka je povelika i djelomično se nalazi nad zemljom. Sličan je našem bijelom luku, a miriše na naš porji luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi su dugački i lancetasti kao u bijelog luka. Svježi morski luk je štetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u obliku praška dva puta dnevno na vrhu noža (zaliti s vo­ dom). Djeci se ne smije davati. Primorski luk (u obliku praška) djeluje na nepravilni kr­ votok, jača i liječi srce (kao digitalis). Liječi kroničnu upalu bubrega (ne smije se uzimati u početnom akutnom stanju). Liječi jetru kao i smežuranje (cirozu) jetre, otok u trbuhu, jača srčane mišiće. Povećava mokrenje. Naročito koristi kod izbacivanja ureje iz krvi. U većoj dozi može izazvati jako trovanje, stoga se liječenje tom biljkom preporuča samo uz nadzor liječnika. PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavič, kositrenka, štukavac (Equisetum arvense L.) Ljekarničko ime: Herba Equiseti minoris Nalazimo je po poljima, prugama, međama, jarcima, pored rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu, stoga je zovu i konjski rep. Čitava biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i suši u hladu, kad se dobro razvije. Preslica je vrlo dobra za pojačano izlučivanje mokraće, vrlo je korisna i protiv plućnih bolesti i krvarenja. Čaj od

preslice u 8—10 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika, onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv teških ne­ snosnih bolova i grčeva koji nastaju odvajanjem kamenca iz bubrega, žuči i mokraćnog mjehura. Ako se pak kuha jedna jedaća žlica preslice s jednom jedaćom žlicom pretucanih smrekovih bobica u 3 decilitra vode — pola sata — i pije svakog sata po gutljaj, to jača i čisti želudac, jetra, bubrege i mokraćni mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod teškoće pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i pli­ nova u tijelu. Ovaj se čaj uzima natašte (jednu malu žlicu) a preko dana češće po jedan gutljaj. Pije se bez šećera, ne­ koliko nedjelja. Kod upale mokraćne bešike preslicu treba u jednakim dijelovima uzeti sa nanom i listom bršljana. Preslica sadrži veliki postotak kremične kiseline (i do 80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kremičnom kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga sadrži saponin ekvizetin, akonitin, jabučne i oksalne kiseline, smolu i gorčin. Čaj izaziva krvarenje ako se pije u jačim do­ zama i većim količinama. Djeci koja su preboljela šarlah s vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi. Dobar je i kao oblog za kraste na glavi.

PLUĆNJAK, džigeričnjak, medunica, kudravac, zdravilna plučnica (Pulmonaria officinalis L.) Ljekarničko ime: Folia Pulmonariae Plućnjak raste svagdje po šumama, po živicama, među grmljem na vlažnim mjestima. Listovi su na donjem dijelu stabljike veliki i širokojajoliki, zašiljeni su dugom peteljkom. Na gornjem dijelu sve su manji i sjedeći bez peteljke. Biljka naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje više svijetlozeleno pjegavi. Cvate od ožujka do lipnja razno­ bojnim cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike. Cvjetovi su ljevkastog oblika. Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena za­ jedno s mladim lišćem. Suši se u hladu u tankom sloju. Tre­ ba paziti da ne promijeni boju, jer u tom slučaju ne vrijedi. Upotrebljava se u obliku čaja protiv plućnih bolesti, kaš­ lja, protiv bolesti organa za disanje, čišćenje krvi i služi za obnovu tjelesne snage.

Jedna puna žlica čaja na 300—400 g ključale vode ostaviti da stoji 10—15 minuta. Zatim procijediti i preko dana piti nekoliko puta po malu šalicu od crne kave. Još je efikasnije ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom, ženskom bokvicom, a zaslađeno pravim pčelinjim medom. Ako se pretvori u prašak, dobar je za posipanje starih rana. Plućnjak sadrži vapna, preko 9% sluzi, soli, tanina. PAPRAT SLATKA, oslad, slatka bujad (Polypodium vulgare L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Polypodii Raste u sjenovitim šumama, na mahovinom obraslim bre­ govitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko metar visoko s nasađenim listovima na dugim golim drška­ ma. Listovi su kožnato perasti s duboko urezanim režnjevima koji su prema vrhu sve kraći. Na perastim dijelovima listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle smeđe tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je de­ beo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova. Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljeće. Suši se na umjerenoj toplini. Upotrebljava se protiv prehlade i kašlja. Naročito luči žuč kod žutice, povećava količinu izlučene žuči i mokraće. Liječi otečenu slezenu, kroničnu začepljenost, bolest jetre, želuca i bubrega. Jednu punu žlicu usitnjenog korijena staviti u pola litre vode da stoji 6—9 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena može se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah skinuti, a ako se pomiješa s hladnom iscrpinom, još je efi­ kasniji.

* PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.) Ljekarničko ime: Folia Digitalis purpureae Raste po suhim obroncima planina i po šumama. Kod nas se mnogo i uzgaja u ljekovite svrhe. To je dvogodišnja bilj­ ka, naraste do metar visoko. Ima vrlo lijepe cvjetove pjega­ ve, crvenkaste ili grimizne boje. Sabire se lišće dvogodišnje biljke (čim počne cvasti). Li­ stovi se moraju sušiti naglo na umjetnoj toplini, jer se la-

ganim sušenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da temperatura ne bude veća od 30—38° C. Lišće se uglavnom upotrebljava u obliku praška ili pilula protiv srčanih bolesti; kod upale mozgovne opne; djeluje i na živce krvnog sustava. Pored sporednih tvari pustikara sadrži još i tri glikozida — koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod liječ­ ničkim nadzorom. POTOČNJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.) Ljekarničko ime: Herba Salicariae Potočnjak raste na vlažnim livadama, u grabama, obala­ ma rijeka i močvarnim mjestima. To je uspravna biljka sa slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na vršku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih cvjetića u obliku zašiljenog stoga. List je dugoljasto šiljast bez peteljke i obuhvaća samu stabljiku. Cvate od lipnja do rujna. Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i suši u hladu na zračnom mjestu. Pije se u obliku čaja — koji se prethodno 10—12 sati kvasi u vodi i u istoj kuha — koji služi i za ispiranje protiv krva­ renja maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice. Na pola litre vode 2 jedaće žlice čaja kuha se 3—4 min, pije se triput dnevno po šalicu. Ili se uzima u obliku praška ili tinkture protiv crvenila kože i ekcema, kako za vanjsku tako i unutarnju upotrebu. RABARBARA (Rheum officinale Baill.) Ljekarničko ime: Rhizoma et Radix Rhei To je višegodišnja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog dijela izbijaju veliki listovi koji se koriste za varivo, poput špinata. Ima mnogo C vitamina te može zamijeniti limun. U stvari ona je više osvježavajuće nego hranjivo povrće. Kao varivo korisno služi kod probavnih smetnji. Bubrežnim bo­ lesnicima nije preporučljiva jer nadražuje bubrege. Za liječenje se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka. RAZLIČAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.) Ljekarničko ime: Radix, Fructus, Flores Cyani coerulei To je vrlo rasprostranjena biljka koju najviše možemo naći u našim žitaricama, naročito u pšenici. Uspravna i vrlo

razgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti, a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se razvijaju pojedinačno na kraju stabljike. Cvate u lipnju i srpnju. Cvjetovi se sabiru i suše na hladu na zračnom tavanu. Do­ bro osušeni spremaju se u hermetički zatvorene limenke, jer inače rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju prirodnu boju. U obliku čaja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlu­ čivanja mokraće, protiv žutice i zastoja u mokrenju. Za ispi­ ranje upaljenih očnih kapaka. Spolja se stavljaju oblozi na rane. Različak sadrži: tanina, malo sluzi, voska, obojene tvari. RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis (L) Trev.) Ljekarničko ime: Herba Betonicae Raste po šumama, šikarama i rubovima šuma. Naraste do 60 cm visoko. Listovi su nasuprotni. Jako nazubljeni donji listovi ima­ ju dugu dršku, gornji su privije­ ni uz samo stablo, tupi, jajoliko dugoljasti. Cvijeće je razvijeno u klas na vrhu stabljike. Vrijeme cvatnje je srpanj i kolovoz. Za vrijeme cvatnje sabire se list i gornji dio biljke. Ranilista 10 jedaćih žlica pre­ lije se litrom ključalog bijelog vi­ na i ostavi stajati 2—3 sata. Stav­ lja se u obliku obloga na gnojne rane koje dugo ne zacjeljuju, kao i na otvorene rane proširenih vena na nogama. Prethodno se rana namaže ribljim uljem. Ako se uzme u obliku čaja onda: žlica lišća i cvijeća na 400 g ključale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta, zasla­ đeno s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna žlica. Ako se kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu žlicu.

RIBIZLA CRNA, grozdić (Ribes nigrum L.) Ljekarničko ime: Fructus et Folia Ribes nigri Ponajviše se odgaja po vrtovi­ ma, ali znade pobjeći i u divljinu, gdje raste po vlažnim šikarama i šumama. Plod mu je crna boba, inače se ne razlikuje od crvene ribizle. Lišće ove biljke kao i plod upo­ trebljavaju se protiv katara mje­ hura, teškoća pri mokrenju, a sni­ žava i krvni pritisak i sklerozu krvnih sudova. Liječi malariju, skorbut i reumu. Sok od plodova dobar je protiv upale dišnih orga­ na. Ako se kora od grana kuha u vinu, liječi bolesne bubrege. Čaj od lišća miješan s brezovim lišćem pol i pol efikasniji je kod tjeranja mokraće. Plod (bobice) liječi kašalj. Sok od ploda kuhan sa šećerom liječi hripavac i bronhitis. Plod stavljen u rakiju (naročito komovicu) jača cijeli organizam. ROTKVA CRNA, arapka (Raphanus sativus L.) Kad se dulje vremena jedu crne rotkve »arapke«, liječi se bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli. Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke kriške da od­ stoji malo u soli. ROTKVICA (Raphanus sativus var. radicula L.) Ljekarničko ime: Radix Raphani Liječi zatvor, pokvareni želudac, bolesti crijeva; pomanj­ kanje apetita, razne pjege po koži, bolesti bubrega, dužnika, slezene, kamena i pijeska u mokraćnoj bešiki, kao i teškog mokrenja i raznih čirića na koži i crvića u crijevima. Sok od rotkvice pije se po dvije jedaće žlice ujutro natašte i navečer prije spavanje. Rotkva se na trenici što sitnije nariba i isci­ jedi (pritiskivanjem) preko gustog cjedila.

RUSOMACA, pastirska torbica, hoću-neću, goromuk, mošnjak, parčuška (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.) Ljekarničko ime: Herba Bursae pastoris Raste kao dosadan korov svagdje na obrađenom tlu, uz puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata od sa­ mog dna. Na kraju pojedinih grančica razvijaju se neugledni sitni cvjetići iz kojih nastaju trouglaste komušice. Cvate ci­ jelo ljeto. — Sabire se cijela biljka bez korijena. Reže se no­ žem iznad zemlje. Suši se u hladu na zračnom tavanu. Ne smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom slučaju ne vrijedi. Upotrebljava se za lijek protiv bolesti mokraćnih organa i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake menstruacije, krvarenja maternice, želuca, crijeva i nosa. Njezina je odlika da steže: obustavlja krvarenja, ma gdje ona bila u organizmu, a ne škodi. Dr Gostuški preporuča da se po receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tečna masa koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene žlice. Rusomača povišuje niski krvni tlak. Rusomaču napada neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva postane bijela kao krečom okrečena. Tvrdi se da baš time postaje ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljeće koristiti u doma­ ćinstvu kao veoma zdrava salata. Ako se 8—10 žlica usitnjene rusomače prelije s ključalom litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 10—15 minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno još jedan sat, dobije se odličan lijek protiv svih krvarenja. Sa preslicom pola i pola djeluje efikasnije. Tako pri­ premljen čaj (žlica na 300—400 g kuhati 2—3 minute) pije se triput dnevno po šalicu. Rusomača sadrži glikozid, tragove alkaloida, ulja od slačice, saponina, soli, tanina i drugih tvari. RUŽMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.) Ljekarničko ime: Flores, Folia Rosmarini Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini naših primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar vi­ sine. Pošto je biljka opće poznata, poseban opis nije potre­ ban.

Sabiru se listovi, cvjetovi i vrške od proljeća do jeseni. Suši se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatičnog mirisa, treba ga suhog držati u limenkama ili dobro zatvorenim polivinilskim vrećicama. U obliku čaja liječi katar probavnih organa, tjera znoj, mokraću i vjetrove. Jača želudac, liječi bolesti bubrega, jetra, srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjeća slabost u nogama, ili ima otečene noge, neka dnevno masira noge 2—3 puta alko­ holom (špirit) u kojem se kvasilo lišće ružmarina. Slabi na očima neka njime masiraju sljepoočice. Narod list ružmarina troši kao začin u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem peku ribu. U slučajevima slabosti od prenapornog fizičkog ili umnog rada, priprema se čaj: u lončiću vode zakuhaju se 2—3 listića ružmarina i 2 listića pelina, što je ujedno odličan lijek za one koji boluju od crijevnog katara. Uzima se jedna šalica toga čaja ujutro prije jela i šalica prije spavanja. Čaj pripremljen od 30 g ružmarina u litri vode, gdje se kvasio 2—3 sata pa i dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela; taj čaj podstiče stvaranje želučanih sokova. Kupelji od ružmarina (4 pregršti na 5 litara vode kuha se 3—5 minuta), liječe čireve na tijelu i kožne osipe. Caj od jed­ ne žlice na 300 g ključale vode otvara stolicu i liječi srce. U ružmarinu se može naći: gorčine, arbutina, kvercitrona, glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eteričnog ulja, smole i drugih tvari. Tinktura ružmarina: 2 žlice usitnjenog lišća i cvijeta na litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 6—10 kapi na kocku šećera ujutro natašte. Može se uzeti i s medom. To je vanredan li­ jek protiv gihta, reume i upaljenja zglobova (artritisa). U listu ružmarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kver­ citrona, limunske kiseline, gorčine, masti, pektina i eteričnog ulja.

RUŽA (Rosa gallica L.) Ljekarničko ime: Flores Rosae Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog lijepog cvijeta, koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ružinih latica u dozama 2—10 g dnevno uzima se za čišćenje kroničnih pro­ ljeva kod djece. Naljev od 15 g ružinih latica u litri vode vrlo je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u ustima i grlu. Oblog protiv podočnjaka: 30 g ruzmarinova cvi­ jeta drži 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se pro­ cijedi i tome doda 30 g ružine vodice i 30 g komove ili šljivove rakije. Dobro namočen oblog u toj tekućini stavlja se na podočnjake ujutro i navečer i drži 10 minuta. Ponavlja se ne­ koliko dana. * RUTA, rutvica, sedef, sedefčić (Ruta graveollens L.) Ljekarničko ime: Folium Rutae, Rutae Herbae To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar viso­ ko. Raste na mršavom tlu, po kamenjarima u toplim kraje­ vima. Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene. Cvate velikim žuto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u paštitecima na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima oštar miris. Za vrijeme branja preporuča se na ruke navući ruka­ vice kako bi se spriječila upala i osip kože. Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši na zrač­ nom mjestu. Sprema se u polivinilske vrećice. Ovu biljku mnogo preporuča Kneipp. Koristi se u obliku čaja: četvrtinu male kavene žlice na litru ključale vode. Čaj je protiv naglog kucanja srca, grčeva u želucu. Grije i umi­ ruje. Protiv navale krvi u glavu, poteškoća pri disanju. Iza­ ziva priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatičnih bolova i kožnih bolesti. Smije se uzimati samo u navedenoj količini, jer je u ve­ ćim dozama otrovan. Trudne žene mogu pobaciti. Treba ga uzimati samo pod kontrolom liječnika. Ruta sadrži rutin, eterično ulje, kumarin, jabučne kiseline i gorčinu.

SLJEZ CRNI, guščje cvijeće (Malva silvestris L.) Ljekarničko ime: Folia Malvae, Flores Malvae Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po napuštenom zem­ ljištu, jarcima i između ruševina. Listovi su bubrežasti s nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovašeni. Dva do četiri crvenoljubičasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim plavičastim prugama, rastu iz pazušca listova. Sabire se cvi­ jet i list kad je biljka u punom razvoju. Suši se u hladu. Osu­ šenu biljku treba čuvati u zatvorenim limenkama na suhom mjestu, jer navlači vlagu. Korijen se sabire u proljeće i je­ sen. Dobro očišćen i opran prereže se i suši na umjetnoj toplini. Cvijet i list liječi (kao čaj) bolesne probavne organe i kašalj, pospješuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv hemoroida, čireva, katara pluća; za ispiranje grla, oči i uha. U istu svrhu služi i korijen (uz mješavinu). Crni sljez ima mnogo sluzi i nešto tanina, dok cvijeće sa­ drži jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.

SLJEZ BIJELI, ajbiš, veliki sljez (Althaea officinalis L.) Ljekarničko ime: Radix, Folia, Flores Althaeae Raste u jarcima uz ceste, uz obale rijeka, na vlažnim mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su jajoliko široki i meko baršunasto dlakavi. Rubovi lista su narovašeni. Imade vrlo lijepe svijetloružičaste ili bijele cvjetove, koji čine nakupine u pazušcima listova. Čitava je biljka meko dlakava. Lišće i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i suši u hladu na tavanu. Korijen se vadi u proljeće i jesen: dobro se očisti, po sre­ dini proreže i naglo suši pri umjetnoj toplini do 40° C. Prije upotrebe korijen se oguli i isječe u sitne kockice. Mora imati lijepu izrazito bijelu boju. Svi spomenuti dijelovi se upotrebljavaju i kod plućnih bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim toga sljez liječi ka­ šalj i upalu grla — ispiranjem — dobar je lijek protiv pre­ komjerne kiseline u želucu, liječi bolest mjehura i čira u želucu (kad se smiješa sa drugim biljkama).

U obliku čaja 1—2 žlice na 400—500 g staviti u mlačnu vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. Čaj je dobar kod crijevnih, plućnih, bubrežnih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema čaj od lišća, onda jedna žlica čaja prelije se s 200—300 g ključale vode i pije gutljajima. Bijeli sljez sadrži: asparagin, dosta masnog ulja, šećer, sluzi, škroba do 30%. SAPUNIKA, vučji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria offi­ cinalis L.) Ljekarničko ime: Herba i Radix Saponariae Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u velikim količinama naročito u Banatu). Naraste u visinu do 75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloružičaste boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim kopljastim zaštitnim listićima. Sabire se lišće od biljke druge godine (u srpnju ili počet­ kom kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoće da procvjeta). Suši se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Kori­ jen i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljeće dru­ ge godine, suše i vežu u male svežnjeve koji se objese na zračnom mjestu. Lišće, podanak i korijen upotrebljavaju se za liječenje za­ starjelih kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i reumatizma. Lijek promiče promjenu tvari u organizmu. Inače je sredstvo koje tjera na znojenje. Naročito je dobar za čišćenje krvi. Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neu­ godne posljedice. Doza: jedna žlica čaja prelije se s pola litre ključale vode.

TREŠNJA (Prunus avium L.) Ljekarničko ime: Stipites Cerasorum U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala žlica peteljki od trešanja i kuha 1—2 minute. Liječi zapaljenje bubrega, do­ bro je protiv bubrežnih kamenaca i za obilnije mokrenje. Vrlo je dobar kod zatvora mokraćnih kanala. STOLISNIK, hajdučka trava, sporiš, kunica, kostrijet (Achillea millefolium L.) Ljekarničko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii Raste svagdje po livadama, međama, pašnjacima i uz pu­ tove. To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogo­ brojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili purpurno crveni. Ima 5—6 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zrakastoj kiti. Sabire se gornja polovica ili trećina biljke u vrijeme kad su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljeća do je­ seni. Suši se u hladu. Stolisnik u obliku čaja upotrebljava se protiv krvarenja, želučanog i crijevnog katara, za čišćenje krvi. Liječi šuljeve (hemoroide), jača organe za probavu. Liječi jetra, bubrege, reumu. Narod ga meće s nekim drugim travama u rakiju. Ako u litru vina stavimo 18—30 g stolisnika i pustimo da stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno popijemo 2—3 čašice, ono liječi unutarnje rane ma gdje one bile kao i sve ozljede. Dobar je i protiv usirene i ustajale krvi u organizmu. Stolisnik sadrži eterično ulje, ahonitinsku kiselinu, ahibein, cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.

TUŠT (Portulaca oleracea L.) Potječe iz Azije gdje se odavna upotrebljava kao hrana. U južnoj Evropi pa i po cijelom svijetu proširila se kao korov ili kao uzgajana biljka. To je jednogodišnja puzava biljka, čija stabljika u visinu naraste 10—20 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zido­ vima. Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i me­ kani. Cvjetići mali i žuti. U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo. STEŽA, srebrenka, trava od grčeva, gusja trava (Potentitla anserina L.) Ljekarničko ime: Herba, Radix et Folia Anserinae Podanak istjera više pernatih po ivici nazubljenih listo­ va, koji su na naličju bijelim pustom pokriveni. Istjera dugač­ ku golu stapku na čijem se kraju razvije po jedan žuti cvijet. Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na livadama i putovima. Za vrijeme ljeta sakuplja se lišće i suši u hladu. Čaj od lišća upotrebljava se protiv grčeva u prsima, želucu, crijevi­ ma, naročito protiv grčeva srca. Najbolje je pripremiti ga: 1 žlica lišća steže, pola žlice matičnjaka, kuha se u šalici mli­ jeka 5 minuta. Kad je procijeđeno doda se 30 kapi tinkture od valerijane. Koristi i kod rastrojenih živaca. — U istu svr­ hu služi i petoprsta (Potentilla erecta). Pored zasićenog etera tormentola sadrži i taninske kise­ line kao i drugih tvari. SRČENJAK, srčenica, trava od srca (Polygonum bistrota L.) Ljekarničko ime: Radix Bistortae Sadrži preko 16% tanina koji jako steže, dosta škroba i kreča. To je trajna biljka i po količini tanina kao i trava od srca 18% (stežom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog pri­ sutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i sliči broju 5. Izvana je smeđ, a iznutra sliči mesu. Množi se tako da iz čvo­ rova na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove ko-

rijene od kojih svaki samostalno žive za sebe. Srčenjak se i sa sjemenom može množiti i to odmah u jesen čim sjeme sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u studenom-prosincu, opere i brzo suši. Stari korijen gubi od svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su dugački, kopljasti, pri dnu imaju još dužu dršku, gornji su listovi kao i u potočnjaka: obuhvaćaju biljku i uži su. Li­ stovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni. Srčenjak cvate ružičasto-bijelim cvjetićima kao klas na vrhu stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim liva­ dama i pašnjacima. Upotrebljava se u obliku čaja, 2 žlice usitnjenog korijena (50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 2—3 sata pa i dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti škroba. Liječi krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod dizenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstiče na rad, liječi krvarenje, bolesti sluzokože. Pije se 2—3 šalice dnevno u obliku čaja. Kao prašak uzima se na vršku noža i popije s vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Može da posluži kao preventiva od pobačaja. Protiv dizenterije 8 g na litru vode. Liječi trule rane u ustima i ranice. Uzima se čaja tri puta dnevno po tri žlice. Dobar je i protiv slabokrvnosti.

TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormentilla L.) Ljekarničko ime: Rhizoma Tormentillae Raste na livadama, pašnjacima, po brdima, uz jarke, ru­ bove šuma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatožutim pojedinačnim cvjetićima na vrhu stabljike s 4 latice. Donji su listovi s kratkim drškama, gornji su prirasli uz samu stabljiku; duboko su urezani i 4—5 puta rasporeni. Sabire se mlado lišće u proljeće i jesen. Podanak je debeo i drvenast. Na prelomu je ružičast i tamnosmeđ. Prije suše­ nja korjenčići se odstrane, podanak opere i suši na suncu ili umjetnoj toplini.

Podanak se upotrebljava u obliku čaja: na litru vode sta­ vi se 3 jedaće žlice čaja i kuha 4—5 minuta. Pije se triput dnevno prije jela. Vrlo je dobro sredstvo protiv proljeva, grčeva u crijevi­ ma, krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za čišćenje pluća od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstiče na rad probavne organe. Dobar je protiv vodene bolesti i žutice. Kada se ovaj čaj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i pluća, liječi povratnu groznicu i žuticu. Čajem od 10 g korijena na pola litre vode ispiru se podbule i upaljene oči, rane, čirevi i ote­ čene žlijezde. Protiv kostobolje dobar je vruć oblog od 30 g korijena i četvrt litre vinskog ili običnog octa kuhan 3 —5 minuta. Čireve, lišaj i rane dobro je oblagati čistom svinj­ skom masti pomiješanom, sa u prah, istučenim i prosijanim korijenom steže. Mladi suhi listovi mogu poslužiti umjesto ruskog čaja. U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna žlica usit­ njenog korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu da stoji 10 dana. Uzima se više puta dnevno 20—25 kapi na koc­ ku šećera ili u malo vode. S ovim lijekom može se liječiti stoka ako ima proljev — naravno daje se jača doza. Kod kr­ varenja Kneipp preporuča na 10 g usitnjenog korijena litru vode. U početku treba uzeti svakih 20 minuta po žlicu, ka­ snije svaki sat po žlicu. SURUČICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. — Spiraea ulmaria L.) Ljekarničko ime: Flores Spiraeae Diuretik, tonik, adstrigens, diaforetik. Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad, osinka, sračica. Višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom vi­ sine 2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazubljeni. Bijeli ili žućkasto-bjeličasti cvjetovi su sitni i mirisni skupljeni sastavljeni cvat. Cvate tokom ljeta. Naročito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokraćnih or­ gana. Čaj za čišćenje krvi. Podzemni dijelovi sadrže treslo-

vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Kori­ sti se kao lijek za dišne organe, skrofulozu, reumu, gripu i sl. Esencija korijena služi u homeopatiji za bolesti srca, bubrega i mjehura. Cijela biljka sadrži glikozid gauterin, a u korijenu i cvjetovima je postotak eteričnog ulja (2%). Sa­ drži i male količine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hroničnog reumatizma, protiv uloga (gihta) i gojaznosti. ŠTAVELJ (Rumex obtusifolius L.) Ljekarničko ime: Radix Lapathi Raste posvuda na vlažnim livadama u velikim količinama, naraste i do metar visine. Ima duge ovalne listove poput hrena. Na stabljici, naročito na kraju, razvije se klas sitnih zelenkasto-crvenkastosmeđih cvjeti­ ća. Kad sazore, postanu posve smeđi. List se sabire u proljeće, a plod prije nego li sazori. Suši se u hladu. Plod se upotrebljava u obliku čaja protiv proljeva — jedaća žlica kuha se 2 minute u 2 deci­ litra vode. Lišće se uzima protiv slabokrvnosti, zbog A i C vitami­ na, kombinacije fosfora i željeza. Narod koristi čaj od lišća i pro­ tiv hemoroida, za bolju probavu i apetit. Osobe koje naginju na stvaranje kamenca u bubrezima neka ga ne uzimaju. TRNINA, trlinka, crni trn (Prunus spinosa L.) Ljekarničko ime: Flores et Fructus Pruni spinosae Trnina je gust grm, raste po živicama pašnjaka, krčevi­ nama i rubovima šuma. Na trnovitim gustim ograncima ra­ stu naopako mali jajoliki listovi, koji su na rubovima na-

zubljeni. Cvjetići su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tamnoplava koštunica veoma trpka i kisela okusa. Cvijet se sabire od ožujka do konca travnja, a plod u jesen kad sazori. Cvjetovi u obliku čaja dobri su protiv kašlja, za čišćenje krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za di­ sanje, bolesti pluća. Zreli plodovi lijek su za želudac, protiv proljeva, bolesti bubrega i mjehura. U obliku čaja uzima se nepuna žlica na 300 g ključale vode. Pije se jedna šalica dnevno ili preko dana gutljajima. Uzi­ ma se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ružma­ rinom i pelinom (pelina se uzme pola doze). Trnina sadrži: tanin, gorku tvar, cianovodične kiseline, soli, benzoldehida i drugih tvari. ŠIPAK, pasja ruža, divlja ruža (Rosa canina L.) Ljekarničko ime: Fructus Cynosbati Raste po krševima, šikarama, živicama pašnjaka i šuma­ ma. Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi su jajoliki i oštro nazubljeni. Cva­ te u kasno proljeće s lijepim ru­ žičastim ili bijelim ružicama. Plod je duguljast, vrlo lijepe cr­ vene boje, pun je dlakavih koš­ tica (plodova). Sazrijeva od rujna do sredine studenoga. U proljeće sabiru se latice pri­ je nego se potpuno razviju. Od njih se (sa ostalim ružinim lati­ cama) priprema slatko (džem) koji danas znade pripremiti sva­ ka domaćica. Od tog džema bo­ lesni na plućima uzimaju tri pu­ ta dnevno po malu žličicu u ko­ ju se stavi prstovet praška od preslice. Ovaj lijek liječi sve plućne i unutarnje bolesti. Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod) i od mesna­ tih dijelova skuha ukusan pekmez koji sadrži veliki postotak C vitamina. Sjemenke se operu od dlačica i dobro osuše. Od

njih se priprema zdrav čaj kao lijek protiv groznice, kamenca u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokraćnih organa (na­ ročito mjehura) hripavca i vodene bolesti. Ako dijete plače i neće da spava, stavi se ispod jastuka (pod glavu) dvije-tri šišarke divlje ruže i dijete će dobro spavati. ŠIMŠIR, puškan (Buxus sempervirens L.) Ljekarničko ime: Folia Buxi Šimšir se uzgaja po vrtovima i grobljima, ali odatle zna pobjeći u prirodu gdje podiv­ lja. Sabire se lišće jer ono liječi bolesti žučne kesice, boginje; upotrebljava se kao sredstvo za otvor, a naročito je dobar protiv povratne groznice. Lije­ či jetru, slezenu, kamence iz­ bacuje iz žučnih kanala, poja­ čava stolicu, pomaže lučenje žuči u crijevu. Liječi malariju: dobro je sredstvo za izbaciva­ nje znoja (u obliku čaja 2 je­ daće žlice na pola litre vode dobro zaslađeno). Kod žučne bolesti najbolje je uzimati u obliku alkoholature 1 : 10, dva puta dnevno prije objeda i ve­ čere po 25—30 kapi, dobro raz­ rijeđeno u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva po­ bačaj, proljev i grčeve u želucu. VERBENA, sporiš, željezarka (Verbena officinalis L.) Ljekarničko ime: Herba Verbenae Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na pašnjacima, strništima i rubovima šuma. Naraste visoko do 70 cm. Ima uspravnu četverouglastu stabljiku. Ona je gola s razgranatim dugim granama, s dugoljastim jako nazubljenim nasu-

protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubičaste boje, složeni na gornjem dijelu u klasove. Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vršike zajedno sa cvje­ tovima. Cvate čitavo ljeto. U obliku čaja liječi bolesti jetre, nervozu, reumu, slabost probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Ko­ risti protiv teškog disanja, kamenca u bubrezima i groznica. Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svježem stanju može izazvati pobačaj. Sušenjem biljka gubi na jačini svog djelovanja. Dvije jedaće žlice čaja kuha se 2—3 minute u pola litre vode. Kod jakih neuralgičnih bolova (migrene i bolova u glavi) preporuča se čaj kuhati u mlijeku s lanenim brašnom i obloge stavljati na bolna mjesta. U litru bijelog vina stavi se 5 žlica usitnjene biljke i ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije više puta dnevno po čašicu. Tjera kamence i mokraću, liječi žuticu, trulež u ustima. Kao prašak dva puta dnevno na vršku noža služi za gornje bolesti. * TATULA, datura, kužnjak (Datura stramonium L.) Ljekarničko ime: Folia, Semen Stramonii Raste na napuštenim zemljištima i razvalinama u veli­ kom mnoštvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja nara­ ste i do visine metra. Listo­ vi su veliki jajasti, a rubovi razdaleko jako nazubljeni. Cvjetovi su bijeli i veliki — uspravno obrnuto zvonasti s pet nabora; unutar tuljkastog cvijeta nalazi se pet prašnika i jedan tučak kojem je plodnica narasla. Plod je velik bodljikavi tobolac s mnogo sjemenaka. Cvate kasno u ljeto. Listovi se beru kad je biljka u pu­ nom cvatu. Ne beru se li­ stovi s one stabljike čiji su cvjetovi uvenuli. Plod se be­ re ujesen kad je zreo. Bilj­ ka je otrovna kao velebilje,

te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za liječenje astme, nego i za liječenje živaca. Na doziranje treba strogo paziti; uzimati najviše jednu desetinu grama, i to pod kon­ trolom liječnika. U sebi sadrži otrovne biljne baze, slično otrovima velebilja. U daturinu lišću nalazi se od 0,3—0,50 hiosciamina, atropina i skopolamina. VRISAK PRIMORSKI, bresina, ožepek (Satureia montana). Ljekarničko ime: Herba, Folia Satureiae Raste na vapnenastom suhom tlu, naročito uz obalu Ja­ drana. Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata biljka s uskim gotovo zašiljenim listovima, po dva naspramno. Čitava je biljka maljava s kratkim dlačicama i žlijez­ dama eteričnog ulja, aromatičnog i jakog mirisa. Cvate od srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ružičastim cvjetićima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez određenih dijelova. Suši se u hladu i sprema u polivinilske vrećice ili limenke da ne ishlapi. Navodno sami listovi imaju veću vrijednost. U obliku čaja tjera gliste, izlučuje znoj. Umiruje živce, liječi bolesti bubrega, potiče spolni nagon. Mnogo se upo­ trebljava kao začin raznim jelima. VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis L.) Ljekarničko ime: Herba Euphrasiae Raste u svijetlim šumama, na šumskim livadama, po su­ him obroncima, sunčanim livadama, vrištinama i po brežulj­ cima uz prugu. Visok je 12—25 cm; razgranjen sa prilično nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvje­ tovi su na bazi latica bijeli s ljubičastom ili žutom pjegom pri dnu. Rijetki su i smješteni na gornjim granama stabljike. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka — od početka lipnja do rujna — i suši u hladu na zračnom mjestu. Upotrebljava se u obliku čaja kao lijek protiv nahlade u vratu, za ispiranje očiju kod slabog vida, protiv bolesti or-

gana za probavu. Protiv promuklosti i kašlja. Protiv glavo­ bolje u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeđeno u malo vode 2 puta dnevno. VODOPIJA, cikorija, ženetrga, žutinica, potrošnik (Cichorium intybus L.) Ljekarničko ime: Radix, Herba Cichorii To je korov kojeg možemo naći svuda po našoj domovini, i to kraj putova, uz živice, po neobrađenom zemljištu, po livadama. Uzgaja se mnogo i kao pitoma biljka za tvornice koje korijen prže kao dodatak kavi (cikorija). Vodopija ima dugu uspravnu stabljiku, visoku i do metar, koja je samo na gornjem dijelu razgranata. List je dugo­ ljast bez peteljke, cvjetovi veliki i lijepi jasnoplavi. Korijen je vretenast, valjkastog oblika, sliči vrtnom peršinu. Sabire se list, cvijet i korijen. Korijen u proljeće i jesen, a či­ tava biljka cijelo ljeto za vrijeme cvatnje. Suši se na toplom ta­ vanu. Svi su dijelovi vodopije ljeko­ viti, naročito protiv bolesti jetre, slabe probave, žutice, bolova u želucu, protiv povratne groz­ nice, bolesti mjehura i šećerne bolesti. Mladi list vodopije dobra je hrana u našem domaćinstvu. (Prilog 29) * VELEBILJE, luda trava, vučja trešnja, norica (Atropa belladonna L.) Ljekarničko ime: Folia, Radix Belladonnae Velebilje je jedna od najotrovnijih naših biljaka. Raste po krčevinama i šumama našeg planinskog područja. Zna na­ rasti i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i malo pahuljastom stabljikom. Lišće je jajasto i veliko, našiljenog oblika — bez zubaca (s kratkom drškom). Cvjetovi su veliki, cvjetasti, smeđeljubičaste boje na kratkim drška-

ma. Svi su dijelovi biljke veoma otrovni. Treba je uzimati samo pod nadzorom liječnika. Za liječenje se najviše sabiru listovi i to od srpnja do kolo­ voza t j . kada plod velebilja počinje dozrijevati. Listovi se moraju sušiti u hladu u tankom sloju kako bi zadržali zelenu boju. Korijen se vadi u proljeće, čisti od zemlje i suši razrezan na manje dijelove. Liječi astmu, hripavac, neuralgiju, želučane bolesti, crijeva i mokraćnu cijev. Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke. ZEČJA STOPA, blaženak pravi, carevo oko, žuti karanfilić, (Geum urbanum L.) Ljekarničko ime: Rhizoma, Radix Caryophyllatae Raste po grmovima oko sela, u svijetlim šumama, sjenovitim mjestima. Ima uspravnu stabljiku visoku do 60 cm. Ja sam je mnogo našao u hrastovoj šumi u blizini Bjelo­ vara. Listovi su nasađeni na dugačke drške i žute su boje. Tučkovi rastu i dalje, nakon što je cvijet ocvao, i pretvaraju se u plodiće koji su snabdjeveni crvenkastosmeđim kuki­ cama. U proljeće i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvje­ tovi i čitava biljka čim procvate. Suši se na umjetnoj to­ plini. U obliku čaja: 2 jedaće žlice kuha se 3—5 minuta u 3 deci­ litra vode. Dobar je lijek protiv želučanih nerava, slabog rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Liječi reumu i glavobolju. Zečja stopa djeluje na stolicu, rastvara sluz, tjera znoj. 10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200—300 g vode, zatim se stavi na štednjak i čim proključa, odmah se skine i pusti poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po šalicu. Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se tri­ put dnevno po 6—8 kapi s malo vode. Čaj i kapljice koriste kod želučanih teškoća, škrofuloznih ekcema, lišajeva, rana. Čaj se može koristiti i kod truleži u ustima.

ZEČJI TRN, čkalj, gladiš (Ononis spinosa L.) Ljekarničko ime: Radix Ononidis Raste podjednako kako u nižim tako i u brdskim područ­ jima na pjeskovitom tlu, naročito na mršavim pašnjacima, livadama i rubovima šuma. To je trajno zeljasta biljka, a naraste visok do 50 cm. Grane imaju oštre bodljikave iz­ danke. Na granama ima malo lišća. Dok su mlade, grane su pokrivene svilastim dlačicama. Stabljika je žućkastobijela. Iz pazušca listova tjeraju brojni ogranci — na kraju su snabdjeveni bodljikom — koji također imaju listove. Cvje­ tovi se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su cr­ vene ili ružičastoljubičaste boje. Cvate čitavo ljeto sve do jeseni. Sabire se korijen višegodišnje stare biljke, podanak i cvi­ jet. Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osuši na suncu. Suši se u tankim naslagama. Čaj od korijena i cvijeća tjera mokraću, čisti krv, liječi katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bo­ lesti srca, podstiče bubrežna tkiva na rad, uvećava krvni pri­ tisak. Liječi oboljele bubrege, kao i natečene noge i trbuh. Cvijet se bere nešto prije nego se razvije. Stari cvjetovi mogu da izazovu bol u želucu. Cvijet se priprema u obliku čaja: 3 jedaće žlice na litru ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu. * ZEČJI TRN ŽUTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer) Ljekarničko ime: Herba, Flores Genistae Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je uspravno, oštrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listići obrnuto su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su dlakavi. Cvijeće je zlatno žuto u dugačkim grozdovima i pri­ jatnog mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna plo­ snata mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadrži ete­ rično ulje, alkaloid spartein, boju, gorčinu i tanina. Cvjetne grančice upotrebljavaju se za jače mokrenje, či­ šćenje krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna žlica na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 mi­ nuta. Nakon toga se ocijedi i pije 3—4 šalice dnevno, Cijela biljka u obliku čaja smanjuje krvni pritisak, proširuje krvne sudove. Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzi­ mati samo pod kontrolom liječnika.

ZIMZELEN, mala pavenka (Vinca minor L., V. major L.) Ljekarničko ime: Folium Vincae Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim ži­ vicama kao niski grm. Ima vječno zeleno lišće koje se sabire u proljeće i suši na umjet­ noj toplini. Uzima se jedaća žlica na 2—3 decilitra vode i kuha dvije minute. Liječi plućne bolesti, naročito krvarenje, šuljeve, katar želuca, pro­ širenje želuca. Popravlja sluzokožu. Može se uzeti i u obliku praška — po pola kavene žlice, dva puta dnev­ no. Vrlo je sličan šimširu, pa treba paziti da se s njim ne zamijeni, iako i šimšir služi kao lijek. Zimzelen re­ gulira menstruaciju. ŽUTIKA, šimširka, žuti šipak, trpka žutika (Berberis vul­ garis L.) Ljekarničko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Berberidis radicis Žutika raste na sunčanim mjestima po kamenitim bre­ žuljcima, među šikarama, uz puteve i rubove šuma u svim našim krajevima. Naraste od 1—3 metra visoko, s povijenim vitkim granama, sivom korom i žutim drvetom iznutra. Zelenosivo lišće je sitno nazubljeno čvrsto, obrnuto jajastog oblika i leži na kratkim peteljkama u čupercima iz kojih iz­ rastu po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u ma­ lenim žutim cvjetićima koji su složeni u viseće grozdove. Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lišće, kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Suši se na sun­ cu ili na umjetnoj toplini. Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe pro­ bave, žutice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova priprema se sok za limunadu, jer sadrži limunske kiseline.

ČUVANJE ZDRAVLJA

HIGIJENA Higijena je nauka o zdravlju. Higijena proučava utjecaj hrane na zdravlje radnih ljudi. Ona spada u preventivnu me­ dicinu, za razliku od kurativne koja liječi bolesti. Higijena se bavi korisnim i štetnim utjecajima na zdravlje. Ispituje pro­ bleme čovječje okoline. Moderna medicina nastoji liječiti tako da se poveća snaga cijelog organizma i traži potpuno izlječenje u trajnoj pro­ mjeni života. Tako prirodan način življenja dobiva šire zna­ čenja i općenitiju vrijednost. Temelj za obnovu tjelesne snage traži se u hrani. Stoga bi bilo potrebno da se i na tom polju provede revolucija, tj. prirodna ishrana. Način ishrane važan je za pravilan odgoj tijela kao i prirodan način očuva­ nja zdravlja, odnosno liječenja. Već i sama otkrića u kemiji dokazuju da je biljka prvi akumulator energije i da sadrži sve elemente koji ulaze u sastav životinjskog tkiva. Životinja ne stvara nego crpi ener­ giju organske materije iz biljnog carstva. Biljka gradi or­ gansku hranjivu ćeliju dok je životinja samo preinačuje. Biljka, sakupljajući sunčanu energiju, koncentrirala je toliko snage da može poslužiti kao najčišći izvor hrane. Treba znati da su biljke, plodovi, voda, sunčeva toplina i svjetlo — prvi čimbenici energije i vitalnosti; dok meso, alkohol mogu da izazovu časovitu snagu i uzbuđenje, ah zatim ubrzo dolazi iznemoglost. Po znanstvenoj analizi utvrđeno je da su naše zubalo, je­ zik, želudac, dužina crijeva, mliječne žlijezde, kao i ostali unutarnji organi uređeni za prehranu plodovima, a nikako ne za prehranu mesom životinja. Mokraćna kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari i glavni uzročnik većine bolesti. Nastaje viškom bjelanče-

vina koje su sadržane velikim dijelom u mesu. Uvijek se u krvi nalazi stanovita normalna količina mokraćne kiseline, ali kad ona prelazi svoju normalu, onda se mokraćna kise­ lina zajedno sa svojim dijelovima krvi pretvara u jednu vr­ stu sluzne ljepljive mase. Ova masa puni kapilare krvnih i limfnih sudova. U takvom slučaju truje se krv, nastupa slabokrvnost. Međutim, ponajveća nesreća je u tome što prevelika koli­ čina mokraćne kiseline utiče i na psihu bolesnika: dovodi ga do tromosti (zbog otežavanja krvotoka u cijelom organiz­ mu). Tako danas većina ljudi umire dva tri puta ranije, što se ne bi dogodilo da su živjeli prirodno. Meso uzbuđuje bez obzira na spol i starost. Donosi razne bolesti koje se ne javljaju kod biljne hrane, jer je ona prvo­ razredna i prirodna. Dakle, meso treba jesti vrlo ograničeno. Fosforna kiselina je važan čimbenik kod stvaranja živaca i kosti. U biljnoj hrani ima je dvaput više nego u mesu. Biljna je hrana potrebna naročito djeci koja za svoj razvitak trebaju fosfora. Neki ljudi vjeruju da će biti zdraviji ako što više jedu. Međutim, djelovanje je baš suprotno: stvara se poremećaj u probavnim organima, zatim se razbole jetra, bubrezi, žuč — i na kraju čitav organizam. Ne smije se jesti dok se želudac nije ispraznio. Tko opte­ reti želudac, neće ostati dugo zdrav. Nastat će katari želuca i crijeva — poremetit će se zdravlje. Želudac i crijeva zahti­ jevaju točnost, naročito između dva obroka, ali se ni tom prilikom ne smiju preopteretiti hranom i pićem. Baš stoga — želimo li ostati zdravi — ničeg previše. Sve treba da bude u umjerenim granicama.

KUPKE

AROMATIČNE LJEKOVITE KUPKE To ime kupkama nisam dao bez razloga: one se tako zovu zato što imaju osvježujući miris, pa prijatno i osvježavajuće djeluju na ljudski organizam. Za spomenute aromatične ku­ pelji potrebno je uzeti neke droge: 1000 g na 4—5 litara klju­ čale vode koja se hladnom vodom razrijedi na temperaturu 35—37°C. Smrekove kupke: Sastoje se iz 150—200 g smrekovog ekstrakta (Extraction Pini) za jednu kadu. U smrekovom ekstraktu nalazi se: eterično ulje, terpentinsko ulje, treslovina, smola i biljna kiselina. Ovakva kupelj umiruje živčani sistem, mokraćni i krvni optok (tjera krv u sve žilice i žile). Djeluje umirujuće prije spavanja. Te su kupelji dobre i za rekonvalescente. Kupke treba da traju 10—30 minuta — dva do tri puta nedjeljno i to poslije podne. — Živčano bolesni lako podnose navedene kupke. Ako se uzmu prije spavanja djeluju uspavljujuće. Borova kupelj: — Slična je smrekovoj, samo je učinak nešto snažniji. Arnikova kupka: Za jednu kadu se uzima 2—4 žlice tinkture arnike (dobije se u ljekarni). Kupke arnikovom tinkturom vrlo su dobre za rane, upale i uboje. Ruzmarinova kupelj: — Za jednu kadu uzme se 1—2 žlice ruzmarinova ulja. Te kupke koriste pri smetnji u krvnom optoku, klimakteriju i šećernoj bolesti. Kamilice kupelj: — Za tu kupku je potrebno pola do 1 kg kamiličnih cvjetova, koji se preliju sa 4—6 litara ključale vode i poklopljeno se ostavi jedan sat. Zatim se ocijedi, iscje-

đevina nalije u kadu i dopuni, odnosno razmlači hladnom vodom prema potrebi. Kupelj koristi protiv katara nosa, želuca i ekcema koji svrbi. Sjedeća kupelj kamilice koristi kod zatvora, hemoroida, upale mjenura i bolesti trbuha. Pri­ prema se: 100 g kamilice prelije se litrom ključale vode. Ta se iscjeđevina razrijedi s 30 litara tople vode u koju bole­ snik sjedne. ŽIVOTNA KUPELJ U jednu poširoku posudu (od 30—40 litara) stavi se sje­ dalica koja ne smije biti viša od sjedalice na stolici. Tad u posudu nalijemo kišnicu do ruba sjedalice (voda neka bude 15—20° C). Sjednemo na sjedalicu s nogama iznad sjedalice. U ruku uzmemo grubu krpu ili spužvu koju obilno namočimo u vodi i blago trljamo trbuh od pupka prema dolje i po­ prijeko. Nakon takvog trljanja od 30—40 minu­ ta idemo odmah u kre­ vet. To se ponavlja 14— 20 dana (svaku večer pri­ je spavanja). Primjenom ove kupke djeluje se preko jedne osjetljive zone čitavog tijela — s površinskog — duboko u unutra­ šnjost i utječe djelotvorno na razne grupe organa i njihov mehanizam izlučivanja bolesnih tvari (uzroka bolesti). Ovako međusobno fiziološko-anatomski uslovljeni odnosi terapeutski se savršeno iskorišćuju ovom kupkom. Gornjom kupkom predusreću se, suzbijaju i liječe akutne i kronične bolesti bilo djece ili odraslih, a ista se može oba­ viti u svako doba i na svakom mjestu. Prostorija u kojoj se životne kupke obavljaju mora biti topla. Kod ove kupke tijelo ne ulazi nikako u vodu, zbog toga se vrlo lako primje­ njuje i kod teških bolesnika. Još je djelotvornija ako se ne­ koliko sati kvasi u vodi trinje od sijena.

ISPIRANJE CRIJEVA Kada jedna bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za čim moramo posegunti jest — unutrašnja kupka, odnosno potpuno ispiranje, pranje ili čišćenje crijeva. Sada nam više ne koristi vanjska kupka, jer su se kiseline i soli nakupile u unutrašnjosti tijela, i naši ih organi ne mogu više preraditi. U organizmu su nastale izvjesne komplikacije, jer su se poje­ dina strana tijela čvrsto vezala u sistemu krvotoka, od kojih se krv vlastitom snagom ne može više obraniti. Protiv toga pomaže samo unutrašnja kupka. Kao što vanjska kupka ne djeluje osobito dobro oko poslije kupke ne istrljamo i temejito ne izmasiramo tijelo, uz upotrebu svih mogućih okretaja, zavijanja i izvijanja, tako isto unutrašnja kupka tek tada da­ je pravi uspjeh ako se uz ispiranje crijeva i crijevnog tkiva vodom, zajedno s dezinfekcirajućim ili raskvašujućim sastojinama, primijeni u crijevu i utrobi snažno gnječenje trbuha. Voda za unutrašnju kupku treba da je toplote 45 stup­ njeva. (Tako da se u njoj može držati ruka.) U vodu se stavi žlica-dvije sodebikarbone. Upotrijebimo li na irigatoru gume­ nu cijev (60 cm dugu) koja se malo-pomalo uvlači, tada voda probija dublje i učinak je veći. Za vrijeme puštanja vode treba leći na lijevu stranu i lijevu nogu malo povući da voda lakše ulazi. Voda se pusti koliko je moguće, ali pritisak ne smije izazvati boli. Količna vode ravna se prema sposobnosti organizma, veličini tijela i kreće se od dvije i pol do 4 litre. Kada je sva voda ušla, gumena cijev se polagano izvuče, a izlaz crijeva krpom zatvori. Zatim slijedi gnječenje trupa 20—30 minuta. Najudobnije je da se legne na leđa, noge malo privuku, a donji dio tijela nečim malo podigne. Sada se zahvati sa obje ruke donji dio trbuha (koliko god se može zahvatiti) pa se vuče i valja sve prema pupku, pusti opet pasti, ponovno zahvati i opet pusti. Najprije se gnječi i pritišće od desne strane k pupku: utroba s kožom vuče se prema pupku i uvijek ponovno pusti pasti. Zatim slijedi gnječenje lijeve strane prema pupku (uvijek vući i ponovno pustiti pasti). Onda gnječenje od dolje prema gore (isto prema pupku). Istodobno s obje strane, i zaklju­ čno, istodobno, od dolje i gore prema pupku. Zahvatiti ruka­ ma duboko i kopati skroz do bubrega, treba gnječiti sve, kao da se mijesi tijesto (svom snagom). Ako se u međuvremenu nešto vode isprazni, ne prestaje se sa gnječenjem sve dok nije prošlo 20—30 minuta. Ova masaža stvarno izgleda nemilo-

srdna, ali to ništa ne škodi, ne boli i time se pomaže prirodi. Toplina vode prožimlje unutrašnje organe i olakšava im rad. Bolesnik se neće osjećati oslabljen, već dapače ojačan. Nakon što se 20—30 minuta gnječilo, ide se na stolicu. S dlanovima ruke pritisne se donji dio tijela i izdiše poste­ peno sve to više. Pri tom se mišići donjeg trupa sve više stežu, sve dok se može izdisati i pritiskati. Tada se dignu naglo ruke i sve slobodno pusti, da bi se putem naglog udi­ sanja prostrujilo čitavo tijelo. Začudit ćete se što će sve pri tom izići iz vaših crijeva. Sve moguće sluzine, stvari koje niste nikada vidjeli i za koje ste držali da izlaze van, u koji­ ma su se ugnjezdili najraznovrsniji čopori stranih organizama i otrovnih mikroba, uzročnici bolesti. U većini slučajeva do­ voljno je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz tijela. Nakon što se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se mala šalica pravog nepatvorenog, nerafiniranog, maslinovog ulja. Sat poslije toga uzme se šalica seninog čaja. Nakon toga svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne vode sa sodom-bikarbonom za neutralizaciju kiselina (1 žli­ čica na čašu vode). Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod ko­ jih se očekivala kaplja, nekoliko dana nakon ovakve kupelji mogli su nastupiti svoj normalan posao. Za taj i slijedeći dan, ako je bolesnik još u krevetu i ako osjeti glad — potrebno je dobro ali polagano propeći kruh koji treba da bude skroz suhi i pečen tako da je zlatno-smeđe boje, ne samo na površini nego i iznutra. (Kada se prelo­ mi, mora imati zlatno-smeđu boju.) Zatim ga se zdrobi, doda nekoliko kapljica finog ulja, dvije-tri kriške fino isjeckanog bijelog luka i prelije sa 300—400 grama ključale vode. Pusti 3 minute stajati. U tako pripremljenoj juhi ima više hranjivosti nego li u ma kojem izvanrednom jelu. Na taj način do­ bije se svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, sve tri kise­ line koje su potrebne našem tijelu. Za očuvanje zdravlja potrebno je svaka tri mjeseca pro­ vesti jedno ispiranje crijeva. Srčanoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da više ne može ra­ diti. Ako tijelo ne može izbaciti suvišnu kiselinu, ono optere­ ćuje srce, jer je prezasićeno kiselinama. Tada se pokažu zna­ kovi slabe probave, bolovi u želucu, tvrda stolica, bolovi raz­ nih vrsta. Čovjek se međutim još ne osjeća potpuno bolestan, jer tijelo još podnosi kiseline. Kad prodru prema srcu — sa-

da nastaje tek opasnost (naročito za ljude koji su deblji). Ta­ da ni lijekovi više ne djeluju, jer je krv prezasićena kiselina­ ma. Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postiže samo unutarnjom kupkom i gnječenjem. Jedino se na taj način može spasiti život i izbjeći srčanoj kapi. Danas čovjek neprirodno živi: trka za zaradom, uz to mnogo puši i pije, noću izostaje do sitnih sati, ne hrani se prirodnom hranom. Sve to dovodi skraćivanju života . . . Tko je jednom prošao kuru ispiranja i gnječenja, ne smi­ je ponovno nastaviti stari besmislen način prehrane. U tom pogledu mora se postupati vrlo pažljivo — kao da je postao malo dijete kod kojeg treba sve da se ponovno izgradi. Ako se još uvijek teži za tortama, tada smo još uvijek na putu rušenja zdravlja. Isto tako — ako se teži za čokoladom, za raznim slatkišima, znači da nismo zdravi. Ali ako je nekome hladno vrhnje sa sokom od jagoda, kupus sirovi slatki i kiseli s uljem i sve ostalo povrće u sirovu stanju ukusna hrana, taj može smatrati da je na pravom putu. — Nikad jesti pre­ više! Hladna voda na organizam čovjeka djeluje snažnije od zraka. Kupanje u slobodnoj prirodi u tekućoj vodi, jezeru ili moru za vrijeme ljeta jača tijelo, čini ga otpornim protiv pre­ hlada i ostalih štetnih utjecaja. Kupanje u gore spomenutim vodama rashlađuje tjelesnu toplinu, podstiče izmjenu tvari i izaziva glad. Unatoč tome neka kupanje u hladnoj vodi ne traje duže od dvadeset minuta, jer u protivnom nastupa nelagodnost zbog gubitka topline u organizmu. Kad se pojavi jeza i drhtavica, valja odmah iz vode izići: tijelo snažno trljati, obući se i živo kretati kako ne bi došlo do jače prehlade i ozbiljnog oboljenja. Djecu i omladinu treba naviknuti da svako jutro operu u hladnoj vodi gornji dio tijela: prsa, vrat i lice. SLANA KUPKA Za jednu kadu uzme se 4 kg soli što daje kod 200 litara 2-postotnu slanu rastopinu. Za sjedeću kupelj na 30 litara 1200 g. Temperatura kupke treba biti 33—38° C. Vrijeme tra­ janja je 10—20 minuta, dva do tri puta nedjeljno. Ove kupke ne smiju upotrebljavati osobe s visokim tlakom.

PARNE KUPELJI Liječenje vodom mno­ go je usavršio u svoje vri­ jeme Sebastian Kneipp. Još kao siromašni stu­ dent bolovao je od sušice. U eksperimentiranju lije­ čenja vodom pronašao je posebnu metodu kojom se kasnije i sam potpuno izliječio. Tada je svoj ži­ vot posvetio oboljelim pa­ tnicima. Kneipp je svoje bolesnike savjetovao i učio kako da jednostav­ no i razborito žive. Osim vodom liječio je i zrakom, sunča­ nom toplinom, hladnom i toplom vodom te ljekovitim biljem. Međutim, jedan od najzaslužnijih na polju liječenja vo­ dom je Luis Kuhne. On je na svoj poseban način koristio vodu za liječenje raznih bolesti. Godine 1883. osnovao je svoje lječilište (s vodom) u Leipzigu. To lječilište postoji još i danas. Kuhne je za svoje bolesnike konstruirao ležaljku koja je slična uskom dugom sanduku sa produžetkom za glavu (posebnom daskom). Taj sanduk ima na dužoj strani otvor u koji se stave dva do tri lonca, i to poveća — (već prema tome koji se i koliki dio tijela pari, da li cijelo tijelo, ili trbuh ili samo prsa) s ključalom vodom. Gornja strana ima samo grubu mrežu na koju legne gol bolesnik; njega se po­ krije plahtom koja zatvori i prednji otvor s loncima. Para u loncima regulira se poklopcima. Posebna osoba stara se oko

pare i mijenjanja lonaca svježom parom. Bolesnik ispružen leži na leđima i kad se dobro uznoji, što traje oko 15 minuta, okrene se potrbuške i tako grije prsa. Trbuh i noge se pare 15 minuta, cijelo parenje traje 30 minuta. Kuhneove kupelji posve sigurno nisu loše, a ako se toj vodi u loncima doda, odnosno kuha, pljeva od sijena (trinje) — uspjeh liječenja bit će još mnogo veći. Živčano bolesni, bolesni od srca i vrlo iznemogli ne smiju upotrebljavati gore spomenute kupelji, nego sjedeće, ili sunčane kupelji ako se lako znoje. Nije dozvoljeno kupati se više od dva puta nedjeljno (bez nadzora stručnog liječni­ ka). Iza svakog kupanja potrebno je osvježiti tijelo trenjem vodom od 20—25° C topline i pola sata ostati ležati u toploj prostoriji. Spomenute parne kupelji mogu se upotrijebiti i za lije­ čenje glave i vrata, ali je i te dijelove potrebno nakon kupa­ nja na naprijed opisani način oprati. Vrlo je dobro za svakog radnog čovjeka, ukoliko ima zdravo srce, da se jednom nedjeljno podvrgne znojenju. To je prirodna preventi­ va sprečavanja reume, prehlade i mnogih dru­ gih bolesti. Za bolje znojenje može se prije kupanja uzeti čaj od lipe ili bazgovog cvije­ ta. Nema te boleština koju ne bi znojenje djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti. Dobro je promiješati kamilicu i cvijet crnog i bijelog sljeza za parenje usta, nosa i uha. Ako su oboljenja nastala od prehlade ili koje druge bolesti, najbolja je terapija za liječenje istih. Svakako, ako već upotrebljavamo parnu kupelj, onda sta­ vimo u vodu trinje od sijena, jer će to podvostručiti mo­ gućnost ozdravljenja. SUMPORNE KUPKE Na kadu od 200 litara vode potrebno je 150—200 g Kalium fulfurata, kojeg promiješamo s vodom. Pomoću vodika raz­ vije se lužina, koja se neutralizira. Tako nastane 200 cm kon-

centriranog sumpora. Temperatura vode 35—37° C (vrijeme kupanja 20 minuta). Ako vodu upotrijebimo odvojeno s po­ lijevanjem po tijelu, onda tijelo treba dobro isfrotirati. Te kupelji liječe: reumu, duševne, živčane bolesti i kožne bolesti. Kupke se po temperaturi dijele: 1. 2. 3. 4. 5.

hladna kupka poluhladna mlačna topla vruća

15—20° C 21—25° C 26—30° C 34—36° C 37—40°C

KURE ZA MRŠAVLJENJE Za 8 dana može se smršaviti čak 4—5 kg (a da nije škod­ ljivo) s ovom kurom: Dva dana svaki dan pojesti 5—7 tvrdo kuhana jaja. Treći i četvrti dan pojesti (svaki dan) kg kiselog kupusa ili kisele repe bez ulja i octa. Peti i šesti dan pola kg mršavog goveđeg mesa. Sedmi i osmi dan po litru sirovog (nekuhanog) mlijeka dnevno. Zabranjeno je piti kavu, alkohol i pušiti. Strogo se uzdr­ žavati od svake druge hrane i pića. Nakon kratkog vremena kuru ponoviti. (Prema broju suvišnih kg.) Metoda fiskulture Uspjeh je očit već nakon 3—4 tjedna. Ujutro leći na tlo, istegnuti ruke (unazad) preko glave na tlo. Dignuti ruke i trup do pasa te se jako nagnuti nad ispru­ žene noge. Glavom pokušati doći do koljena, rukama bliže nožnim prstima. Zatim povratak u prijašnji položaj. Ponoviti vježbu 6—10 puta. Prije spavanja večeru ispustiti i vježbati do 12 puta. Preko dana leći na trbuh, ruke prekrstiti na leđima. Po­ kušati dići glavu što više od tla. Ponavlja se 4—6 puta. Obje vježbe redovno ponoviti.

Mršavljenje bez naročite terapije a. Ne jedite jaku i masnu hranu, jer od nje ne samo što debljate, nego vam prijeti opasnost od skleroze. b. Klonite se kave, slatkiša, čokolade i mlijeka. Pijte do­ maći čaj od naših ljekovitih biljki. c. Nikad ne jedite svjež kruh, neka bude barem jedan dan star ili prepečen. d. Izbjegavati maslac, masne sireve, hrane s mnogo bje­ lančevine, masne kolače, pecivo, pivo i slatke kolače. Metoda kupanja Nedjeljno se jedanput kupati u vrućoj vodi, koliko tijelo može da podnosi (tijelo mora biti posve pod vodom). U vodu se stavi 300 g sode-bikarbone. Kupanje traje pola sata. Po­ slije kupanja treba 5 minuta gimnasticirati. Dobro se istrljati ručnikom. Slabi na srcu neka budu oprezni. Skidanje sala s trbuha Stavljati na trbuh tople obloge od kuhanog octa s pola vode. Hrana neka je kalorična i vitaminozna (u malim ko­ ličinama).

SIRUPI

Sirup nevena U staklenku stavi se 10 žlica lišća od nevena i na to nalije 2 žlice alkohola (špirita) i litru čiste bunarske vode. Ostavi se stajati 24 sata. Staklenku češće promućkati. (Na staklenku treba nešto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti i u tekućinu staviti toliko šećera koliko je tekućina teška. Uzima se po kavena žlica protiv nervoze crijeva, grčeva u želucu, zujanja u ušima i glavobolje. Sirup od crvenog luka Šesto grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru i pol čiste bistre bunarice. Tome se doda 1200 grama pravog pčelinjeg meda i 60 grama šećera. Tu masu treba polako ku­ hati (3—4 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvo­ riti. Vrlo dobro sredstvo protiv kašlja hripavca (kod djece). Sirup bijelog sljeza Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izreže u sitne kocke i stavi u staklenku. Na to nalije litra i pol vode i 100 g alko­ hola 96% jakog. Drži se na toplom mjestu 24 sata. Boca se često promućka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g še­ ćera i kuha dok se ne ukuha na polovicu. Uzima se kavena žlica protiv lakšeg ispljuvka (šlajma) kašlja, plućnog katara i teškog disanja.

Sirup od islandske mahovine Petnaest grama lišaja — mahovine — nakvasi se u četvrt litre vode i stavi na toplo mjesto da stoji dva sata. Nakon toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa četvrt litre vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s pr­ vom iscjeđevinom, doda po želji šećera i kuha dok se ne ukuha na polovinu. Uzima se jedna kavena žlica triput dnevno prije jela pro­ tiv vrtoglavice, grčevitog kašlja, protiv izbacivanja ispljuvka, bolova u prsima, krvotoku i crijevima. Sirup od borovnice Deset žlica boba borovnice kuha se u litri vode (15—20 minuta). Zatim se ocijedi, doda toliko šećera i ukuhava u sirup. Vrlo dobro sredstvo za sve želučane bolesti. Uzima se žlica natašte i žlica prije spavanja. Sirup od maslačka Pola kg maslačka (korijen i list) sitno se izreže i stavi u 2 i pol litre vode. Zatim se ostavi 24 sata stajati na toplom mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre vode; ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeđevine spoje i kuhaju s medom i šećerom dok se masa ne ukuha na polovinu. Uzima se dnevno po 4—5 kavenih žlica protiv bolesti jetara, začepljenja, žutice i zlatne žile (hemoroida). Sirup od divizme Ako želimo pripremiti sirup od cvijeća divizme onda se postupi ovako: 15 g cvijeća stavi se u pola litre vode i pusti samo da proključa. Ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta, tada procijedi. U tu tekućinu stavimo pola kg šećera i kuha do gustoće sirupa. Taj se lijek uzima po kavenu žlicu dnevno

kod kožnih bolesti ili otvorenih čireva. Naljev je naročito dobar kod upale očiju (za ispiranje). Cvijet divizme je tako­ đer ljekovit ako se kuha u vinu. Sirup od bokvice Nabere se košarica ženske i muške bokvice i sva se ko­ ličina dobro opere kao salatu i samelje na stroju za mlje­ venje mesa. Sok se istisne tijeskom za čvarke i procijedi se kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg šećera, prokuha i stavi u staklenku. Od tog lijeka uzima se po žlicu svako jutro natašte i navečer prije spavanja.

VOĆNI SOKOVI Voćni sokovi su izvanredno okrepljujuće sredstvo, bilo da ih miješamo bunarskom ili mineralnim vodama: Radenskom, Kiseljakom ili Donatom. Naročito su korisni za osobe koje ne smiju piti alkohol. Sokovi okrepljuju sve uzraste od dje­ teta do starca. Kod pripremanja sokova nikada se ne smije upotreblja­ vati željezno posuđe, jer daje okus željeza i sok dobije mut­ no tamnu boju. Ni jedna druga hrana ne sadrži toliko različitih mineral­ nih soli kao voće. Sa raznim, voćnim kurama možemo izli­ ječiti neke bolesti, a zdravi postaju snažniji i krepkiji, jer voćni sokovi odlično djeluju na organizam čovjeka. Za vri­ jeme voćnih kura ne smije se uzimati mlijeko, pivo, jaja, sir, meso i slična jela. Na voće se ne smije piti voda, jer u tom slučaju voće (u želucu) prelazi u proces vrenja i time gubi svoju ljekovitu moć. Voćni sokovi pročišćuju krv, dovode nove osvježavajuće tvari, organizam se pomlađuje i jača. Što više, voćni sokovi oduzimaju volju za uživanjem alkohola. Grožđe je bogato kalijem, vapnom, fosforom i natronskom kiselinom. Stoga se kura grožđa naročito preporuča protiv nervnih smetnji, histerija, melankolije; šuljeva, bolesti jetre, kamenca u bubrezima i protiv dišnog katara. Dobro je za vrijeme sezone trešanja provesti kuru, jer je trešnja ljekovita kao i grožđe.

Sok od maline U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vin­ ske kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i ko­ liko je litara soka toliko kg šećera treba u masu dodati. Ku­ hati i češće pjenu skidati, sve dok nije gotovo. Sok od višanja i drugog voća priprema se isto kao i malinov sok. Sok od jagoda Liječi malokrvnost, žuticu, reumu, a naročito dobro dje­ luje protiv bubrežnih bolesti i bubrežnih kamenaca. Sok od ribizla Ubrzava rad bubrega i liječi kostobolju. Sok od jabuka Liječi crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, živce i bu­ brege. Sok od rotkve Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomoću sokovnika. Rot­ kve se operu, izrežu i stave u sokovnik. Cijeđenje traje 80— —85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo tijeskom za mast. Liječi žuč, jetra, bubrege, bubrežne kamence istjeruje iz mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Liječi kašalj hripavac, astmu, bronhijalni katar. Pospješuje probavu. Sok od iđirota Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama al­ kohola (96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo da stoji 4—6 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo. Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo. Obje se ocjeđevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne uku­ ha do polovine količine.

Uzima se dnevno tri puta po kavenu žlicu kod sluzavosti crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume; osobito pomaže ženama u prelazno doba, kod žučnih i bu­ brežnih bolesti, vodene i šećerne bolesti i neredovite menstruacije. Sok od koprive Koprivin sok je proizvođač krvi — kod malokrvnosti — i čisti krv. Liječi žuč i trbušnu sluznicu, probavne organe, snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadrži A i C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kremičnu kiselinu. Sadrži mnogo klorofila i željeza. Sok od koprive dobije se pomoću gnječenja: lišće mlade koprive dobro se opere, sitno izreže i soči pomoću sokovnika 60—70 minuta. Sok od breze Brezov sok omiljeno je sredstvo za čišćenje krvi, zatvor, bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokraćne kiseline. Liječi kožne prišteve i čisti kožu. Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa 2—5 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevčica po kojoj će teći sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevčicu iz jednog stabla traje 6—14 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce koje se dobro začepe. Sok od bokvice Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Liječi astmu, čisti pluća, jetra; liječi vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Ako popijemo svako jutro i veče po 50 g bokvičinog soka, liječi rane u ustima i na jeziku, kao i gnojne rane. Sok od gloga Sadrži u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sred­ stvo za liječenje srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekora­ čenja doze za umirenje i liječenje srca). Vrlo je dobar za

srce kod teških fizičkih radnika. Usklađuje udare kod ner­ voze ili nepravilnog pulsa. Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo nabrali u rujnu ili listopadu, sočimo u sokovniku. Sokovnik se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soči 50 mi­ nuta. Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,50—3 litre soka. Za bolji ukus može se zasladiti šećerom. Na svaki kg soka dolazi 300 g šećera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamen­ tom. Sok od rotkve Prokušano je sredstvo protiv bolesti žuči, jetra, bubrega, i pijeska u mjehuru: snažno odvaja vodu, razrjeđuje sluz. Dobro je sredstvo protiv kašlja, promuklosti, astme i bron­ hijalnog katara. Pospješuje probavu. Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomoću šočenja u sokovniku. Rotkva se opere, sitno izreže i stavi u sokovnik. Sočenje traje 80—85 minuta. U domaćinstvu sok rotkve može se dobiti i na jednostavniji način: rotkva se nastruže, sok istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru doda mala žlica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro zatvori. Sok od šipka — plod divlje ruže U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje ruže. Nakon ocjeđenja stavi se u staklenke. Sadrži veliki postotak C vitamina. Liječi uboje, prehladu, jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i snižava temperaturu. DOMAĆI ČAJEVI KOJI ZAMJENJUJU RUSKI I KINESKI 1. Cvijet lipe, kamilice, list jagode, nane — po 4 jedaće žlice, bazgovog cvijeta — 3 jedaće žlice. Sve dobro promije­ šati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 4 decilitra klju­ čale vode. Ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Pije se sva­ kom zgodom. Vrlo dobar je čaj: čisti krv i liječi živce. 2. Lazarkinje, matičnjaka, kamilice, list kupine — u jedna­ kim količinama dobro promiješati. Ostalo kao pod 1.

3. Lazarkinje, list šumske jagode, list kupine — po 4 je­ daće žlice; majčine dušice, bazgovog cvijeta — po 2 jedaće žlice. Sve dobro promiješati. Ostalo kao pod 1. 4. Lišće naranče, majčine dušice 2 žlice — sve usitnjeno. Dobro promiješati i od mješavine 2 žlice preliti s pola litre ključale vode. Ostaviti poklopljeno da stoji 5—10 minuta. Nakon toga se ocijedi, po želji zasladi, doda soka od limuna — uz to može i malo ruma tko voli. 5. Lišće od naših dunja ne samo da je ukusan čaj, nego li­ ječi prehladu, astmu, bronhitis i bolesti dišnih puteva. 6. Čaj od jabukovih ljusaka vrlo je zdravo i osvježujuće piće, naročito ljeti. Prije nego li se jabuka oljušti, treba je čistom krpom dobro obrisati. 7. Lipu poznaje svatko. Tko pije redovito čaj od cvijeta lipe, (usitnjen 2 žlice na 300—400 g ključale vode) ne mora se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik odluči da pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umiruje živce, lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv znojenja. Sve­ jedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz kožu i liječi. Gornji su čajevi vrlo dobrog ukusa a zdravlju mnogo ko­ riste. TINKTURE Valerijanova tinktura U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog kori­ jena valerijane i ostavi da stoji 10 dana. Nakon toga se oci­ jedi, nalije u boce i dobro začepi. Od tog lijeka uzima se na kocki šećera 50—55 kapi: protiv srčane nervoze, želučanih bolova i nesvjestice. Tinktura od pelina U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili šljivovice) stavi se 90 g pelina (koji je nabran za vrijeme cvatnje) 30 g kore od narandže, 15 g korijena od iđirota, 15 g korijena lin­ cure. Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, na­ lije u boce i dobro začepi. Uzima se 20—40 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili medom po čašicu kao sredstvo za jačanje želuca, protiv že­ lučanih grčeva i za dobivanje apetita.

Tinktura od angelike U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena ange­ like i ostavi stajati na toplom mjestu 6—10 dana. Bocu treba dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s pritiskivanjem. Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s ko­ jom se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeđevine spoje i naliju u bocu. Uzima se 15—20 kapi na kocku šećera. Izvanredno je do­ bro sredstvo protiv neurednog želuca. Tinktura od brusnice U pola litre 40% dobre domaće rakije stavi se 50 g (u avanu dobro istucanih) boba; dobro se promiješa i ostavi 14 dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu treba protresti, zatim sve procijediti. Odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu, slabosti, ka­ šlja, dišnih organa, šećerne i vodene bolesti. Tinktura od lincure U litru dobre domaće rakije stavi se 50 g korijena od lin­ cure i ostavi 10 dana da stoji. Nakon toga se procijedi, na­ lije u bocu i dobro začepi. Vrlo je dobar lijek protiv bljedoće, slabokrvnosti i slabokrvnosti mišića. Lijek je protiv nesvjestice. Tinktura od borovnice U litru alkohola 60% jačine, ili u dobru jaku komovicu, a može i šljivovu rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Boca se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji 10—14 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki šećera. Liječi srdobolju, proljev i druge bolesti. Tinktura od borovice Tri žlice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alko­ hola ili dobrog zdravog bijelog vina — može i dobre jake ko­ move rakije — i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzima se na kocki šećera 20—30 kapi protiv bolesti želuca i drugih unutarnjih bolesti.

Tinktura od verbene (željezarke) Na pola litre jake komovice stavi se 2 žlice usitnjene bilj­ ke i ostavi da stoji 10 dana u toploj kuhinjskoj temperaturi. Zatim se procijedi i uzima 10—15 kapi na kocki šećera dva puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokrać­ nih organa, kamenaca, truleži u ustima i žutice. PIĆA Vino od borovice 1. 25 g borovice i toliko borovičnih avanu i stavi u litru bijelog zdravog vina. pelina i 25 g šećera. Ostaviti da stoji na ječi groznicu, katar mokraćnog mjehura i se 3—4 male čašice dnevno.

vršika stuče se u Tome se doda 5 g toplom mjestu. Li­ vodenu bolest. Pije

2. U čistu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svježih bobica borovice i 5 kg zdravih krušaka. Ako su kruške suhe onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara prokuhane vode ili kišnice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto kako bi nastalo vrenje i začepi se vatom i to lagano. Poslije osam dana vino treba pretočiti; poslije 10—15 dana po preta­ kanju slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli mjesec dana može se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se uzme za dnevnu upotrebu. Ovo vino nije samo ugodnog ukusa, već je i vanredan lijek, pa se može njegova upo­ treba samo preporučiti svakoj obitelji, pošto liječi veliki broj bolesti: začepljenost, krvavo i nečisto mokrenje, hemoroide, glavobolju, astmu, razne bolesti maternice, čisti krv, predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a na­ ročito bubrežne bolesti. Piti se može uvijek umjesto vode. Vino od ružmarina Uzme se šaka lišća od ružmarina sa vršikama zajedno i to svježih, izreže se što sitnije, stavi u bocu i dolije litru bi­ jelog zdravog vina. Nakon 12 sati već je lijek za upotrebu.

Od ovog vina pije se dnevno 3—4 žlice ujutro i navečer. Tjera na mokrenje, čisti krv, liječi vodenu bolest i srce. Pelinkovac 20 g pelina stavi se u litru prošeka da stoji 10 dana. Pije se mala čašica prije jela. Rakija travarica U litru 40% jake rakije stavi se: iđirota, stolisnika, lincure, list matičnjaka — po 2 jedaće žlice, ružmarina jedaću žlicu. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana ocijediti i od te rakije pije se dnevno po mala čašica. Na ostatak može se nova rakija naliti. Boza Boza je orijentalno piće koje se kod nas u Bosni i Herce­ govini mnogo pije. — Priprema se ovako: U veći lonac stavimo 1 kg kukuruznog brašna. Na to nali­ jemo 10 litara mlačne vode. To treba da stoji od večeri do drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na štednjak i pustimo da po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno je više puta kuhačom masu promiješati. U šalicu mlačne vode zdrobimo 50 g kvasca (germe). Kad se kvasac stane di­ zati i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brašno. Masu procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po želji može se malo zasladiti. Kad se tekućina ohladi, nali­ jemo u boce i spremimo na hladno mjesto. Pripremiti treba malu količinu, jer se rado ukiseli. Kiselo mlijeko Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: liječi rastrojen želudac, crijeva, neurednost i bolove u maternici; snižava temperaturu, uzrujanost. Liječi razne krastice na ko­ ži, ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja izne­ mogle. Naročito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkohol­ nog pića pije jogurt ili kiselo mlijeko.

KAO LIJEK SLUŽI... CRVENI LUK Bolove u maternici — liječi crveni luk ako se pije triput dnevno toplo mlijeko u kojem se kuhao crveni luk. Vodena bolest — odlično se liječi ako se u pola litre vode i pola litre vina kuha (usitnjeno) tri glavice luka i žlica ruž­ marina. Uzima se svakog sata po žlica. Vjetrovi u želucu i crijevima — prestaju, ako se jede pe­ čeni luk ili pije sok od samljevena luka (na stroju za meso) sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 2—3 čašice. Upala grla — prestaje ako sok od luka kuhamo s medom. Ovim sirupom ispire se grlo svaki sat. Istodobno se svaka 2 sata uzme po kavena žlica ovog sirupa. Oči upaljene, kremljive, suzne — liječe se tako da se dnev­ no po nekoliko puta isperu s mlijekom u kojem se kuhao luk (s malo pravog vrcanog meda). Zastoj mokraće — luk, peršin, celer i med kuhamo u vodi i tekućinu (toplu) pijemo više puta dnevno. (Uvijek po malu šalicu). Suhi kašalj — liječimo ako se crveni prženi luk pomiješa s kozjim mlijekom i pravim pčelinjim medom (na jednake dijelove) i uzima svaki sat po žlicu. Dojilja s malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije 2—3 čašice dobre domaće rakije — i mlijeko će doći. Srčanu bolest liječi crveni luk. Protiv koronarne tromboze, začepljenja srčane arterije, grušanja krvi, pečen luk je vrlo dobar lijek. U pećnici se polako dobro ispeče jedan cr­ veni luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi ulja. Za večeru se ispeče svjež luk i pojede prije spavanja. Kura traje duže vrijeme. LIST KONOPLJE Dobar je lijek kod kožnih bolesti (lišaja) u obliku čaja kojim se koža ispere i triput dnevno popije mala kavena žlica.

ČAJ PROTIV MIŠIĆNOG REUMATIZMA Jedaću žlicu lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsus) pre­ liti s 200 g ključale vode. Uzima se 2—3 puta dnevno po ša­ licu. BAZGOVA GUBA Bazgova guba izvlači svakovrsne bolesti iz očiju. TOPOLA CRNA (ugljen) Liječi nervozu želuca, žgaravicu, bljedoću. Uzima se jedna žlica dva puta dnevno s vodom. SVJEŽI KRAVLJI ILI OVČJI SIR 100 g sira sadrži: bjelančevine 15 g, masti 18 g, mnogo mi­ neralnih soli, fosfora i kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol, fosfor i kalcij vrlo su važni za rast i razvoj koštanog tkiva. Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svježi sir sprečava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za večeru. PODBJELA CVIJET Cvijet podbjela, jednu žlicu, prelijemo s 200—300 g klju­ čale vode i ostavimo poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda soka od limuna i pije triput dnevno po šalicu. Liječi upale, razdraženost, pre­ veliko izlučivanje sluzi. Naročito je dobar lijek protiv neza­ drživog kašlja, bronhijalnog katara i kao oblog za grlo. KRUH OD ZINGIBERA Uzeti pola šalice ulja, šalicu meda ili melase. To se dobro promiješa. Tome se doda šalica kiselog mlijeka i postepeno se dodaje žumanjce od dva jajeta, tri šalice brašna, dvije

žlice praha od korijena Zingiber officinale, kavenu žlicu sode-bikarbone koja se prethodno rastopi u tri žlice vruće desti­ lirane vode i malo soli; zatim se doda, u snijeg istučena, oba bjelanca i sve dobro zamijesi i peče otprilike tričetvrt sata u tepsiji koja je dobro podmazana finim uljem. Ovako pripre­ mljen kruh vrlo je dobro sredstvo za čišćenje krvi; osobito je preporučljiv kod bolesti raka i bolesti žlijezda grla. MATIČNI MLIJEČ Matični mliječ proizvodi pčelinja matica i veoma je do­ bar lijek kod prehlada, nervoze, nesanice, uzrujanosti i pro­ tiv reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti. Djeca koja ne­ maju apetita i slabo napreduju u školi neka svako jutro uzmu pčelinji mliječ natašte po malu žlicu (koja ne smije biti od metala — neka bude od plastike). Cisti mliječ se ne smije uzimati. Kod pčelara koji ga proizvode dobije se po­ miješan s pčelinjim medom. Isti se može dobiti u Zagrebu u »Pčelarskoj centrali« originalno pakovan. MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOĆE Za vrijeme velike zime kad čovjek mora da radi izvan kuće, neka prije dobro izmasira ruke i noge s pretopljenom mašću divljeg zeca. To sprečava hladnoću i prehladu. LIJEK ZA STARE I DJECU Slabi i iscrpljeni od života, nemoćni, te djeca neka tokom zime svako jutro i pola sata prije objeda popiju po žlicu ribljeg ulja miješano s pravim pčelinjim medom. Djeci se daje pola žlice. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre po osobi dostajat će kroz cijelu zimu. LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se nalije litru jakog zdravog prirodnog vina i pusti 24 sata sta­ jati. Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre komovice (pola

litre) i 2—3 žlice šećera u prahu ili kandis šećera koji se pretvori u prah. Zatim se sve dobro promiješa. Borovice ne baciti nego svako jutro i večer 5—6 zrna prožvakati i progu­ tati s čašicom vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen lijek ublažuje glavobolju, bistri i osvježava razum, osvje­ žava tijelo, liječi srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu žilu. SVE OTROVE IZ TIJELA TJERA U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 18—22 g korijena od srčenjaka (Polygonum bistorta) da stoji nekoliko sati. Od tog vina dnevno piti po čašicu dvije ili u jelo po žlicu dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova. ILOVAČA Ilovača se u ljekovite svrhe upotrebljavala još tamo u pra­ staro doba. Župnik Kneipp eksperimentirao je s ilovačom i dokazao njenu ljekovitost kao najstariju od prirodnih ljekova. Adolf Just nakon dugog eksperimentiranja i svestrane upotrebe također je dokazao ljekoviti učinak ilovače. Ilovača je jednostavno ali efikasno pučko sredstvo liječenja. Tko jed­ nom okuša njenu ljekovitu moć — uvijek će se u nevolji njome služiti. Danas i liječnici često preporučuju ilovaču pa i upotrebljavaju, jer je sigurno ublažavajuće sredstvo i ne­ škodljivo. Ljekovita svojstva ilovače nalaze se u njenoj dezinfekcionoj moći — koja čisti i ublažuje. Ilovača sadrži ra­ zličite minerale, mnogo magnetične i sunčane energije. Iako je paradoksalno i čudno reći da je zemlja lijek — pa ipak je tome tako. Oblozi od ilovače odmah ublažuju bolove, izvlače vatru, rastapaju, izlučuju bolesne otrovne sokove i čestice iz tijela. Rane koje peku — vatrenog ili hladnog oružja, bile svježe ili gnojne, a osobito one od uboja (prignječenosti), po­ vrede kostiju i udaraca, sve se to liječi primjenom stručno učinjenog blata u obliku obloga. Znalački učinjeni oblog oduzima zapaljenje, čisti i srašćuje, ublažava bolove i spre­ čava komplikacije. Oblog ilovače uništava sve ono što je natrulo, sprečava da krv upije materije koje rastvaraju. Ilovača ne samo da upija gnjilež iz rana i tumora, ekcema, čireva, nego daje nov život bolesnim tkivima, oslobađajući ih smetnji, dovodeći ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapilarima. Ne liječi samo vanjske rane, nego i duboke fistule.

Tumori koji se nalaze u unutrašnjosti tijela, izliječe se vanj­ skom primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno vrši. Tako povrede želuca i crijeva iščeznu zauvijek ako svake noči spavamo s oblogom ilovače na želucu. Ilovača koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa čistih predjela iz dubine barem 80 cm pa i više. Iz zemlje treba od­ straniti kamenčiće, zatim na brzinu osušiti na suncu ili na štednjaku. Zatim istući u prah. Zalihe koje se spremaju za liječenje treba pohraniti u čisti sanduk. Za obloge priprem­ ljena ilovača razrijedi se s pola zdravog vinskog ili jabučnog octa i pola vode ili odvara (čaja) od trinja, preslice, čička, podbjela lista, hrastove kore ili poljske steže. U slučaju bo­ lesti jetre, žuči ili bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad da ne bude toplija od 42°C, dok u ostalim slučajevima može se upotrijebiti hladna. Razmućena ilovača treba da izgleda kao neka mast. Ta se masa namaže na lanenu ili koju drugu čistu bijelu prokuhanu krpu 2—3 cm debelo i privije na bolno mjesto na golu kožu. Ako je rana otvorena, onda se oblog stavlja preko jednostruke gaze i poveže suhom krpom. Nepromočive tkanine i platno koje ne propušta zrak ne smi­ je se upotrijebiti. Oblog se obično drži 5—6 sati, zatim se kroz 5 sati ništa ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog. Već prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se po­ sve ne osuši, nekad već prema visini temperature. Oblog se mijenja, svaka 2—3—4 sata ako je tijelo toplo, nikad kad osjeća hladnoću ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije i duboko u nutrini organizma djeluje — potiče i tamo krv na rad. Ilovača se može upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglo­ bova, boli u krstima, u koljenima, proširenju vena, raznih osipa, lišajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale svake vrsti i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u želucu, katara, kod jakog krvarenja kod žena oblozi se stav­ ljaju na donji trbuh. Kod kožnih bolesti, raznih upala, hemoroida, žlijezde prostate itd. koriste također oblozi od ilo­ vače. MUHE PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI Među najveće neprijatelje čovjekova zdravlja spada muha. Muha godišnje u svijetu ubije na tisuće novorođenčadi. Izaziva bolest i smrt kod tisuće odraslih ljudi. Slabi i ubija

milijune životinja. Razlog je posve jednostavan: muha je naj­ prikladnija za raznašanje uzročnika zaraznih bolesti. Muhe prenose klice dizenterije, proljeva, kao i mnoge druge bolesti. Mnogo tisuća novorođenčadi umire godišnje u svijetu od dizenterije. Jedna jedina muha na sebi može nositi nekoliko milijuna bacila — uzročnika raznih bolesti. Na primjer afrička »Ce-Ce« muha najsmrtonosniji je insekt na svijetu. Ona prenosi jednostaničnog nametnika: »tripanozom« koji izaziva strašnu bolest spavanja. Samo u Nigeriji otkriveno je mnogo sluča­ jeva bolesti spavanja. Jedna druga vrst tripanozoma koja ta­ kođer prenosi muha »Ce-Ce« ubija stoku u tolikoj mjeri, da je na ogromnim kompleksima Afrike skoro istrijebljena sva stoka. Veliki broj muha preko zime ugine, ali je dovoljno samo nekoliko muha da stvore novu brojnu generaciju. Zna se da se od jedne jedine muhe u jednoj jedinoj sezoni mogu razmnožiti mnoge, mnoge milijarde novih muha. Ženka izleže oko 120—130 jajašca u bilo kakvoj vlažnoj prljavštini: sme­ ću, đubru, truleži od povrća i voća. Za 2 dana iz jajašca se razviju male Učinke koje sebi probiju put u slobodu (što po prilici traje 8 dana). Zatim se zavuku u zemlju gdje im koža postane gruba i tamno smeđa. Toj kukuljici bez nogu po­ trebno je samo 8 dana da se razvije u potpunu muhu, koja već nakon 3—4 dana leže jaja. Vidio sam u Dubrovniku 1938. (kad se o hladnjaku još malo znalo) u ljetu kad je jednog dana domaćica preostalu pečenu janjetinu spremila u kuhinjski ormar. Na večer to meso nije bilo za prepoznati. Sve je bilo (kao grizom po­ suto) zapljuvano muhama s milijunima jajašca — i to svega za nekoliko sati. Domaćice — naročito vi na selu — nabavite kantu za smeće koju držite suhu i poklopljenu — nepristupačnu mu­ hama! U protivnom sami uzgajate muhe koje vam dosađuju i ugrožavaju zdravlje vaše obitelji.

NJEGA TIJELA

Lice da postane ljepše 1. Masirati lice maslinovim uljem, 2. Masirati lice sokom od mladih krastavaca, 3. Umivati se u čaju nane (paprene metvice), 4. Prati lice lipovim čajem protiv bubuljica, 5. Prati lice u oparku kamilice, 6. Protiv sunčanih pjega: 4 jedaće žlice soka od limuna, 4 jedaće žlice bjelanjka od jaja izlupati dobro u snijeg da bude što gušće. Ovom smjesom masirati lice svako jutro i navečer. Nakon pola sata oprati lice mlakom vodom u kojoj su prethodno skuhane pšenične mekinje. 7. Ako se kupate u vodi u kojoj je kuhana nana, imat ćete tijelo svježe i mladoliko. 8. Kamilice 4 jedaće žlice, preslice, lipov cvijet — po 2 je­ daće žlice. Ta se mješavina kuha pola sata, ostavi 20 minuta da stoji. Tom vodom prati lice svako jutro nakon umivanja. Istovremeno pije se slijedeći čaj: cvijet bazge, orahovog li­ šća — po jedaću žlicu, kadulje — 2 jedaće žlice, nane — 3 jedaće žlice. Sve dobro promiješati i od te mješavine jedaću žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode, ostaviti 10 minuta da stoji poklopljeno, ocijediti i piti triput dnevno. Arnike — 4 jedaće žlice stavi se u pola litre prave domaće rakije i ostavi začepljeno 10 dana. Time se jednom dnevno masira lice. Ako vam je koža lica gruba, postat će glatka ako je dvije tri večeri prije spavanja namažete žumanjkom jednog jajeta.

Za čistu kožu i ljepši ten Čaj od nane (Mentha piperita) ako se pije ujutro i nave­ čer prije spavanja: uklanja kožnu nečistoću i čisti ten. Protiv nečiste kože Izgnječi svježi dragušac i stavi kao oblog preko noći na bolesnu kožu. Očistit će kožu od bubuljica i otrovnih insekata. Koža će postati čista i nježna. Bubuljice na licu Bubuljice na licu odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere u naljevu gavezova korijena. Voda u kojoj se kuhao krumpir liječi prištiće na licu i ti­ jelu — ako se tom vodom triput dnevno ispere. Krema za lice Sok jednog limuna i bjelanjka od 2 jajeta. To se u čistoj zdjeli dobro izlupa, zatim na vatri kuha dok ne postane tvrdo kao maslac. Tada se stavi na hladno mjesto. U posebnu po­ sudu nalije se litra vode i u nj stavi 5 pregršti pšeničnih mekinja (posija). Ostavi se nekoliko sati da stoji. Zatim ocije­ diti. Svako jutro i večer namazati lice gore navedenom kre­ mom da ostane na licu 10—15 minuta, zatim oprati lice vo­ dom (ocijeđenom) s posija. Prištići na licu Prati lice čajem od matičnjaka ili preslice, zatim masirati lice sokom od krastavaca ili sokom limuna (bolje je od kra­ stavaca). Piti vodu u kojoj su se kvasile smokve. Za njegu kose Ohlađenim čajem orahova lista i nezrelih plodova može se neškodljivo kosu bojadisati u tamnu smeđu boju.

Za lijepu boju kože i protiv mršavosti U litru bijelog vina stavi se 5—7 žlica usitnjene preslice. Ostaviti 14 dana da se kvasi na toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi. Od tog vina se pije triput dnevno po čašu. Poprav­ lja kožu tijela (dobije lijepu boju), jača trbuh i liječi mrša­ vost. Za porast kose 1. Pola žlice usitnjenog lipovog cvijeta staviti u 200 g do­ bre jake komove rakije i pustiti da stoji 12 sati. Tom raki­ jom svaku večer masira se tjeme na glavi. 2. Preporuča se glavu prati u čaju od ružmarina. 3. Žlicu soka od bijelog luka staviti u pola litre konjaka. Uvečer masirati tjeme i korijen kose. Zatim glavu zavezati čistom maramom. Glavu prati čajem koprive (list i korijen), čičkovog korijena 100 grama sitno isjeckano. Ako je kosa masna, treba je prati s mlačnim čajem od kamilice u koji se doda malo boraxa i sodabikarbone. 4. Glava se opere, koža, tjeme i korijen kose masiraju se ribljim uljem. Prvih dana svaku večer, kasnije jednoć ne­ djeljno. Preko dana treba pojesti komadić kvasca (germe). Kura traje 1—2 godine, ali je uspjeh siguran. Dijeta: kod ove kure hrana mora biti lagana, probavljiva i raznovrsna da sadrži dosta bjelančevine: jesti dosta meda, špinata, mlijeka, svježe maslo, jaja meko kuhana, kuhanu pšenicu koja se prethodno 12 sati kvasila u malo vode, zatim kuhalna više na pari dok nije popucala. Piti voćne sokove. Jesti meso u kojem ima dosta bjelančevina. Da kosa bude što gušća, preporuča se mlijeko, povrće, špinat, korjenasto povrće, jela priređena s jajima, a kosu prati s mlačnim ča­ jem od kamilice koja je samo prelivena ključalom vodom. 5. Korijen koprive žare i vršike borovice — po 10 jedaćih žlica stavimo u 2 litre vode i pustimo da jedan sat polako kuha. Tad tu tekućinu ocijedimo i njome dva puta tjedno operemo glavu. 6. Kod kožnih bolesti može se upotrijebiti šišarke divlje ruže. šišarka se stavi u ocat i raskvasi. Zatim se od vate na­ čini loptica, koja se umače u rastvor, i trlja mjesta gdje kosa otpada na glavi. Poslije toga pere se u mlakoj vodi sa­ punom od katrana (Dobije se u ljekarni).

Rast kose i protiv peruti U pola litre 96% jakog alkohola stavi se 3 žlice lišća žare male koprive i ostavi da stoji začepljeno 10—14 dana. Na­ kon toga se ocijedi i u četvrt litre vode ulije 3 žlice alkoholature i time se masira tjeme i korijen kose dva puta ned­ jeljno prije spavanja. Za jačanje kose 1. U decilitar mlačne vode stavimo ujutro veliku žlicu bije­ log sirovog prosa. Navečer to promiješamo sa žlicom me­ da (ako nema meda može se naribati jedna jabuka) i poje­ demo prije spavanja. Lijek treba uzimati dulje vrijeme. 2. Glavicu dvije crvenog luka sitno isjeckati i staviti u po­ la litre šljivovice 40% jakosti. Pustiti da 14 dana stoji na umjerenoj toplini. Ovim lijekom masirati glavu svaku večer. 3. Deset jedaćih žlica orahove jezgre sameljemo ili stučemo u avanu. To stavimo u litru alkohola 96% jakosti. Boca se dobro začepi i ostavi 10 dana stajati na toplom mjestu. Tom tekućinom masiramo glavu svaku večer. Nakon masi­ ranja treba kosu dobro osušiti. 4. Zobene pahuljice — 4 jedaće žlice stavimo u decilitar mlačne vode da stoji 10—12 sati. Nakon toga dodamo jeda­ ću žlicu samljevenog oraha i jednu naribanu jabuku, žlicu meda i soka od pola limuna. Sve se to dobro promiješa i natašte pojede. Kura traje 4—8 nedjelja. Ispadanje kose 1. Uzeti brezov list, list i korijen žare koprive i toga jeda­ ću žlicu staviti u dva decilitra vode da stoji 10—12 sati. Na­ kon toga se ocijedi, doda jedaću žlicu alkohola 96% jakosti. Time se snažno masira (već ranije opranu) glavu i pusti su­ šiti. 2. Nakon što smo kosu dobro oprali, čitavo tjeme i kosu dobro izmasiramo ribljim uljem. Postupak se ponavlja je­ danput nedjeljno.

3. Za kosu koja je slaba i opada Kneipp preporuča: 20 je­ daćih žlica korijena žare koprive staviti u litru vode. Tome treba dodati pola litre vinskog ili voćnog octa i pola sata kuhati. Nakon toga ostaviti da stoji poklopljeno još pola sata. Tada se ocijedi i tom tekućinom svako veče namaže glavu između vlasi. 4. U litru vode stave se 2 jedaće žlice korijena od čička, i 2 jedaće žlice lista koprive, jedaća žlica lipovog cvijeta. Sve to zajedno kuhati 5 minuta, zatim ostaviti poklopljeno da stoji 30 minuta. Nakon toga se ocijedi i time pere glava — jedanput nedjeljno. 5. Kamilice — 4 jedaće žlice preliti s pola litre ključale vode i ostaviti jedan sat poklopljeno da stoji. Nakon toga ocijediti i tom tekućinom prati glavu, jednom nedjeljno. Osim toga potrebno je dva puta nedjeljno prije spavanja na­ mazati glavu uljem ricinusa. 6. Da se spriječi i izliječi ispadanje kose treba tjeme za­ jedno sa korijenom kose masirati ribljim uljem jedanput nedjeljno. 7. Svaki dan treba pojesti komadić kvasca. Kura traje du­ že vrijeme. 8. Ricinusova ulja 200 g, vinovice 500 g dobro promiješati. U toj tekućini prati glavu jedanput nedjeljno. 9. Šaku usitnjenog korijena koprive kuhati 10—15 minu­ ta. Kad se ocijedi, dodati pola žlice ricinusova ulja i decili­ tar metilnog alkohola. To se dobro promiješa i tom tekući­ nom masira korijen vlasi svaku večer 10 minuta. Svakih 8 dana treba svježe pripremiti. Ako je kosa suha, onda se ma­ sira samo ricinusovim uljem pomiješano sa isto toliko glicerina. 10. Crvenog luka narezati 3—4 glavice, politi s malo vode, ostaviti stajati 36 sati, istisne voda iz luka i procijedi. S tom vodom istrlja se glava pomoću vate, poslije omota gazom. Postupak se ponavlja. 11. Takvi bolesnici moraju uzimati različitu hranu. Kreta­ ti se na svježem zraku. Hrana mora biti lako probavljiva i da sadrži dovoljno bjevančevine i raznih vitamina. Bolesnik neka svaki dan pojede komadić kvasca (germe), ali ne na

prazan želudac. Treba jesti dosta voća, mlijeka i povrća. Dvaput nedjeljno glavu prati u kamilici koja je prelivena sa­ mo ključalom vodom i ostaviti barem 30 minuta pokloplje­ no da stoji, (žlica kamilice na litru ključale vode). Kad se smlači, ocijedi se i u tom čaju glavu opere. Perut u kosi 1. Neko vrijeme treba glavu masirati po tjemenu pravom komovom rakijom i peruti će nestati. Dobro je kosu prati i u odvaru od žare koprive. 2. Vodenu preslicu — suhu 4 žlice — stući u avanu ili sam­ ljeti u prah. Pomiješati s 2 žlice krede u prahu koja je na­ topljena na maslu. Time se masira tjeme.

NJEGA ZUBI 1. Kupi se u ljekarni 10 g salola i stavi u 300 g alkohola. To se dobro promiješa. Tako dobijemo prvorazrednu teku­ ćinu za ispiranje usta, njegu zubi i odstranjenje lošeg za­ daha iz ustiju. Dovoljno je 10—20 kapi u čaši vode. 2. Da zubi postanu snježno bijeli peremo zube praškom lipovog ugljena. Najbolji je onaj ugalj koji je dobiven iz ugljarskih peći. Zaudaranje iz ustiju 1. Uzeti nane, list ružmarina, koru narandže i cvijet od rute — u jednakim dijelovima. Dobro promiješati — i od te mješavine jedaću žlicu preliti s dva decilitra ključale vo­ de. Ostaviti poklopljeno 10—15 minuta. Nakon toga ocijediti i iza svakog jela isprati usta. 2. Anasona, lavandule, ružmarina — od svakog po dvije je­ daće žlice staviti pola litre alkohola 96% jakosti. Bocu za­ čepiti i ostaviti nekoliko dana da stoji. Od tog alkohola uzi­ mati 15—20 kapi u čaši vode i ispirati ista. Malo tekućine se i proguta.

3. Po 100 g lista matičnjaka, kore limuna i narandže. Uz­ me se 1 žlica toga i prelije s 200 g vrele vode, poklopi, ostavi 3 sata, odlije, zasladi medom ili šećerom i pije. 4. Izmiješa se po 50 g metvičina i matičnjakova lista. Tri žlice toga prelije se s pola 1 vrele vode, poklopi, ostavi 2 sa­ ta odlije i pije umjesto vode. Voda za ispiranje usta Nane — 3 jedaće žlice, kadulje — 2 jedaće žlice, vode — 100 g, čistog alkohola 96% jakosti — 50 g. Sve se to dobro promiješa i ostavi stajati nekoliko dana, zatim procijedi. Uzima se kavena žlica na čašu vode i time ispiru usta. DLAČICE — ODSTRANJENJE Brezovo lišće treba spaliti u pepeo i na dlanu pomiješati s vodom da postane kaša. Tom kašom mazati mjesta gdje želimo odstraniti dlačice. SUNČANE PJEGE Sunčane pjege mogu se odstraniti umivanjem ljeti u ro­ snoj djetelini. ISPUCANE RUKE I USNE Ispucane ruke i usne, naročito ako ima po njima i krastica, liječi ovaj čaj: kopriva žara (list i korijen) — 4 jedaće žlice kuhati u pola litre vode 5—8 minuta, ostaviti 20 minuta poklopljeno stajati i tim odvarom ispirati bolna mjesta, za­ tim namazati glicerinom (dobije se u ljekarni). GODIŠNJI ODMOR Prihodi mnogih osoba, uz današnje troškove života, one­ mogućuju da provedu godišnji odmor na moru u hotelu.

Stoga mnoge obitelji svoj odmor provode pod šatorom. To nije samo štednja, taj oblik ljetovanja posve je prirodan i potpuno omogućuje oslobađanje od uobičajene svakidašnjice. Osim toga jedino na taj način boravi se danju i noću na či­ stom zraku, daleko od hotelske buke. Jasno će razlikovati vjetrove, pijev ptica i šum valova našeg divnog mora, kao i velebnu muziku zrikavaca noću. Nema sumnje da logorovanje, život u izravnom dodiru s prirodom, mora izvanredno povoljno utjecati na zdravlje, a naročito na pravilan rad srca.

KUĆNA LJEKARNA

Svatko u svom domaćinstvu treba da ima priručnu kućnu ljekarnu s ljekovitim biljem. Najzgodnije je na suhom mjestu držati (zatvoreno) oveću kutiju u kojoj se u slučaju potrebe nađe barem najpotrebnije. kamilica: protiv grčeva u želucu, prehlade, za umirenje ži­ vaca lipa: protiv nahlada, kašlja, sluzavosti grla, nespavanja aniš: za popravljanje neurednog mjesečnog pranja, čišćenje krvi, liječenje grčeva u želucu angelika: za otklanjanje nadimanja, bolova u želucu, liječe­ nje dišnih organa bazgov cvijet: protiv prehlade, tvrde stolice čičak: protiv kožnih bolesti, ekcema i rana svih vrsta gospina trava (kantarion): protiv glavobolje, grčeva u želucu i svih vrsta rana hrastov list: za jačanje rekonvalescenata, protiv bolesti pluća islandska mahovina: protiv nahlade, promuklosti, kašlja, bo­ lesti želuca, crijeva, čireva, šećerne bolesti dud crni (list): protiv šećerne bolesti, tvrde stolice iđirot: protiv želučanih bolesti, povratne groznice (malarije), kamenaca u bubrezima kadulja: protiv unutrašnjih bolesti, gripe i kašlja kopriva žara: protiv rana, groznice i slabokrvnosti komorač: protiv kašlja, boli u prsima, i probavnim organima majčina dušica: neuredna probava, neuredna menstruacija, upala jajnika (u svaku supu dodati malo protiv reume)

matičnjak: protiv rastrojenih živaca, lupanja srca, protiv po­ vraćanja, djeci protiv trbobolje maslačak: protiv groznice, šuljeva, čireva, bolesti jetre metvica: isto što i nana nana: protiv glavobolje, histerije, nahlade, grčeva orahov list: protiv skrofuloze, jačanja krvi, za dobru pro­ bavu podbjel list: protiv astme, kašlja, katara pluća divizma (list i cvijet): protiv plućnih bolesti, bronhijalnog katara, astme pelin: protiv bolesti jetra, grušanja krvi i pomanjkanja ape­ tita preslica: za odvajanje kamenaca iz bubrega, protiv zastoja mokraće i unutarnjih bolesti ružmarin: protiv bolesti srca, bubrega i drugih bolesti medvjeđe grožđe: protiv povećane prostate i bolesti mokrać­ nih organa kukuruzna svila: protiv šećerne bolesti, bolesti mokraćnih organa, bolova u križima stolisnik: protiv astme, šuljeva, reume, želučanih bolesti jagoda šumska (lišće): protiv bolesti krvnih sudova, skleroze i kao zamjena za ruski i kineski čaj jaglac: protiv kataralnog bronhitisa, lupanja suca, navale krvi u glavu kupina: protiv upale krajnika, čisti krv lavandula: za umirenje i ublaživanje grčeva, srčane bolesti lazarkinja: protiv lupanja srca, žutice, pijeska u mjehuru i bolesti živaca neven: u obliku obloga na rane i ozebline rusomača: protiv krvarenja i bolesti unutarnjih organa trešnjeve peteljke: protiv bolesti bubrega, poteškoća u mo­ krenju Naravno da gornjem popisu treba još dodati: zavoj, ter­ mometar, irigator, (od modernih lijekova i aspirin, ali ga ne treba prečesto uzimati). Mnoge sam biljke izostavio, ali će svatko, tko se brine za svoje zdravlje, nabrati preko godine sve one koje smatra da će njemu i obitelji dobro doći.

KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA

Angelika — sabire se list i korijen u proljeće a u jesen plod i korijen Aniš — suhi zreli plodovi u ranu jesen Arnika — podanak u proljeće i jesen, a donji listovi prije cvatnje. Cvjetovi se beru bez ovojnih listova i čaške kad se posve razviju (srpanj-kolovoz) Bazga — cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se potpuno razvije: kora sa debljih grana u proljeće Bljušt — korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen Bedrenika — podanak i mladi pricvjetni listovi u proljeće i jesen Bokvica muška i ženska — listovi preko cijelog ljeta Božje drvce — cijela biljka za vrijeme cvatnje Borovica — vršike grana u proljeće i ljeto, plod u kasnu jesen Borovnica — sabiru se listovi u proljeće i jesen, plod srpanj-kolovoz Borač — sabire se cvijeće od lipnja do konca srpnja Bosiljak pitomi — list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lip­ nju i srpnju Bosiljak divlji — čitava biljka bez korijena svibanj-kolovoz Božur — korijen u proljeće, cvjetovi svibanj-lipanj Božikovina — korijen u proljeće i jesen, mladi listovi u pro­ ljeće Breza — mlado lišće u proljeće, sok početkom travnja Bršljan — listovi preko cijelog ljeta

Blagovanj — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje Cikorija (vodopija) — korijen u proljeće i jesen, čitava biljka (mlade grančice, cvijet i list) čitavo ljeto Čempres vazda zeleni — list i plod (proljeće-ljeto) Čičak — mlado lišće u proljeće, a korijen dvogodišnjih biljki u proljeće i jesen Divizma — listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz) Dimnjača — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-srpanj) Dobričica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvata (li­ panj-kolovoz) Dragušac — mladi listovi u proljeće. Cijela biljka od ožujka do lipnja Dren — plod i kora u ranu jesen Dud crni — list u proljeće kad se razvije, kora i plod na kra­ ju ljeta Dubčac — za vrijeme cvata čitava biljka bez korijena (srpanj-kolovoz) Dragoljub — list i cvijet lipanj-srpanj Đurđica — cijela biljka s korijenom u svibnju Gavez — list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u rano proljeće i jesen Glog — cvjetovi od ožujka do svibnja Goro cvijet — sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (travanj-lipanj) Gorušica — plod u jesen i kad sazori Gospina trava — sabire se gornja trećina biljke za vrijeme cvatnje (srpanj-rujan) Hmelj — sabiru se šišarke prije sazrijevanja u ljetu Hrast — list u rano proljeće dok nije potpuno razvijen isto i kora od mladih grana. Babuške kad sazriju u jesen Iđirot — sabire se podanak u rano proljeće ili kasnu jesen Imela — mlade grančice do tri koljena u proljeće Islandska mahovina — od svibnja do rujna

Ivanjsko cvijeće — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvat­ nje Jaglac — sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (ožujak-travanj) Jagoda — list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj) Jasenak — sabire se kora, korijen i list u proljeće, a plod u jesen kad sazori Kadulja — listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se bilj­ ka nije potpuno rascvala Kamilica — sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz) Kesten divlji — pupoljci, cvijet i kora u proljeće, a u jesen plod Kičica — cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan) Kilavica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-listopad) Kopriva žara — list i korijen u proljeće, korijen i u jesen. Čitava biljka s korijenom preko cijele godine Kopriva mrtva — list i cvijet u ljetu Kopitnjak — sabire se čitava biljka s korijenom od travnja do kolovoza, a u jesen podanak s korijenom Kupina divlja — sabire se korijen i mladi listovi u proljeće i plod koncem ljeta kad sazori Kaćun obični — puni svježi gomolji za vrijeme cvatnje ili odmah iza cvatnje (travanj-svibanj) Ladolež — cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje Lavandula — sabiru se vršci stabljike sa cvijećem (srpanj-rujan) Lazarkinja — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-srpanj) Lincura — korijen u jesen Lipa — sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-srpanj) Ljoskavac — plod u jesen Majčina dušica — čitava biljka bez korijena i odrvenjelih dijelova za vrijeme cvatnje čitavo ljeto

Mak turčinak — latice kad se potpuno razviju u ljetu Maslačak — mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljeće Matičnjak — lišće kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela bilj­ ka za vrijeme cvatnje (gornji dio) Medvjeđi dlan — cijela biljka bez korijena u ljetu Medvjeđe grožđe — sabire se list od svibnja do srpnja Mrazovac — sabire se plod zrele čaure (lipanj-srpanj) Nana — za vrijeme cvatnje čitava biljka bez korijena, a li­ stovi preko ljeta Neven — latice i čitava biljka od lipnja do listopada Očajnica — sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata (srpanj-rujan) Odoljen — podanak i korijen od dvogodišnjih biljki u rano proljeće i jesen Oman — korijen u jesen Orah — mlado lišće u proljeće, nezreo plod u ljetu i zreo plod u jesen Pelin — sabiru se listovi i cvjetne vrške dok se cvjetovi još nisu potpuno razvili Petrovac — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (sr­ panj-rujan) Petoprsta (steža) — sabire se mlado lišće u proljeće, a poda­ nak u jesen Pirika — sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje ve­ getacija Plućnjak — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u rano proljeće, a preko ljeta mlado lišće Paprat slatka — podanak i korijen od 4 godine stare biljke u proljeće i jesen Podbjel — sabiru se cvjetne glavice u ožujku i travnju, a li­ stovi bez peteljaka u svibnju i srpnju Potočnjak — sabiru se vršike sa cvjetnim klasom koncem ljeta Povratić — za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno cvjetne glavice (srpanj-listopad)

Preslica — čitava biljka bez korijena (svibanj-srpanj) Pasja trava — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje Pustikara (naprstak) — lišće za vrijeme cvatnje Različak — cvjetne glavice (lipanj-srpanj) Rusomača — cijela biljka bez korijena preko ljeta Ruta — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-kolovoz) Ružmarin — sabiru se listovi, vršike grančica i rascvale gran­ čice od proljeća do jeseni Sapunika — sabire se lišće i korijen u proljeće i korijen u jesen Sljez bijeli — list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano proljeće i jesen Sljez crni — cvijet i list ljeti, korijen u rano proljeće i jesen Stolisnik — gornja polovica biljke sa cvjetnom glavicom od proljeća do jeseni Srčenjak — mladi listovi (travanj-svibanj) Šimšir — lišće u proljeće Šipak — plod u kasnu jesen Štavelj — lišće u proljeće, plod u ljetu dok je poluzrel Tatula — listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu Trnjina — cvijet u ožujku do konca travnja, plod u jesen kad sazori Vidac — čitava biljka bez korijena od svibnja do srpnja Verbena — listovi i cvjetne vršike čitavo ljeto Vrisak — sabire se čitava biljka bez korijena od srpnja do konca listopada Velebilje — sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz). Podanak u proljeće, od biljke koja je barem 3 go­ dine stara. Zečja stopa — korijen s podankom i čitava biljka za vrijeme cvatnje u kasno proljeće Zimzelen — lišće u proljeće Žutika — lišće, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u jesen